NAT/946

Postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva

MIŠLJENJE

Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš

Postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva uz istodobno osiguravanje europske konkurentnosti, ublažavanje krize troškova života i promicanje pravedne tranzicije

(samoinicijativno mišljenje)

Izvjestiteljica: Corina MURAFA BENGA

Preambula

Ovo je mišljenje dio paketa koji obuhvaća nekoliko mišljenja EGSO-a o krizi troškova života. U tom paketu EGSO razmatra razne aspekte tog političkog izazova i iznosi sveobuhvatan i raznovrstan skup preporuka za europske i nacionalne oblikovatelje politika, organizacije civilnog društva i druge dionike. Paket se sastoji od sedam „sektorskih mišljenja”, 1 od kojih je svako posvećeno pitanjima u određenom relevantnom području politike. Osim toga, u „krovnom mišljenju” 2 iznose se sveukupne preporuke o politikama za prevladavanje krize troškova života u cjelini i izgradnju otpornosti na buduće krize.

1.Zaključci i preporuke

1.1Postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva mora biti dio šireg poreznog paketa i paketa politika prilagođenog pojedinačnim državama članicama. Taj bi proces trebao obuhvaćati širok i uključiv socijalni i civilni dijalog kako bi se ocijenilo treba li uvesti programe kompenzacije za potporu prelasku na niske emisije ugljika, i ako treba, kakve programe. Najprije bi trebalo ukinuti okolišno i socijalno najštetnije subvencije za fosilna goriva. Neciljane subvencije trebalo bi ukinuti, a ciljane subvencije zasnovane na dohotku kućanstava ili ranjivosti poduzeća mogu se, prema potrebi, postupno ukidati i nadomještati poticajima za dekarbonizaciju.

1.2EGSO preporučuje da Europska komisija u preporukama za pojedinačne zemlje u okviru europskog semestra detaljno pojasni mjere koje države članice trebaju poduzeti kako bi što prije postupno ukinule subvencije za fosilna goriva. Osim što bi u svoje nacionalne energetske i klimatske planove trebale uključiti jasne konačne i etapne rokove za postupno ukidanje, države članice trebale bi imati i posebne ključne etape, ciljne vrijednosti, mjere za određivanje prioriteta i ciljeve za postupno ukidanje. Pritom treba voditi računa o specifičnim okolnostima u državama članicama.

1.3Europska komisija trebala bi u suradnji s dionicima i EGSO-om uspostaviti otvorenu višedioničku platformu, u čijem bi radu sudjelovali i akteri iz civilnog društva, na kojoj bi države članice mogle razmjenjivati najbolje prakse u vezi s mjerama i programima za postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva.

1.4EGSO preporučuje da se uspostave mehanizmi zaštite radnih mjesta i radnih uvjeta, uključujući kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog, kako bi se osigurao uravnotežen proces postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva.

1.5Kako bi se prevladale prepreke u definiranju opisane u ovom mišljenju, u revidiranoj Uredbi o upravljanju energijom i klimom Europska komisija trebala bi predložiti jasnu definiciju subvencija za fosilna goriva, koja bi bila zasnovana na sustavu Međunarodnog monetarnog fonda i stoga uključivala i neizravne subvencije, te iznijeti smjernice o izvješćivanju za države članice. Nadalje, Komisija bi trebala poboljšati svoje izvješćivanje o subvencijama za fosilna goriva ne samo praćenjem statističkih podataka nego i promicanjem najboljih praksi za njihovo postupno ukidanje.

1.6Revizija Direktive o oporezivanju energije prava je prilika za pružanje potpore postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva u EU-u. EGSO je zabrinut zbog kašnjenja u zatvaranju tog dosjea i poziva Europski parlament da što prije usvoji stajalište o reviziji Direktive o oporezivanju energije. Za odražavanje specifičnih okolnosti u državama članicama potreban je manevarski prostor, a za poticanje konkurentne dekarbonizacije ključne su ambiciozne minimalne stope oporezivanja u cijelom EU-u. Izuzeća bi trebala biti neobavezna i primjenjivati se s oprezom.

1.7U okviru procesa UNFCCC-a Europska unija trebala bi i dalje podržavati ideju postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva na globalnoj razini i jačati partnerstva i uzajamno učenje sa zemljama koje su nedavno ostvarile napredak u tom području.

1.8Iz svih instrumenata financiranja u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028. – 2034. trebalo bi trajno ukloniti sve oblike financijske potpore za novu infrastrukturu za fosilna goriva. Umjesto toga preporučujemo izdvajanje sredstava za istraživanje i razvoj čistih goriva, uz poštovanje strogih kriterija u skladu s taksonomijom EU-a.

