|
POZIV NA OČITOVANJE ZA INICIJATIVU (bez procjene učinka) |
|
|
Naziv inicijative |
Strategija jedinstvenog tržišta za 2025. |
|
Vodeća glavna uprava – nadležni odjel |
GU GROW |
|
Vjerojatna vrsta inicijative |
Komunikacija Komisije |
|
Okvirni rok |
lipanj 2025. |
|
Dodatne informacije |
[dodati poveznicu na buduću stranicu „Iznesite svoje mišljenje”] |
|
Ovaj je dokument isključivo informativne prirode. Njegov sadržaj ne prejudicira konačnu odluku Komisije o nastavku rada na inicijativi ni njezinu konačnom sadržaju. Svaki element inicijative opisan u ovom dokumentu može se promijeniti, uključujući rokove. |
|
|
A. Politički kontekst, definicija problema i provjera supsidijarnosti |
|
Politički kontekst [najviše 10 redaka] |
|
U izvješćima Enrica Lette i Marija Draghija ponovno je istaknuto da je istinski integrirano jedinstveno tržište od presudne važnosti za europsku konkurentnost. U travnju 2024. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da do lipnja 2025. razradi horizontalnu strategiju jedinstvenog tržišta. U zaključcima o jedinstvenom tržištu koje je Radna skupina Vijeća za konkurentnost i rast usvojila u svibnju 2024. Komisija se poziva na donošenje nove horizontalne strategije radi smanjenja rascjepkanosti i dovršetka jedinstvenog tržišta, uključujući plan s jasnim rokovima i ključnim etapama za hitne i konkretne mjere. U Godišnjem izvješću o jedinstvenom tržištu i konkurentnosti za 2024. ponovno je istaknuta očita potreba za još boljom integracijom jedinstvenog tržišta 1 . U Političkim smjernicama za 2024. – 2029. predsjednica von der Leyen naglasila je da Europa treba „još brže i više raditi na konkurentnosti, napretku i pravednosti” 2 . U njima se traži novi zamah kako bismo dovršili jedinstveno tržište. To je od presudne važnosti za poticanje konkurentnosti EU-a, očuvanje modela socijalnog tržišnog gospodarstva i konsolidiranje temeljnih načela EU-a. Izvršni potpredsjednik Séjourné ima zadatak razraditi horizontalnu strategiju jedinstvenog tržišta za modernizirano i povezanije jedinstveno tržište na kojem se promiče prekogranično pružanje usluga i kretanje robe. |
|
Problem na koji se inicijativa odnosi [najviše 25 redaka] |
|
Regulatorne i administrativne prepreke i dalje ometaju sveukupno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, ulaganja i prekogranično pružanje usluga i trgovinu robom. Razlike u regulatornim i administrativnim režimima na jedinstvenom tržištu stvaraju poteškoće poduzećima, radnicima i građanima. Posebno su pogođeni MSP-ovi. Komisija je u svojoj Komunikaciji „Utvrđivanje i uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu” (2020.) i popratnom radnom dokumentu službi Komisije 3 , koji su i dalje valjani, detaljno prikazala najvažnije prepreke jedinstvenom tržištu. Uslužni sektor presudan je za gospodarsku konkurentnost, pa tako i europsku industriju (koja čini oko 40 % njegove dodane vrijednosti). Međutim, unatoč određenim poboljšanjima, pružatelji usluga i danas nailaze na oko 60 % prepreka koje su postojale prije 20 godina 4 . Gospodarski značajne usluge, kao što su poslovne usluge, građevinarstvo ili maloprodajne usluge ne ostvaruju svoj puni potencijal. U državama članicama i dalje je ograničen pristup više od 5700 reguliranih profesija, zbog čega je potrebno službeno priznati stručne kvalifikacije. Osim toga, režimi odobrenja i deklaracije otežavaju pružanje prekograničnih usluga i ulaganja. Problemi na jedinstvenom tržištu robe odnose se, među