Dana 18. rujna 2023. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (https://competition-cases.ec.europa.eu/search). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32023M11193. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

---

(1)   SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Dana 18. rujna 2023. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (https://competition-cases.ec.europa.eu/search). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32023M11223. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

---

(1)   SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Odbor za nagradu „Europski građanin” održao je 28. lipnja 2023. sjednicu pod predsjedanjem Dite Charanzove, potpredsjednice Europskog parlamenta i predsjednice Odbora za nagradu „Europski građanin”.

Na sjednici je sastavljen sljedeći popis dobitnika nagrade za 2023. godinu.

Nagrade će se dodijeliti na javnim svečanostima dodjele u državama članicama iz kojih su dobitnici. Svečanosti organiziraju uredi za vezu Europskog parlamenta. Dobitnici će sudjelovati i na središnjoj svečanosti dodjele nagrada u Europskom parlamentu u Bruxellesu u studenome 2023.

CIVI EUROPAEO PRAEMIUM

Dobitnici/Nagrađeni

Austrija: Mutfluencer*innen

Belgija: Uključivanje osoba s trisomijom 21 u europsko društvo

Belgija: Ženski klub.Projekt za potporu i prilagodbu ukrajinskih žena u Belgiji

Bugarska: Obrazovni i sportski projekt DOBRO-HUB

Bugarska: Generatori za Ukrajinu/ #генераторизаукрайна

Hrvatska: #posebnakaoiti – Učinimo zajedno da poteškoće postanu mogućnosti! (#posebnakaoiti – Učinimo zajedno da poteškoće postanu mogućnosti!)

Cipar: Godišnji ciparski festival ponosa

Češka Republika: Život u kovčegu (Život v kufříku)

Češka Republika: Pomoć i integracija ukrajinske djece i obitelji (Podpora a začlenění dětí a rodin z Ukrajiny

Danska: Pjesmarica Europske unije

Estonija: Propastop

Francuska: MaMaMa

Francuska: Podkast Trait d'Union

Njemačka: Hitna pomoć Ukrajini (Nothilfe Ukraine)

Grčka: Junaci iz Tempija (ΗΡΩΕΣ ΤΩΝ ΤΕΜΠΩΝ)

Grčka: Ref Checkpoint

Mađarska: Pokret „Želim poučavati”

Irska: Ljetna akademija 2022. AER – Europa za sljedeću generaciju

Irska: Festival SHINE

Italija: Nagrada DonnAmbiente® (Premio DonnAmbiente)

Italija: PizzAut - Potkrijepimo inkluziju (PizzAut - Nutriamo l'inclusione)

Latvija: LAMPA - Festival za razgovore o demokraciji (Demokrātijas sarunu festivāls LAMPA)

Latvija: Konvoji na Twitteru (Twitter konvojs)

Litva: „Žinau, ką renku” priešrinkiminių kandidatų į merus debatų maratonas („Informirajte se prije glasovanja” maratonska rasprava kandidata za gradonačelnika)

Luksemburg: Ukraine is calling (Ukrajina zove)

Malta: Javna kuhinja OFM Valletta

Nizozemska: Euroregionalna rasprava o klimi u Maastrichtu (Euregionaal klimat Debat Maastricht)

Poljska: Odvoji dan za U („Dzień na U ”)

Poljska: „Moderna Pepeljuga”: zvučna drama za slijepe i slabovidne osobe (Słuchowiska ambisoniczne dla osób niedowidzących i niewidomych pt.: „Współczesny Kopciuszek”)

Portugal: Pokret „Eu Voto” (Movimento Eu Voto)

Portugal: Ispričajmo priču (Vitória Vitória, vamos contar uma história)

Rumunjska: Institut Autism Voice (Institutul Autism Voice)

Rumunjska: Mjesto za istinu

Slovačka: Komiks Kira

Slovačka: Inovativni program „Škole koje mijenjaju svijet” (Školy, ktoré menia svet Premium - ŠKMS)

Slovenija: Projekt za pomoć ukrajinskoj siročadi i izbjeglicama (Projekt pomoči ukrajinskim sirotam in beguncem)

Španjolska: Trésdesis

Španjolska: CHANGING MINDS

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0647
JPY	japanski jen	157,87
DKK	danska kruna	7,4557
GBP	funta sterlinga	0,86795
SEK	švedska kruna	11,8790
CHF	švicarski franak	0,9650
ISK	islandska kruna	145,30
NOK	norveška kruna	11,4270
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	24,360
HUF	mađarska forinta	386,70
PLN	poljski zlot	4,5925
RON	rumunjski novi leu	4,9686
TRY	turska lira	28,9233
AUD	australski dolar	1,6496
CAD	kanadski dolar	1,4303
HKD	hongkonški dolar	8,3262
NZD	novozelandski dolar	1,7833
SGD	singapurski dolar	1,4529
KRW	južnokorejski von	1 419,23
ZAR	južnoafrički rand	19,9970
CNY	kineski renminbi-juan	7,7766
IDR	indonezijska rupija	16 369,76
MYR	malezijski ringit	4,9908
PHP	filipinski pezo	60,430
RUB	ruski rubalj
THB	tajlandski baht	38,287
BRL	brazilski real	5,2295
MXN	meksički pezo	18,2660
INR	indijska rupija	88,2975

---

(1)   Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

---

(1)   SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)   SL C 160, 5.5.2023., str. 1.

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1) .

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Muscadet Sèvre et Maine”

PDO-FR-A0494-AM02

Datum obavijesti: 27.6.2023.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Službeni zemljopisni šifrarnik

Popis općina ažuriran je uzimajući u obzir službeni zemljopisni šifrarnik iz 2022. za to zemljopisno područje i područje u neposrednoj blizini.

Riječ je samo o izmjeni teksta, zemljopisno područje nije izmijenjeno.

U skladu s tom promjenom izmijenjene su točke 6. i 9. jedinstvenog dokumenta.

2.   Zemljopisno područje

Dodani su datumi na koje je nacionalno nadležno tijelo odobrilo izmjenu zemljopisnog područja proizvodnje za dodatne zemljopisne nazive „Clisson”, „Gorges” i „Le Pallet”.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

3.   Razgraničeno područje čestice

Dodani su datumi na koje je nacionalno nadležno tijelo odobrilo izmjenu razgraničenog područja čestice unutar zemljopisnog područja proizvodnje. Razgraničenje čestica provodi se utvrđivanjem čestica unutar zemljopisnog područja proizvodnje koje su pogodne za proizvodnju vina s predmetnom zaštićenom oznakom izvornosti.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

4.   Prijelazne mjere

Brišu se prijelazne mjere koje su istekle.

Ta brisanja ne utječu na jedinstveni dokument.

