(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 13. veljače 2016. antidampinški ispitni postupak koji se odnosi na uvoz u Europsku uniju („Unija”) plosnatih proizvoda od nelegiranog ili legiranog čelika (osim nehrđajućeg čelika, silicijskog elektročelika, alatnog čelika i brzoreznog čelika), toplo valjanih, neplatiranih niti prevučenih, koji nisu u kolutima, debljine veće od 10 mm i širine 600 mm ili veće odnosno debljine 4,75 mm ili veće, ali ne veće od 10 mm, i širine 2 050 mm ili veće („teška ploča”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) na temelju članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (2) („Osnovna uredba”).

(2)

Komisija je Obavijest o pokretanju postupka objavila u Službenom listu Europske unije (3) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(3)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer” ili „podnositelj pritužbe”) 4. siječnja 2016. podnijela pritužbu u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje teških ploča u Uniji.

(4)

Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti, što je bilo dostatno da se opravda pokretanje ispitnog postupka.

(5)

Nakon što je podnositelj pritužbe podnio zahtjev potkrijepljen potrebnim dokazima, Komisija je 10. kolovoza 2016. objavila Provedbenu uredbu (EU) 2016/1357 (4) o obveznom evidentiranju uvoza određenih teških ploča od nelegiranog ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine od 11. kolovoza 2016. („Uredba o evidentiranju”).

(6)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se jave radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je posebno obavijestila podnositelja pritužbe, ostale poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i nadležna tijela NRK-a, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce i udruženja za koja se zna da se pokretanje postupka na njih odnosi te ih pozvala na sudjelovanje.

(7)

Zainteresirane strane dobile su priliku pisanim putem iznijeti svoje stavove o pokretanju ispitnog postupka i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(8)

Komisija je o pokretanju postupka obavijestila i proizvođače iz Australije, Brazila, Kanade, Indije, Japana, Republike Koreje, Malezije, Meksika, Rusije, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država te ih pozvala na sudjelovanje.

(9)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je zainteresirane strane obavijestila da je predvidjela SAD kao treću zemlju s tržišnim gospodarstvom („analogna zemlja”) u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe.

(10)

Zainteresirane strane imale su priliku očitovati se o prikladnosti odabrane analogne zemlje i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi mogla provesti odabir uzorka proizvođača izvoznika, proizvođača iz Unije i nepovezanih uvoznika iz Unije u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju najvećih reprezentativnih obujama prodaje istovjetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka, istodobno osiguravajući zemljopisnu rasprostranjenost.

(13)

Privremeni uzorak sastojao se od triju proizvođača iz Unije sa sjedištima u trima različitim državama članicama koji su činili više od 26 % ukupne prodaje teških ploča proizvođača iz Unije koji su odgovorili na ispitivanje reprezentativnosti. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe na privremeni uzorak.

(14)

Podnositelj pritužbe i sâmo društvo u uzorku naveli su da nije primjereno uključiti društvo Metinvest Trametal Spa („Trametal”) u uzorak jer to društvo nije integrirana čeličana nego postrojenje za ponovno valjanje ploča kupljenih od povezanog poduzeća iz Ukrajine te stoga navodno nije reprezentativno za industriju Unije.

(15)

Industriju Unije čine i integrirane čeličane i postrojenja za ponovno valjanje i obje su vrste proizvođača iz Unije među podnositeljima pritužbe. Međutim veliku većinu teških ploča koje proizvodi industrija Unije proizvode integrirane čeličane.

(16)

Komisija je osim toga utvrdila da Trametal nabavlja ploče, glavni ulazni materijal koji obično predstavlja približno 70 % ukupnih troškova, od svojeg povezanog društva u Ukrajini. Stoga ta povezanost ima izravan utjecaj posebno na pokazatelje koji se odnose na troškove i profitabilnost te na rezultate i posebnu situaciju povezanog ukrajinskog društva koje isporučuje ploče.

(17)

Komisija međutim primjećuje da je situacija obiju vrsta proizvođača iz Unije – integriranih čeličana i postrojenja za ponovno valjanje – u potpunosti odražena u makroekonomskim pokazateljima opisanima u uvodnim izjavama 105. do 124. u nastavku.

(18)

Međutim zbog razloga navedenih u prethodno navedenim uvodnim izjavama 14. do 16. Komisija privremeno smatra da posebna situacija u kojoj se nalazi Trametal nije reprezentativna za industriju Unije te da ona ne bi trebala utjecati na makroekonomske pokazatelje opisane u uvodnim izjavama 125. do 138. u nastavku.

(19)

Komisija je tu primjedbu ocijenila opravdanom te je nakon razmatranja dostupnih preliminarnih informacija o šteti zamijenila Trametal u uzorku s društvom Ilsenburger Grobblech GmbH, drugim najvećim proizvođačem iz Unije s obzirom na obujam prodaje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka, kako je definirano u uvodnoj izjavi 28. u nastavku.

(20)

Komisija je 7. ožujka 2016. zainteresiranim stranama stavila na raspolaganje obavijest u kojoj se objašnjavaju razlozi izmjene uzorka te se navodi popis društava uvrštenih u revidirani uzorak. Ni jedna zainteresirana strana nije iznijela primjedbe na konačni uzorak.

(21)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(22)

Šest uvoznika dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U uzorak su uključena tri uvoznika.

(23)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz NRK-a zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.. Uz to, Komisija je zatražila od misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da im se obrati.

(24)

Četrnaest proizvođača izvoznika iz NRK-a dostavilo je zatražene podatke i pristalo biti uključeno u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od triju društava na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim proizvođačima izvoznicima za koje se zna da se postupak odnosi na njih te s nadležnim tijelima NRK-a. Ni jedna primjedba nije zaprimljena te je uzorak stoga potvrđen.

(25)

Sedam proizvođača izvoznika iz NRK-a navelo je da žele zatražiti pojedinačno ispitivanje u skladu s člankom 17. stavkom 3. Osnovne uredbe. Međutim, ni jedan nije odgovorio na upitnik i stoga nisu zaprimljeni zahtjevi za pojedinačno ispitivanje.

(26)

Komisija je poslala upitnike svim stranama za koje se znalo da se to na njih odnosi te svim ostalim društvima koja su se javila u rokovima određenima u Obavijesti o pokretanju postupka. Odgovori na upitnik pristigli su od triju proizvođača iz Unije, šest nepovezanih uvoznika, deset korisnika, skupine servisnih centara za čelik, triju proizvođača izvoznika iz NRK-a u uzorku i dvaju proizvođača iz različitih analognih zemalja.

(27)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nanesene štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih strana:

(28)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. studenoga 2015. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”).

(29)

Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(30)

Predmetni proizvod čine plosnati proizvodi od nelegiranog ili legiranog čelika (osim nehrđajućeg čelika, silicijskog elektročelika, alatnog čelika i brzoreznog čelika), toplo valjanih, neplatiranih niti prevučenih, koji nisu u kolutima, debljine veće od 10 mm i širine 600 mm ili veće odnosno debljine 4,75 mm ili veće, ali ne veće od 10 mm, i širine 2 050 mm ili veće trenutačno obuhvaćeni oznakama KN ex 7208 51 20, ex 7208 51 91, ex 7208 51 98, ex 7208 52 91, ex 7208 90 20, ex 7208 90 80, 7225 40 40, ex 7225 40 60 i ex 7225 99 00 („teška ploča”) podrijetlom iz NRK-a.

(31)

Teške ploče upotrebljavaju se za proizvodnju građevinske i rudarske opreme, opreme za sječu drva, tlačnih posuda, naftnih i plinskih cjevovoda, te u brodogradnji, mostogradnji i zgradarstvu.

(32)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička svojstva te iste osnovne namjene:

(33)

Komisija je stoga privremeno odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(34)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da je opseg proizvoda preširoko definiran. Tvrdila je posebice da bi opseg proizvoda trebao biti ograničen na tzv. „teške ploče široke potrošnje”, dok bi „posebne teške ploče” trebale biti izuzete iz definicije proizvoda. Njezini navodi temelje se prvenstveno na dva argumenta.

(35)

Kao prvo, ona navodi da se informacije navedene u pritužbi poglavito odnose na „teške ploče široke potrošnje”, koje čine većinu izvoza iz NRK-a. Kao drugo, navodi da je opseg proizvoda širi nego definicija istovjetnog proizvoda iz članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(36)

Komisija u tom pogledu napominje da je u fazi pritužbe potrebno pružiti samo dovoljno dokaza o dampingu, šteti i uzročno-posljedičnoj vezi. Stoga u toj fazi nije potrebno pružiti informacije o cjelovitom opsegu proizvoda. Ograničavanje analize na najprodavanije izvezene vrste proizvoda ne znači da je potrebno ograničiti definiciju proizvoda na tu vrstu proizvoda.

(37)

Kao drugo, člankom 1. stavkom 4. Osnovne uredbe predviđeno je da istovjetan proizvod mora biti identičan ili vrlo sličan proizvodu koji se razmatra. To se, međutim, ne odnosi na definiciju proizvoda koji se razmatra kao takvu. Različite vrste proizvoda koji se razmatra trebaju imati tek jednaka osnovna svojstva, kako je opisano u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 32.

(38)

Parametri po kojima se „posebne teške ploče” navodno razlikuju od teških ploča široke potrošnje jesu kemijski sastav, mehanički/tehnološki sastav, spremnost za isporuku, debljina te certificiranje i pregled za potrebe brodogradnje.

(39)

Nijedan od tih parametara ne odnosi se na osnovna svojstva proizvoda, osim debljine. Strana tvrdi da bi svi proizvodi deblji od 50,8 mm trebali biti izuzeti iz opsega proizvoda. Jedini argument koji je strana iznijela u prilog ograničenja debljine jest da je pritužba navodno bila usmjerena samo na teške ploče debljine manje od 50,8 mm jer su dokazi prima facie iz jednog priloga pritužbi u pogledu izračuna dampinga ograničeni na takve proizvode.

(40)

Međutim, jasno je da definicija proizvoda iz pritužbe obuhvaća i proizvode debljine veće od 50,8 mm jer definicija proizvoda ne sadržava gornju granicu debljine. Kao što je prethodno navedeno, to što dokazi prima facie o dampingu obuhvaćaju isključivo najčešće izvezene vrste proizvoda ne znači da je definicija proizvoda ograničena na te vrste.

(41)

Komisija je stoga privremeno zaključila da neće mijenjati definiciju proizvoda.

(42)

Kao što je navedeno u članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe, ako proizvođač izvoznik iz NRK-a zadovolji kriterije iz članka 2. stavka 7. točke (c) te mu se stoga dodijeli MET, Komisija nakon toga utvrđuje uobičajenu vrijednosti za to društvo u skladu s člankom 2. stavcima od 1. do 6.

(43)

Komisija je poslala obrazac zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva svim proizvođačima izvoznicima u uzorku kako bi oni mogli podnijeti zahtjev za dodjelu MET-a. Nije dodijeljen nijedan MET jer niti jedno poduzeće nije dostavilo obrazac.