ostalim, na nezakonite prakse, pritiske na mehanizme nadzora tržišta, nedostatak digitalnih rješenja i kružno gospodarstvo. Zajedničku odgovornost za jedinstveno tržište preuzimaju EU, države članice EU-a i dionici iz raznih političkih i gospodarskih sektora, ali njegove se horizontalne upravljačke strukture trebaju unaprijediti, među ostalim digitalizacijom, radi provedbe politike jedinstvenog tržišta. Potrebno je i dodatno poboljšati provedbu postojećih pravila, a u vezi s nepoštovanjem pravila posebno se usredotočiti na prevenciju, suradnju i pravnu korekciju. |
|
Temelj za djelovanje EU-a (pravna osnova i provjera supsidijarnosti) [najviše 10 redaka] |
|
Strategija će biti predstavljena kao odgovor na zahtjev Europskog vijeća. Za uklanjanje prepreka jedinstvenom tržištu potrebne su mjere i na razini EU-a i na razini država članica. |
|
Pravna osnova |
|
Očekuje se da će se u Komunikaciji najaviti niz inicijativa i mjera s različitim pravnim osnovama. Ovisno o sadržaju mogućih zakonodavnih i nezakonodavnih instrumenata navedenih u njoj, pravne osnove prikladne za te pravne instrumente mogle bi, među ostalim, biti sljedeće: i. članci od 45. do 48. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU) (sloboda kretanja radnika); ii. članak 49. UFEU-a (sloboda poslovnog nastana); iii. članak 52., članak 53. stavak 1. i članak 56. UFEU-a (slobodno kretanje usluga i stručnjaka); iv. članak 114. UFEU-a (uspostava i funkcioniranje unutarnjeg tržišta); v. članak 118. UFEU-a (intelektualno vlasništvo); vi. članak 169. UFEU-a (zaštita potrošača) i vii. članak 207. stavak 2. UFEU-a (zajednička trgovinska politika). |
|
Praktična potreba za mjerama EU-a |
|
Dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta zajednička je odgovornost država članica i EU-a. Da bi se omogućilo neometano prekogranično pružanje usluga i isporuka prekogranične robe, potrebno je djelovanje na razini EU-a. |
|
B. Cilj inicijative i način njegova postizanja [najviše 25 redaka] |
|
Strategijom jedinstvenog tržišta želi se dati novi poticaj za modernizirano jedinstveno tržište robe i usluga, uzimajući u obzir potrebe poduzeća, radnika i građana. Strategija jedinstvenog tržišta sastojat će se od akcijskog plana s inicijativama koje Komisija namjerava predložiti u narednim godinama kako bi se u potpunosti iskoristili potencijali jedinstvenog tržišta za poticanje produktivnosti Europe. Time će se pridonijeti blagostanju i socijalnom tržišnom gospodarstvu EU-a i pravednoj zelenoj i digitalnoj tranziciji te osigurati da nitko ne bude zapostavljen. Integriranije jedinstveno tržište pozitivno će utjecati na integrirano domaće tržište za naša poduzeća jer će se ona moći proširiti i natjecati na svjetskoj razini. U prvom planu strategije bit će uklanjanje postojećih regulatornih i administrativnih prepreka i sprečavanje nastanka novih. Da bi se te prepreke uklonile, možda će se morati predložiti (revidirati) zakonodavstvo EU-a, pojednostavniti pravila i postupci, poduprijeti jedinstvenija i djelotvornija provedba pravila te bolje izvršavati postojeća pravila. Strategija će se odnositi na usluge, robu i horizontalno upravljanje jedinstvenim tržištem. Usluge su od presudne važnosti za gospodarsku konkurentnost i blagostanje pa će se strategijom nastojati promicati prekogranično pružanje usluga, među ostalim uklanjanjem administrativnih prepreka. Nadalje, strategijom će se nastojati poticati prekogranično kretanje robe, jamčiti njezina sigurnost i promicati