5.   Upućivanje na nadzorno tijelo

Tekst upućivanja na nadzorno tijelo revidiran je kako bi se uskladio s drugim specifikacijama oznaka. Riječ je samo o izmjeni teksta.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv

Muscadet Sèvre et Maine

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.   Opis vina

KRATAK OPIS

Vina su bijela, suha i mirna. Vina imaju sljedeća svojstva: – najmanja prirodna alkoholna jakost po volumenu iznosi 10 %, – najveći udio fermentabilnog šećera (glukoza i fruktoza) iznosi 3 grama po litri, – najveći udio hlapljivih kiselina iznosi 10 miliekvivalenata po litri, – najveća ukupna alkoholna jakost po volumenu nakon obogaćivanja iznosi 12 %. Ukupni udio kiselina, ukupni udio sumporova dioksida u vinima i ukupna stvarna alkoholna jakost u skladu su s pragovima utvrđenima propisima Zajednice. Vina su bijela, suha i mirna. Uravnoteženog su i blagog okusa, zaokružena do svježa i razvijaju složen buke aroma u kojima prevladavaju voćne ili cvjetne note. Dugo dozrijevanje ponekad pogoduje njihovu starenju. Pažljivo se pune u boce kako bi se očuvala i pojačala izražajnost bogatstva njihovih aroma.

Analitički kriteriji u skladu su s važećim europskim propisima.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni udio kiselosti
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5.   Enološki postupci

5.1.   Posebni enološki postupci

Postupak uzgoja

Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 6 500 trsova po hektaru.

Razmak između redova ne smije biti veći od 1,50 metara, a razmak između trsova u istom redu mora biti između 0,90 metara i 1,10 metara.

Vinova loza obrezuje se s najviše 12 pupova po trsu:

– kratkom rezidbom na reznike s najviše pet reznika po trsu ili

– rezidbom jednostruki ili dvostruki Guyot.

Rezidba se dovršava prije pupanja ili 5. faze prema skali Eichhorn i Lorentz.

Bez obzira na način rezanja vinova voza može se rezati s četiri dodatna pupa po trsu pod uvjetom da u fenološkoj fazi kada je izbilo 11 ili 12 listova, broj rodnih izdanaka po trsu ne iznosi više od 12.

Poseban enološki postupak

Zabranjena je toplinska obrada grožđa na temperaturi nižoj od –5 °C.

Vina nakon obogaćivanja ne premašuju ukupnu alkoholnu jakost po volumenu od 12 %.

Po završetku alkoholne fermentacije i najmanje do 1. ožujka godine koja slijedi nakon godine berbe ostavljaju se da dozrijevaju na sitnom talogu. U trenutku pakiranja ili prvog slanja izvan vinskih podruma još se nalaze na svojem sitnom talogu.

Uz prethodno navedene odredbe, u pogledu enoloških postupaka vina poštuju obveze utvrđene u propisima Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

5.2.   Najveći prinosi

66 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Sve faze proizvodnje odvijaju se na zemljopisnom području koje je odobrio Nacionalni institut za podrijetlo i kvalitetu na sjednici nadležnog nacionalnog povjerenstva održanoj 15. lipnja 2017. Na datum kada je nadležni nacionalni odbor odobrio ovu specifikaciju proizvoda, to je područje obuhvaćalo područje sljedećih općina ili dijelova općina na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2022.:

—

departman Loire-Atlantique: Aigrefeuille-sur-Maine, Basse-Goulaine, Le Bignon (dio), La Chapelle-Heulin, Château-Thébaud, Clisson, Divatte-sur-Loire (samo za područje delegirane općine La Chapelle-Basse-Mer), Gétigné (dio), Gorges, La Haie-Fouassière, Haute-Goulaine, Le Landreau, Le Loroux-Bottereau (dio), Maisdon-sur-Sèvre, Monnières, Montbert (dio), Mouzillon, Le Pallet, La Regrippière, Remouillé, Saint-Fiacre-sur-Maine, Saint-Hilaire-de-Clisson, Saint-Julien-de-Concelles, Saint-Lumine-de-Clisson, Les Sorinières (dio), Vallet, Vertou,

—	departman Maine-et-Loire: Sèvremoine samo za područje delegiranih općina Saint-Crespin-sur-Moine i Tillières.

—	departman Vendée: Cugand (dio), Montaigu-Vendée samo za područje delegirane općine Saint-Hilaire-de-Loulay (dio).

7.   Sorte vinove loze

Melon B

8.   Opis povezanosti

8.1.   Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti

Vinograd kontrolirane oznake izvornosti „Muscadet Sèvre et Maine” odlikuje se nepravilnim reljefom povezanim s osobito gustom hidrografskom mrežom. Na istoku grada Nantesa, na obroncima koji se nadvijaju nad rijekom Loire i močvarnim područjem Goulaine, ili dalje na jugu, na padinama rijeka Sèvre i Maine i njihovih pritoka, čestice vinograda zauzimaju brežuljke i oblikuju krajolike. To područje središnji je dio zemljopisnog područja kontrolirane oznake izvornosti „Muscadet” i prostire se na dio departmana Loire-Atlantique, Maine-et-Loire i Vendée.

Klima zemljopisnog područja, iako je pod utjecajem blizine Atlantskog oceana, odlikuje se određenim razlikama. Tako su zimske temperature, uglavnom vrlo blage, izrazito umjerene na sjeveru, u blizini rijeke Loire i močvarnog područja Goulaine, gdje se nalazi dodatni zemljopisni naziv „Goulaine” kao i na zapadnom dijelu područja, gdje se nalazi dodatni zemljopisni naziv „Château-Thébaud”, koji je više podložan utjecaju oceana. Osjetno su niže prema jugoistoku, gdje se nalaze dodatni zemljopisni nazivi „Mouzillon – Tillières”, „Gorges” i „Clisson”, udaljeniji od rijeke Loire i močvarnog područja Goulaine. Zbog povjetarca s oceana ljeta su uglavnom svježa, s malom količinom padalina i velikim brojem sunčanih dana.

Geološka struktura zemljopisnog područja odlikuje se raznolikim stijenama koje su nastale u doba paleozoika:

—	na sjeveru i sjeveroistoku prevladavaju mikašisti, kojima se na rubu močvarnog područja pridružuje gnajs, isprekidan naslagama zelenih stijena, riječ je o metamorfnoj cjelini koja je temelj dodatnog zemljopisnog naziva „Goulaine”,

—	na istoku se nalazi veliki masiv od gabra, koji čini geološki kostur dodatnog zemljopisnog naziva „Gorges” i prostire se duž rijeke Sanguèze, gdje se nalazi dodatni zemljopisni naziv „Mouzillon – Tillières”,

—	zapadni dio zemljopisnog područja počiva na podlozi sastavljenoj ponajprije od ortognajsa te blago kiselog gnajsa i granodiorita, koji čine temelj dodatnog zemljopisnog naziva „Château-Thébaud”,

—	u središtu zemljopisnog područja smješten je dodatni zemljopisni naziv „Le Pallet”, u dijelu u kojem su stijene blago alterirane i izrazito napuknute, dok je facijes gnajsa na kojem se prostire dodatni zemljopisni naziv „Monnières – Saint-Fiacre” često alteriraniji,

—	na jugu fisura odvaja masiv od krupnozrnatog granita kojim je obilježeno zemljopisno područje dodatnog zemljopisnog naziva „Clisson”.