(44)

Uobičajena vrijednost je stoga određena na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u nekoj trećoj zemlji s tržišnim gospodarstvom kako je navedeno u članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe. U tu je svrhu morala biti odabrana analogna zemlja.

(45)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je predvidjelaSjedinjene Američke Države kao analognu zemlju te pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Ni jedna primjedba nije zaprimljena.

(46)

Upitnici su poslani svim poznatim proizvođačima teških ploča iz zemalja prethodno navedenih u uvodnoj izjavi 8., a zaprimljena su dva odgovora: jedan od proizvođača iz Australije, a drugi proizvođača iz Sjedinjenih Američkih Država.

(47)

Proizvođač iz SAD-a pružio je u odgovoru dokaze o proizvodnji i prodaji na domaćem tržištu SAD-a.

(48)

Proizvođač iz SAD-a obavijestio je Komisiju u svojem odgovoru na upitnik da se u SAD-u obično ne primjenjuje carinska pristojba na uvoz teških ploča. Na uvoz iz NRK-a primjenjuju se antidampinške pristojbe, dok se na uvoz iz Indije, Indonezije i Republike Koreje primjenjuju i antidampinške i antisubvencijske pristojbe.

(49)

Na domaćem tržištu SAD-a djeluje sedam proizvođača iz SAD-a, dok tržišni udio uvoza iz Republike Koreje, Njemačke, Francuske i Kanade iznosi 20 %.

(50)

Proizvođač iz Australije pružio je u odgovoru dokaze o proizvodnji i prodaji na domaćem tržištu Australije i o tome da je jedini proizvođač u Australiji. Međutim, tržišni udio uvoza u Australiju iznosi 35 %. Antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na uvoz iz NRK-a, Indonezije, Japana, Republike Koreje i Tajvana niske su, dok se na neka društva uopće ne primjenjuju.

(51)

Domaće tržište Australije može se smatrati konkurentnijim zbog većeg tržišnog udjela uvoza i nižih pristojbi na izvoz.

(52)

Komisija je zato u ovoj fazi zaključila da je Australija bila primjerena analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(53)

Podaci dobiveni od proizvođača koji surađuje iz analogne zemlje upotrijebljeni su kao temelj za određivanje uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(54)

Komisija je prvo ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje proizvođača koji surađuje iz analogne zemlje reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(55)

Domaća je prodaja reprezentativna ako je ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda proizvođača iz analogne zemlje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu činio najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji svakog proizvođača izvoznika iz NRK-a u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(56)

Na temelju toga ukupna prodaja na domaćem tržištu analogne zemlje proizvođača istovjetnog proizvoda koji surađuje bila je reprezentativna.

(57)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje proizvođači izvoznici u uzorku prodaju za izvoz u Uniju.

(58)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja proizvođača iz analogne zemlje na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je bila identična ili usporediva s vrstom proizvoda koje svaki proizvođač izvoznik iz NRK-a u uzorku prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(59)

Domaća prodaja bilo koje vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupan obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniju svakog proizvođača izvoznika iz NRK-a u uzorku.

(60)

Komisija je utvrdila da su neke vrste proizvoda bile reprezentativne na toj osnovi, dok druge nisu ili zbog malih količina ili jer proizvođač izvoznik iz analogne zemlje nije prodavao izvezenu vrstu proizvoda na domaćem tržištu.

(61)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(62)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(63)

U tom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(64)

Uobičajena vrijednost jest stvarna domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje tih vrsti proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(65)

Ako proizvođač iz analogne zemlje neku vrstu proizvoda nije na domaćem tržištu prodao u reprezentativnim količinama ili je uopće nije prodao ili ju je u cijelosti prodao s gubitkom, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(66)

Za svaku vrstu proizvoda koji se na domaćem tržištu nije prodavao u reprezentativnim količinama uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem prosječnih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti od transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za svaku od tih vrsta njihovu prosječnom trošku proizvodnje.

(67)

Za vrste proizvoda koji uopće nisu prodani ili su u cijelosti prodani s gubitkom na domaćem tržištu, uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem prosječnih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti u uobičajenom tijeku trgovine istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu prosječnom trošku proizvodnje svake vrste.

(68)

U slučaju da vrsta proizvoda uopće nije prodana na domaćem tržištu analogne zemlje, troškovi proizvodnje izračunani su na temelju troška najsličnije jeftinije vrste.

(69)

Izvozna cijena svakog proizvođača izvoznika provjerena je tijekom posjeta radi provjere. Ako je izvoz u Uniju izvršen izravno prvim nezavisnim kupcima ili putem povezanog društva za trgovinu, izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(70)

Jedan od proizvođača izvoznika u uzorku izvozio je teške ploče putem povezanog uvoznika iz Unije. Izvozna cijena te prodaje izračunana je u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe.

(71)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost za proizvođače iz analogne zemlje i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(72)

Ako je to bilo opravdano radi osiguranja primjerene usporedbe, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje su utjecale na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Prilagodbe su izvršene za troškove povezane s prijevozom, manipuliranjem, utovarom i popratnim troškovima, neizravnim porezima, provizijama, troškovima kredita i bankovnim pristojbama.

(73)

Za one proizvođače izvoznike u uzorku koji su prodavali u Uniju putem povezanih društava za trgovinu s funkcijama sličnima onima agenata koji posluju na temelju provizije izvršena je prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. Osnovne uredbe.

(74)

Komisija je za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda i ponderiranu prosječnu izvoznu cijenu odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(75)

Na temelju toga privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF-a (troškovi osiguranja i vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose kako slijedi:

Tablica 1.

Uzorak dampinških marži

(76)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a koji su izvan uzorka, Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu za proizvođače izvoznike u uzorku u skladu s člankom 9. stavkom 6. Osnovne uredbe.

(77)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a koji su izvan uzorka, iznosi 125,5 %.

(78)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(79)

Komisija je prvo utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika iz NRK-a. Razina suradnje temelji se na obujmu izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izraženom kao postotak ukupnog obujma izvoza, kako je iskazan u statističkim podacima Eurostata o uvozu, iz NRK-a u Uniju.

(80)

Razina suradnje u tom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio oko 87 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za sva ostala društva temeljiti na razini društva u uzorku koje ima najvišu dampinšku maržu.

(81)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF-a granica Unije, neocarinjeno, iznose kako slijedi:

Tablica 2.

Sve dampinške marže

(82)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je 30 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(83)

Dvadeset i šest ih je surađivalo u odabiru uzorka. Ti proizvođači iz Unije koji surađuju predstavljaju oko 94 % ukupne industrijske proizvodnje Unije i ukupne prodaje industrije Unije istovjetnog proizvoda u ispitnom razdoblju.

(84)

Ukupna proizvodnja istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila je oko 10,3 milijuna tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju svih dostupnih informacija o industriji Unije kao što su pritužbe, provjereni odgovori na upitnike koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i provjereni podnesci Eurofera.

(85)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 1., tri proizvođača iz Unije koji predstavljaju otprilike 28,5 % ukupne prodaje industrije Unije i ukupnog obujma proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka odabrana su za uzorak.

(86)

Komisija je odredila potrošnju u Uniji na temelju Eurostatovih statističkih podataka o uvozu i provjerenih podataka o prodaji industrije Unije.

(87)

Potrošnja teških ploča u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Potrošnja u Uniji (u metričkim tonama)

(88)

Potrošnja u Uniji povećala se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja. Analiza na godišnjoj razini pokazuje početni pad od 6 % između 2012. i 2013. te posljedični oporavak u 2014. i razdoblju ispitnog postupka od 11 postotnih bodova, odnosno više od milijun tona.

(89)

Vlastita je upotreba proizvođača iz Unije neznatna jer čini manje od 0,5 % potrošnje u Uniji tijekom razmatranog razdoblja. Pokazatelji štete stoga se procjenjuju za cijelo tržište Unije, uključujući količine koje su za vlastite potrebe upotrijebili proizvođači iz Unije.

(90)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju baze podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je nakon toga usporedbom obujma uvoza i potrošnje u Uniji kako je prikazano u tablici 3. prethodno navedene uvodne izjave 87.

(91)

Uvoz teških ploča u Uniju razvijao se kako slijedi:

Tablica 4.

Obujam uvoza (u metričkim tonama) i tržišni udio

(92)

Obujam uvoza iz NRK-a u Uniju povećao se za 231 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon pada od 16 % između 2012. i 2013., uvoz iz NRK-a zabilježio je znatan porast od 85 postotnih bodova u 2014., dok se u razdoblju ispitnog postupka dodatno povećao za 162 postotna boda.

(93)

Početno smanjenje uvoza iz NRK-a između 2012. i 2013. uzrokovano je smanjenjem potrošnje na tržištu Unije, kako pokazuje tablica 3. prethodno navedene uvodne izjave 87. Tržište Unije doživjelo je nakon 2013. dinamičan porast za više od 1 milijun tona između 2013. i razdoblja ispitnog postupka. Taj je rast gotovo u potpunosti pokriven uvozom iz NRK-a, koji se također povećao za više od milijun tona tijekom tog razdoblja.

(94)

Istodobno, udio koji na tržištu Unije ima uvoz iz NRK-a povećao se za više od tri puta s 4,6 % u 2012. na 14,4 % u razdoblju ispitnog postupka.

(95)

Komisija je utvrdila uvozne cijene na temelju podataka Eurostata. Ponderirana prosječna uvozna cijena teških ploča u Uniju iz NRK-a razvijala se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(96)

Prosječna uvozna cijena iz NRK-a smanjila se za 29 % tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom razdoblja ispitnog postupka došlo je do neprekinutog smanjenja sa 647 EUR/tona 2012. na 460 EUR/tona.

(97)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(98)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu transakcije na istoj razini trgovine, primjereno prilagođena prema potrebi, nakon odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa triju proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(99)

Na temelju prethodno navedenog utvrđeno je da su zbog dampinškog uvoza iz NRK-a cijene industrije Unije u prosjeku snižene za 29 %.

(100)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je i procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(101)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete.

(102)

Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje (proizvodnju, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, zaposlenost, troškove rada, rast, produktivnost, visinu dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga) na razini cjelokupne industrije Unije. Ocjena se temeljila na podacima koje je dostavio podnositelj pritužbe i proizvođači iz Unije te na dostupnim službenim statističkim podacima (Eurostat). Makroekonomski podaci odnosili su se na sve proizvođače iz Unije.

(103)

Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje (prosječnu jediničnu prodajnu cijenu, jedinični trošak, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala) na temelju primjereno provjerenih podataka sadržanih u odgovorima na upitnike proizvođača iz Unije i dostupnih službenih statističkih podataka (Eurostat). Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku.

(104)

Komisija napominje da je jedan proizvođač iz Unije u uzorku suspendirao proizvodnju teških ploča u prosincu 2015. Ta suspenzija nema učinka ni na koji pokazatelj štete jer je do nje došlo na samom kraju razdoblja ispitnog postupka te se utvrdilo da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(105)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(106)

Obujam proizvodnje industrije Unije u razmatranom se razdoblju smanjio za 12 %. Nakon smanjenja od 12 % između 2012. i 2013., obujam proizvodnje blago se povećao za 5 postotnih bodova u 2014., dok se u 2015. vratio na razinu iz 2013. smanjivši se za 5 postotnih bodova.

