EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document EESC-2022-02844-AC

Mišljenje - Europski gospodarski i socijalni odbor - COVID-19 Održavanje pripravnosti i odgovora EU-a: perspektiva

EESC-2022-02844-AC

MIŠLJENJE

Europski gospodarski i socijalni odbor

COVID-19 – Održavanje pripravnosti i odgovora EU-a: perspektiva

___________

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija

COVID-19 – Održavanje pripravnosti i odgovora EU-a: perspektiva

[COM(2022) 190 final]

SOC/735

Glavna izvjestiteljica: Sára FELSZEGHI

HR

Zahtjev za savjetovanje:

Europska komisija, 27/4/2022

Pravna osnova:

članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

13/7/2022

Plenarno zasjedanje br.:

571

Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):

199/0/4

1.Zaključci i preporuke

1.1Pandemija bolesti COVID-19 nanijela je štetu svakodnevnom životu ljudi, zdravstvenom sektoru, nacionalnim gospodarstvima i društvima u cjelini. Iskustvo i pouke iz nje, kao i povezana istraživanja, omogućit će EGSO-u da predloži dugoročna rješenja koja će EU učiniti spremnijim za održivo upravljanje prijetnjama zdravlju uzrokovanima ne samo COVID-om 19 nego i drugim zaraznim bolestima. Usto, EU će tako moći ojačati i poboljšati odgovor i koordinaciju među državama članicama i na globalnoj razini.

1.2EGSO zbog toga smatra da EU treba razviti kapacitet za neposredni odgovor, pri čemu treba uključiti i primijeniti postojeće instrumente, kako bi bio spreman odmah reagirati u slučaju novih varijanti ili drugih pandemija. Predlažemo izradu strategije koja bi nam, nakon uključivanja nacionalnih posebnosti svake države članice i usklađivanja raznih napora koji se ulažu, pružila složen skup alata koji bi obuhvaćao sve elemente prevencije (cijepljenje, epidemiološke mjere, obrazovanje, komunikacija itd.), liječenja (lijekovi, njega bolesnika, medicinska rehabilitacija, skrb itd.), rehabilitacije (na radnom mjestu, u školi) i dugotrajne skrbi (s posebnim naglaskom na osobe koje boluju od dugotrajnog COVID-a 19), te omogućila pružanje postojećih i dodatnih gospodarskih resursa.

1.3Cijepljenje je jedan od temelja prevencije. Cijepljenje blokira dvije važne poveznice u epidemiološkom lancu (koji se sastoji od izvora zaraze, načina prijenosa i organizma domaćina) u isto vrijeme (izvor zaraze i organizam domaćina). Stoga je bitno primijeniti tu strategiju uz njezinu stalnu analizu i uključivanje novih inovacija. Dosad su i EU i većina država članica prevladali početne poteškoće i imaju strategiju cijepljenja. Zahvaljujući strategiji EU-a za cjepiva dostupna je dostatna opskrba sigurnim i učinkovitim cjepivima za sve. Međutim, stope procijepljenosti stagniraju i/ili nisu optimalne u nekoliko država članica EU-a. 1 Rizik se dodatno povećava zbog činjenice da je cjepivo manje djelotvorno za osobe koje još nisu primile dodatnu dozu (uključujući oko devet milijuna osoba u dobi od 60 godina ili više). 2

1.4EGSO smatra da je to, među ostalim, posljedica smanjenog opreza, neučinkovitog informiranja i edukacije te postojanja dezinformacija. Stoga predlažemo da EU i države članice poboljšaju komunikaciju, rano otkrivanje dezinformacija i poduzimanje protumjera te da se pobrinu za razvoj i nabavu novorazvijenih složenih cjepiva koja nas zajedno mogu zaštititi od novih varijanti i složenih infekcija (npr. COVID-a 19 i gripe).

1.5Budući da je pandemija globalna, pri razmatranju mjera cijepljenja trebali bismo uzeti u obzir i druge države, a ne samo države članice EU-a. Stoga snažno podupiremo napore koje EU i neke države članice ulažu, u skladu s načelom solidarnosti („Tim Europa”), u pružanje potpore partnerskim zemljama 3 Afričke unije (kako je utvrđeno na sastanku na vrhu u veljači 2022.), ne samo u pogledu cijepljenja, nego i u prevladavanju zdravstvenih i socioekonomskih posljedica pandemije.

