OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST DELEGIRANOG AKTA

Ovom se Uredbom mijenja Delegirana uredba 2015/35 kako bi se bonitetna pravila za društva za osiguranje uskladila s Direktivom 2009/138/EZ kako je nedavno izmijenjena Direktivom (EU) 2025/2.

Direktiva 2009/138/EZ („Direktiva Solventnost II” ili samo „Solventnost II”) kako je izmijenjena Direktivom 2014/51/EU počela se primjenjivati 1. siječnja 2016., a zamijenila je 14 postojećih direktiva (pod zajedničkim nazivom „Solventnost I”). Direktivom Solventnost II uveden je moderan i usklađen okvir o osnivanju djelatnosti i nadzoru društava za osiguranje i društava za reosiguranje u EU-u. Utvrđivanjem kapitalnih zahtjeva temeljenih na riziku primjenjivih u svim državama članica EU-a, Solventnost II omogućuje regulativa temeljena na riziku, što omogućuje bolju pokrivenost stvarnih rizika s kojima se suočavaju osiguravatelji i reosiguravatelji te se pridonosi dvostrukom cilju zaštite ugovaratelja osiguranja i očuvanju stabilnosti financijskog sustava.

Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 o dopuni Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) stupila je na snagu 18. siječnja 2015. U Delegiranoj uredbi (EU) 2015/35, koja se temelji na ukupno 76 ovlasti dodijeljenih Komisiji tom direktivom, definiraju se tehnička pravila o brojnim aspektima provedbe Direktive Solventnost II, koja se primjenjuju na pojedinačna društva za osiguranje i društva za reosiguranje te na grupe društava za osiguranje i društava za reosiguranje.

Direktiva 2009/138/EZ izmijenjena je Direktivom (EU) 2025/2 u pogledu proporcionalnosti, kvalitete nadzora, izvješćivanja, mjera dugoročnih jamstava, makrobonitetnih alata, rizika za održivost i nadzora grupe i prekograničnog nadzora. Direktivom (EU) 2025/2 uvodi se i mijenja više od 12 ovlasti za delegirane akte. Osim toga, neka postojeća pravila iz Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/35, na primjer o ekstrapolaciji ili dugoročnim vlasničkim ulaganjima, zastarjet će nakon što se 30. siječnja 2027. počne primjenjivati Direktiva (EU) 2025/2.

Preispitivanje Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/35 ujedno je i predmet Komunikacije Komisije od 19. ožujka 2025. o uniji za štednju i ulaganja 1 . U njoj je Komisija najavila da namjerava poboljšati način na koji financijski sustav EU-a usmjerava štednju u produktivna ulaganja, čime će stvoriti brojne financijske prilike za građane i poduzeća, posebno održiva poduzeća. Dinamična unija za štednju i ulaganja nužna je za povećanje gospodarske konkurentnosti EU-a, kako je istaknula Komisija u Kompasu konkurentnosti 2 . Sektor osiguranja, koji upravlja imovinom vrijednom bilijune, i dalje je najvažniji institucionalni ulagač i može doprinijeti ciljevima unije za štednju i ulaganja. Poduzećima, posebno MSP-ovima i malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, može omogućiti dugoročno financiranje kapitala ulaganjem u vlasnički kapital i određenu alternativnu imovinu, odnosno poduzetnički kapital, privatni kapital i infrastrukturu. Međutim, udio ulaganja sektora osiguranja na tim tržištima i dalje je ograničen. Osim toga, osiguratelji mogu i aktivno doprinijeti sekuritizaciji olakšavanjem prijenosa rizika izvan bankarskog sektora. Međutim, sekuritizacija i dalje čini manje od 1 % investicijskih portfelja osigurateljâ.

Preispitivanjem Direktive 2009/138/EZ i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/35 raspoloživi kapital povećat će se iznad razine potrebnog solventnog kapitala. Taj kapital nužno je iskoristiti za financiranje produktivnih ulaganja u realno gospodarstvo EU-a, među ostalim u poduzetnički kapital. Nadzorna tijela najbolje mogu ocijeniti primjerenost strategija upravljanja kapitalom i ulaganja osigurateljâ. Kako bi se Komisiji pružila potpora u evaluaciji učinka revidiranog bonitetnog okvira, nadzorna tijela potiču se da prate kako se upotrebljava oslobođeni kapital, uključujući njegov učinak na kapitalne pozicije osiguravatelja tijekom vremena. Osim toga, to bi praćenje trebalo pridonijeti, posebno u području sekuritizacije, ocjeni načina na koji izmjene bonitetnih pravila utječu na financiranje poduzeća iz EU-a i šire gospodarstvo. Ta bi analiza uvelike mogla utjecati na potporu europskim nadzornim tijelima u kontekstu tekućeg mandata uvedenog Prijedlogom o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 (Uredba o sekuritizaciji).

Preispitivanje Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/35 temelji se na dvije evaluacije okvira Solventnost II. Te su evaluacije navedene u dvije točke u nastavku.

