POZIV NA OČITOVANJE

ZA PROCJENU UČINKA

Ovim dokumentom želimo informirati javnost i dionike o budućem zakonodavnom radu Komisije, pozvati ih da se očituju o Komisijinu poimanju problema i mogućim rješenjima i zamoliti da nam pruže sve relevantne informacije, među ostalim o mogućim učincima ponuđenih opcija.

Naziv inicijative

Akt o digitalnoj pravednosti

Vodeća glavna uprava (nadležni odjel)

GU JUST B2

Vjerojatna vrsta inicijative

Direktiva ili uredba

Okvirni rok

Treće tromjesečje 2026.

Dodatne informacije

Pravo o zaštiti potrošača

Ovaj je dokument isključivo informativne prirode. Njegov sadržaj ne prejudicira konačnu odluku Komisije o nastavku rada na inicijativi ni njezinu konačnom sadržaju. Svaki opisani element inicijative može se promijeniti, uključujući rokove.

A. Politički kontekst, definicija problema i provjera supsidijarnosti

Politički kontekst

U programu rada Komisije za 2025. potvrđena je ključna uloga potrošača u socijalnom tržišnom gospodarstvu koje doprinosi održivom rastu i poboljšava tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu. Očekuje se da će nedavno doneseni propisi, kao što su Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima, pozitivno utjecati na zaštitu potrošača. Međutim, treba nastaviti raditi na otklanjanju preostalih nedostataka, zaštiti ranjivih potrošača i stvarnoj provedbi propisa.

Kao odgovor na sve veću zabrinutost zbog nedostatka pravednosti za potrošače u digitalnom svijetu, u Novoj strategiji za potrošače za razdoblje 2020. – 2025. najavljeno je da će Komisija istražiti pružaju li i dalje postojeći propisi EU-a o zaštiti potrošača dovoljno visoku razinu zaštite potrošača u digitalnom okruženju. Komisija je stoga provela provjeru primjerenosti prava EU-a o zaštiti potrošača u pogledu pravednosti u digitalnoj domeni 1 , objavljenu 3. listopada 2024.

Na temelju rezultata te provjere primjerenosti predsjednica von der Leyen zadužila je povjerenika McGratha da izradi akt o digitalnoj pravednosti radi suzbijanja neetičkih tehnika i poslovne prakse povezanih s manipulativnim dizajnom sučelja (tamnim obrascima), zavaravajućim marketingom influencera na društvenim mrežama, dizajnom digitalnih proizvoda koji stvara ovisnost i internetskim profiliranjem, posebno ako se ranjivosti potrošača iskorištavaju u komercijalne svrhe. Ta će se razmišljanja uključiti i u predstojeću strategiju za potrošače za razdoblje 2025. – 2030. i s njom povezan novi akcijski plan za potrošače na jedinstvenom tržištu.

Problem na koji se inicijativa odnosi

Zahvaljujući razvoju prava EU-a o zaštiti potrošača u posljednjih 50 godina potrošači u EU-u su među najzaštićenijima na svijetu, i na internetu i izvan njega. Nedavno digitalno zakonodavstvo dovelo je do znatnih poboljšanja u području zaštite potrošača. U provjeri primjerenosti prava EU-a u području digitalne pravednosti zaključeno je da postojeća pravila o zaštiti potrošača, iako su i dalje relevantna i nužna za osiguravanje visoke razine zaštite potrošača i djelotvornog funkcioniranja jedinstvenog digitalnog tržišta, nisu potpuno prilagođena sprečavanju konkretnih štetnih načina poslovanja i rizicima kojima su potrošači izloženi na internetu. Nalazi provjere primjerenosti upućuju na određene nedostatke u zaštiti potrošača i područja pravne nesigurnosti. Konkretno, potrošači su prečesto izloženi praksi kao što su obmanjujući ili manipulativni dizajn sučelja (tamni obrasci), značajkama koje stvaraju ovisnost, nepoštenoj praksi personalizacije koja iskorištava ranjivost potrošača, zavaravajućem marketingu influencera na internetu te poteškoćama s digitalnim ugovorima. Postojeća pravila, koja se uglavnom temelje na načelima, ne pružaju ni dovoljnu pravnu sigurnost poduzećima ili tijelima.