1.6Još jedna bitna epidemiološka mjera jest utvrđivanje i provedba zadaća u području javnog zdravlja u pojedinačnim državama članicama, kao dio nefarmaceutskih javnozdravstvenih mjera. EGSO smatra da bi institucije EU-a trebale imati važnu koordinacijsku i tehničku ulogu davanja smjernica s ciljem jačanja provedbe i djelotvornosti zadaća u području javnog zdravlja te osiguravanja otpornog sustava zaštite.

1.7S obzirom na to da se intenzitet rizika od epidemije smanjuje, svaka je zemlja izmijenila svoju strategiju testiranja. Testiraju se samo osobe koje pokazuju simptome bolesti COVID-19 i njihovi izravni kontakti, osobe izložene riziku od teških bolesti i osobe u redovitom kontaktu s ranjivim skupinama stanovništva (npr. zdravstveni i socijalni radnici). Budući da se time smanjuje broj testiranih osoba, epidemiološke će podatke vjerojatno biti teže tumačiti. Stoga je ključno osigurati pouzdanost testova i reprezentativnost u epidemiološkom smislu kako bi se pružile korisne referentne točke o epidemiološkim trendovima za brzi odgovor.

1.8Države članice upotrebljavaju brze antigenske testove kako bi dodatno ojačale svoje ukupne kapacitete za testiranje, posebno ako su kapaciteti za testiranje testovima PCR ograničeni ili kliničke potrebe iziskuju kraće vrijeme. Odbor EU-a za zdravstvenu sigurnost osnovao je posebnu tehničku radnu skupinu za redovito preispitivanje i ažuriranje EU-ova zajedničkog popisa brzih antigenskih testova koji ispunjavaju posebne izvedbene kriterije za otkrivanje virusa SARS-CoV-2. 4 To može jamčiti, s jedne strane, smanjenje broja lažno pozitivnih i lažno negativnih nalaza (što je važno za dobivanje realistične slike epidemiološke situacije i povećanje učinkovitosti epidemioloških mjera) i, s druge strane, sposobnost pouzdanog otkrivanja zaraza uzrokovanih novim mutacijama.

1.9U kontekstu drugih epidemioloških mjera poseban naglasak trebalo bi staviti na važnost ventilacije. Važnost česte prirodne ventilacije ne može se dovoljno naglasiti. To je nešto što je lako provesti, treba samo o tome voditi računa. Druga je stvar mehanička ventilacija. Ako se sustav ventilacije ne može uspješno dezinficirati ili ako ventilacija nije dovoljna, prijenos virusa SARS-CoV-2 uglavnom se odvija u zatvorenom prostoru (primjerice, u poslovnim zgradama, na radnim mjestima, u školama, trgovačkim centrima i sl.). Stoga bi države članice trebale razmotriti upotrebu uređaja opremljenih visokokvalitetnim filtrima 5 , posebno u prethodno navedenim prostorima. Za to su potrebni dodatna nastojanja država članica (tehničke inovacije, financiranje). S obzirom na to da epidemija gubi zamah, većina država članica ukinula je obvezu nošenja zaštitnih maski (osim u zdravstvenim ustanovama). Međutim, EGSO preporučuje, posebno ranjivim skupinama (osobe starije od 60 godina, osobe s kroničnim bolestima, osobe koje nisu cijepljene itd.), nastavak nošenja maski u prostorima u kojima se nalazi puno ljudi i u slabo prozračenim prostorima, u javnom prijevozu i na sličnim mjestima, ograničavanje socijalnih kontakata i upotrebu sredstava za dezinfekciju ruku jer i te mjere doprinose smanjenju rizika od zaraze i vjerojatnosti ponovnog izbijanja epidemije.