1.9EGSO preporučuje da se radi ubrzanja energetske tranzicije revidiraju pravila o državnim potporama i da se više ne odobravaju državne potpore energetskim projektima koji se oslanjaju na fosilna goriva

2.Opće napomene

2.1Subvencije i državne intervencije u području energetike osmišljene su kako bi se troškovi za potrošače smanjili na razinu ispod tržišnih cijena, a cijene za proizvođače povećale na razinu iznad tržišnih razina ili kako bi se poduprli projekti energetske infrastrukture radi smanjenja troškova kapitala. One uključuju izravne novčane transfere proizvođačima ili potrošačima, neizravne mehanizme potpore kao što su oslobođenje od poreza i krediti, kao i tržišne pristupe kojima se olakšava unakrsno subvencioniranje među gospodarskim subjektima.

2.2Europska komisija prati takve subvencije u EU-u s pomoću popisa subvencija. Subvencije za fosilna goriva stoga obuhvaćaju razne vrste financijske potpore za svu primarnu fosilnu energiju i električnu energiju proizvedenu izgaranjem fosilnih goriva. U razdoblju od 2020. do 2021. udvostručile su se na 136 milijardi eura, a zatim su se 2023. blago smanjile na 111 milijardi eura, što je više od trećine svih postojećih subvencija za energiju. Preliminarni podaci za 2024. ukazuju na smanjenje ukupnih subvencija za energiju (iz fosilnih i nefosilnih izvora) na 78 milijardi eura jer se očekuje da će se većina kriznih subvencija prestati isplaćivati do 2025. 3 Međutim, to ne obuhvaća neizravne subvencije – uzrokovane, primjerice, eksternalizacijom troškova (npr. troškovi zdravstvene skrbi, šteta na zgradama i infrastrukturi).

2.3Odgovarajuća metodologija izračuna Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) obuhvaća te implicitne subvencije, odnosno procjene socijalnih troškova ugljika, zdravstvene troškove uzrokovane onečišćenjem zraka i druge vanjske učinke kao što su prometne gužve i nesreće. Prema toj metodologiji subvencije za fosilna goriva u EU-u znatno su veće od procjena Komisije i iznose oko 300 milijardi američkih dolara godišnje. 4 Unatoč metodološkim razlikama, procjene subvencija za fosilna goriva koje su provele neke države članice, npr. Nizozemska, slične su zaključcima MMF-a. EGSO potiče Komisiju da uz postojeći instrumentarij usvoji ili razvije novi, sličan metodološki pristup.

2.4Stabilna razina subvencija za fosilna goriva u suprotnosti je s postojećim političkim obvezama u pogledu postupnog ukidanja fosilnih goriva. Skupine G7 i G20 najavile su još 2009. godine međunarodne inicijative za racionalizaciju i postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva, što je nedavno ponovljeno i u okviru UNFCCC-a. Poticajni diplomatski napori, kao što je Sporazum o klimatskim promjenama, trgovini i održivosti (ACCTS), trebali bi nadahnuti napore Europske unije na predstojećim zasjedanjima Konferencije stranaka UNFCCC-a, na kojima bi trebalo aktivno promicati koaliciju za postupno ukidanje fosilnih goriva uključujući subvencije, koju je pokrenula Nizozemska, a pridružile su joj se i druge države članice EU-a.

2.5EU je preuzeo vodeću ulogu u provedbi niza instrumenata i mjera za stvarno ukidanje subvencija za fosilna goriva, ali brojke pokazuju da je njihov učinak dosad ograničen. Uredbom o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime (2018.) od država članica zahtijeva se da svake godine podnesu izvješće o napretku u ukidanju subvencija za energiju, a posebno subvencija za fosilna goriva. Ta je obveza ojačana Europskim zakonom o klimi (2021.), kojim se propisuje postupno ukidanje subvencija koje su u suprotnosti s ciljem klimatske neutralnosti do 2050. Europska komisija zadužena je za razvoj standardiziranih metodologija i okvira za izvješćivanje o subvencijama za fosilna goriva i drugim subvencijama štetnima za okoliš. 5 EGSO poziva Komisiju da razmotri socijalne dimenzije štetnih subvencija. Osim toga, cilj je predložene revizije Direktive o oporezivanju energije u okviru paketa „Spremni za 55 %” uskladiti oporezivanje energenata s klimatskim ciljevima.

2.6Subvencije za fosilna goriva imaju nekoliko štetnih posljedica, krše načelo „onečišćivač plaća”, potiču kontinuiranu ovisnost o fosilnim gorivima i narušavaju konkurentnost energije iz obnovljivih izvora. Stoga otežavaju prelazak na obnovljive izvore energije i pogoršavaju uništavanje okoliša (uključujući onečišćenje zraka i gubitak bioraznolikosti), kao i klimatske promjene. Stoga su u oštroj suprotnosti s klimatskom politikom EU-a. Podaci pokazuju da je 2023. u EU-u moglo biti ugrađeno još milijun dizalica topline da su se subvencije za kotlove na fosilna goriva upotrebljavale za dizalice topline. 6

3.Posebne napomene o utjecaju subvencija za fosilna goriva na konkurentnost

3.1Osim geopolitičkih aspekata, strukturna ovisnost EU-a o uvezenim fosilnim gorivima negativno utječe na trgovinsku i tekuću bilancu EU-a, a time i na neto izvoz i opću makroekonomsku uspješnost. 7 Subvencije za fosilna goriva stoga povećavaju ovisnost EU-a o uvozu, što usporava energetsku tranziciju. Nadalje, nestabilnost cijena povezana s uvozom fosilnih goriva pridonosi inflaciji, kao što se dogodilo nakon ruske invazije na Ukrajinu, a time i narušavanju poslovne konkurentnosti (posebno za energetski intenzivne industrije).