(107)

Početno smanjenje obujma proizvodnje između 2012. i 2013. uzrokovano je smanjenjem potrošnje na tržištu Unije, kako pokazuje tablica 3. prethodno navedene uvodne izjave 87. Industrija Unije međutim nije imala koristi od posljedičnog rasta potrošnje između 2013. i razdoblja ispitnog postupka. Iako se potrošnja povećala za 11 %, odnosno više od milijun tona, proizvodnja industrije Unije samo se privremeno blago povećala u 2014. te se ponovno vratila na nisku razinu iz 2013. tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(108)

Prijavljeni brojčani podaci o kapacitetu proizvodnje industrije Unije odnose se na tehnički kapacitet, što podrazumijeva da su u obzir uzete prilagodbe, koje se smatraju standardima u toj industriji, za vrijeme potrebno za pripremu strojeva, održavanje, usporavanje proizvodnje i druge uobičajene prekide rada.

(109)

Na temelju toga proizvodni kapacitet umjereno se smanjio za 2 % tijekom razmatranog razdoblja, dok je tržište tijekom istog razdoblja poraslo za 6 %.

(110)

Budući da smanjenje količine proizvodnje premašuje smanjenje proizvodnog kapaciteta, iskorištenost kapaciteta industrije Unije smanjila se za 10 % tijekom razmatranog razdoblja.

(111)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio

(112)

Obujam prodaje industrije Unije smanjio za 7 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon smanjenja od 7 % između 2012. i 2013. i dodatnog pada u 2014. za 2 postotna boda, obujam prodaje blago se povećao za 2 postotna boda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(113)

Slično razvoju količine proizvodnje, početno smanjenje količine prodaje između 2012. i 2013. bilo je uzrokovano smanjenjem potrošnje na tržištu Unije kako je objašnjeno u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 87. Industrija Unije međutim nije imala koristi od posljedičnog rasta potrošnje između 2013. i razdoblja ispitnog postupka. Iako je potrošnja Unije porasla za više od milijun tona, količina prodaje industrije Unije ostala je na niskoj razini iz 2013.

(114)

Tržišni udio industrije Unije smanjio se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja jer se količina prodaje smanjila za 7 % na tržištu koje je poraslo za 5 %.

(115)

Zaposlenost i produktivnost industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

(116)

Razina zaposlenosti u industriji Unije smanjila se u razmatranom razdoblju za 17 %. Do smanjenja je došlo zbog dvaju glavnih razloga:

(117)

Komisija napominje da se potrošnja na tržištu Unije povećala za 5 % tijekom razmatranog razdoblja. Industrija Unije mogla bi stoga u nedostatku povećanog obujma dampinškog uvoza iz NRK-a održati zaposlenost jer bi se tim povećanjem učinkovitosti zadovoljila povećana potražnja.

(118)

Prosječni troškovi rada industrije Unije tijekom razmatranog su se razdoblja razvijali kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po EPRV-u (ekvivalent punog radnog vremena)

(119)

Prosječan trošak rada po zaposleniku povećao se za 13 % tijekom razmatranog razdoblja zbog znatnog smanjenja radne snage, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 115. Ustvari, iako se određeni dio povećanog troška rada odnosi na obvezna povećanja plaća u okviru kolektivnog ugovora, povećanje je poglavito uzrokovano troškovima smanjenja radne snage i radnih sati. Takvi troškovi obuhvaćaju otpremnine u slučaju otkaza i više troškove nastale kod rada s nepunim radnim vremenom zbog opadajuće proizvodnje uzrokovane količinama dampinškog uvoza koje se stalno povećavaju.

(120)

Potrošnja u Uniji prvotno se smanjila za 6 %, odnosno gotovo 600 000 tona između 2012. i 2013. Početno smanjenje imalo je negativan učinak na količine prodaje i proizvodnje industrije Unije.

(121)

Situacija se promijenila između 2013. i razdoblja ispitnog postupka. Potrošnja u Uniji doživjela je dinamičan rast od 11 postotnih bodova, odnosno više od milijun tona. Međutim, industrija Unije nije imala koristi od tog dinamičnog rasta. Zapravo, količine proizvodnje i prodaje ostale su na veoma niskim razinama iz 2013. Rast tržišta Unije u potpunosti je apsorbiran rastućim količinama jeftinog dampinškog uvoza iz NRK-a, koji se također povećao za više od milijun tona između 2013. i razdoblja ispitnog postupka, kako je opisano u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 91.

(122)

Dampinške marže svih proizvođača izvoznika iz NRK-a premašivale su 100 %. Utjecaj visine tih veoma visokih dampinških marži na industriju Unije bio je ozbiljan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz NRK-a.

(123)

Vijeće je 2000. uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od nelegiranog čelika podrijetlom iz NRK-a, Kine, Indije i Rumunjske. Tim je mjerama obuhvaćen opseg proizvoda koji je veoma sličan onome iz ispitivanja koje je u tijeku. Te su mjere prestale važiti 11. kolovoza 2005.

(124)

Industrija Unije postigla je profitabilnost koja premašuje ciljnu dobit, kako je navedeno u nastavku u uvodnoj izjavi 221. Komisija stoga privremeno zaključuje da se industrija Unije oporavila od prethodnog dampinga.

(125)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene nepovezanim kupcima u Uniji i jedinični trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prodajne cijene u Uniji

(126)

Prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku doživjele su stalan pad od 25 %, dok je prosječni jedinični trošak proizvodnje doživio stalan pad od 19 % tijekom razmatranog razdoblja. Prodajne cijene smanjivale su se brže od jediničnog troška proizvodnje, od kojeg su u prosjeku stalno bile niže.

(127)

Kako bi ograničili gubitak tržišnog udjela, proizvođači iz Unije morali su slijediti silazno kretanje cijena i znatno smanjiti svoje prodajne cijene. To smanjenje cijena znatno premašuje smanjenje njihova troška proizvodnje, do kojeg je došlo poglavito zbog smanjenja cijena sirovina tijekom razmatranog razdoblja i povećanja učinkovitosti postignutog smanjenjem radne snage, kako je opisano u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 115.

(128)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

(129)

Razina završnih zaliha triju proizvođača iz Unije u uzorku doživjela je stalno povećanje od 26 % tijekom razmatranog razdoblja. Istodobno, njihove razine završnih zaliha kao postotak proizvodnje također su doživjele stalno povećanje od 35 %.

(130)

Do povećanja zaliha došlo je poglavito zbog toga što se usprkos pokušaju industrije Unije da spriječi pad obujma proizvodnje obujam prodaje smanjio još brže jer industrija Unije uopće nije imala koristi od rasta tržišta zbog rastućeg obujma jeftinog dampinškog uvoza.

(131)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(132)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(133)

Profitabilnost se smanjila za 758 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon što su ostvarili dobit od 1,6 % u 2012., proizvođači iz Unije u uzorku poslovali su s gubitkom u svim sljedećim godinama.

(134)

Iako je na ozbiljan gubitak od 12,2 % u 2013. utjecala posebno niska potražnja te godine, znatan pritisak cijene i obujma kojemu je bila izložena industrija Unije izazvan rastućim uvozom iz NRK-a tijekom 2014. i razdoblja ispitnog postupka onemogućio je industriji Unije da ostvari korist od dinamičnog rasta potrošnje u Uniji za 11 postotnih bodova. Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 93., taj je rast gotovo u potpunosti apsorbiran dampinškim uvozom iz NRK-a.

(135)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje djelatnosti. Novčani tok smanjio se za 226 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon smanjenja od 310 % između 2012. i 2013., na koji je utjecala posebno niska potražnja te godine, novčani tok se poboljšao i postao blago pozitivan u 2014. Međutim, negativni trend nastavio se u razdoblju ispitnog postupka, za vrijeme kojeg je novčani tok ponovno postao izrazito negativan.

(136)

Povrat ulaganja dobit je u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja smanjio se za 282 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon znatnog smanjenja od 397 % između 2012. i 2013. na koje je utjecala posebno niska potražnja te godine, povrat ulaganja blago se poboljšao u 2014. i tijekom razdoblja ispitnog postupka, iako je i dalje ostao negativan.

(137)

Posljedično je industrija Unije smanjila razinu svojih ulaganja za 31 % u razmatranom razdoblju. Nakon povećanja ulaganja između 2012. i 2013. za 7 %, industrija Unije bila je primorana smanjiti ulaganja u 2014. za 26 postotnih bodova, a u razdoblju ispitnog postupka za dodatnih 12 postotnih bodova. Kako pokazuje tablica 6. iz prethodno navedene uvodne izjave 105., ta ulaganja nisu iskorištena za povećanje proizvodnog kapaciteta.

(138)

Sposobnost prikupljanja kapitala na koju su utjecali gubici nastali tijekom razmatranog razdoblja naposljetku je dovela do zaustavljanja poslovanja jednog od proizvođača iz Unije u uzorku.

(139)

Razmatrano razdoblje može se podijeliti na dva zasebna razdoblja: od 2012. do 2013. i od 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka.

(140)

Proizvodnja Unije je u početku, odnosno između 2012. i 2013., doživjela znatno smanjenje od 6 %. To smanjenje potrošnje imalo je negativan učinak na mnogo pokazatelja štete, kao što su obujam prodaje i prodajne cijene, proizvodnju, kapacitet i iskorištenost kapaciteta, zaposlenost, produktivnost, profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja.

(141)

Potrošnja je posljedično doživjela dinamičan rast od 11 postotnih bodova, odnosno više od milijun tona u 2014. i tijekom razdoblja ispitnog postupka. Međutim, industrija Unije nije imala koristi od tog rasta koji je u cijelosti bio apsorbiran rastućim obujmom dampinškog uvoza iz NRK-a.

(142)

Doista, u tom kontekstu povećane potrošnje Unije, industrija Unije nije uspjela povećati obujam prodaje ili obujam proizvodnje, dok se iskorištenost kapaciteta čak blago smanjila na rastućem tržištu.

(143)

Pokušaji da se zadrže razine proizvodnje uzrokovali su povećanje zaliha za 24 postotna boda. Tržišni udio industrije Unije također se smanjio za 9,3 postotna boda zbog uvoza iz NRK-a, koji je istodobno povećao svoj tržišni udio za 10,3 postotna boda. Jedinične prodajne cijene smanjile su se za 9 postotnih bodova, dok je trošak proizvodnje pao za 13 postotnih bodova.

(144)

To je dovelo do blagog poboljšanja financijskih pokazatelja kao što su profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja, koji su svejedno ostali u velikoj mjeri negativni tijekom tog razdoblja. Zaposlenost se smanjila za 9 postotnih bodova, dok je industrija Unije uspjela povećati produktivnost za 11 postotnih bodova. Nadalje, industrija Unije morala je smanjiti ulaganja za 38 postotnih bodova u svjetlu trajno negativne profitabilnosti i povrata ulaganja.

(145)

Ukupno gledano, industrija Unije kao cjelina smanjila je svoju proizvodnju i poduzela konkretne mjere radi poboljšanja učinkovitosti u vidu smanjenja radne snage i proizvodnog kapaciteta te je uspjela znatno smanjiti svoje troškove proizvodnje.