Ponegdje je primarni sloj prekriven pjeskovitoglinastim sedimentima s neravnomjernim udjelom kamenčića.

Unatoč različitostima na navedenim formacijama najčešće se nalaze smeđa ocjedita, pjeskovita i šljunkovita tla, ponekad obogaćena glinom u podslojevima koje čini gabro. U skladu s praksama područje čestice za berbu grožđa strogo je ograničeno na dijelove sa zdravim, plitkim i umjereno plodnim tlima, sklonima zagrijavanju i s ograničenom mogućnošću zadržavanja vode.

Redovnik sveti Martin, osnivač opatije Vertou iz 6. stoljeća, prvi je organizirao uzgoj vinove loze na obroncima rijeka Sèvre i Maine. Vinograd se razvijao tijekom cijelog srednjeg vijeka, duž plovnih dijelova tih dviju rijeka, što je osobito pogodovalo ranom procvatu vinograda dodatnih zemljopisnih naziva „Château-Thébaud”, „Monnières – Saint-Fiacre” i „Le Pallet”. Od 16. stoljeća, pod utjecajem međunarodne trgovine sa sjedištem u Nantesu, sorta melon B konačno se ukorijenila u toj regiji. Naziv „Muscadet” prvi se put javlja 1635., na ugovoru u zakupu u Gorgesu. Krajem 18. stoljeća gotovo dvije trećine zemlje župe Monnières zasađene su vinovom lozom, što je znak da se regija opredijelila za vinogradarstvo.

Nakon pljačkanja na marginama ratova u pokrajini Vendée od 1793. do 1794., a zatim štete uzrokovane filokserom, vinogradarstvo je prilagodilo nove tehnike, kao što su nasadi u nizovima i rezidba Guyot. Otada je proizvodno umijeće jasno propisano: usvojena je jedino sorta melon B, uz veliku gustoću sadnje, kontrolu vinove loze i ograničenje njezina prinosa, uz berbu grožđa u fazi pune zrelosti.

8.2.   Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti 2

Kako bi proizvodili bogata i složena vina, gospodarski subjekti primjenjuju poseban način proizvodnje vina, „metodu iz Nantesa”, prema kojoj se vino drži na sitnom talogu najmanje jednu zimu bez pretakanja, a riječ je o umijeću proizašlom iz navike proizvođača da čuvaju bačvu najboljeg vina na talogu za buduće blagdane. Taj način dozrijevanja vinima daje zaokruženost i punoću jer ga obogaćuje manoproteinima i drugim spojevima nastalima autolizom stijenki stanica kvasca. Uz to, ta metoda koja se temelji na izostanku manipulacije vinima i njihovu čuvanju u okruženju bogatom ugljikovim dioksidom, uz strogo ograničavanje oksidacije i otpuštanja hlapivih spojeva, omogućava očuvanje aroma koje nastaju tijekom alkoholnog vrenja sve do proljeća i nakon njega. Vina se tijekom dozrijevanja obogaćuju i tercijarnim aromama. Grožđe, mošt i vina sorte melon B zapravo sadržavaju visok udio glikozidnih prekursora aroma. Navedene molekule, sastavljene od aglikona vezanih na šećere, u stanju u kojem jesu nemaju mirisa. Pucanjem β-glikozidnih veza, uslijed djelovanja različitih kemijskih i enzimskih procesa, nastaju izrazito mirisni spojevi, ponajprije monoterpeni i C13-norizoprenoidi, uz stvaranje ponajprije β-damaskona, tvari poznate po ulozi pojačivača voćnih aroma vina. Gospodarski subjekti stekli su posebna znanja i vještine u području zaštite vina od oksidacije u bačvi i njegova pažljivog punjenja u boce, koja omogućuju da se ti mirisi oslobađaju što je dulje moguće i da vina postanu složenija. Navedena praksa ponekad je prilagođena varijacijama okruženja, kao što je berba izrazito zrela grožđa za dodatne zemljopisne nazive „Clisson”, „Monnières – Saint-Fiacre” i „Mouzillon – Tillières”, zadržavanje visokog postotka organskih kiselina u moštu za dodatne zemljopisne nazive „Gorges” i „Château-Thébaud”, rana berba za dodatni zemljopisni naziv „Goulaine” ili produljeno dozrijevanje vina na sitnom talogu za najbolja vina. Vina koja s dodatnim zemljopisnim nazivom drže se na talogu do pakiranja. Pune se u boce odmah u vinskom podrumu kako bi se ograničio rizik od oksidacije i smanjio gubitak aroma.

U želji da zaštite kvalitetu i ugled svojih vina, proizvođači iz općine La Haie-Fouassière i okolice 1925. sudskim putem ishodili su mogućnost da svoja vina označavaju nazivom „Muscadet Grands Crus de Sèvre et Maine”. Kontrolirana oznaka izvornosti „Muscadet Sèvre et Maine” priznata je 1936. Propis svojstven tradicionalnoj oznaci „sur lie” utvrđen je 1977., a od 1994. očituje se punjenjem vina u boce tijekom godina koja slijedi nakon godine berbe, u samim vinskim podrumima, kako bi se ograničila pretakanja vina.

Zemljopisno područje otada je izrazito specijalizirano u pogledu proizvodnje vina, s brojnim općinama na čijem se području velikim dijelom uzgaja jedino sorta melon B. S približno 8 000 hektara koje obrađuje 600 proizvođača, 2016. vina kontrolirane oznake izvornosti „Muscadet Sèvre et Maine” čine gotovo 70 % količine vina koje se stavlja na tržište za sve kontrolirane oznake izvornosti u vinogradima u regiji Nantesa. Više od polovine tih vina nosi oznaku „sur lie”.

8.3.   Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti 3

Vina kontrolirane oznake izvornosti „Muscadet Sèvre et Maine” bijela su, suha i mirna. Uravnoteženog su i blagog okusa, zaokružena do svježa i razvijaju složen buke aroma u kojima prevladavaju voćne ili cvjetne note. Pažljivo se pune u boce kako bi se očuvala i pojačala izražajnost bogatstva njihovih aroma.