njezina održivost. U pogledu upravljanja jedinstvenim tržištem cilj je strategije doprinijeti boljoj usklađenosti i osigurati pravilnu provedbu u svim državama članicama. Poboljšanje okvira upravljanja jedinstvenim tržištem temeljit će se na četiri glavna prioriteta: i. sprečavanju prepreka, ii. suradnji s državama članicama, iii. digitalizaciji procesa i postupaka te iv. provedbi dogovorenih pravila, prema potrebi korektivnim mjerama. Strategija će biti usko povezana sa strategijom Komisije za smanjenje administrativnog opterećenja i pojednostavnjenje zakonodavstva. Okosnica inicijativa najavljenih u strategiji bit će smanjenje birokratskog opterećenja za poduzeća, pogotovo MSP-ova. Strategija će dopuniti sektorske političke inicijative, kao što su energetska unija, europska unija za štednju i ulaganja, unija vještina, akcijski plan za cjenovno pristupačno stanovanje i mjere za razvoj jedinstvenog tržišta prometnih i telekomunikacijskih usluga. |
|
Vjerojatni učinci i utjecaji |
|
Strategija će utjecati na poboljšanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta, uključujući bolje integrirano jedinstveno tržište za usluge i robu s većim prekograničnim ulaganjima i intenzivnijom trgovinom kako bi se povećala produktivnost Europe i poduprlo njezino blagostanje i socijalno tržišno gospodarstvo. Integriranije i digitalno funkcionalnije jedinstveno tržište omogućit će poduzećima iz EU-a, uključujući MSP-ove, da se prošire i iskoriste tržište u skladu sa svojim i s potrebama radnika i građana. |
|
Buduće praćenje |
|
Komisija će svake godine izvješćivati Parlament i Vijeće o trenutačnom stanju provedbe strategije, posebno u okviru Godišnjeg izvješća o jedinstvenom tržištu i konkurentnosti kao dijelu godišnjeg političkog ciklusa. |
|
C. Bolja regulativa |
|
Procjena učinka |
|
Budući da se u Komunikaciji utvrđuje opći okvir politike, nije potrebna procjena učinka. Uz zakonodavne ili druge prijedloge s vjerojatnim bitnim učinkom i opcije politike najavljene u Strategiji trebale bi se prema potrebi provesti procjene učinka. |
|
Strategija savjetovanja |
|
U okviru savjetovanja nastoje se prikupiti informacije o funkcioniranju jedinstvenog tržišta, među ostalim o sljedećem: ·preprekama slobodnom kretanju robe i usluga na jedinstvenom tržištu i mogućim načinima njihova uklanjanja ·regulatornim i administrativnim problemima na jedinstvenom tržištu i mogućim mjerama politike za njihovo rješavanje ·horizontalnom upravljanju jedinstvenim tržištem i provedbi njegovih pravila te mogućim inicijativama za njihovo poboljšanje. Posebna će se pozornost posvetiti ulozi MSP-ova. U okviru savjetovanja dopunit će se već prikupljene opsežne informacije i dokazi o funkcioniranju jedinstvenog tržišta, na primjer iz nedavnih izdanja Godišnjeg izvješća o jedinstvenom tržištu i konkurentnosti i Pregleda stanja jedinstvenog tržišta, te u kontekstu izvješća Enrica Lette i Marija Draghija. Glavni dionici su poduzeća, uključujući MSP-ove, i njihove predstavničke organizacije, socijalni partneri, civilno društvo i tijela država članica (i zemalja Europskog gospodarskog prostora). Komisija se savjetuje s dionicima u okviru ovog službenog poziva na očitovanje na svim službenim jezicima EU-a. Uz navedeno: i. koristit će postojeće mreže kao što su Europska poduzetnička mreža i mreža izaslanika za MSP-ove, ii. organizirat će posebne sastanke i događanja s dionicima na razini EU-a i država članica te iii. surađivati s drugim institucijama EU-a. |