(146)

Unatoč tim mjerama koje je industrija Unije poduzela tijekom razmatranog razdoblja kako bi poboljšala svoje ukupne rezultate, njezino gospodarsko i financijsko stanje znatno se pogoršalo jer su se od 2013. nadalje počeli akumulirati gubici.

(147)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(148)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. Osnovne uredbe ispitala je li dampinškim uvozom iz NRK-a prouzročena materijalna šteta industriji Unije. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. Osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su mogli istodobno prouzročiti štetu industriji Unije.

(149)

Komisija je osigurala da se sve moguće štete prouzročene drugim čimbenicima osim dampinškim uvozom iz NRK-a ne pripisuju dampinškom uvozu. Ti su čimbenici sljedeći: žestoko tržišno natjecanje izazvano problemima s potražnjom na tržištu Unije, niska iskorištenost kapaciteta industrije Unije, uvoz iz ostalih trećih zemalja, rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije i tržišno natjecanje vertikalno integriranih proizvođača i postrojenja za ponovno valjanje.

(150)

Prodajne cijene proizvođača izvoznika iz NRK-a smanjile su se za 25 % sa 647 EUR/tona u 2012. na 460 EUR/tona tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stalnim smanjivanjem svoje jedinične prodajne cijene tijekom razmatranog razdoblja proizvođači iz NRK-a mogli su znatno povećati svoj tržišni udio sa 4,6 % u 2012. na 14,4 % tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(151)

Pad potražnje negativno je utjecao na rezultate industrije Unije između 2012. i 2013., a naknadni gotovo stalni rast uvoza po veoma sniženim cijenama iz NRK-a imao je jasan negativan utjecaj na rezultate industrije Unije.

(152)

Doista, iako je industrija Unije smanjila svoje troškove smanjujući broj zaposlenih i iskorištavajući pad cijena sirovina, dampinški se uvoz nastavio povećavati te je industrija Unije bila prisiljena dodatno smanjiti prodajne cijene u Uniji kako bi ograničila svoj gubitak tržišnog udjela, čak i nauštrb profitabilnosti.

(153)

Nadalje, iako je profitabilnost industrije Unije pokazivala blago poboljšanje smanjenjem gubitaka u 2014., obujam uvoza dodatno se povećao, a cijene su u razdoblju ispitnog postupka dodatno pale, što je dovelo do dodatnog smanjenja cijena i profitabilnosti industrije Unije.

(154)

Osim toga, progresivno usporavanje gospodarstva i veoma znatan višak kapaciteta industrije čelika u NRK-u naveli su kineske proizvođače čelika da višak proizvodnje preusmjere na izvozna tržišta (6) a tržište Unije privlačno je izvozno odredište.

(155)

Doista, velik broj ostalih tradicionalno važnih izvoznih tržišta uveo je ili razmatra uvođenje mjera protiv proizvoda od čelika iz NRK-a, uključujući teške ploče (7), jer se nepoštenim uvozom umjetno obaraju cijene, što dovodi do nepoželjnog tržišnog natjecanja.

(156)

Budući da se u svijetu sve više uvode mjere trgovinske zaštite, tržište Unije postalo je jedno od najprivlačnijih odredišta dampinškog uvoza iz NRK-a, na štetu industrije Unije.

(157)

Taj je zaključak potkrijepljen najnovijim statističkim podacima Eurostata o uvozu koji pokazuju da je uvoz iz NRK-a dodatno narastao od završetka razdoblja ispitnog postupka. Obujam uvoza za razdoblje od ožujka do svibnja 2016. povećao se za otprilike 15 % u usporedbi s obujmom uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka, dok se prosječna cijena tog uvoza nastavila smanjivati za otprilike 30 %.

(158)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da šteta nanesena industriji Unije nije bila izazvana uvozom iz NRK-a, nego problemima s potražnjom na tržištu Unije. Tvrdila je da iako se potražnja u Uniji oporavila 2014. i tijekom razdoblja ispitnog postupka, 2012. je bila 32 % ispod vršne razine iz 2007., dok je 2014. bila 17 % ispod navodno „normalne” godine 2004.

(159)

Ta slabost potražnje navodno je dovela do žestokog tržišnog natjecanja u pogledu ograničenih količina potrebnih na tržištu, što je prodajne cijene u Uniji izložilo jakom pritisku.

(160)

Međutim, to žestoko tržišno natjecanje uzrokovano navodnim problemima s potražnjom nije negativno utjecalo na sposobnost izvoznika iz NRK-a da prodaju sve veće količine teških ploča po dampinškim cijenama na tržištu Unije, čime su povećali svoj tržišni udio sa 4,6 % na 14,4 % i uzrokovali gotovo jednak gubitak tržišnog udjela industrije Unije te izložili industriju Unije znatnom cjenovnom pritisku, što je dovelo do njezine negativne profitabilnosti.

(161)

Iako su problemi s potražnjom na početku imali znatan negativni učinak na rezultate industrije Unije u 2013., žestoko tržišno natjecanje na tržištu Unije uzrokovao je poglavito dampinški uvoz iz NRK-a, posebno u 2014. i tijekom razdoblja ispitnog postupak.

(162)

Doista, industrija Unije mogla je imati koristi od oporavka tržišta 2014. i tijekom razdoblja ispitnog postupka. U tome ju je spriječilo znatno povećanje uvoza iz NRK-a koje se povećalo više od tri puta tijekom tih dvaju godina i osvojilo znatan tržišni udio na štetu industrije Unije.

(163)

Komisija stoga zaključuje da problemi s potražnjom nisu glavni uzrok štete nanesene industriji Unije te ne prekidaju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete nanesene industriji Unije.

(164)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da je šteta nanesena industriji Unije bila također uzrokovana niskom iskorištenosti kapaciteta do koje je došlo zbog znatnih viškova kapaciteta proizvođača iz Unije. Ona tvrdi da je već 2012., kada je uvoz iz NRK-a bio na relativno niskoj razini, iskorištenost kapaciteta bila veoma niska i da industrija Unije nije u skladu s time smanjila svoje kapacitete.

(165)

Međutim, potražnja u Uniji posljedično se znatno povećala, posebno 2014. i tijekom razdoblja ispitnog postupka, kada je premašila potražnju iz 2012. za 6 %. Da nije bilo snažno rastućih količina dampinškog uvoza iz NRK-a, ta povećana potražnja dovela bi do povećanog iskorištavanja kapaciteta industrije Unije, pogotovo jer su smanjili svoj proizvodni kapacitet za 2 % na rastućem tržištu.

(166)

Komisija je stoga zaključila da je niska iskorištenost kapaciteta, posebno u 2014. i tijekom razdoblja ispitnog postupka, poglavito uzrokovana snažno rastućim količinama dampinškog uvoza iz NRK-a.

(167)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju baze podataka Eurostata. Osim NRK-a, uvozilo se većinom iz Ukrajine i Rusije. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom obujma uvoza i potrošnje Unije kako je prethodno navedeno u tablici 3. iz uvodne izjave 87.

(168)

Uvoz u Uniju iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog se razdoblja razvijao kako slijedi:

Tablica 13.

Uvoz iz trećih zemalja (u metričkim tonama) i tržišni udjeli

(169)

Tržišni udio uvoza iz ostalih trećih zemalja ostao je relativno stabilan za vrijeme razmatranog razdoblja, dok se uvoz iz NRK-a povećao za 214 %.

(170)

Nadalje, tržišni udio Ukrajine i Rusije samo se blago povećao tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udio Ukrajine narastao je sa 4,7 % na 6,2 %, a Rusije sa 1,7 % na 2,4 % i to samo na štetu ostalih zemalja uvoznica osim NRK-a.

(171)

U kontekstu povećanja potrošnje u Uniji za 5 % i smanjenja tržišnog udjela industrije Unije za 10 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja to znači da je uvoz iz NRK-a preuzeo tržišni udio isključivo industrije Unije.

(172)

Uslijed toga, uvoz iz NRK-a sudjeluje u ukupnom uvozu u Uniju tijekom razmatranog razdoblja s otprilike 54 %, dok na uvoz iz Ukrajine otpada 23 %, a Rusije 9 %.

(173)

Prosječna uvozna cijena iz ostalih trećih zemalja smanjila se mnogo sporije nego uvozna cijena iz NRK-a. Ona se smanjila za 19 %, dok se uvozna cijena iz NRK-a smanjila za 29 %.

(174)

Iako su uvozne cijene iz Ukrajine i Rusije u prosjeku i dalje tek malo niže od uvoznih cijena iz NRK-a, one su se smanjile mnogo sporije nego uvozne cijene iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja. Te cijene također nisu nužno izravno usporedive jer na prosječnu cijenu utječe različit asortiman proizvoda.

(175)

Nadalje, obujmi uvoza posebno iz Ukrajine i Rusije ili općenito iz svih ostalih trećih zemalja nisu se povećali u toliko znatnoj mjeri poput onoga iz NRK-a. Obujam uvoza iz NRK-a povećao se za gotovo milijun tona tijekom razmatranog razdoblja, dok se obujam uvoza iz Ukrajine povećao za otprilike 160 000 tona, iz Rusije za otprilike 75 000 tona te iz svih ostalih trećih zemalja (uključujući Rusiju i Ukrajinu) za otprilike 90 000 tona.

(176)

Na temelju gore navedenog i s obzirom na mnogo manji obujam uvoza iz Ukrajine i Rusije u usporedbi s onim iz NRK-a može se donijeti zaključak da uvoz iz te dvije zemlje nije nanosio štetu industriji Unije.

(177)

Uvoz iz svih ostalih trećih zemalja (uključujući Rusiju i Ukrajinu), čiji je tržišni udio neznatno porastao za 1 postotni bod, u prosjeku je skuplji od uvoza iz NRK-a.

(178)

Komisija stoga zaključuje da uvoz teških ploča iz trećih zemalja nije glavni uzrok štete nanesene industriji Unije te se njime ne prekida uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete nanesene industriji Unije.

(179)

Obujam i prosječna izvozna cijena izvoza industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 14.

Izvozni rezultati

(180)

Obujam izvoza nepovezanim kupcima izvan Unije smanjio se za 18 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon smanjenja od 28 % između 2012. i 2013., povećao se u 2014. za 25 postotnih bodova da bi ponovno pao za 15 postotnih bodova tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(181)

Kad je riječ o cijenama, one su doživjele znatan pad od 24 % tijekom razmatranog razdoblja, u skladu s padom cijena na tržištu Unije (– 25 %).

(182)

Sveukupno, izvozni rezultati industrije Unije u velikoj mjeri odražavaju njezine rezultate na tržištu Unije. Međutim, industriji Unije je tržište Unije znatno važnije od izvoznih tržišta. Prodaja na tržištu Unije je tijekom razmatranog razdoblja bila oko četiri puta veća nego izvozna prodaja.

(183)

Komisija stoga smatra da izvozni rezultati industrije Unije zbog ograničene važnosti te izvozne prodaje ne mogu prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete nanesene industriji Unije.