3.2Sa stajališta fiskalne politike, subvencijama za fosilna goriva smanjuje se fiskalni prostor država članica za financiranje drugih prioriteta, uključujući potporu poduzećima za ulaganje u energetsku tranziciju i socijalne rashode. Na primjer, subvencije za fosilna goriva i dalje su veće od subvencija za obnovljive izvore energije, unatoč velikom „investicijskom jazu” za postizanje ciljeva energetske tranzicije i klimatskih ciljeva za 2030. 8 S obzirom na fiskalna ograničenja koja proizlaze iz revidiranih fiskalnih pravila EU-a, preusmjeravanje subvencija za fosilna goriva na klimatske ciljeve od presudne je važnosti za djelomično popunjavanje manjka sredstava za investicije u području klime.

3.3Visoki troškovi energije negativno utječu na konkurentnost EU-a jer poduzeća iz EU-a plaćaju dva do tri puta više za električnu energiju od onih u SAD-u i četiri do pet puta više za plin. Iako se nekim subvencijama za fosilna goriva mogu smanjiti troškovi energije za poduzeća, njima se ujedno odgađaju ulaganja u alternativna rješenja i narušavaju cjenovni poticaji.

4.Posebne napomene o utjecaju subvencija za fosilna goriva na troškove života

4.1Inflacija potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu nerazmjerno je utjecala na zaposlenike, a realne plaće u EU-u na vrhuncu krize 2022. smanjile su se za 5,1 %. Kad je riječ o energetskom sektoru, inflacija nerazmjerno utječe na ranjiva kućanstva koja veći dio svojeg dohotka troše na energiju. U srednjoročnom razdoblju troškovi energije, koji su potaknuli izbijanje krize troškova života, mogu se smanjiti samo dekarbonizacijom elektroenergetskog sustava, odnosno prelaskom na čiste izvore energije.

4.2Osim negativnih ukupnih posljedica za državne proračune, činjenice ukazuju na to da su subvencije za fosilna goriva loše usmjerene, odnosno da pretežno pogoduju bogatijim društvenim skupinama, zbog čega su socijalno regresivne. 9 Naposljetku, subvencioniranjem upotrebe fosilnih goriva nastaju širi nepovoljni socijalni troškovi, kao što su preuranjena smrtnost i pobolijevanje zbog onečišćenja zraka, što posebno pogađa ranjive društvene skupine. 10

4.3Mnoge su subvencije uvedene radi pružanja kratkoročne pomoći, ali one nisu bile usmjerene na kućanstva s niskim dohotkom niti na rješavanje temeljnih uzroka energetske inflacije. Kako bi se zaista riješilo pitanje regresivnog učinka visokih cijena energije na kućanstva, valja primijeniti dvostrani pristup zasnovan na načelima pravedne tranzicije: za smanjenje cijena najprije je potrebna usmjerenija izravna potpora dohotku za ranjiva kućanstva u kratkoročnom razdoblju, a potom i preusmjeravanje subvencija na trajna rješenja mobiliziranjem sredstava za ulaganja u dekarbonizirane sustave električne energije i grijanja uz obnovu stambenog fonda.

4.4Postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva trebalo bi ići ruku pod ruku sa strožim nadzorom nad energetskim tržištem kako bi se zaštitile ranjive skupine i izbjeglo prekomjerno povećanje cijena. O pristupu čistoj energiji trebalo bi uvijek voditi brigu, osobito u ruralnim područjima.

5.Posebne napomene o kvantifikaciji fosilnih goriva i izvješćivanju o njima

5.1Na razini EU-a mora se uvesti jasna definicija subvencija za fosilna goriva, uz razlikovanje učinkovitih od neučinkovitih, u kombinaciji s posebnim smjernicama za mjerenje i objavljivanje radi rješavanja pitanja obuhvata i kvalitete podataka za potrebe praćenja i mjerenja. To se može učiniti u predstojećoj reviziji Uredbe o upravljanju energijom. Ta bi se definicija mogla zasnivati na tipologiji subvencija WTO-a, koju trenutačno upotrebljavaju OECD, IRENA i UNEP. Nadalje, u srednjoročnom razdoblju također bi trebalo razmotriti uključivanje „implicitnih” subvencija, u skladu s definicijom MMF-a, i to posebno za sektore koji nisu obuhvaćeni sustavom trgovanja emisijama (ETS).