1.10EGSO pozdravlja i podržava stručno stajalište prema kojem se cilj epidemiološkog nadzora više ne bi trebao temeljiti na otkrivanju svih slučajeva i izvješćivanju o njima, već na pouzdanim procjenama intenziteta zaraze u zajednici, učinka težih oblika bolesti i djelotvornosti cjepiva. Koristeći se prednostima digitalizacije zdravstvenih podataka, države članice trebale bi razviti strategije za ponovnu uspostavu sustava kontrolnog nadzora 6 koji se temelji na primarnoj i sekundarnoj skrbi za akutne respiratorne infekcije i dopuniti ih jačanjem drugih sustava praćenja kao što je nadzor otpadnih voda. Za njihovo je tumačenje ključno što prije utvrditi kriterije za jedinstveni sustav izvješćivanja kao zajedničku odgovornost EU-a i država članica.

1.11Želimo li da građani država članica prihvate potrebne epidemiološke mjere i u njima aktivno sudjeluju, važno je razumjeti uzročne veze. EGSO preporučuje uspostavu sustava edukacije koji bi obuhvaćao zdravstvenu mrežu, školsko obrazovanje, obrazovanje na radnom mjestu i medije. Osim država članica, EU i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) također bi trebali biti odgovorni za pripremu potrebnih edukacijskih materijala. Time bi se mogla znatno povećati procijepljenost i suradnja stanovništva u sprečavanju epidemija te smanjiti širenje lažnih vijesti i njihov učinak.

1.12Neki su akteri iskoristili pandemiju uplitanjem i manipuliranjem informacijama, uključujući dezinformacije, kako bi povećali nesigurnost, strahove i realnu bojazan građana i još ih pojačali. Time su živote doveli u opasnost i, među ostalim, ugrozili djelotvoran odgovor na pandemiju i povjerenje javnosti u institucije koje se bave pandemijom COVID-a 19. Osim mjera koje su dosad poduzele Europska unija i države članice, EGSO preporučuje da države članice uspostave sustav praćenja i ocjenjivanja kojim bi se, osim otkrivanja lažnih vijesti, „označile” informacije koje su ovjerili stručnjaci, čime bi se dokazala njihova autentičnost i istinitost. O tome je potrebna snažna komunikacija kako bi građani država članica mogli te informacije dobivati na svom materinjem jeziku.

1.13Liječenje bolesti COVID-19 složen je zadatak jer osim lijekova obuhvaća i njegu bolesnika, zdravstvenu i profesionalnu rehabilitaciju i dugotrajnu njegu. EGSO preporučuje izradu smjernica koje bi obuhvaćale sve zadaće povezane s liječenjem i koje bi se redovito ažurirale i bile dostupne na internetu (na svim službenim jezicima država članica).

1.14Među tim je zadaćama rehabilitacija, uz liječenje, od velike važnosti i ona je ključna za zdravlje i dobrobit mladih i radnika. Za uspješnu profesionalnu/školsku rehabilitaciju brinu se službe medicine rada odnosno školske medicine jer nude prilagođen razvoj na temelju radnog opterećenja / fizičke potražnje, znatno smanjuju broj dana bolovanja i izostanaka, ubrzavaju postupak rehabilitacije i olakšavaju reintegraciju. EGSO stoga preporučuje da se, nakon rehabilitacije pacijenata u ustanovama, njihova daljnja rehabilitacija prepusti sustavu medicine rada / školske medicine i da se na razini država članica stvore pravni i financijski uvjeti za uspješnu rehabilitaciju suradnjom između poslodavca (stvaranje potrebnih radnih uvjeta), službe medicine rada / školske medicine (pružanje prilagođenog profesionalnog okruženja za rehabilitaciju) i zaposlenika (kao aktivnog sudionika). Takva rehabilitacija vrlo je korisna za javno zdravlje i gospodarstvo, kako za države članice tako i za EU.