(184)

Jedna zainteresirana strana navela je da profitnu maržu vertikalno integriranih proizvođača iz Unije ugrožavaju niže cijene postrojenja za ponovno valjanje iz Unije, koje su navodno od 6 do 9 % niže od onih vertikalno integriranih proizvođača.

(185)

Postrojenje za ponovno valjanje jest društvo koje ne proizvodi vlastiti ulazni materijal, odnosno čelične ploče. Svi proizvođači iz Unije u uzorku vertikalno su integrirani jer proizvode vlastite čelične ploče.

(186)

Komisija napominje u tom pogledu da su cijene dampinškog uvoza iz NRK-a prosječno bile niže za 29 % od cijena industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 99. Na osnovi toga, cijene dampinškog uvoza iz NRK-a svejedno bi bile barem 20 % niže od cijena postrojenja za ponovno valjanje iz Unije.

(187)

Ista je strana također navela da se količina koju proizvode postrojenja za ponovno valjanje u Uniji smanjuje jer mnoga od njih ovise o isporuci čeličnih ploča iz Ukrajine. Te su se isporuke iz Ukrajine smanjile zbog nestašice u snabdijevanju tijekom razmatranog razdoblja, ali to smanjenje isporuka nije nadoknadila proizvodnja ostalih proizvođača iz Unije usprkos njihove niske iskorištenosti kapaciteta.

(188)

U tom pogledu, strana nije pružila dokaze da proizvođači iz Unije nisu bili zainteresirani ili voljni isporučiti te dodatne količine. Stoga je jasno da su posebno kupci osjetljivi na cijenu zamijenili proizvode industrije Unije s još jeftinijim dampinškim uvozom iz NRK-a.

(189)

Komisija stoga zaključuje da je smanjenje količina cjenovno umjerenih teških ploča koje su proizvela postrojenja za ponovno valjanje iz Unije imalo veoma ograničeni utjecaj na smanjenje profitabilnosti vertikalno integriranih proizvođača iz Unije. Također zaključuje da se njihova profitabilnost smanjila poglavito zbog znatno jeftinijeg dampinškog uvoza iz NRK-a, čija se količina također znatno povećala.

(190)

Privremeno je utvrđena uzročno-posljedična veza između štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije i dampinškog uvoza iz NRK-a.

(191)

Komisija je razlikovala i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnih učinaka dampinškog uvoza.

(192)

Privremeno je utvrđeno da ostali utvrđeni čimbenici poput žestokog tržišnog natjecanja uzrokovanog problemima s potražnjom, niske iskorištenosti kapaciteta, uvoza iz trećih zemalja, rezultata izvozne prodaje proizvođača iz Unije i tržišnog natjecanja vertikalno integriranih proizvođača i postrojenja za ponovno valjanje ne prekidaju uzročno-posljedičnu vezu, čak ni kada se u obzir uzme njihov mogući kombinirani učinak.

(193)

Privremeno smanjenje potrošnje u 2013. moglo je u određenoj mjeri doprinijeti šteti u toj godini, ali industrija Unije bi zasigurno imala koristi od rasta tržišta u sljedećim godinama da nije bilo stalno rastućeg obujma dampinškog uvoza pri sve nižim cijenama. Točnije, obujam prodaje bi se oporavio, prodajne cijene ne bi pale na tako niske razine i bila bi ostvarena veća profitabilnost.

(194)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je materijalna šteta industriji Unije nanesena dampinškim uvozom iz NRK-a te da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, nisu prekinuli uzročno-posljedičnu veza.

(195)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(196)

Industrija unije nalazi se u 14 država članica (Austriji, Belgiji, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini), a tijekom razmatranog razdoblja na poslovima u vezi s teškim pločama bilo je izravno zaposleno otprilike 20 000 radnika.

(197)

U ispitnom postupku surađivalo je 26 proizvođača iz Unije. Nijedan se poznati proizvođač nije protivio pokretanju ispitnog postupka. Kako je prethodno prikazano u analizi pokazatelja štete, cjelokupna je industrija Unije zabilježila pogoršanje stanja i negativno je pogođena dampinškim uvozom.

(198)

Komisija očekuje da će se uvođenjem privremenih antidampinških pristojbi ponovno uspostaviti uvjeti poštene trgovine na tržištu Unije i prekinuti pad cijena te omogućiti oporavak industrije Unije. Rezultat toga bilo bi poboljšanje profitabilnosti industrije Unije prema razinama koje se smatraju potrebnima za tu kapitalno intenzivnu industriju.

(199)

Industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu prouzročenu dampinškim uvozom iz NRK-a. Komisija podsjeća da je većina pokazatelja štete pokazala negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Posebno su ozbiljno bili pogođeni pokazatelji štete povezani s financijskim rezultatima proizvođača iz Unije u uzorku, poput profitabilnosti i povrata ulaganja.

(200)

Stoga je važno da se cijene ponovno uspostave na nedampinšku ili barem neštetnu razinu kako bi se svim proizvođačima omogućilo da na tržištu Unije posluju u uvjetima poštene trgovine. U slučaju izostanka mjera daljnje pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije čini se vrlo vjerojatnim.

(201)

Komisija stoga privremeno zaključuje da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije. Bilo kakvim uvođenjem antidampinških pristojbi omogućilo bi se industriji Unije da se oporavi od učinaka utvrđenog štetnog dampinga.

(202)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 22., u ispitnom postupku surađivalo je šest uvoznika, od kojih je troje uključeno u uzorak. Jedan uvoznik iz uzorka podržava mjere, dok se dva uvoznika iz uzorka protive nametanju mjera. Ostala tri uvoznika koji nisu bili uključeni u uzorak nisu izrazili mišljenje.

(203)

Ispitnim postupkom pokazalo se da povećanje cijena uzrokovano nametnutim mjerama ne bi imalo izravan utjecaj na nepovezane uvoznike. Teške ploče čine 20 % njihova poslovanja ili manje.

(204)

Nadalje, većina uvoznika prodaje robu koja potječe iz raznih izvora, uključujući industriju Unije. Nema naznaka da uvoznici ne bi mogli nastaviti zadovoljavati potrebe kupaca u slučaju nametanja mjera.

(205)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je privremeno zaključila da uvođenje mjera neće imati znatne negativne učinke na interes uvoznika iz Unije.

(206)

Glavni krajnji korisnici teških ploča jesu industrije za proizvodnju građevinske i rudarske opreme, opreme za sječu drva, tlačnih posuda, naftnih i plinskih cjevovoda te brodogradnja, mostogradnja i zgradarstvo.

(207)

Sedam korisnika i tri dobavljača/servisnih centara za čelik dostavili su svoje odgovore na upitnik. Međutim, četiri su se odgovora pokazala veoma manjkavima, a samo dva su bila protiv nametanja mjera. Komisija međutim ne može smatrati te podneske reprezentativnima zbog sljedećih razloga:

(208)

Komisija dodatno napominje da bi pristojbe trebale doprinositi stalnoj sigurnosti opskrbe na tržištu Unije. Bez pristojbi neki bi proizvođači iz Unije mogli biti primorani zatvoriti ili smanjiti djelatnost proizvodnje, čime bi se ograničio broj izvora opskrbe za mnoge korisnike u Uniji.

(209)

Doista, jedan proizvođač u uzorku morao je suspendirati proizvodnju teških ploča na kraju razdoblja ispitnog postupka, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 104.

(210)

Nadalje, razina mjera dovest će do uspostave jednakih uvjeta za sve proizvođače iz Unije i trećih zemalja, što će možda omogućiti proizvođačima iz Unije da nastave proizvoditi teške ploče.

(211)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija privremeno zaključuje da uvođenje mjera neće imati neproporcionalno negativan utjecaj na korisnike.

(212)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija privremeno zaključuje da će se uvođenjem mjera pridonijeti oporavku industrije Unije i omogućiti povećana ulaganja kako bi se proizvođači teških ploča iz Unije bolje opremili za budućnost i kako bi se povećala njihova konkurentnost.

(213)

U industriji Unije već je proveden znatan preustroj u (nedavnoj) prošlosti. Ne bude li pristojbi, dodatni bi proizvođači teških ploča iz Unije mogli biti primorani zatvoriti ili smanjiti djelatnost proizvodnje teških ploča i otpustiti stotine zaposlenika čime bi se ograničio broj izvora opskrbe za mnoge korisnike u Uniji.

(214)

Utjecaj mjera na nekoliko ostalih strana u Uniji koje su se javile ne može se smatrati znatnim. U dokumentaciji ne postoji ništa iz čega bi se vidjelo da bi mogući utjecaj na dionike koji se nisu javili bio veći od pozitivnog učinka mjera na industriju Unije. Očekuje se da će krajnji korisnici i potrošači imati koristi od poštenog konkurentnog tržišta, uključujući lokalni izvor opskrbe kojim će se zadovoljiti njihove potrebe i zahtjevi. Cijena će i dalje biti glavni odlučujući čimbenik, ali na pravednoj osnovi.

(215)

Komisija u ovoj fazi ispitnog postupka zaključuje da ne postoje uvjerljivi razlozi zbog kojih uvođenje privremenih mjera za uvoz teških ploča podrijetlom iz NRK-a nije u interesu Unije.

(216)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječilo da dampinški uvoz i dalje nanosi štetu industriji Unije.

(217)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se otklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(218)

Šteta bi bila uklonjena kada bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit, prije oporezivanja, od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije kakvu bi uz uobičajene uvjete tržišnog natjecanja, tj. da nije bilo dampinškog uvoza, razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru.

(219)

Kako bi utvrdila tu dobit koja bi mogla biti ostvarena uz uobičajene uvjete tržišnog natjecanja, Komisija je od proizvođača iz Unije u uzorku zatražila dostavljanje podataka o profitabilnosti prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije od 2006. do razdoblja ispitnog postupka. Ti su podaci dostavljeni i odgovarajuće provjereni.

(220)

Profitabilnost industrije Unije bila je negativna između 2013. i razdoblja ispitnog postupka. Iako je dobit u 2012. bila blago pozitivna (1,6 %), već tada je prisutnost dampinškog uvoza iz NRK-a bila znatna pa je ta profitna marža bila znatno niža od profitne marže ostvarene prethodnih godina.

(221)

Profitna marža ostvarena 2011. iznosila je 7,9 %, što je više od profitnih marži iz 2009. i 2010., odnosno u najtežim godinama financijske krize, ali niže od profitnih marži iz 2006. i 2008., odnosno prije njezina početka. Nadalje, riječ je o najnovijim dostupnim pouzdanim podacima za razdoblje u kojem se uvoz iz NRK-a u Uniju još nije odvijao u znatnim količinama. Komisija stoga smatra da je tu profitnu maržu moguće razumno ostvariti uz uobičajene uvjete tržišnog natjecanja.

(222)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju iz NRK-a u uzorku, primjereno prilagođene za troškove uvoza i carine, kako je utvrđena za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF-a.

(223)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i „sva ostala društva” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva (vidjeti prethodno navedene uvodne izjave 76. do 80.).