EU je posljednjih godina donio nekoliko novih propisa koji znatno poboljšavaju njegova digitalna pravila, kao što su, među ostalim, Akt o digitalnim uslugama, Akt o digitalnim tržištima i Akt o umjetnoj inteligenciji, a uz njih i Akt o podacima i Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama. Ti instrumenti dopunjuju zakone EU-a o zaštiti potrošača i smanjuju rizike i štete povezane s određenim problemima na internetu. Konkretno, Akt o digitalnim uslugama uvodi nova ograničenja za više slučajeva nepoštene trgovačke prakse na internetskim platformama. Međutim, primjenu pravila o zaštiti potrošača u digitalnom području u kombinaciji s drugim digitalnim zakonodavstvom kojim se uređuju pravila za određene vrste trgovaca (npr. internetske platforme) ili tehnologije (npr. sustavi umjetne inteligencije) odlikuje složenost, a neka pitanja i dalje ostaju neriješena.

Ovom se inicijativom nastoje riješiti sljedeći glavni problemi:

·nedostatak digitalne pravednosti za potrošače, uključujući ranjive potrošače kao što su maloljetnici, zbog čega potrošači ne donose najbolje odluke i što potom uzrokuje financijsku štetu, gubitak vremena, štetne učinke na zdravlje i neizravne učinke kao što su troškovi za okoliš, i

·nejasna pravila za poduzeća i fragmentacija tržišta koja dovodi do većih troškova poslovanja, prepreka prekograničnoj trgovini / neiskorištenih poslovnih prilika i nepoštenog tržišnog natjecanja, posljednje posebno kad se njime služe trgovci izvan EU-a.

U okviru provjere primjerenosti financijska šteta za potrošače zbog problema na internetu procijenjena je na najmanje 7,9 milijardi EUR godišnje, što vjerojatno podcjenjuje ozbiljnost problema jer ne obuhvaća ni gubitak vremena ni nefinancijsku štetu, kao što je psihička šteta. Bez intervencije EU-a situacija će se vjerojatno pogoršavati s obzirom na sve veću financijsku štetu koju potrošači trpe svake godine, brz rast e-trgovine i tehnološki razvoj.

Nadalje, iz cilja Komisije da poveća konkurentnost EU-a proizlaze težnja za pojednostavnjenjima i mjere za uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu. U pogledu zaštite potrošača u provjeri primjerenosti istaknut je aktualni nedostatak jasnoće i pravne sigurnosti u pogledu primjera nepoštene poslovne prakse, što upućuje na izostanak provedbe propisa, postojeće regulatorne nedostatke i rascjepkanost tržišta jer države članice same reguliraju ili razmatraju reguliranje u tim područjima. Ti problemi negativno utječu na jedinstveno tržište i jednake uvjete za poduzeća iz EU-a.

Temelj za djelovanje EU-a (pravna osnova i provjera supsidijarnosti)

Pravna osnova

Članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Praktična potreba za djelovanjem EU-a

U usporedbi s djelovanjem pojedinačnih država članica, intervencija EU-a vjerojatno će snažnije utjecati na razvoj političkih i regulatornih pristupa za poboljšanje zaštite potrošača u digitalnom okruženju. Pružanje digitalnih usluga, digitalnog sadržaja i e-trgovine često je prekogranične prirode, a potrošači sve češće kupuju na internetu. Stoga nacionalno djelovanje nije dovoljno za djelotvorno uređivanje zaštite potrošača u tom kontekstu. Osim toga, nekoliko država članica već je počelo regulirati određena problematična područja. Izostanak djelovanja na razini EU-a dovodi do veće fragmentacije tržišta, veće regulatorne složenosti i većih troškova usklađivanja za trgovce koji svoje proizvode nude prekogranično.