1.15COVID-19 složena je bolest s izravnim i neizravnim posljedicama na zdravlje. Iako još nismo svjesni svih njezinih posljedica, znamo da je riječ o bolesti koja uzrokuje upalu i pogađa gotovo sve organe (srce, pluća, bubrege, organe za kretanje i probavne organe, mentalne sposobnosti itd.). Pacijenti tjednima i mjesecima nakon akutne faze bolesti i dalje osjećaju simptome, što je fenomen poznat kao „dugotrajni COVID”. Tim je pacijentima potrebna specijalizirana skrb i rehabilitacija. EGSO preporučuje da države članice, uz (tehničku i gospodarsku) potporu EU-a, poboljšaju zaštitu zdravlja na radu kako bi radnicima omogućile lako dostupan pristup službama za mentalno zdravlje (specijalistima za mentalno zdravlje ili psiholozima, ovisno o zakonodavstvu države članice), čime bi se pomoglo u rehabilitaciji osoba koje pate od mentalnih poremećaja (pogoršanje kognitivnih sposobnosti, smanjena sposobnost učenja, razni stupnjevi depresije). To je tim važnije jer mentalni poremećaji nisu specifični samo za pacijente koji boluju od dugotrajnog COVID-a. Naime, okolnosti do kojih je došlo uslijed pandemije (ograničenje kretanja, nesigurnost, strah, usamljenost itd.) mogu dovesti do depresije, koja u mnogim slučajevima može dovesti do ovisnosti, a u težim slučajevima i do samoubojstva, što ima goleme zdravstvene, gospodarske i društvene posljedice.

1.16Države članice EU-a ne raspolažu istom razinom gospodarskih resursa. Kako bi se osigurala efikasnost, koordinacija i održivost u području zdravlja i sustava javnog zdravstva, ali i u zdravstvenoj industriji, EGSO preporučuje da EU dodijeli namjenska financijska sredstva (kojima bi se nadopunila ona koja su već dostupna) za tehničku strategiju kako bi se državama članicama omogućilo da izgrade djelotvorne, održive i otporne sustave zaštite jednake razine.

2.Sažetak usvojenog stajališta

Pandemija bolesti COVID-19 ima je raznovrsne i dalekosežne posljedice na naše javno zdravlje, zdravstvene sustave, gospodarstva i cijeli naš način života. Naši prijedlozi iz poglavlja „Zaključci i preporuke” – kao dio nefarmaceutskih javnozdravstvenih mjera – predstavljaju kontinuitet te će i dalje služiti održivosti, učinkovitosti i otpornosti sustava. Smatramo da je smirivanje pandemije samo privremeno. Stoga, iako će ublažavanje nefarmaceutskih javnozdravstvenih mjera biti od velike pomoći, osobito za građane, zdravstvene sustave i gospodarske subjekte, moramo biti spremni na potencijalno ponovno jačanje pandemije pa su kontinuirani napori od suštinske važnosti. EGSO se nada da će se usvajanjem njegovih prijedloga dodatno ojačati sposobnost EU-a i država članica da spriječe zdravstvene krize, pripreme se i odgovore na njih, da na održiv način rješavaju prijetnje zdravlju uzrokovane ne samo COVID-om 19 nego i drugim zaraznim bolestima te da ojačaju i poboljšaju odgovor i koordinaciju među državama članicama i na globalnoj razini.

3.Predložene promjene

3.1Kako bi se postojeća strategija dopunila i proširila, važno je da institucije EU-a osmisle kompleksnu strategiju koja bi nam, nakon uključivanja nacionalnih posebnosti svake države članice i usklađivanja različitih napora i namjera, pružila složen skup alata koji bi obuhvaćao sve elemente prevencije (cijepljenje, epidemiološke mjere, obrazovanje, komunikacija itd.), liječenja (lijekovi, njega bolesnika, medicinska rehabilitacija, dugotrajna skrb itd.), rehabilitacije (na radnom mjestu, u školi) i dugotrajne skrbi (s posebnim osvrtom na osobe koje boluju od dugotrajnog COVID-a 19), te omogućila pružanje postojećih i budućih gospodarskih resursa.

3.2Predlažemo da EU i države članice poboljšaju komunikaciju i medije, rano otkrivanje dezinformacija i poduzimanje protumjera te da se pobrinu za razvoj i nabavu novorazvijenih složenih cjepiva koja nas zajedno mogu zaštititi od novih varijanti i složenih infekcija (npr. COVID-a 19 i gripe).

3.3Kako bi se spriječile dezinformacije, trebalo bi uspostaviti sustav praćenja i ocjenjivanja kojim bi se, osim otkrivanja lažnih vijesti, „označile” informacije koje su ovjerili stručnjaci, čime bi se potvrdila njihova vjerodostojnost i istinitost za sve građane EU-a.