(224)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a u skladu s pravilom niže pristojbe predviđenim u članku 7. stavku 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojbi potrebno je postaviti na razinu dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(225)

Na temelju prethodno navedene privremene stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF-a granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(226)

Stope antidampinške pristojbe za svako pojedinačno društvo navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza iz ovog ispitnog postupka. Stoga su one odražavale stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih društava.

(227)

Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a koji proizvode navedeni pravni subjekti. Uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije posebno navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim posebno navedenim subjektima, trebao bi podlijegati stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. On ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(228)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako promijeni naziv subjekta ili osnuje novi proizvodni ili prodajni subjekt. Zahtjev se mora poslati Komisiji (8). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva toga društva ne utječe na njegovo pravo na korist od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(229)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(230)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 5., Komisija je uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 2016/1357 uvjetovala evidentiranjem.

(231)

To je određeno radi moguće retroaktivne primjene antidampinških mjera na temelju članka 10. stavka 4. Osnovne uredbe. Trebalo bi prestati s evidentiranjem uvoza. U ovoj fazi postupka ne može se donijeti odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(232)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(233)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

(1)

Dana 4. siječnja 2016. Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer” ili „podnositelj zahtjeva”) podnijela je zahtjev u ime proizvođača koji čine više od 90 % ukupne proizvodnje određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika u Uniji. Zahtjev je sadržavao dokaz o dampingu i posljedičnoj prijetnji materijalne štete, što je bilo dostatno da se opravda pokretanje ispitnog postupka.

(2)

Nakon tog zahtjeva podnesenog 13. veljače 2016., Europska komisija („Komisija”) pokrenula je antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju određenih plosnatih valjanih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „dotična zemlja”) na temelju članka 5. Uredbe Vijeća (EU) 2009/1225 (2) („Osnovna uredba”). Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije (3) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(3)

Komisija je naknadno pokrenula i sljedeća dva ispitna postupka:

(4)

Dana 5. travnja 2016. podnositelj zahtjeva podnio je zahtjev za evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a. Dana 2. lipnja 2016. podnositelj zahtjeva ažurirao je zahtjev pružanjem novijih financijskih podataka, ali ga je 11. kolovoza 2016. povukao.

(5)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da se jave radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Komisija je posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati i nadležna tijela NRK-a, uvoznike, dobavljače i korisnike te trgovce i udruženja koja su joj poznata i za koja se zna da se na njih odnosi pokretanje ispitnog postupka te ih pozvala na sudjelovanje.

(6)

Zainteresirane strane dobile su priliku pismeno iznijeti svoje stavove i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima. Saslušanje je omogućeno svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile i pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša.

(7)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će odabrati privremeni uzorak proizvođača iz Unije zbog njihova velikog broja. Komisija je nakon toga uzorak odabrala na temelju najvećih reprezentativnih obujma proizvodnje i prodaje, istodobno osiguravajući zemljopisnu pokrivenost. Obavijestila je ta privremeno odabrana društva i podnositelja zahtjeva. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe na privremeni uzorak.

(9)

Jedan je privremeno odabrani proizvođač iz Unije obavijestio Komisiju da neće moći surađivati. Osim toga, talijansko Udruženje proizvođača željeza i čelika (Federacciai) i Eurofer napomenuli su da južna Europa nije bila zastupljena u privremenom uzorku. Kako bi osigurala bolju zemljopisnu pokrivenost, Komisija je zamijenila proizvođača iz Unije koji je odlučio ne surađivati proizvođačem iz Unije iz južne Europe.

(10)

Posljedično, konačni se uzorak sastojao od pet proizvođača iz Unije koji se nalaze u pet različitih država članica. Konačni uzorak čini više od 45 % proizvodnje u Uniji.

(11)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(12)

Četiri su uvoznika dostavila tražene podatke. Stoga odabir uzorka nije bio potreban i svima su im poslani upitnici za uvoznike.

(13)

Međutim, iako je Komisija s njima kontaktirala u nastojanju prikupljanja relevantnih podataka, niti jedan nepovezani uvoznik nije dostavio potpune odgovore na upitnik za potrebe ovog ispitnog postupka.

(14)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak za NRK, Komisija je od proizvođača izvoznika iz NRK-a zatražila da dostave podatke utvrđene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da im se obrati.

(15)

Trinaest skupina proizvođača izvoznika iz NRK dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. Komisija je predložila uzorak od tri skupine društava na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju. Pozvala je sve proizvođače izvoznike koji su joj poznati i nadležna tijela NRK-a da komentiraju predloženi uzorak.

(16)

Jedan proizvođač izvoznik, Jiangsu Tiangong Tools Company Limited („Tiangong Tools”), tvrdio je da treba biti uključen u uzorak stoga što, za razliku od odabranih proizvođača izvoznika, proizvodi alatni čelik i brzorezni čelik. Smatrali su da bi, ukoliko se njihov proizvod uzme u obzir kao predmetni proizvod, uzorak bio reprezentativniji i da bi ga trebalo uvrstiti.

(17)

Taj je zahtjev odbačen. Tiangong Tools izvozi samo male količine određene vrste proizvoda u Uniju. Stoga uvrštenje tog proizvođača izvoznika u uzorak ne bi uzorak činilo reprezentativnijim. Komisija je nadalje razmotrila pitanje reprezentativnosti unutar konteksta obujma proizvodnje.

(18)

Sukladno tome, Komisija je odlučila zadržati predloženi uzorak tri skupine proizvođača izvoznika. Uzorkovani proizvođači izvoznici čine 57 % ukupnog uvoza predmetnog proizvoda u Uniju iz NRK-a i 58 % ukupnog uvoza predmetnog proizvoda u Uniju od strane kineskih proizvođača izvoznika koji surađuju.

(19)

Samo je jedan proizvođač izvoznik, Tiangong Tools, zatražio individualno ispitivanje prema članku 17. stavku 3. Osnovne uredbe i dostavio odgovore na upitnik u tu svrhu. Komisija je preliminarno prihvatila taj zahtjev i provjerila dostavljene podatke na licu mjesta.

(20)

Međutim, ispitni postupak pokazao je da to društvo proizvodi i izvozi u Uniju samo alatni čelik i brzorezni čelik. Budući da je Komisija, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama (29) do (35) u nastavku, odlučila privremeno isključiti alatni čelik i brzorezni čelik iz obujma ovog ispitnog postupka, privremena dampinška marža nije utvrđena za Tiangong Tools. Bez obzira na to, ukoliko Komisija promijeni svoju odluku glede obujma proizvoda u konačnoj fazi, zahtjev za individualno ispitivanje ovog proizvođača izvoznika ponovno će se razmotriti.

(21)

Komisija je poslala upitnike svim stranama za koje se zna da se to na njih odnosi te svim ostalim društvima koja su se javila u rokovima određenima u Obavijesti o pokretanju postupka. Odgovore na upitnik dostavili su Eurofer, pet proizvođača iz Unije i s njima povezani servisni centri za čelik, jedan korisnik, tri skupine proizvođača izvoznika iz NRK-a i jedan proizvođač iz analogne zemlje.

(22)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, posljedične prijetnje štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava / sljedećeg udruženja:

(23)

Ispitnim postupkom usmjerenim na damping i štetu pokriveno je razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za ocjenu štete pokriveno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(24)

Predmetni proizvod jesu određeni plosnato valjani proizvodi od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, bilo da su u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljani i dalje neobrađeni, koji nisu platirani niti prevučeni.

Predmetni proizvod ne uključuje:

Predmetni proizvod je trenutačno obuhvaćen oznakama KN 7208 10 00, 7208 25 00, 7208 26 00, 7208 27 00, 7208 36 00, 7208 37 00, 7208 38 00, 7208 39 00, 7208 40 00, 7208 52 10, 7208 52 99, 7208 53 10, 7208 53 90, 7208 54 00, 7211 13 00, 7211 14 00, 7211 19 00, ex 7225 19 10, 7225 30 90, ex 7225 40 60, 7225 40 90, ex 7226 19 10, 7226 91 91 i 7226 91 99 i podrijetlom je iz NRK-a.

(25)

Toplovaljani plosnati proizvodi od čelika proizvode se postupkom toplog valjanja; to je postupak oblikovanja metala prilikom kojeg se topli metal povlači kroz jedan ili više pari toplih valjaka kako bi mu se smanjila debljina i kako bi se debljina učinila jednolikom, pri čemu je temperatura metala iznad njegove temperature rekristalizacije. Isporučiti se mogu u različitim oblicima: u kolutima (podmazani ili nepodmazani, dekapirani ili ne), rezani u limene ploče ili uske trake.

(26)

Dva su glavna načina uporabe toplovaljanjih plosnatih proizvoda od čelika. Prvo, oni su osnovni materijal za proizvodnju raznih proizvoda od čelika na kraju proizvodnog lanca koji imaju dodanu vrijednost, počevši od hladnovaljanih (7) plosnatih i prevučenih proizvoda od čelika. Drugo, industrijski proizvedene hladnovaljane plosnate proizvode od čelika krajnji korisnici kupuju za razne primjene, među ostalim za građevinarstvo (proizvodnja čeličnih cijevi), brodogradnju, plinske spremnike, automobile, tlačne posude i energetske vodove.

(27)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička svojstva te iste osnovne namjene:

(28)

Komisija je stoga u ovoj fazi odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(29)

Prvo, jedan proizvođač izvoznik (Jiangsu Tiangong Tools Company Limited) i jedan uvoznik povezan s jednim drugim proizvođačem izvoznikom iz NRK-a (Duferco S.A.) zatražili su da se određene vrste toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika, koji se u industriji nazivaju alatni čelik i brzorezni čelik, isključe iz obujma proizvoda. Smatrali su da alatni čelik i brzorezni čelik imaju bitno različita svojstva, različite cijene, različit tehnički opis i načine uporabe.

(30)

Rasprava s tim proizvođačem izvoznikom iz NRK-a, održana je 21. travnja 2016. u prisutnosti službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima. Nadalje, 22. lipnja 2016., održana je rasprava s uvoznikom u pogledu njegova zahtjeva za isključenje proizvoda.

(31)

Podnositelj zahtjeva smatrao je da te tvrdnje nisu osnovane i da postoji rizik od zaobilaženja propisa u slučaju da Komisija prihvati te tvrdnje.

(32)

Komisija je utvrdila da zaista postoje velike fizičke i kemijske razlike između vrsta predmetnog proizvoda koje nisu alatni čelik i brzorezni čelik s jedne strane i alatnog čelika i brzoreznog čelika s druge strane. Postoji nekoliko kemijskih elemenata (8) prirodno prisutnih u alatnom čeliku i brzoreznom čeliku, a koji se ne nalaze u predmetnom proizvodu.