B. Ciljevi i opcije politika

Akt o digitalnoj pravednosti bavit će se utvrđenim nedostacima i područjima pravne nesigurnosti u pogledu zaštite potrošača na internetu, uz potpunu komplementarnost s prethodno navedenim već postojećim zakonodavstvom. U tu bi se svrhu u procjeni učinka tražile mogućnosti za poboljšanje zaštite potrošača u internetskom okruženju i povećanje njihova povjerenja, među ostalim procjenom potreba za ciljanim zabranama, primjerice u pogledu:

·sprečavanja trgovaca da koriste tamne obrasce i druge nepoštene tehnike koje vrše pritisak na potrošače, obmanjuju ih i manipuliraju njima na internetu

·davanja veće kontrole potrošačima nad vlastitim internetskim iskustvom rješavanjem pitanja značajki dizajna koji stvaraju ovisnost, zbog kojih potom potrošači, posebno maloljetnici, troše prekomjerno vrijeme i novac na robu i usluge na internetu

·rješavanja pitanja problematičnih značajki digitalnih proizvoda kao što su videoigre, posebno u pogledu njihova utjecaja na maloljetnike

·rješavanja pitanja problematičnih praksi personalizacije, uključujući situacije u kojima se cilja ranjivost potrošača radi personaliziranog oglašavanja i određivanja cijena

·sprečavanja štetne prakse koju provode influenceri, npr. neobjavljivanje njihove komunikacije s komercijalnim subjektima, promicanje štetnih proizvoda svojim pratiteljima i pojašnjenja odgovornosti poduzeća koja s njima surađuju

·rješavanja pitanja nepoštene prakse određivanja cijena (npr. postupno otkrivanje cijena, „cijena od” ako trgovac primjenjuje dinamične cijene, popusti na postotak/vrijednost koji potrošača dovode u zabludu u pogledu prirode promidžbe)

·rješavanja problema s digitalnim ugovorima (npr. teško otkazivanje pretplata, automatsko produljenje ili pretvaranje besplatnog isprobavanja u plaćenu pretplatu, korištenje chatbotova u službama za korisnike).

Mladi su važan potrošački segment s posebnim obrascima potrošnje i često su među prvim korisnicima novih tehnologija i digitalnih proizvoda. Zaštita maloljetnika bit će ključan i transverzalni prioritet pri procjeni mogućih opcija kako bi se osigurala odgovarajuća i poboljšana zaštita od štetne prakse povezane s prethodno navedenim pitanjima.

Osim toga, Akt o digitalnoj pravednosti bit će prilika za racionalizaciju i pojednostavnjenje. U procjeni učinka moglo bi se proučiti kako osigurati jednake uvjete za poduzeća, smanjiti fragmentaciju tržišta i pravnu nesigurnost i olakšati izvršavanje propisa. U njoj bi se mogle procijeniti i mjere pojednostavnjenja, kao što su određeni zahtjevi u pogledu informiranja potrošača u transakcijama koje se ponavljaju s istim trgovcem (npr. kupnja unutar aplikacije) i pravo potrošača na odustajanje u pogledu određenih usluga na pretplatu.

U procjeni učinka razmotrit će se i kako bi digitalni alati, kao što su digitalne lisnice EU-a za digitalni identitet i europske poslovne lisnice, koje podupiru sigurne i transparentne digitalne interakcije, mogli olakšati provedbu.

C. Vjerojatni učinci i utjecaji

Inicijativa će vjerojatno poboljšati zaštitu potrošača u digitalnom sektoru i utjecati na sljedeće aspekte:

-Učinak na gospodarstvo: suzbijanjem nepoštenih praksi digitalnog tržišta očekuje se da će inicijativa smanjiti štetu za potrošače i ojačati njihovo povjerenje. Stvorit će se i predvidljiviji pravni okvir i smanjiti troškovi usklađivanja, posebno za trgovce koji svoje proizvode nude prekogranično, smanjiti fragmentacija tržišta i potaknuti prekogranična trgovina, što će pridonijeti većoj konkurentnosti.