5.2Samo je 12 država članica doprinijelo poboljšanju podataka prikupljenih na razini EU-a, pa se stručnjaci moraju oslanjaju na fragmentirane, nepotpune i zbunjujuće nacionalne informacije. Angažman na postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva na razini država članica općenito je slab: samo Danska ima poseban plan za njihovo postupno ukidanje. Prema preliminarnoj procjeni nacionalnih energetskih i klimatskih planova, od 2023. samo je šest od 27 država članica EU-a izrazilo namjeru da u svojim nacionalnim proračunima u potpunosti ukine subvencije za fosilna goriva, iako bez konkretnih rokova. Sudeći po toj procjeni i drugim nacionalnim planovima i najavama, za manje od polovine subvencija za fosilna goriva na snazi 2022. ukidanje je predviđeno prije 2025., za njih 1 % u razdoblju od 2025. do 2030., dok za njih 52 % nije predviđen rok ukidanja čak ni nakon 2030. 11 Metodologija izvješćivanja u okviru nacionalnih energetskih i klimatskih planova mora se poboljšati i pojednostavniti.

5.3Postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva u skladu je s ciljevima održivog razvoja, posebno s podciljem 12.c da se racionalizacijom neučinkovitih subvencija za fosilna goriva uklone poremećaji na tržištu kojima se potiče rasipna potrošnja. Pokazatelj 12.c.1, 12 odnosno iznos subvencija za fosilna goriva (proizvodnju i potrošnju) po jedinici BDP-a, potpuno je pogrešno izračunan kao porezni rashod, a države nisu dužne podnositi izvješća. Kako bi se poboljšala europska konkurentnost stvaranjem jednakih uvjeta na globalnoj razini, države članice EU-a i Europska komisija trebale bi se u okviru diplomatske suradnje s Međuagencijskom stručnom skupinom za pokazatelje ciljeva održivog razvoja zalagati za obvezno uključivanje poreznih rashoda u izvješćivanje.

5.4Za omogućavanje konstruktivnog i uključivog dijaloga s civilnim društvom od presudne je važnosti transparentnost u popisima subvencija za fosilna goriva. Talijanski Katalog subvencija prihvatljivih za okoliš i subvencija štetnih za okoliš i francuska izvješća o izradi zelenog proračuna primjeri su dobre prakse, koji objelodanjuju da se jaz između subvencija štetnih za okoliš i onih prihvatljivih za okoliš i dalje povećava.

5.5Na razini EU-a oko 83 % svih subvencija za fosilna goriva namijenjeno je podupiranju potražnje za energijom. Time se pruža prilika da se subvencije kojima se potiče potražnja zamijene drugim mjerama potpore dohotku potrošača kako bi se potražnja preusmjerila na alternative bez ugljika.

5.6Iako su cijene energije u Europi i dalje visoke, znatno su ispod kriznih razina. Međutim, subvencije za fosilna goriva u velikoj većini slučajeva i dalje zauzimaju isti fiskalni prostor kao i prije krize, što je pokazatelj propuštene prilike da se sredstva preusmjere na dugoročne, održive i produktivnije mjere politike kako bi se ublažila kriza troškova života i povećala srednjoročna poslovna konkurentnost. Očekuje se da će se mnoge privremene mjere osmišljene za ublažavanje posljedica povećanja cijena energije 2022. ukinuti do kraja 2024./2025. EGSO preporučuje Komisiji da pažljivo prati provedbu dogovorenih planova ukidanja tih mjera u državama članicama i da, prema potrebi, utvrdi alternativne, ciljane mehanizme potpore za ranjive skupine. Kako bi se ukinula upotreba fosilnih goriva, EU bi trebao nastojati provesti jedinstvene fiskalne reforme.

5.7Europska komisija i Europska agencija za okoliš trebale bi poboljšati svoje izvješćivanje o subvencijama za fosilna goriva ne samo praćenjem statističkih podataka nego i promicanjem politika i najboljih praksi za njihovo postupno ukidanje. Ta kategorizacija na temelju njihova društvenog, ekonomskog i okolišnog učinka može usmjeravati vremenski okvir i metode za postupno ukidanje, uz prijelazne mjere kao što su paralelni poticaji, ciljana izuzeća i utvrđivanje prioriteta za postupno ukidanje u korist neometane tranzicije, imajući na umu klimatske ciljeve za 2030. i 2040. 13

6.Posebne napomene i načela za postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva

6.1Kriteriji i načela za postupno ukidanje

6.1.1U pravilu, svaki postupak postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva trebao bi biti dio šireg poreznog paketa i paketa politika kako bi se potrošačima i poduzećima pomoglo da prijeđu na niskougljična alternativna rješenja, prvenstveno ako je taj prelazak tehnološki izvediv. Sve subvencije za fosilna goriva trebale bi se ocjenjivati na pojedinačnoj osnovi, a trebalo bi osmisliti i specifične alternativne i/ili kompenzacijske programe kako bi se odrazile okolnosti u pojedinačnim državama članicama.