3.4Institucije EU-a i EGSO trebali bi imati važnu koordinacijsku ulogu, davati tehničke smjernice, a istodobno na odgovarajući način informirati civilno društvo, čime bi pomogli u procesu jačanja provedbe i djelotvornosti zadaća u području javnog zdravlja te osiguravanju otpornog sustava zaštite.

3.5Dodjela namjenskih financijskih sredstava (povećanje postojećih) kako bi se uklonile gospodarske neravnoteže u pogledu zaštite.

3.6EGSO preporučuje da se u svim državama članicama uspostavi sustav edukacije koji bi obuhvaćao zdravstvenu mrežu, školsko obrazovanje, obrazovanje na radnom mjestu i medije. Osim država članica, u pripremu potrebnih edukacijskih materijala trebali bi biti uključeni i EU i SZO.

3.7Nakon rehabilitacije u ustanovama, rehabilitaciju pacijenata koji su preboljeli COVID-19 trebalo bi prepustiti sustavu medicine rada / školske medicine, čime bi se stvorili pravni i financijski uvjeti (u skladu s nacionalnim specifičnostima) za uspješnu rehabilitaciju suradnjom između poslodavca (stvaranje potrebnih radnih uvjeta), službe medicine rada / školske medicine (pružanje prilagođenog profesionalnog okruženja za rehabilitaciju) i zaposlenika (kao aktivnog sudionika).

4.Opće napomene

4.1Smatramo da je strategija Europske komisije 7 , čiji je cilj osigurati da institucije EU-a zajednički razvijaju opće političke ciljeve EU-a zajedno s državama članicama i u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, od ključne važnosti. Među njima su odgovor Europske komisije na pandemiju koronavirusa 8 i Europski plan oporavka 9 . Najveći paket poticaja ikad financiran u Europi sastoji se od dugoročnog proračuna EU-a u kombinaciji s instrumentom Next Generation EU – privremenim instrumentom za poticanje oporavka.

4.2Važnost prijedloga o kojima se raspravlja odražava se i u činjenici da je usporedno s ovim mišljenjem u pripremi i nacrt samoinicijativnog mišljenja (INT/989) „Pripravnost za izvanredna stanja”. Time EGSO želi doprinijeti raspravama i budućim mjerama za pripravnost za izvanredna stanja, s naglaskom na utjecaju na poduzeća iz perspektive jedinstvenog tržišta, proizvodnje i potrošnje.

4.3EGSO u jednom mišljenju 10 iznosi svoje stajalište o prijedlogu Europske komisije o osnivanju tijela EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA), čija je misija spriječiti, otkriti i brzo odgovoriti na prekogranične zdravstvene krize. EGSO pozdravlja tu inicijativu, ali izražava zabrinutost zbog vrlo ograničene uloge koja se prijedlogom o HERA-i daje Europskom parlamentu, regionalnim vlastima, tijelima za zdravstveno osiguranje i organizacijama civilnog društva te preporučuje da se zajamči veća transparentnost prilagodbom strukture HERA-e i u pogledu sredstava koja se troše u okviru HERA-e.

4.4U jednom drugom mišljenju EGSO-a 11 navodi se da bi „digitalna zelena potvrda” trebala na najmanju moguću mjeru svesti složenost putovanja za putnike i olakšati im kretanje tijekom pandemije bolesti COVID-19. Međutim, naglašava se da posjedovanje zelene potvrde ne bi trebalo osloboditi putnike od obveze poštovanja drugih mjera za smanjenje rizika, već bi se trebalo smatrati prijelaznom strategijom za zemlje koje zahtijevaju trajni mehanizam za kontinuirano preispitivanje nakon njezina donošenja.