(33)

Nadalje, postoje razlike u postupku proizvodnje, različiti načini uporabe i bitne razlike u cijeni između alatnog čelika i brzoreznog čelika s jedne strane i ostalih vrsta predmetnog proizvoda s druge strane. Na primjer, alatni čelik i brzorezni čelik, za razliku od ostalih vrsta predmetnog proizvoda, koriste se za obradu, strojnu obradu, ekstrudiranje, rezanje, otiskivanje i bušenje drugih materijala, a što nije konvencionalan način uporabe drugih vrsta predmetnog proizvoda. Nadalje, proizvodnja alatnog čelika slijedi drugačiji proizvodni postupak, pri kojemu se specifična svojstva postižu u svim fazama proizvodnog postupka. Ta razlika u proizvodnom postupku čini postupak za proizvodnju alatnog čelika i brzoreznog čelika skupljim, što također u određenoj mjeri objašnjava razliku u prodajnoj cijeni u usporedbi s drugim vrstama predmetnog proizvoda.

(34)

Uvoz alatnog čelika i brzoreznog čelika čini, u pogledu obujma, 1,25 % ukupnog uvoza iz NRK-a u 2015. Nadalje, alatni čelik i brzorezni čelik označeni su različitim, specifičnim oznakama KN.

(35)

Stoga je Komisija privremeno isključila alatni čelik i brzorezni čelik, upozoravajući nacionalna carinska tijela o mogućim rizicima od zaobilaženja propisa.

(36)

Drugo, 5. kolovoza 2016., jedan je talijanski korisnik, Marcegaglia Carbon Steel Spa, tvrdio da slijedeće vrste predmetnog proizvoda trebaju biti isključene iz obujma proizvoda: intersticijski slobodne (IF) vrste čelika, dvofazne vrste čelika, vrste čelika s visokim udjelom ugljena i vrste čelika s neusmjerenim zrnima. Razlog zahtjevu za isključenje ovih vrsta proizvoda uglavnom je kako slijedi:

(37)

Isti je korisnik također zatražio da se vrste proizvoda koje se koriste za hladno valjanje isključe na temelju njihove daljnje uporabe na kraju proizvodnog lanca.

(38)

Što se tiče zahtjeva za isključenje proizvoda za intersticijski slobodne (IF) vrste čelika, dvofazne vrste čelika, vrste čelika s visokim udjelom ugljena i vrste čelika s neusmjerenim zrnima iz predmetnog proizvoda, Komisija je utvrdila da nije dokazano da ovi proizvodi imaju različita svojstva i različite načine uporabe. Osim toga, konačni detaljan zahtjev za zahtjev za isključenje proizvoda stigao je u vrlo kasnoj fazi postupka. Stoga je u ovoj fazi Komisija odbacila taj zahtjev, ali će dodatno istražiti tu tvrdnju.

(39)

Što se tiče vrste proizvoda koji se koriste za ponovno valjanje, to je jedan od glavnih načina uporabe predmetnog proizvoda, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi (26). Različit način uporabe sam po sebi nije razlog za isključenje. Osim toga, isključenje ovih vrsta proizvoda dovelo bi do isključenja većine svih uvoznih vrsta predmetnog proizvoda, osim složenog, ako ne i nemogućeg administrativnog praćenja kako bi se predmetni proizvod izdvojio između onih koji se koriste za ponovno valjanje i onih koji se ne koriste u tu svrhu. Stoga je u ovoj fazi Komisija odbacila i taj zahtjev.

(40)

Na temelju članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe Komisija određuje uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 1. do 6. Osnovne uredbe za proizvođače izvoznike u NRK-u koji poštuju kriterije iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe te im se može odobriti tretman tržišnog gospodarstva. Međutim, niti jedan od proizvođača izvoznika koji surađuju nije se prijavio za taj tretman.

(41)

Stoga se uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe morala utvrditi na temelju cijene ili izračunane uobičajene vrijednosti u trećoj zemlji s tržišnim gospodarstvom („analogna zemlja”).

(42)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je predložila korištenje treće zemlje s tržišnim gospodarstvom („analogna zemlja”) u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe. Komisija je poslala upitnike svim proizvođačima koji su joj poznati u 11 zemalja s tržišnim gospodarstvom navedenim u Obavijesti o pokretanju postupka (9) i u drugih osam zemalja za koje su postojale naznake o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda, točnije u Argentinu, Australiju, Egipat, Iran, Japan, Južnu Afriku, Republiku Koreju i Tajvan. Ukupno se kontaktiralo sa 62 proizvođača u 19 potencijalnih analognih zemalja. Međutim, samo je jedno društvo u SAD-u (ArcelorMittal SAD) izrazilo spremnost na suradnju i poslalo odgovore na upitnik.

(43)

SAD se smatra odgovarajućim analognim tržištem, budući da se radi o otvorenom tržištu s deset domaćih proizvođača istovjetnog proizvoda, a uvoz iz drugih zemalja čini više od 10 % ukupne potrošnje. Stoga, i s obzirom na to da je samo jedan proizvođač iz SAD-a izrazio svoju spremnost na suradnju, SAD je privremeno izabran kao odgovarajuća analogna zemlja.

(44)

Zainteresirane strane pozvane su da komentiraju ovaj odabir. Budući da niti jedan komentar nije primljen, SAD je odabran kao analogna zemlja.

(45)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, Komisija je najprije ispitala je li prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima u SAD-u bila reprezentativna. Utvrđeno je da je proizvođač koji surađuje prodavao istovjetni proizvod u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu u usporedbi s predmetnim proizvodom koji u Uniju izvoze proizvođači izvoznici iz NRK-a uključeni u uzorak.

(46)

Komisija je zatim ispitala može li se za tu prodaju smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine prema članku 2. stavku 4. Osnovne uredbe. To je učinila tako da je utvrdila udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima. Poslovi prodaje smatrani su profitabilnima kada je jedinična cijena bila jednaka trošku proizvodnje ili viša. Stoga su utvrđeni troškovi proizvodnje proizvođača iz SAD-a tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(47)

Za one vrste proizvoda za koje je više od 80 % obujma prodaje dotične vrste na domaćem tržištu bilo iznad troška, a ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste bila jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša, uobičajena vrijednost po vrsti proizvoda izračunana je kao ponderirani prosjek stvarnih domaćih cijena sve prodaje dotične vrste, neovisno o tome je li ta prodaja bila profitabilna ili ne.

(48)

Kad je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje te vrste ili kad je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila niža od jediničnog troška proizvodnje, uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena samo profitabilne domaće prodaje navedene vrste tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(49)

Što se tiče vrste proizvoda koji nisu bili profitabilni, uobičajena vrijednost izračunana je u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe, koristeći troškove proizvodnje proizvođača iz SAD-a i dodajući im prodajne, opće i administrativne troškove i dobiti za profitabilne vrste proizvoda proizvođača iz SAD-a.

(50)

Neke se vrste proizvoda proizvedene u analognoj zemlji nisu mogle usporediti s onim vrstama proizvoda koji se izvoze iz NRK-a u Uniju, jer ih proizvođač iz SAD-a ne prodaje. Stoga se uobičajena vrijednost za neodgovarajuće vrste proizvoda morala izračunati u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe na temelju proizvodnih troškova proizvođača iz analogne zemlje. Komisija je uzela u obzir te troškove najsličnijeg proizvoda te ih je uskladila za troškove preinaka (prorezivanje i rezanje) koje su bile potrebne kako bi se osigurala primjerena usporedba. Komisija je zatim dodala razuman iznos za prodajne, opće i administrativne troškove (7 % – 13 %) na temelju stvarnih podataka koji se odnose na proizvodnju i prodaju, kako je predviđeno u članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe. Na kraju je dodala razuman iznos dobiti (10 % – 15 %) koristeći prosječnu profitnu maržu za prodaju profitabilnih proizvoda.

(51)

Proizvođači izvoznici uključeni u uzorak izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava.

(52)

Za izravnu prodaju, izvozne cijene temeljile su se na stvarno plaćenim ili naplativim cijenama za predmetni proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(53)

Za transakcije prilikom kojih je proizvođač izvoznik izvozio predmetni proizvod u Uniju preko povezanih društava koja su djelovala kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put prodan nezavisnim kupcima u Uniji u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. U takvim je slučajevima cijena usklađena za sve troškove nastale između uvoza i ponovne prodaje.

(54)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su na temelju cijena na razini franko tvornica. Dampinške marže utvrđene su usporedbom pojedinačnih cijena franko tvornica proizvođača izvoznika uključenih u uzorak s domaćim prodajnim cijenama proizvođača iz analogne zemlje ili izračunanom uobičajenom vrijednosti, prema potrebi.

(55)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe izvršene su odgovarajuće prilagodbe za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena.

(56)

Na temelju toga, prilagodbe su se, gdje je to bilo primjereno, izvršile za prijevoz, osiguranje, rukovanje, utovar i sporedne troškove (4 %), bankovne troškove (0,02 %), kreditne troškove (0,05 %), naknade (0,6 %) i neizravno oporezivanje (4 %).

(57)

Za proizvođače izvoznike uključene u uzorak, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda u SAD-u uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom njoj odgovarajuće vrste proizvoda, kako je predviđeno člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(58)

Dampinška marža za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, utvrđena je u skladu s odredbama članka 9. stavka 6. Osnovne uredbe. Ta je marža izračunana kao ponderirani prosjek na temelju marži utvrđenih za proizvođače izvoznike uključene u uzorak.

(59)

Što se tiče svih ostalih proizvođača izvoznika iz NRK-a, Komisija je utvrdila razinu suradnje u NRK-u. Ona je izmjerena procjenom udjela obujma izvoza proizvođača koji surađuju u Uniju u ukupnom izvozu iz dotične zemlje u Uniju.

(60)

Razina suradnje je visoka. Temeljem toga, preostala dampinška marža koja se primjenjuje na sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a utvrđena je na razini koja odgovara najvišoj dampinškoj marži utvrđenoj za proizvođače izvoznike koji surađuju uključene u uzorak.

(61)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Tablica 1.

Dampinške marže, NRK

(62)

Unutar Unije 17 društava dostavilo je podatke o proizvodnji i prodaji tijekom ispitivanja reprezentativnosti i navelo da su tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodili istovjetni proizvod. Na temelju dostupnih podataka iz zahtjeva, tih 17 društava predstavlja oko 90 % proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(63)

Osim tih 17 društava, postojalo je još pet drugih društava koja su proizvodila istovjetan proizvod tijekom ispitnog postupka.

(64)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je na oko 74,7 milijuna tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih raspoloživih podataka o industriji Unije, kao što su podaci iz zahtjeva i podaci od svih poznatih proizvođača u Uniji. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (10), za uvrštenje u uzorak odabrano je pet proizvođača iz Unije koji su predstavljali 45 % ukupne prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. To je reprezentativni uzorak.

(65)

Proizvođači iz Unije koji čine ukupnu proizvodnju Unije predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe te ih se navodi kao „industrija Unije”.

(66)

Poslovni model proizvođača iz Unije i stupanj njihove vertikalne integracije različiti su. Bez obzira na to, industrija Unije može se općenito okarakterizirati kao industrija s visokim stupnjem vertikalne integracije, kao što je detaljnije objašnjeno u uvodnoj izjavi (68) u nastavku.

(67)

Kao što je prethodno spomenuto u uvodnoj izjavi (24), predmetni proizvod obuhvaćen je različitim oznakama KN, uključujući i određene oznake KN ex. Kako se ne bi podcijenila potrošnja u Uniji i zbog očiglednog marginalnog utjecaja tih oznaka na ukupnu potrošnju, za izračun potrošnje u Uniji uzet je u obzir cjelokupni obujam uvoza oznaka KN ex.