6.1.2Svi procesi postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva trebali bi obuhvaćati širok i učinkovit socijalni i civilni dijalog, uključujući sve relevantne dionike, te bi trebali biti podržani paneuropskom platformom za razmjenu dobrih praksi i poticanje uzajamnog učenja.

6.1.3Subvencije za fosilna goriva trebalo bi evaluirati imajući u vidu njihov socijalni i gospodarski povrat, s pomoću sustavnih analiza troškova i koristi za svaku subvenciju, pri čemu bi se najprije razmatrale subvencije s niskim socijalnim i gospodarskim povratom za koje se izdvajaju znatna financijska sredstva. Isto tako, EU se obvezao na postupno ukidanje „neučinkovitih” subvencija za fosilna goriva u nekoliko multilateralnih foruma, ali u praksi ih nije točno definirao. Stoga bi Europska komisija trebala, među ostalim, pojačati uzajamno učenje s Kanadom u svjetlu nedavno objavljenog Okvira za procjenu neučinkovitih subvencija za fosilna goriva. 14

6.1.4Slično tome, subvencije za fosilna goriva trebalo bi evaluirati na temelju njihova učinka po dohodovnoj skupini, pri čemu bi subvencije koje nerazmjerno pogoduju skupinama s višim dohotkom trebalo ukidati brže, uz uvođenje progresivnog oporezivanja zasnovanog na redistributivnoj pravednosti kako bi se omogućilo postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva.

6.1.5Iako određene poljoprivredne djelatnosti mogu imati koristi od obnovljivih izvora energije, poljoprivredni sektor općenito, a posebno u području operativne opreme (npr. poljoprivredni strojevi), i dalje uvelike ovisi o fosilnim gorivima. Veliki poljoprivredni strojevi, uključujući traktore i kombajne, i ribarska plovila trenutačno nemaju komercijalno izvedive alternative koje mogu funkcionirati jednako učinkovito i pouzdano kao oruđa na dizelski pogon. Da bi poljoprivreda i ribarstvo ostali produktivni i konkurentni sektori uz postupno usvajanje održivih energetskih rješenja, potrebna je tranzicijska strategija koja uzima u obzir tehnološku spremnost i ekonomsku izvedivost. Veća uloga kružnih i održivih proizvoda i usluga na biološkoj osnovi mogla bi biti prilika za prevladavanje višestrukih izazova i pomoći u zamjeni fosilnih goriva. 15

6.1.6Ako se neki program subvencija za fosilna goriva u ovom trenutku iz ekonomskih razloga smatra nužnim, trebao bi se provoditi usporedno s programom za potporu dekarbonizaciji. Na primjer, u slučaju povrata PDV-a na dizel za poljoprivrednike i prijevoznike, korisnici bi trebali moći zatražiti isti ili veći povrat za potporu ulaganjima u strojeve i vozila na električnu energiju ili obnovljiva i niskougljična goriva. Poljoprivrednici i poslovni subjekti koji se odluče za dekarbonizaciju trebali bi za to dobivati poticaje.

6.1.7Neciljane subvencije trebalo bi ukinuti, a ciljane subvencije zasnovane na dohotku kućanstava ili ranjivosti poduzeća mogu se, prema potrebi, postupno ukidati i nadomještati poticajima za dekarbonizaciju. Glavno načelo trebalo bi biti da subvencije za energiju imaju oblik izravne, a ne neizravne potpore dohotku (kao što su gornje granice cijena i oslobođenja od poreza), čime bi se kućanstvima i poduzećima omogućilo da ulažu u nove tehnologije i oslobode se ovisnosti o fosilnim gorivima. Zamjena (neciljanih) subvencija za fosilna goriva (ciljanim) mjerama potpore dohotku uspješno je provedena u nekoliko zemalja, među ostalim na globalnom jugu, kako je među ostalim dokumentirano u izvješćima MMF-a i OECD-a.

6.2Zaštita ekonomske konkurentnosti uz postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva

6.2.1Kako bi se ublažile moguće negativne posljedice postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva na konkurentnost europskih poduzeća, EGSO preporučuje preusmjeravanje prihoda od subvencija s visokim koristima i od određivanja cijena ugljika na tehnologije s niskim emisijama ugljika, čime bi se pomoglo poduzećima da uklone ovisnost o fosilnim gorivima.

6.2.2Politike oporezivanja i dekarbonizacije na razini država članica i u cijeloj Europi trebale bi poticati poduzeća da svu svoju potrošnju energije elektrificiraju ako je to tehnički izvedivo. Poljoprivredni sektor iziskuje poseban pristup jer mu nedostaju održiva i troškovno učinkovita zamjenska rješenja za opremu na fosilna goriva. Za pokrivanje visokih infrastrukturnih troškova i sprečavanje da europski poljoprivredni proizvođači dođu u nepovoljan položaj potrebni su financijski poticaji. Ujedno bi cijene i porezi na fosilna goriva korisnicima trebali služiti kao jasan pokazatelj potrebe za prelaskom s onečišćujuće energije (npr. plina) na niskougljičnu energiju (npr. električnu energiju, vodik).