4.5Pozdravljamo činjenicu da je EGSO nedavno sastavio niz mišljenja čija je svrha izravno povezana s pripremom za izvanrednu situaciju uzrokovanu COVID-om 19. Jedno od njih je SOC/665 12 , čije glavne točke uključuju da EU i države članice svima osiguraju jednak pristup kvalitetnim zdravstvenim i socijalnim uslugama, potrebu za poduzimanjem odgovarajućih mjera za poboljšanje radnih uvjeta, zdravlja i sigurnosti zdravstvenih radnika, da pristup cijepljenju ostane javno dobro te da medicinske inovacije i odgovori budu dostupni svima, neovisno o dohotku, državi članici ili regiji boravišta. S obzirom na novi mandat Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), EGSO ističe kako je važno da smanjenje zdravstvenih nejednakosti u EU-u postane glavna aktivnost Centra, te da se u njegove aktivnosti uključe i nezarazne bolesti. U pogledu jačanja uloge Europske agencije za lijekove (EMA), EGSO poziva na to da upravljačke skupine za lijekove i medicinske proizvode uključe civilno društvo i socijalne partnere i smisleno se s njima savjetuju.

4.6EGSO u jednom od svojih mišljenja 13 predlaže uvođenje europskog mehanizma za koordinaciju i brzu intervenciju u najkraćem mogućem roku. Potrebno je smjesta osnovati radnu skupinu sastavljenu od stručnjaka čiji bi zadatak bio koordinirati znanja i resurse u svrhu umrežavanja najboljih centara za virologiju i epidemiologiju te najboljih dijagnostičkih vještina. EGSO vjeruje da se zdravstvenim programom mogu postići stvarni rezultati samo ako se usvoji uključivi pristup koji uključuje međunarodne organizacije (među ostalim Svjetsku zdravstvenu organizaciju), Konvenciju o pravima osoba s invalidnošću i dionike u zdravstvenom sektoru koji su najbolje upoznati sa situacijom ljudi na terenu, da ne spominjemo redovito ocjenjivanje ciljeva. 

4.7U još jednom mišljenju EGSO-a 14 pozdravlja se namjera da se novom farmaceutskom strategijom, uz promicanje konkurentnosti farmaceutske industrije, osigura opskrba sigurnim, visokokvalitetnim i cjenovno pristupačnim lijekovima te financijska održivost zdravstvenih sustava država članica. Osim toga, naglašava se ključna uloga funkcionalnog, pravednog i učinkovitog unutarnjeg tržišta na kojem se s jedne strane promiču i nagrađuju istinske medicinske inovacije sa stvarnom dodanom vrijednošću za zdravstvenu zaštitu, a s druge strane jača i tržišno natjecanje kako bi pristup lijekovima bio pravedan i cjenovno pristupačan.

U Bruxellesu 13. srpnja 2022.

Christa SCHWENG

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

_____________

(1)     https://www.ecdc.europa.eu/en/news-events .
(2)    Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Praćenje cijepljenja protiv COVID-a 19, https://ec.europa.eu/health/health-security-and-infectious-diseases/crisis-management_en .
(3)

    https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/fs_22_870

(4)

   Tehnička radna skupina za dijagnostičke testove za COVID-19,

https://ec.europa.eu/health/health-security-and-infectious-diseases/crisis-management_en#technical-working-group-on-covid-19-diagnostic-tests

(5)    Na primjer, samostalni uređaji za čišćenje zraka opremljeni filtrima HEPA (visokoučinkovitim filtrima čestica iz zraka) ili filtrima usporedive učinkovitosti te uređaji s ultraljubičastim germicidnim zračenjem (UVGI); uređaji u cijevima za grijanje, ventilaciju i klimatizacijskim sustavima ili uređaji postavljeni u gornjem dijelu prostorije (uređaji s ultraljubičastim germicidnim zračenjem postavljeni blizu stropa).
(6)    Kontrolni nadzor znači praćenje raširenosti određenih bolesti/stanja putem dobrovoljne mreže liječnika, laboratorija i zavoda za javno zdravstvo radi procjene stabilnosti ili promjene zdravstvenog stanja stanovništva.
(7)     https://ec.europa.eu/info/strategy_en
(8)     https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/coronavirus-response_en
(9)     https://ec.europa.eu/info/strategy/recovery-plan-europe_hr
(10)    SOC/702 – „Tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA)”.
(11)

    SL C 286, 16.7.2021., str. 146.

(12)     SL C 286, 16.7.2021., str. 109.
(13)

    SL C 429, 11.12.2020., str. 251.

(14)

    SL C 286, 16.7.2021., str. 53.

Top