Vina s oznakom „sur lie” uglavnom su uravnotežena okusa i zaokružena, složenijeg mirisnog bukea, a mogu biti blago pjenušava zbog rezidualna ugljikova dioksida nastalog tijekom alkoholne fermentacije. Da bi se očuvala svježina, bogatstvo aroma vina i njihov endogeni ugljikov dioksid, vina se tijekom dozrijevanja štite od oksidacije. Budući da je udio ugljikova dioksida u tim vinima previsok za punjenje u fleksibilne spremnike, pune se u boce i to uz posebnu pažnju.

Dugo dozrijevanje ponekad pogoduje njihovu starenju, kao za vina koja imaju dodatni zemljopisni naziv:

—	„Château-Thébaud”, čija se vina uobičajeno odlikuju visokom kvalitetom i elegancijom bukea, s aromama voća, cvijeća i aromatskog bilja, što su obilježja koja u ustima ostavljaju dojam slanih, svježih i mineralnih vina,

—	„Clisson”, čija se vina općenito odlikuju vrlo koncentriranim intenzivnim okusom i snažnim, osobito voćnim aromama (zrelo voće, kuhano voće),

—	„Gorges”, čija se vina najčešće ističu snažnim okusom, naglašenim kiselošću i gorčinom, te mineralnim aromama ili aromama mentola,

—	„Goulaine”, čija se vina obično odlikuju intenzivnim bukeom u kojem prevladavaju note svježeg voća, zrelog voća, suhog voća i cvjetne note te koja se ističu ravnotežom, zaokruženošću, blagom gorčinom i dojmom baršunaste teksture koja se dugo zadržava u ustima,

—	„Mouzillon – Tillières”, čija se vina, slabih aroma dok su mlada, kasnije često odlikuju cvjetnim i citrusnim aromama, aromama aromatičnog bilja, brioša i minerala, s okusom čija je koncentrirana struktura istaknuta blagom gorčinom i trpkošću,

—	„Monnières – Saint-Fiacre”, čija se vina često ističu snažnim mirisom zrelog ili ušećerenog voća i balzamičnim notama, dok im je okus bogat i raskošan, kremastog dojma ublaženog vrlo blagom gorčinom,

—	„Le Pallet”, čija se vina često ističu nježnom ravnotežom okusa i vrlo blagim aromatskim bukeom, u kojem prevladava cvjetni element.

Kako bi se očuvale prednosti dobivene dozrijevanjem te spriječila oksidacija i gubitak aroma, vina s navedenim dodatnim zemljopisnim nazivima pune se u boce izravno u vinskim podrumima.

Zahvaljujući gruboj teksturi naslijeđenoj od starih stijena, tla zemljopisnog područja jamče rani početak ciklusa vinove loze i ograničavaju njezinu bujnost. Blage zime pridonose tom ranom dozrijevanju, a ljetno sunce i vjetrovi s mora štite biljke od zdravstvenih ugroza. Navedena tla osiguravaju umjereno i redovno napajanje vodom, što je jamstvo dobre zrelosti, zahvaljujući maloj zalihi vode i razlomljenosti koje omogućuje duboko prodiranje korijena. Kroz stoljeća se u navedenim okolnostima nametnuo uzgoj sorte melon B, tim više što su umjerene ljetne temperature zemljopisnog područja idealne za očuvanje svježine i aroma kojima se odlikuju vina dobivena od te nježne bijele sorte.

Duga povijest proizvodnje vina na navedenom zemljopisnom području, sklonost ranom dozrijevanju i gustoća vinove loze kojima se odlikuje, odavno su pogodovali objedinjavanju uzgojnih praksi. U želji da zaštite autentičnost svojih proizvoda proizvođačima je 1936. priznata kontrolirana oznaka izvornosti, među prvim kontroliranim oznakama izvornosti u Francuskoj, nakon pokretanja postupka tijekom dvadesetih godina prošlog stoljeća.

8.4.   Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti 4

Zahvaljujući svojem umijeću gospodarski subjekti u mogućnosti su kontrolirati proizvodnju i brati zdravo grožđe u fazi pune zrelosti. Vina proizvedena u skladu s lokalnim praksama drže se na talogu do pakiranja, bez pretakanja. Zahvaljujući blagim zimskim temperaturama zemljopisnog područja, koje pogoduju interakciji s talogom, vina tijekom dozrijevanja postaju još bolja te od sljedećeg proljeća poprimaju još bogatiji okus. Pažljivim punjenjem u boce omogućuje se očuvanje važnih svojstava vina, a određene arome nastavljaju se razvijati i nakon pakiranja. To umijeće, savršeno prilagođeno mogućnostima prirodnog okruženja i sorte melon B, omogućuje mirisnim molekulama nastalima tijekom fermentacije i glikozidnim prekursorima aroma da se u potpunosti izraze u vinu.

Punjena u boce tijekom godine koja slijedi nakon godine berbe, vina kontrolirane oznake izvornosti s oznakom „sur lie”, zadržavaju svoju karakterističnu svježinu, istaknutu blagim pjenušanjem koje uzrokuje preostali ugljikov dioksid nastao tijekom proizvodnje vina. Kako bi se spriječila oksidacije, ta se vina pakiraju odmah u vinskim podrumima. Navedena tradicionalna praksa koja manipulaciju proizvodom svodi na minimum, u potpunosti je prikladna za očuvanje nježnih mirisnih elemenata vina. Raznolikost stijena, a posljedično i tla, topografske varijacije i klimatske razlike povezane s udaljenošću vinogradarskih otoka od vodenih površina, dijelom objašnjavaju aromatsku složenost tih vina. Iskorištavanje raznolikosti prirodnog okruženja i primjena zahtjevnih vinogradarskih praksi, omogućilo je da se izraze posebnosti i promiču dodatni zemljopisni nazivi koji su dragulj kontrolirane oznake izvornosti:

—

područje „Château-Thébaud”, koje se nalazi na zapadu, na uzvisinama uz Mainu, osigurava klimu povoljnu za rano dozrijevanje i čija tla, nastala od gnajsa i grandiorita, omogućuju da vinova loza duboko pusti korijenje, a daju mošt bogat organskim kiselinama koje, nakon dugotrajnog dozrijevanja, pogoduju kvalitetnim vinima čiji svjež i mineralan okus dugo ostaje u ustima,

—

„Clisson”, gdje međusobno djelovanje relativno kasne klime, plitkih pjeskovitih tala nastalih od granita, izraženih obronaka na padinama rijeka Sèvre ili Maine i praksa usmjerenih na postizanje vrlo zrela grožđa i dugotrajno dozrijevanje na sitnom vinskom talogu, daju vinima bogatstvo okusa i karakteristične voćne arome,

—	„Gorges”, čija glinasta tla nastala alteracijom gabra i relativno kasna lokalna klima, zajedno s praksama da se grožđe bere prije potpune tehnološke zrelosti, a vino zatim dugo dozrijeva u redukcijskom okruženju na vinskom talogu, daju živahan okus vina i svjež, mineralan miris,