6.2.3Umjesto oslanjanja na subvencije za fosilna goriva, poduzeća u Europi trebaju i traže druge opcije, preusmjeravanje na druga goriva i lokalno proizvedenu energiju iz obnovljivih izvora kao željenu energiju. U tim je okolnostima žalosno što europsko zakonodavstvo o energetskim zajednicama u mnogim državama članicama nije u potpunosti operativno.

6.3Pravedan tranzicijski način postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva

6.3.1Politike postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva moraju se oslanjati na politički okvir za pravednu tranziciju 16 i podrazumijevati socijalnu kompenzaciju za nerazmjerno pogođene skupine. Postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva ne bi smjelo služiti kao argument za otpuštanja ili lošije radne uvjete. Mehanizmi zaštite radnih mjesta i radnih uvjeta, kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga moraju ostati prioritet pri postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva. EGSO predlaže kompenzaciju izravnim subvencijama za ulaganja u tehnologije s niskim emisijama ugljika, a ne univerzalnom potporom dohotku, koja bi mogla biti neučinkovita i postati neizravna subvencija za fosilna goriva. Na primjer, austrijski Klimabonus, 17 u okviru kojeg se ukupan porez na ugljik vraća svim stanovnicima, smanjuje inflaciju, ali ne pruža ciljanu potporu onima kojima je pomoć za tranziciju najpotrebnija i ne potiče ulaganja u niskougljična rješenja.

6.3.2Budući da se države članice oslanjaju na subvencije za fosilna goriva vezane za porez i imajući na umu da sve porezne reforme imaju distribucijski učinak, potencijalno kratkoročni regresivni učinak tih reformi mora se odmah ispraviti preusmjeravanjem ostvarenih prihoda prema društvenim skupinama u poteškoćama. Slično tome, postupak ekologizacije u EU-u putem subvencija i poreznih olakšica trebao bi biti usmjeren i na najranjivije dijelove društva i izbjegavati regresivnost u poljoprivredno-prehrambenom sektoru 18 i šire.

6.3.3U mnogim državama članicama, primjerice u Francuskoj, nedavni otpor javnosti uklanjanju subvencija za fosilna goriva ukazuje na potrebu za izravnom redistribucijom. Socijalni fond za klimatsku politiku služi kao nacrt načina na koji ciljana financijska potpora može pomoći ranjivim kućanstvima da upravljaju troškovima energije koji proizlaze iz reforme oporezivanja energije, pod uvjetom da se većina njegovih sredstava izdvaja za strukturne mjere. Međutim, on još uvijek nema dalekosežne učinke.

6.3.4Budući da se subvencije za fosilna goriva postupno ukidaju, EGSO preporučuje preusmjeravanje nekih od tih sredstava na zaštitu radnih mjesta i programe prekvalifikacije radnika u tradicionalnim industrijama putem transparentnog socijalnog dijaloga. To će im pomoći da se zaposle u novim sektorima (sektorima zelenog gospodarstva), a ujedno će gubitak radnih mjesta svesti na najmanju moguću mjeru i poticati održivi rast.

7.Posebne napomene o poticajnim mjerama EU-a za postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva

7.1Uloga Direktive o oporezivanju energije

7.1.1Ažuriranom Direktivom o oporezivanju energije uvest će se nove minimalne stope oporezivanja goriva u cijelom EU-u, čime će ih se uskladiti s razinom onečišćenja goriva po jedinici energije, a ne s ekonomskim, socijalnim i političkim čimbenicima. Oporezivanje energije trenutačno je na razini koja predstavlja izazov za prelazak na obnovljive izvore energije. Cijena električne energije i dalje je znatno viša od cijene plina (tri do četiri puta), što elektrifikaciju čini nekonkurentnom u mnogim sektorima, kao što su grijanje, industrijski procesi i prijevoz. Činjenice pokazuju da u tom disparitetu ključnu ulogu imaju oporezivanje i nameti distribucijskih mreža. 19 Na primjer, u prometnom sektoru postojeće porezne stope destimuliraju prelazak na (električna) vozila s nultim emisijama u korporativnim voznim parkovima (službeni automobili poduzeća) u nekoliko država članica EU-a. 20

7.1.2Direktiva o oporezivanju energije mora se brzo uskladiti s europskim zelenim planom i državama članicama mora omogućiti potrebnu fleksibilnost, uz poštovanje načela prema kojem se svaki oblik energije oporezuje u skladu sa štetom za okoliš, a energija s nultom stopom emisija ugljika potiče poreznim mjerama.