-Socijalni učinci: poboljšana zaštita potrošača, posebno u odnosu na ranjive skupine kao što su maloljetnici, vjerojatno će se poboljšati dobrobit i promicati pravednije digitalno okruženje, čime će se smanjiti nesigurnost potrošača.

-Učinak na okoliš: Djelotvornija zaštita potrošača i mogućnosti za kontrolu njihova vlastitog internetskog iskustva doprinose i ciljevima zelene tranzicije EU-a.

-Učinak na temeljna prava i jednakost, posebno u pogledu zaštite ranjivih potrošača i maloljetnika.

-Doprinos UN-ovim ciljevima održivog razvoja: inicijativa je posebno usklađena s ciljem održivog razvoja br. 12 (odgovorna potrošnja i proizvodnja) promicanjem etičkog poslovnog ponašanja.

D. Instrumenti bolje regulative

Procjena učinka

Provest će se procjena učinka, koja će poslužiti za pripremu inicijative Akta o digitalnoj pravednosti i biti jedan od temelja za prijedlog Komisije. Procijenit će se gospodarske, socijalne, okolišne i regulatorne posljedice predloženih mjera, kao i učinak na konkurentnost, temeljna prava i ciljeve održivog razvoja.

Provest će se studija kako bi Komisija prikupila dokaze i analize za potporu njezinu radu na procjeni učinka.

Strategija savjetovanja

Očekuje se da bi u savjetovanju informacije i iskustva trebali pružiti potrošači, tijela država članica i svi zainteresirani dionici kao što su građani/potrošači, udruženja koja zastupaju maloljetnike i druge skupine ranjivih potrošača; nacionalne udruge potrošača i njihove krovne organizacija na razini EU-a; poduzeća, uključujući različite vrste malih poduzeća; influenceri; organizacije koje predstavljaju pružatelje digitalnih usluga i digitalnog sadržaja, e-trgovinu i maloprodaju na europskoj i nacionalnoj razini, kao i one koje zastupaju poduzeća u određenim sektorima (npr. društveni mediji, videoigre); mreže potrošača, centri za sigurniji internet, nevladine organizacije i akademska zajednica.

Aktivnosti u sklopu savjetovanja uključuju poziv na očitovanje, javno savjetovanje (u drugom tromjesečju 2025. putem portala Iznesite svoje mišljenje), ciljane ankete i razgovore (koje provodi izvođač popratne studije), bilateralne i multilateralne sastanke sa zainteresiranim dionicima i javna događanja (npr. Europski sastanak na vrhu o zaštiti potrošača 2025.).

Javno savjetovanje, koje će biti otvoreno 12 tjedana, bit će popraćeno daljnjim ciljanim savjetovanjima, među njima i dijalogom o provedbi. Javno savjetovanje bit će dostupno na sva 24 službena jezika EU-a, što će osigurati široku pristupačnost.

Sažeto izvješće o javnom savjetovanju bit će objavljeno u roku od osam tjedana od njegova zaključenja, a završno sažeto izvješće koje obuhvaća sve aktivnosti savjetovanja uvrstit će se u izvješće o procjeni učinka.

Cilj savjetovanja

U ovom savjetovanju nastoje se prikupiti stajališta svih relevantnih dionika o tome kako osigurati pravednost za potrošače i poduzeća u transakcijama između poduzeća i potrošača na jedinstvenom digitalnom tržištu, poboljšati pravnu sigurnost, osigurati djelotvorno izvršavanje propisa i spriječiti fragmentaciju tržišta. Prikupljene povratne informacije pridonijet će procjeni učinka i poslužiti kao temelj za zakonodavni prijedlog, čime će se osigurati da inicijativa odražava stvarne izazove/trendove i zabrinutosti dionika.

Ciljani dionici

Savjetovanje je usmjereno na široki spektar dionika kako bi se osigurala sveobuhvatna procjena o tome kako bolje zaštititi potrošače na internetu.