—

područje „Goulaine”, na kojem zemljišta, razvijena na neznatno alteriranim metamorfnim stijenama, u klimi koju u velikoj mjeri ublažava blizina rijeke Loire i močvara, pogoduju brzom dozrijevanju grožđa koje, zahvaljujući ranoj berbi u trenutku pune zrelosti, daju izražajna, uravnotežena i pitka vina s aromama svježeg i suhog voća,

—

područje „Monnières – Saint-Fiacre” nalazi se na brežuljcima i obroncima duž rijeke Sèvre, a njegova tla, razvijena na slabo kiselom, usitnjenom ili alteriranom gnajsu, dovode do spore kinetike dozrijevanja, što omogućuje dobivanje vrlo zrela grožđa koje daje bogata i jaka vina, s notama zrelog pa sve do ušećerenog voća,

—

„Mouzillon – Tillière”, na istoku vinograda, gdje uzajamno djelovanje kontinentalnije klime i pjeskovito-glinastih tla nastalih na slabo alteriranim stijenama gabro, pogoduje izrazitom dozrijevanju, čime se dobivaju vina koja s vremenom, nakon pažljiva dozrijevanja, imaju intenzivne arome s notama brioša i začina te voćnim i cvjetnim notama,

—	„Le Pellet”, gdje su duga tradicija uzgoja vinove loze i povezanost proizvođača omogućili da se ukorijeni umijeće koje na najbolji način iskorištava potencijal zrelog ubranog grožđa na šljunkovitom napuknutom tlu, što određuje sklad okusa vina i nježnost njihovih cvjetnih aroma.

Gospodarski subjekti naučili su kako sačuvati aromatska svojstva navedenih vina koja starenjem postaju sve bolja, tako što prilikom pakiranja u najvećoj mogućoj mjeri ograničavaju njihov doticaj s kisikom iz zraka. U tu svrhu i u skladu s lokalnim praksama ta se vina pune u boce u samim vinskim podrumima.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Pakiranje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Vina koja bi mogla nositi oznaku „sur lie” pakiraju se na razgraničenom području.

Kako bi se sačuvala svojstva dobivena zahvaljujući metodama proizvodnje i dozrijevanju, osobito svježina, složene arome, od kojih se neke razvijaju nakon pakiranja, i blago pjenušanje uzrokovano udjelom endogenog ugljikovog dioksida, i kako bi se spriječila pretakanja, vina koja bi mogla nositi oznaku „sur lie” pakiraju se u boce u vinskim podrumima od 1. ožujka do 31. prosinca godine koja slijedi nakon godine berbe.

Taj poseban način dozrijevanja vinima daje zaokruženost i punoću jer ga obogaćuje manoproteinima i drugim spojevima nastalima autolizom stijenki stanica kvasca. Ta se metoda temelji na izostanku manipulacije vinima i njihovu čuvanju u okruženju bogatom ugljikovim dioksidom, uz strogo ograničavanje oksidacije i otpuštanja hlapivih spojeva.

Budući da je njihov udio ugljikova dioksida previsok za punjenje u fleksibilne spremnike, vina se pune u boce i to uz posebnu pažnju.

U trenutku pakiranja ili prvog slanja izvan vinskih podruma još se nalaze na svojem sitnom vinskom talogu.

Područje u neposrednoj blizini (1)

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini, utvrđeno odstupanjem za proizvodnju, izradu i dozrijevanje vina, u kojem se odvijaju proizvodnja, izrada, dozrijevanje i pakiranje vina koja bi mogla nositi oznaku „sur lie”, obuhvaća područja općina ili dijelova sljedećih općina, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2022.:

—

departman Loire-Atlantique: Ancenis-Saint-Géréon, La Bernerie-en-Retz, Le Bignon (dio), La Boissière-du-Doré, Bouaye, Bouguenais, Boussay, Brains, Carquefou, Le Cellier, Chaumes-en-Retz, Chauvé, Cheix-en-Retz, La Chevrolière, Corcoué-sur-Logne, Couffé, Divatte-sur-Loire (samo za područje delegirane općine Barbechat), Frossay, Geneston, Gétigné (dio), Legé, Ligné, La Limouzinière, Loireauxence (samo za područje delegiranih općina La Chapelle-Saint-Sauveur i Varades), Le Loroux-Bottereau (dio), Machecoul-Saint-Même, La Marne, Mauves-sur-Loire, Mésanger, Montbert (dio), Montrelais, Les Moutiers-en-Retz, Oudon, Paulx, Le Pellerin, La Planche, Pont-Saint-Martin, Pornic, Port-Saint-Père, La Remaudière, Rezé, Rouans, Saint-Aignan-Grandlieu, Saint-Colomban, Sainte-Pazanne, Saint-Étienne-de-Mer-Morte, Saint-Hilaire-de-Chaléons, Saint-Léger-les-Vignes, Saint-Lumine-de-Coutais, Saint-Mars-de-Coutais, Saint-Père-en-Retz, Saint-Philbert-de-Grand-Lieu, Saint-Viaud, Les Sorinières (dio), Thouaré-sur-Loire, Touvois.

Područje u neposrednoj blizini (2)

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Vair-sur-Loire, Vieillevigne, Villeneuve-en-Retz, Vue.

—

Departman Maine-et-Loire: Beaupréau-en-Mauges (samo za područje delegiranih općina Beaupréau i Gesté), Ingrandes-Le Fresne sur Loire (samo za područje delegirane općine Fresne-sur-Loire), Mauges-sur-Loire (samo za područje delegiranih općina La Chapelle-Saint-Florent, Le Marillais i Saint-Florent-le-Vieil), Montrevault-sur-Èvre (samo za područje delegiranih općina La Boissière-sur-Èvre, La Chaussaire, Le Fief-Sauvin, Le Fuilet, Montrevault, Le Puiset-Doré, Saint-Pierre-Montlimart i Saint-Rémy-en-Mauges), Orée d’Anjou, Sèvremoine (samo za područje delegiranih općina Montfaucon-Montigné i Saint-Germain-sur-Moine).

—	Departman Vendée: Cugand (dio), Montaigu-Vendée samo za područje delegiranih općina Montaigu i Saint-Hilaire-de-Loulay (dio), Rocheservière, Saint-Étienne-du-Bois, Saint-Philbert-de-Bouaine.

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označavanje

Opis uvjeta:

Nazivu kontrolirane oznake izvornosti može se dodati oznaka „sur lie” za vina koja ispunjavaju uvjete proizvodnje koji su za tu oznaku utvrđeni u specifikaciji.

Nazivu kontrolirane oznake izvornosti može se dodati zemljopisni naziv „Val de Loire” u skladu s pravilima utvrđenima za upotrebu te zemljopisne oznake u specifikaciji proizvoda.