7.1.3S obzirom na ključnu važnost tog zakonodavnog akta za postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva uz istodobno održavanje konkurentnosti i ublažavanje krize troškova života, EGSO poziva predsjedništvo Vijeća da dovrši postupak revizije. Također poziva Europski parlament da što prije donese stajalište o reviziji Direktive o oporezivanju energije kako bi se mogao ostvariti napredak u zakonodavnom postupku.

7.2Uloga višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)

7.2.1Premda se većina subvencija za fosilna goriva u EU-u financira iz nacionalnih proračuna, za osiguravanje subvencija za ulaganja u novu energetsku infrastrukturu važna su sredstva EU-a, zbog čega postoji opasnost da ovisnost energetskog modela EU-a o fosilnim gorivima potraje desetljećima i time oslabi geopolitički položaj Unije. Mogućnosti financiranja ulaganja u fosilna goriva s pomoću proračunskih instrumenata EU-a postupno su postrožene u proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. trajnim isključenjem financijske potpore EU-a ulaganjima u ugljen i naftu. Međutim, odabrana ulaganja u fosilni plin na sredini i kraju proizvodnog lanca (npr. plinski kotlovi i distribucija plina) i dalje su prihvatljiva u okviru najvećih fondova EU-a, odnosno fondova kohezijske politike i 750 milijardi eura vrijednog Mehanizma za oporavak i otpornost. Nadalje, umjesto daljnjeg pooštravanja uvjeta za financiranje projekata povezanih s fosilnim gorivima, uvođenje plana RepowerEU dovelo je do proširenja opsega prihvatljivih ulaganja u plin uključivanjem infrastrukture povezane s UPP-om, koja je ranije u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost bila neprihvatljiva.

7.2.2U očekivanju prijedloga uredbe Europske komisije o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034. i povezanih međuinstitucijskih pregovora, EGSO poziva Europsku komisiju da u taj prijedlog o VFO-u u potpunosti uvrsti sve oblike financijske potpore za infrastrukturu za fosilna goriva u svim instrumentima financiranja u sklopu VFO-a za razdoblje 2028. – 2034. Tim subvencijama za ulaganja ne rješavaju se socijalna i distribucijska pitanja, a njihovo trajno ukidanje vjerojatno neće dovesti do negativnih distribucijskih učinaka.

7.3Uloga europskog semestra

7.3.1Postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva nije tema ni izvješćâ po državama članicama u okviru europskog semestra ni preporukâ za pojedinačne države članice, a Europska komisija trenutačno razmatra načine za bolju integraciju tih subvencija u postupak semestra. Iako su se države članice dosad slabo pridržavale preporuka za pojedinačne zemlje, 21 to bi se moglo promijeniti planiranim reformama okvira EU-a za gospodarsko upravljanje i novim instrumentima povezanima s reformama u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028. – 2034. EGSO smatra da bi države članice trebalo više usmjeravati prema provedbi konkretnih koraka za postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva. Smatramo da toj svrsi može poslužiti proces europskog semestra.

7.3.2EGSO poziva Europsku komisiju da pojednostavi reformu i postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva u okviru postupka semestra, među ostalim s pomoću posebnih preporuka za pojedinačne zemlje.

7.4Uloga pravila o državnim potporama

7.4.1U okviru inicijative „Plan za čistu industriju” i inicijative povezane sa Skupnim paketom mjera očekuje se revizija pravila o državnim potporama kako bi se, među ostalim, omogućili brže uvođenje obnovljivih izvora energije i dekarbonizacija industrije. 22 Reforma okvira EU-a za državne potpore mora podrazumijevati stroža pravila za pružanje državnih potpora djelatnostima povezanima s fosilnim gorivima iz nacionalnih proračuna, uz istodobno poticanje bržeg uvođenja infrastrukture za čistu energiju. Postojećim propisima i dalje se u manjoj mjeri omogućuje potpora fosilnima gorivima u okviru Smjernica o potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju i Uredbe o općem skupnom izuzeću. 23 Postojeći okvir osobito se upotrebljava za pružanje znatnih subvencija proizvođačima električne energije iz fosilnih goriva putem mehanizama za razvoj kapaciteta (posebna vrsta državne potpore). 24

7.4.2EGSO poziva Komisiju da u buduću reviziju pravila o državnim potporama uvrsti i plan za isključivanje potpore za energetske projekte i aktivnosti zasnovane na fosilnim gorivima kako bi se državne potpore uskladile s obvezom EU-a da postupno ukine subvencije za fosilna goriva.

Bruxelles, 1. travnja 2025.

Predsjednik Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš

Peter SCHMIDT

_____________

(1)      Mišljenja EGSO-a „Reindustrijalizacija Europe – prilika za poduzeća, zaposlenike i građane u kontekstu krize troškova života” ,  „Prevladavanje kriza – Mjere za otporno, kohezivno i uključivo europsko gospodarstvo” , „Kako disfunkcionalnost jedinstvenog tržišta doprinosi povećanju troškova života” , „Postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva uz istodobno osiguravanje europske konkurentnosti, ublažavanje krize troškova života i promicanje pravedne tranzicije” , „Rascjepkanost lanaca opskrbe i njezin utjecaj na troškove života” , „Kako riješiti problem gubitka kupovne moći i rizika od sve većih nejednakosti, isključenosti i marginalizacije”, „Rast cijena u sektoru prometa, energije i stanovanja: uloga kvalitetnih javnih usluga u rješavanju problema visokih troškova života” .