(68)

Budući da je industrija u Uniji uglavnom vertikalno integrirana, a predmetni proizvod se smatra osnovnim materijalom za proizvodnju raznih proizvoda na kraju proizvodnog lanca koji imaju dodanu vrijednost, počevši od hladnovaljanih proizvoda, vlastita unutarnja potrošnja analizirana je odvojeno od potrošnje na slobodnom tržištu.

(69)

Za analizu štete važno je razlikovati tržište za vlastitu potrošnju od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni za vlastitu potrošnju nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom, a cijene prijenosa utvrđuju se unutar skupine u skladu s raznim cjenovnim politikama. Nasuprot tome, uvoz predmetnog proizvoda izravna je konkurencija proizvodnji namijenjenoj slobodnom tržištu, a cijene su cijene na slobodnom tržištu.

(70)

Kako bi osigurala što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu djelatnost istovjetnog proizvoda te utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena tržištu za vlastitu potrošnju ili slobodnom tržištu. Komisija je utvrdila da je oko 60 % ukupne proizvodnje proizvođača iz Unije bilo namijenjeno za vlastitu upotrebu.

(71)

Komisija je utvrdila vlastitu potrošnju u Uniji na temelju vlastite upotrebe i prodaje za vlastitu upotrebu svih poznatih proizvođača u Uniji. Na temelju toga, potrošnja za vlastite potrebe u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 2

Vlastita potrošnja na tržištu Unije (u tonama)

(72)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja za vlastite potrebe u Uniji na tržištu Unije povećala se za oko 4 %. To je povećanje uglavnom posljedica rasta tržišta za vlastitu potrošnju, uključujući tržište dijelova za proizvodnju, na primjer za automobilsku industriju.

(73)

Komisija je potrošnju na slobodnom tržištu u Uniji utvrdila na temelju (a) prodaje na tržištu Unije svih poznatih proizvođača iz Unije i (b) uvoza u Uniju iz svih trećih zemalja kako ga je iskazao Eurostat, čime je uzela u obzir podatke koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju u dotičnoj zemlji. Temeljem toga, potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Potrošnja na slobodnom tržištu (u tonama)

(74)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji povećala se za oko 12 %. Razlog povećanju uglavnom je posljedica gospodarskog oporavka industrije na kraju proizvodnog lanca.

(75)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju baze podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom obujma uvoza i potrošnje na slobodnom tržištu Unije kako je prethodno iskazano u tablici 73.

(76)

Uvoz u Uniju iz NRK-a razvijao se kako slijedi:

Tablica 4.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

(77)

Prethodna tablica pokazuje da se u apsolutnim brojkama uvoz iz dotične zemlje znatno povećao tijekom razmatranog razdoblja. Istodobno, tijekom razmatranog razdoblja ukupni tržišni udio uvoza iz NRK-a u Uniju povećao se za više od pet puta.

(78)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju podataka Eurostata. Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz dotične zemlje razvijala se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(79)

Prosječne cijene uvoza smanjile su se sa 600 EUR po toni u 2012. na 404 EUR po toni tijekom razdoblja ispitnog postupka. Tijekom razmatranog razdoblja smanjenje prosječne jedinične cijene dampinškog uvoza iznosilo je oko 33 %.

(80)

Komisija je procijenila sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka uspoređujući:

(81)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu transakcije na istoj razini trgovine, primjereno prilagođena prema potrebi, nakon odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Osnovne prilagodbe odnosile su se na troškove dostave (koje variraju od 2,7 % do 6,3 % po proizvođaču iz Unije uključenom u uzorak) i popuste (koje variraju između od 0,1 % do 19,5 %). Budući da niti jedan nepovezani uvoznik nije istupio u ovom slučaju, dodan je trošak nakon uvoza u iznosu od 7 EUR po toni i ta je prilagodba uzeta u obzir u ispitnom postupku u vezi određenih hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika (10). Procijenilo se da je to najprikladniji način s obzirom na činjenicu da je predmetni proizvod iz tekućeg ispitnog postupka u mnogim pogledima sličan određenim hladnovaljanim plosnatim proizvodima od čelika, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi (221).

(82)

Na temelju gore navedenog utvrđeno je da dampinški uvoz iz NRK-a snižava cijene industrije Unije u rasponu od 2,7 % do 5,6 %.

(83)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je i procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(84)

Makroekonomski pokazatelji (proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, zalihe, rast, tržišni udio, zaposlenost, produktivnost i visina dampinške marže) ocijenjeni su na razini cjelokupne industrije Unije. Ocjena se temeljila na podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva, koji su unakrsno provjereni s podacima koje su dostavili proizvođači iz Unije i s dostupnim službenim statističkim podacima (Eurostat).

(85)

Analiza mikroekonomskih pokazatelja (prodajne cijene, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala, plaće i troškovi proizvodnje) provedena je na razini proizvođača iz Unije uključenih u uzorak. Ocjena se temeljila na njihovim propisno provjerenim podacima.

(86)

Kako bi što potpunije opisala stanje industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za ukupnu proizvodnju predmetnog proizvoda i odredila je li proizvodnja bila namijenjena za vlastitu upotrebu ili za slobodno tržište. Za određene pokazatelje štete za industriju Unije Komisija je odvojeno analizirala podatke o slobodnom tržištu i tržištu za vlastite potreba te izradila usporednu analizu. Ti su čimbenici sljedeći: prodaja, tržišni udio, jedinične cijene, jedinični trošak, profitabilnost i novčani tok. Međutim, ostale gospodarske pokazatelje moglo se smisleno ispitati samo u odnosu na cjelokupnu djelatnost, uključujući i vlastitu potrošnju industrije Unije, jer ti gospodarski pokazatelji ovise o cjelokupnoj djelatnosti, bez obzira na to je li proizvodnja namijenjena za vlastitu potrošnju ili za prodaju na slobodnom tržištu. Ti su čimbenici sljedeći: proizvodnja, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, ulaganja, povrat ulaganja, zaposlenost, produktivnost, zalihe i troškovi rada. Za utvrđivanje cjelovite slike štete za industriju Unije opravdano je za te čimbenike izraditi analizu cjelokupne industrije Unije jer se predmetni podaci ne mogu razdvojiti na prodaju za vlastite potrebe i slobodnu prodaju.

(87)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog su se razdoblja razvijali kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(88)

Tijekom razmatranog razdoblja, obujam proizvodnje industrije Unije povećao se za 2 %, unatoč činjenici da je jedan talijanski proizvođač znatno smanjio proizvodnju tijekom istog razdoblja (– 3 milijuna tona).

(89)

Prijavljeni brojčani podaci o kapacitetu odnose se na tehnički kapacitet, što podrazumijeva da su u obzir uzete prilagodbe koje se smatraju standardima u toj industriji, za vrijeme potrebno za pripremu strojeva, održavanje, usporavanje proizvodnje i druge uobičajene prekide rada. Proizvodni kapacitet smanjio se tijekom razmatranog razdoblja zbog obustave proizvodnje u Belgiji i Italiji.

(90)

Povećanje stope korištenja kapaciteta posljedica je blagog povećanja obujma proizvodnje, uglavnom potaknutog povećanjem proizvoda za vlastitu potrošnju (+ 4 %) i proizvoda za slobodnu potrošnju (+ 12 %) i to unatoč znatnom smanjenju obujma proizvodnje od strane uglavnom jednog talijanskog proizvođača iz Unije.

(91)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio na slobodnom tržištu razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio (slobodno tržište)

(92)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije ostao je relativno stabilan tijekom razmatranog razdoblja, to jest između 27 i 28 milijuna tona.

(93)

Tijekom razmatranog razdoblja, tržišni udio industrije Unije u smislu potrošnje Unije smanjio se za više od 9 postotnih bodova, dakle sa 86,8 % na 77,7 %. Smanjenje tržišnog udjela industrije Unije bilo je znatno veće od blagog povećanja njezine prodaje na slobodnom tržištu Unije.

(94)

Kad je riječ o tržištu proizvoda za vlastite potrebe u Uniji, obujam za vlastite potrebe i tržišni udio u razmatranom razdoblju razvijali su se na sljedeći način:

Tablica 8.

Obujam za vlastite potrebe na tržištu Unije i tržišni udio

(95)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam za vlastite potrebe (koji se sastoji od vlastite uporabe i prodaje za vlastite potrebe na tržištu Unije) industrije Unije na tržištu Unije povećao se za 4 %, s oko 40,7 milijuna tona u 2011. na 42,2 milijuna tona tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(96)

Udio na tržištu proizvoda za vlastite potrebe u Uniji (izražen kao postotak ukupne proizvodnje) ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja, u rasponu od 55,7 % do 56,7 %.

(97)

Zaposlenost je izračunana uzimajući u obzir samo zaposlenike koji izravno rade na istovjetnom proizvodu u različitim čeličanama proizvođača iz Unije. Taj postupak osigurao je točne podatke koji se relativno lako mogu utvrditi.

(98)

Zaposlenost i produktivnost razvijale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 9.

Zaposlenost i produktivnost

(99)

Razina zaposlenosti u industriji Unije smanjena je u razmatranom razdoblju kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i poboljšala učinkovitost, a sve zbog rasta konkurencije od uvoza iz NRK-a i drugog uvoza na tržištu. To je dovelo do smanjenja radne snage za 5 % tijekom razmatranog razdoblja, bez uzimanja u obzir bilo kojeg neizravnog zaposlenja. Stoga se, s obzirom na blagi rast obujma proizvodnje (+ 2 %) tijekom razmatranog razdoblja, produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao proizvodnja po zaposleniku godišnje, povećala znatno više (+ 7 %) nego što je smanjena stvarna proizvodnja. Iz toga je vidljivo da je industrija Unije bila spremna prilagoditi se promjenjivim uvjetima na tržištu kako bi ostala konkurentna.

(100)

Razine zaliha proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(101)

Tijekom razmatranog razdoblja razina završnih zaliha blago je smanjena. Većinu vrsta istovjetnog proizvoda proizvodi industrija Unije na temelju posebnih narudžbi korisnika. Stoga se zalihe ne smatraju važnim pokazateljem štete za tu industriju. To je potvrđeno i analizom kretanja povezanih sa završnim zalihama, izraženom kao postotak proizvodnje. Kao što se vidi iz prethodno navedenog, taj je pokazatelj ostao relativno stabilan na oko 3,5 % do 4 % obujma proizvodnje.

(102)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije nije bio zanemariv s obzirom na obujam i cijene uvoza iz dotične zemlje.

(103)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja Unije (na slobodnom tržištu) smanjila se za oko 12 %, dok je obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije ostao stabilan. Stoga je industrija Unije zabilježila gubitak tržišnog udjela, za razliku od tržišnog udjela uvoza iz dotične zemlje koji se znatno povećao tijekom razmatranog razdoblja.

(104)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije na slobodnom tržištu u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Prodajne cijene na slobodnom tržištu u Uniji