Nazivu kontrolirane oznake izvornosti mogu se dodati dodatni zemljopisni nazivi „Clisson”, „Gorges”, „Le Pallet”, „Château-Thébaud”, „Goulaine”, „Monnières – Saint-Fiacre” i „Mouzillon – Tillières” za vina koja ispunjavaju uvjete proizvodnje utvrđene za zemljopisne nazive u specifikaciji proizvoda.

Znakovi kojima je ispisana oznaka „sur lie” i zemljopisni naziv „Val de Loire” ne smiju biti ni viši ni deblji od znakova kojima je ispisan naziv kontrolirane oznake izvornosti.

Na vinima s oznakom „sur lie” ili dodatnim zemljopisnim nazivima „Clisson”, „Gorges” i „Le Pallet” navodi se godina proizvodnje.

Dodatni zemljopisni nazivi ispisani su u istom vidnom polju kao i naziv kontrolirane oznake izvornosti. Visina, širina i debljina znakova kojima su ispisani ti nazivi moraju biti jednake kao za znakove kojima je ispisan naziv kontrolirane oznake izvornosti. ”

Na oznaci vina koja nemaju dodatni zemljopisni naziv može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice:

– ako je riječ o registriranoj lokaciji,

– ako je ta jedinica navedena na izjavi o berbi.

Naziv registrirane lokacije ispisan je znakovima koji ne smiju biti viši, širi i deblji od polovine znakova kojima se ispisan naziv kontrolirane oznake izvornosti. Nalazi se u istom vidnom polju kao i naziv kontrolirane oznake izvornosti.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-27ebf794-be90-4cf6-8774-84534674caec

---

(1)   SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

Zahtjev za izmjenu na razini Unije specifikacije proizvoda zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla iz države članice

(Uredba (EU) br. 1151/2012)

„Ser koryciński swojski”

EU br.: PGI-PL-0835-AM02 – 28.4.2023.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1.   Naziv proizvoda

„Ser koryciński swojski”

2.   Skupina koja podnosi zahtjev i legitimni interes

ZARZECCY Sp. z o.o., FOODTECH Zbigniew Rybak i SEROWAR PODLASKI Aneta Łukaszuk-Łapińska – certificirani proizvođači sira „Ser koryciński swojski”.

3.   Država članica u kojoj se nalazi zemljopisno područje

Poljska

4.   Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

☐	Naziv proizvoda

☒	Povezanost

☐	Ograničenja u pogledu stavljanja na tržište

5.   Vrsta izmjene

Riječ je o izmjeni u smislu članka 53. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012 koja može dovesti do gubitka povezanosti na koju se upućuje u članku 5. stavku 2. točki (b) za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.

U točki 5. jedinstvenog dokumenta navodi se da posebnost sira „ser koryciński swojski” proizlazi, među ostalim, iz činjenice da se proizvodi od punomasnog nepasteriziranog mlijeka, što mu daje tipičnu aromu svježeg mlijeka.

6.   Izmjene

Povezanost

Opis

Izmjena se odnosi na primjenu pasterizacije u pripremi mlijeka za proizvodnju sira „ser koryciński swojski”. Uvedena je mogućnost da se sir „ser koryciński swojski” proizvodi i od pasteriziranog mlijeka. Primjena niske pasterizacije i dodavanje starter-kulture mliječne kiseline promjena je koja ne utječe na posebnost proizvoda (uključujući gubitak tipične arome svježeg mlijeka) ili njegovu povezanost s područjem. Sir će se i dalje proizvoditi u istoj regiji, tj. regiji Korycin, što znači da neće biti znatnih promjena u metodi proizvodnje, osim mogućnosti primjene niske pasterizacije i dodavanja starter-kulture mliječne kiseline.

Primjenom niske pasterizacije i dodavanjem starter-kulture mliječne kiseline jamči se da se mikroflora u sirovom mlijeku reproducira u identičnom sastavu te se pritom uklanja rizik od kontaminacije sirovine patogenim bakterijama, čime nastaje proizvod s osjetilnim svojstvima u skladu sa specifikacijom proizvoda.

Kratak pregled razloga zbog kojih je izmjena potrebna

Sir „ser koryciński swojski” izvorno se pravio od nepasteriziranog mlijeka jer je proces pasterizacije bio nepoznat. Tehnološki napredak omogućio je upotrebu pasteriziranog mlijeka bez gubitka svojstava proizvoda (sira) koja se u osnovi mogu pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu u smislu članka 5. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012. Potrošači imaju koristi od predložene izmjene jer se njome povećava sigurnost proizvoda. Osim toga, proizvodnja sira od inokuliranog pasteriziranog mlijeka, a ne samo od sirovog mlijeka, ne mijenja osjetilna ili fizikalno-kemijska svojstva sira „ser koryciński swojski”.

Rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju da pasterizacija mlijeka ne dovodi do štetnih promjena osjetilnih ili fizikalno-kemijskih svojstava sira, bilo da je riječ o svježem, dozrelom ili zrelom siru.

Subjekti u poslovanju s hranom koji proizvode mliječne proizvode moraju primijeniti postupke kojima se jamči da neposredno prije toplinske obrade mlijeko pri 30 °C ima broj bakterija ispod 300 000/ml. To znači da postoji vrlo malo mogućnosti za razvoj mikroorganizama između faza mužnje i prerade mlijeka. Osim toga, tijekom tog razdoblja mora se održati hladni lanac kako bi se osiguralo da je mlijeko rashlađeno u skladu s primjenjivim zakonodavstvom. U skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 852/2004, subjekti u poslovanju s hranom odgovorni su za ispunjavanje odgovarajućih higijenskih zahtjeva u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije pod njihovom kontrolom.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Ser koryciński swojski”

EU br.: PGI-PL-0835-AM02 – 28.4.2023.

ZOZP (X) ZOI ( )

1.   Naziv [ZOI-ja ili ZOZP-a]

„Ser koryciński swojski”

2.   Država članica

Poljska.

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.3. Sirevi

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Ser koryciński swojski” zreli je sir koji se proizvodi od sirovog ili pasteriziranog punomasnog kravljeg mlijeka u koje se dodaju sirilo i kuhinjska sol. Ako se upotrebljava pasterizirano punomasno kravlje mlijeko, dodaje se i kultura mliječne kiseline. Mogu se dodati začini i začinsko bilje te sjemenke, voće, orašasti plodovi, povrće i gljive.

„Ser koryciński swojski” ima oblik spljoštene kugle (geoida) i eliptični presjek. Promjer mu iznosi do 30 cm (ovisno o veličini cjedila koje se upotrebljava u njegovoj proizvodnji i količini sira koja se stavlja u njega), a masa od 2,5 do 5 kg (ovisno o cjedilu koje se upotrebljava i razdoblju dozrijevanja).

„Ser koryciński swojski” ima mnogobrojne rupice različitih veličina i oblika. Površina sira je žljebasta.