·Prva je detaljna evaluacija okvira Solventnost II provedena 2021. Njezini su glavni zaključci bili da je okvir općenito učinkovit i usklađen, da se njime i dalje rješavaju potrebe i problemi te stvara željena dodana vrijednost. Međutim, istaknut je i niz problema u provedbi načela i zahtjeva okvira. Osim toga, i dalje postoji prekomjerna kratkoročna volatilnost stanja solventnosti osiguratelja iako postoje sredstva za ublažavanje tih učinaka. Izračun potrebnog kapitala na temelju okvira Solventnost II treba poboljšati kako bi se omogućili osjetljivost na rizike i odgovarajući tretman dugoročnih ulaganja. Odredbe o izvješćivanju i objavljivanju mogle bi se znatno ograničiti kako bi se izbjegli neopravdani troškovi usklađivanja i izvješćivanja društava za osiguranje i društava za reosiguranje. Općenito, provedba proporcionalnosti nije bila dovoljna za učinkovito smanjenje regulatornog opterećenja, posebno za manje osiguravatelje, uključujući vlastita društva za osiguranje i vlastita društva za reosiguranje.

·Druga je ciljanija evaluacija bonitetnih pravila u okviru šire evaluacije sekuritizacijskog okvira provedene 2025. U evaluaciji je zaključeno da su sekuritizacijskim okvirom njegovi izvorni ciljevi djelomično ostvareni. Utvrđeno je da sekuritizacijski okvir podupire standardizaciju postupaka i praksi te da je zahvaljujući njemu djelomično riješena regulatorna nesigurnost. Međutim, zaključeno je da je sekuritizacijski okvir bio samo djelomično uspješan u uklanjanju stigme povezane sa sekuritizacijom i uklanjanju regulatornih nedostataka koji utječu na jednostavne, transparentne i standardizirane (STS) sekuritizacije, unatoč regulatornim poboljšanjima. Nadalje, utvrđeno je da se nisu uspjeli smanjiti nerazmjerno visoki bonitetni troškovi društava za osiguranje ni znatno povećati razina ulaganja sektora osiguranja u sekuritizaciju. 

Zbog toga i s obzirom na aktivnosti savjetovanja (odjeljak 2.) i procjene učinka (odjeljak 3.), Delegirana uredba Solventnost II ovom se Uredbom mijenja na više načina. U točkama u nastavku navedene su glavne izmjene uvedene ovom Uredbom:

·Prag povezan s valutom koji se upotrebljava za euro kako bi se procijenilo je li postotak nepodmirenih obveznica s dospijećem jednakim ili duljim od prve točke izglađivanja iz članka 77.a Direktive 2009/138/EZ dovoljno visok, utvrđen je kao „sigurnosna marža” iznad minimalnog postotka koji će, na temelju izvora podataka koji će Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) upotrebljavati od 30. siječnja 2027., doveo je do prve točke izglađivanja od 20 godina 28. siječnja 2025. Tom se sigurnosnom maržom nastoji postići dostatna stabilnost u vrednovanju dugoročnih obveza iz osiguranja i održati prva točka izglađivanja za euro od 20 godina 30. siječnja 2027., neovisno o tome koji će izvor podataka EIOPA u budućnosti odabrati kako bi ispunila zahtjeve iz članka 77.e stavka 1 točke (a) te direktive. Konkretno, ako najniži postotak koji bi doveo do prve točke izglađivanja od 20 godina za euro, na temelju izvora podataka koji je EIOPA upotrijebila na datum početka primjene Direktive (EU) 2025/2, iznosi 6,8 %, primjenjivi prag trebao bi biti najbliži polubrojnom ili cjelobrojnom postotku koji je veći ili jednak zbroju 6,8 % i sigurnosne marže od 1,5 postotnih bodova. U tom primjeru 6,8 % + 1,5 % = 8,3 %, pa bi se primjenjivi prag zaokružio na 8,5 %.