(2)      Mišljenje EGSO-a „Preporuke organiziranog civilnog društva za prevladavanje krize troškova života” .

(3)    Europska komisija (2025.), Izvješće o energetskim subvencijama u EU-u za 2024., COM(2025) 17 final, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52025DC0017 .

(4)    Black, Simon, Antung Liu, Ian Parry, i Nate Vernon, 2023., IMF Fossil Fuel Subsidies Data: 2023 Update (Podaci MMF-a o subvencijama za fosilna goriva: ažurirano stanje za 2023.), radni dokument, MMF, Washington, DC, https://www.imf.org/en/Publications/WP/Issues/2023/08/22/IMF-Fossil-Fuel-Subsidies-Data-2023-Update-537281 .

(5)       Osmi program djelovanja EU-a za okoliš .

(6)      Studija poduzeća Trinomics za Europski ured za okoliš i organizaciju Coolproducts, dostupna na: https://www.coolproducts.eu/wp-content/uploads/2023/07/mission-possible-full-report.pdf .

(7)    Draghi, M., 2024., The future of European competitiveness (Budućnost europske konkurentnosti). Europska komisija. https://commission.europa.eu/topics/eu-competitiveness/draghi-report_en .

(8)    Europska središnja banka (2024.). Financial Integration and Structure in the Euro Area (Financijska integracija i struktura u europodručju). Odbor ESB-a za financijsku integraciju. https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/fie/ecb.fie202406~c4ca413e65.en.pdf .

(9)    OECD Inventory of Support Measures for Fossil Fuels 2023 (OECD-ov popis potpornih mjera za fosilna goriva 2023.), OECD Publishing, Pariz, https://doi.org/10.1787/87dc4a55-en .

(10)    Organizacija Health and Environment Alliance (HEAL) objavila je izvješće Hidden Price Tags: How Ending Fossil Fuel Subsidies Would Benefit Our Health (Prikrivena cijena: kako bi ukidanje subvencija za fosilna goriva pogodovalo našem zdravlju).

(11)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=COM%3A2023%3A651%3AFIN .

(12)       https://www.unep.org/topics/sustainable-development-goals/why-do-sustainable-development-goals-matter/goal-12-3 .

(13)    SL C, C/2024/4667, 9.8.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/4667/oj .

(14)     https://www.canada.ca/en/services/environment/weather/climatechange/climate-plan/inefficient-fossil-fuel-subsidies/assessment-framework.html .

(15)    SL C, C/2025/109, 10.1.2025., ELI: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52024IE1377 .

(16)    SL C, C/2024/1576, 5.3.2024., ELI: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52023AE3928 .

(17)       https://www.klimabonus.gv.at/hr/ .

(18)

   SL C, C/2024/6878, 28.11.2024., ELI: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52024IE0599 .

(19)    Projekt regulatorne pomoći, dostupno na: https://www.raponline.org/knowledge-center/some-like-it-hot-moving-industrial-electrification-from-potential-to-practice/ .

(20)

   Jacob Dalder, Robert Pearce-Higgins i Natasha Harland (2024.), Company car fossil fuel subsidies in Europe (Subvencije za fosilna goriva za službene automobile u Europi), završno izvješće pripremljeno za organizaciju Transport and Environment), https://www.transportenvironment.org/uploads/files/20241014_TE-Company-car-fossil-fuel-subsidies_Final-report_Addressed_Comments_2024-10-15-100425_uqws.pdf .

(21)    Europski revizorski sud (2020.), „Europski semestar – preporuke državama članicama usmjerene su na važna pitanja, ali potrebno ih je bolje provoditi”, https://op.europa.eu/webpub/eca/special-reports/european-semester-16-2020/hr/ .

(22)

Europska komisija (2025.), Plan za čistu industriju: zajednički plan za dekarbonizaciju i konkurentnost, COM(2025) 85 final.  https://commission.europa.eu/document/download/9db1c5c8-9e82-467b-ab6a-905feeb4b6b0_en?filename=Communication%20-%20Clean%20Industrial%20Deal_en.pdf .

(23)    ClientEarth, The new State aid guidelines for climate, environmental protection and energy 2022 (Nove smjernice o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju 2022.), 2021., https://www.clientearth.org/media/vw1ea11b/legal-briefing-on-the-ceeag-final-24-12-2021-corrected.pdf .

(24)     https://auroraer.com/wp-content/uploads/2025/01/Capacity-Remuneration-Mechanisms-Report-Aurora_BFF_January-25.pdf .