Sir koji se prodaje pod nazivom „ser koryciński swojski” može prolaziti tri različita razdoblja dozrijevanja:

„ser koryciński swojski” – świeży (svježi) dozrijeva 2–4 dana,

„ser koryciński swojski” – leżakowany (dozreli) zrije i dozrijeva 5–14 dana,

„ser koryciński swojski” – dojrzały (zreli) zrije i dozrijeva više od 14 dana.

Razdoblje dozrijevanja ne utječe na posebna svojstva sira „ser koryciński swojski” iz točke 5. jedinstvenog dokumenta.

Opis sira „ser koryciński swojski” prema razdoblju zrenja

Skupina svojstava ili sastojaka	Svojstvo ili sastojak	Svježi „ser koryciński swojski”	Dozreli „ser koryciński swojski”	Zreli „ser koryciński swojski”
Boja	Vanjska boja	krem	slamnato žućkasta	žućkasta ili žuta
	Unutarnja boja	krem	kremasto slamnata	slamnato žućkasta
Konzistencija	Vanjska konzistencija	ista konzistencija i izvana i iznutra	izvana je pomalo tvrd, a iznutra mekan	nježna žuta kora s bjelkastom plijesni na vanjskom dijelu
	Unutarnja tekstura	mokra, vrlo elastična, s ravnomjerno raspoređenim rupicama (oko 1 mm)	vlažna, elastična, s ravnomjerno raspoređenim rupama slične veličine (oko 2 mm)	pomalo vlažna, elastična, s ravnomjerno raspoređenim rupama slične veličine
Organoleptička svojstva	Okus	uglavnom blag i kremast, a pri ugrizu obično je gumast i škripav	pomalo slan, uz zamjetnu notu orašastih plodova	vrlo suh, prilično slan u vanjskom sloju, a nešto manje prema sredini, uz natruhu orašastih plodova.
	Aroma	prevladava aroma svježeg maslaca	blaga aroma sušenog sira	aroma sušenog sira
Fizikalno-kemijska svojstva	Voda	≤ 53 %	≤ 48 %	≤ 43 %
	Masti	≤ 20 %	≤ 22 %	≤ 30 %

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Mlijeko koje se upotrebljava za proizvodnju sira „ser koryciński swojski” dobiva se od krava koje pasu na pašnjacima najmanje 150 dana u godini. Životinje se hrane tradicionalnim metodama, a njihova zimska ishrana temelji se na livadnom sijenu, žitaricama (ječam, raž, pšenica i mješavine žitarica) ili travnoj silaži.

—	Glavne su sirovine kravlje mlijeko, sirilo i kuhinjska sol (oko 3 g na svakih 10 l mlijeka), uz sol za trljanje sira nakon punjenja kalupa. Ako se upotrebljava pasterizirano mlijeko, dodaje se i kultura mliječne kiseline.

—	Sirovine koje se dodaju po izboru – papar, čili, bosiljak, kopar, peršin, ljupčac, menta, crni kim, divlji češnjak, začinska paprika, mažuran, kim, origano, čubar, češnjak, vlasac, masline, gljive, sjemenke, povrće, orašasti plodovi, voće.

Za proizvodnju se upotrebljava sirovo ili pasterizirano punomasno mlijeko. Nije dopuštena fizikalna ili kemijska obrada, osim pasterizacije i filtracije makroskopskih nečistoća.

Upotreba različitih začina služi samo za postizanje određenih okusa i njome se ne mijenjaju svojstva sira „ser koryciński swojski”.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

—	zagrijavanje ili pasterizacija mlijeka i dodavanje sirila i soli; ako se koristi pasterizirano mlijeko, dodavanje i starter-kulture mliječne kiseline,

—	dodavanje sirila,

—	odvajanje sirutke,

—	cijeđenje sirutke,

—	punjenje kalupâ,

—	trljanje solju,

—

zrenje.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Svi proizvođači sira „ser koryciński swojski” moraju na svoje etikete uvrstiti zajednički logotip proizvoda. Logotip sira „ser koryciński swojski” distribuira Zrzeszenie Producentów Sera Korycińskiego (Udruženje proizvođača sira Korycin).

Pravilima o distribuciji tog logotipa ni na koji se način ne diskriminiraju proizvođači koji nisu članovi tog udruženja.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

„Ser koryciński swojski” proizvodi se u tri općine kotara Sokółka koji se nalazi u Podlaskom vojvodstvu: Korycin, Suchowola i Janów.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost sira „ser koryciński swojski” i područja temelji se na njegovim posebnim svojstvima iz točke 5.2. i njegovu ugledu.

„Ser koryciński swojski” ima specifičan oblik koji nastaje zbog cjedila u kojima se izrađuje. Zbog tih posuda nastaje i karakteristična žljebasta površina tog sira. Proizvodi se od nepasteriziranog ili pasteriziranog punomasnog mlijeka, koje mu daje tipičnu aromu svježeg mlijeka. Ako se upotrebljava pasterizirano mlijeko, tipična aroma svježeg mlijeka čuva se niskom pasterizacijom i inokulacijom sirovine starter-kulturom mliječne kiseline proizvedenom od sirovog mlijeka. Sir je vlažan i elastičan te ima brojne ravnomjerno raspoređene rupice slične veličine.

Posebna svojstva sira „ser koryciński swojski” razvila su se tijekom mnogih godina njegove proizvodnje, a metoda izrade i s njome povezane praktične vještine prenosile su se s generacije na generaciju. U priručnicima o mljekarskoj tehnologiji i proizvodnji ne može se pronaći način dobivanja tog proizvoda, koji je blisko povezan sa zemljopisnim područjem definiranim u točki 4. Proizvod ima dobar ugled, o čemu svjedoče mnogi novinski članci i upućivanja na internetu te broj dobivenih nagrada. „Ser koryciński swojski” prodaje se u renomiranim trgovinama do 50 % skuplje u odnosu na druge sireve od usirenog mlijeka. „Ser koryciński swojski” na internetu se prodaje za istu cijenu kao i „oscypek”, koji nosi zaštićenu oznaku izvornosti.

Zemljopisno područje na kojem se proizvodi „ser koryciński swojski” nalazi se u mezoregiji visoravni Białystok, koja pripada makroregiji Sjevernopodlaske nizine, morenskog jezerskog područja za koje su tipične močvarne depresije razmještene po prostranoj zaravni. Raznolik krajolik tog područja oblikovan je višestrukim djelovanjem ledenjaka. Sjevernopodlaska nizina sastoji se od nekoliko manjih cjelina kao što su doline, udoline, ravnice i visoravni, uključujući visoravan Białystok. Visoravni su morenskog podrijetla i morfološki su vrlo raznolike. Od formi reljefa prevladavaju erodirani morenski brežuljci i kame koji na nekim mjestima dostižu 200 m nadmorske visine.

Nizina ima klimu koja prema istoku postaje sve kontinentalnija, dok je klima zapadne Poljske pod većim utjecajem mora. Područje na kojem se proizvodi „ser koryciński swojski” nalazi se u južnom dijelu sjeveroistočne Poljske, za koju se, nakon planina, smatra da je najhladnija regija u zemlji. Zime su duge (u prosjeku oko 110 dana) i tijekom njih bilježe se najniže temperature u zemlji. Prosječne temperature zraka u siječnju iznose od -5 do -6 °C (siječanjski prosjek za Varšavu iznosi oko -3,5 °C) i tlo je prilično dugo prekriveno snijegom. Ljeta traju otprilike 90 dana i prilično su topla, uz prosječnu srpanjsku temperaturu od oko 18 °C. Prijelazna razdoblja traju kraće nego u središnjem dijelu zemlje. Prosječna godišnja količina oborina iznosi oko 650 mm. Najviše kiše padne u razdoblju od travnja do rujna. Takav raspored padalina ima povoljan učinak jer 70 % svih oborina padne u vegetacijskom razdoblju, što je korisno za livade i pašnjake. Povoljna je i učestalost padalina u vegetacijskom razdoblju jer broj kišnih dana iznosi otprilike 94. Vegetacijsko razdoblje je kratko. Počinje u drugoj trećini travnja i završava krajem listopada, a ukupno traje oko 200 dana.

U regiji u kojoj se proizvodi „ser koryciński swojski” nema teške industrije. Postojeća industrijska postrojenja služe za poljoprivredno-prehrambenu preradu, a posebno za preradu mlijeka. Većina se zemljišta obrađuje ili je prekrivena šumom. Poljoprivredna zemljišta, koja gotovo u potpunosti pripadaju pojedinačnim gospodarstvima, čine znatan udio površine. Većinom je riječ o obradivoj zemlji koja ima nisku proizvodnu vrijednost i slabo je šumovita.

Podlasko vojvodstvo, koje obuhvaća područje definirano u točki 4., orijentirano je na proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda, a to potkrepljuje činjenica da ima najveći udio travnjaka u Poljskoj – oni čine 35,4 % obrađenog zemljišta. Pašnjaci zauzimaju 13 %, a livade 22,4 %. To vojvodstvo ima drugi najveći broj grla goveda u zemlji. Na tržište odande stiže trećina mlijeka poljske proizvodnje i petina blokova maslaca. Tamošnji mljekari u prosjeku proizvode 33,3 tone mlijeka, u usporedbi s nacionalnim prosjekom od 16,2 tone. Njihov udio u nacionalnoj količini postojano raste.

Tradicionalno je usmjereno na proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda zbog niske razine industrijalizacije u prošlosti i stalnih niskih razina ulaganja, visoke nezaposlenosti i niskih primanja. U prošlosti se uglavnom prodavalo sirovo mlijeko, no mnoga su gospodarstva ujedno proizvodila maslac i „ser koryciński swojski” za vlastite potrebe ili prodaju. Upravo je izrada sira služila kao način za iskorištavanje mlijeka proizvedenog na gospodarstvima i obogaćivanje prehrane. Posebne vještine proizvođača sira „ser koryciński swojski” prije svega uključuju upotrebu punomasnog kravljeg mlijeka za proizvodnju sira i preokretanje proizvoda za vrijeme različitih faza zrenja, koje se temelji na znanju i iskustvu proizvođača.

Sir Korycin (ser koryciński) osvojio je 2004. prvu nagradu i naslov „ Smak Roku ” na poljoprivrednom sajmu Polagra u Poznanju, naslov „ Perła ” na natjecanju Naše kulinarsko nasljeđe (Nasze Kulinarne Dziedzictwo) i naslov „ Podlaska Marka Roku ” u kategoriji okusa. Festival sira Korycin (Święto sera korycińskiego) održava se od 2004. svake jeseni. „Ser koryciński swojski” uvršten je 2005. na nacionalni popis poljoprivrednih proizvoda Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

„Ser koryciński swojski” sve je poznatiji i traženiji, posebno u sjevernoj i središnjoj Poljskoj. Reklamira se svake godine na varšavskom festivalu Podlasje u glavnom gradu (Podlasie w stolicy). U regionalnom i nacionalnom tisku redovito se spominju prepoznatljivost i popularnost sira Korycin: Gazeta Wyborcza (Białystok), 4.–5. lipnja 2005. – „ Podlasie w stolicy ”, Kurier Poranny, 4. srpnja 2005. – „ Tłoczno i smacznie ”, Gazeta Współczesna, 12. rujna 2005. – „ Zrób sobie swojski ser ”, Gazeta Współczesna, 29. rujna 2005. – „ Święto sera po raz drugi ”, Gazeta Współczesna, 4. listopada 2005. – „ Gospodynie z Gminy Korycin twierdzą, że nie ma to jak…Swojskiego sera smak ”, Gazeta Współczesna, 29. studenoga 2005. – „ Projekt dla sera ”, Gazeta Współczesna, 24. rujna 2007. – „ Magia Smaku ”, Gazeta Współczesna, 25. rujna 2007. – „ Pierwsza przydomowa serowarnia ”, Gazeta Współczesna, 23. listopada 2007. – „ Sery to jest przyszłość ”, Kurier Poranny, 17. listopada 2007. – „ Niektórzy wracają ”, Kurier Poranny, 19. siječnja 2008. – „ Dobra marka To jest to! ”, Gazeta Współczesna, 17. ožujka 2008. – „ Pierwszy Festiwal Kuchni Podlaskiej ”, GWAGRO, 19. svibnja 2008. – „ Danie warte ‚ Perły ’ ”, Gazeta Współczesna, 11. lipnja 2008. – „Podlasie w stolicy”, Gazeta Współczesna, 19. lipnja 2008. – „ Serowarnia po polsku ”, Gazeta Wyborcza Duży Format, 16. veljače 2009. „ Bambus w szynce ”, Gazeta Współczesna, 17. ožujka 2009. – „ To były smaki ”, Gazeta Wyborcza (Białystok), 15. svibnja 2009. – „ Wspólna dla wszystkich jest kaczka – mowa o potrawach przygotowanych na Międzynarodowy Festiwal Kuchni ”, Gazeta Współczesna, 9. lipnja 2009. – „ Dobre smaki można promować ”, Gazeta Współczesna, 16. lipnja 2009. – „ Regionalne specjały – próbujmy i kupujmy ”. Internetskom pretragom sira „ser koryciński” dobiva se 10 stranica rezultata, a postoji i stranica „ser koryciński swojski” na Wikipediji, slobodnoj enciklopediji.

Upućivanje na objavu specifikacije

https://www.gov.pl/web/rolnictwo/wnioski-przekazane-komisji-europejskiej

---

(1)   SL L 343, 14.12.2012., str. 1.