·Kako bi se osigurateljima olakšala dugoročna ulaganja u vlasnički kapital, utvrđuje se pristup koji trebaju primjenjivati kako bi dokazali svoju sposobnost da izbjegnu prisilnu prodaju vlasničkoga kapitala u skladu s člankom 105.a stavkom 1. točkom (d) Direktive 2009/138/EZ. Osim toga, pojašnjeno je da, ako osiguratelji ulažu u europske fondove za dugoročna ulaganja, alternativne investicijske fondove koji ne koriste financijsku polugu, europske fondove za socijalno poduzetništvo i europske fondove poduzetničkoga kapitala, ocjenu usklađenosti s kriterijima prihvatljivosti iz članka 105.a stavka 1. te direktive trebalo bi provesti na razini samih fondova umjesto na razini odnosne imovine. Naposljetku, uvodi se novi bonitetni tretman za vlasnička ulaganja u okviru zakonodavnih programa koja primaju znatnu subvenciju ili jamstvo javnih tijela, čime se preuzima tretman iz članka 133. stavka 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 za bankarski sektor. Primjena i opseg olakšica kapitala, koje bi trebale biti razmjerne smanjenju kreditnog rizika postignutom tim programom, podliježu odobrenju nadzornog tijela. Kako bi se prikazala primjena tog razmjernog smanjenja, u slučaju da se zakonodavnim programom kreditni rizik smanji za 20 %, povlašteni faktor rizika od 22 % koji se primjenjuje na dugoročni vlasnički kapital trebao bi se smanjiti za sličan udio, odnosno jednu petinu. Stoga bi u tom slučaju primjenjivi faktor rizika iznosio 17,6 % (tj. 22 % – 4,4 % = 17,6 %). Za zakonodavne programe uključene u registar koji Komisija treba održavati za potrebe članka 133. stavka 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, trebalo bi smatrati da smanjenje kreditnog rizika iznosi najmanje 5 %, tako da bi dugoročna vlasnička ulaganja u okviru takvih programa trebala podlijegati faktoru rizika od najviše 20,8 % umjesto 22 %.

·Kako bi se poboljšalo funkcioniranje prilagodbe zbog volatilnosti u skladu s člankom 77.d Direktive 2009/138/EZ, ispravak za rizik na kojem se temelji njezin izračun mijenja se tako da se postotak prinosa koji odgovara realnoj procjeni očekivanih gubitaka, neočekivanih kreditnih ili bilo kojih drugih rizika smanji kako se prinosi povećavaju. Osim toga, ispravak za rizik nikad ne bi smio premašiti određeni postotak dugoročnih prosječnih prinosa, kalibriranih u skladu s dosadašnjim podacima za razdoblje od 2000. do 2024.

·Kako bi se povećao ulagački kapacitet i raspoloživi kapital osigurateljâ, u formulu za izračun dodatka za rizik uvodi se eksponencijalni vremenski ovisan čimbenik. Očekuje se da će se olakšica kapitala usmjeriti na produktivna ulaganja u realno gospodarstvo.

·Uvode se dodatne mjere za olakšicu kapitala, kao što su niži faktor korelacije između rizika prinosa i kamatnog rizika u scenariju smanjenja kamatnih stopa.

·Kako bi se osigurali poticaji za standardizaciju, briše se zahtjev za dobivanje dvostrukog rejtinga za jednostavne, transparentne i standardizirane (STS) sekuritizacijske pozicije;

·Kako bi se povećao kapacitet kreditiranja banaka, kreditnim institucijama inicijatorima omogućuje se da rizik prenesu izvan bankarskog sektora, čime se smanjuju čimbenici rizika sekuritizacijskih ulaganja. Konkretno, za sekuritizacije koje nisu STS sekuritizacije uvodi se novi skup čimbenika rizika za nadređene tranše, dok se broj čimbenika rizika za nenadređene tranše smanjuje kako bi se omjer potrebnog kapitala nadređenih i nenadređenih tranši bolje uskladio s bankarskim pravilima. Za STS sekuritizaciju bonitetni tretman nadređenih tranši usklađen je s tretmanom pokrivenih obveznica, a tretman nenadređenih tranši prilagođen je u istoj mjeri kao i za nadređene tranše.

·Kako bi se bolje izračunala izloženost osiguratelja kamatnom riziku, posebno u uvjetima niskih prinosa kakvi su prevladavali od 2016. do 2019., mijenjaju se pravila kojima se uređuje podmodul kamatnog rizika kako bi se omogućile negativne kamatne stope ili njihovo dodatno smanjenje ako već jesu negativne.

·Kako bi se u okviru povećala proporcionalnost, uvode se daljnja pojednostavnjenja za neopravdano opterećujuće ili skupe elemente standardne formule za potrebni kapital. To uključuje izuzeće od obvezne primjene transparentnog pristupa u investicijskim fondovima (izračun potrebnog kapitala na temelju svake pojedine odnosne imovine tih fondova) i iznimke od primjene vanjskih rejtinga. No ta pojednostavljenja ovise o bonitetnim uvjetima, čime se osigurava da njihova primjena ne prikriva rizike kojima su izložena društva za osiguranje i društva za reosiguranje. Osim toga, pojednostavljen je izračun za podmodul rizika katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

·Radi dosljedne i široke primjene okvira proporcionalnosti uvedenog Direktivom (EU) 2025/2 za svaku mjeru proporcionalnosti iz Direktive 2009/138/EZ ili Delegirane uredbe (EU) 2015/35 utvrđen je jasan, ograničen i opsežan skup uvjeta na temelju kojih nadzorna tijela odlučuju hoće li određenom društvu odobriti mjeru. Time će se poboljšati jednaki uvjeti i predvidivost na tržištu jer će se ograničiti osnova za odbijanje, a zadržati određena diskrecijska prava u području nadzora. Međutim, korist društva za osiguranje ili društva za reosiguranje od ublažavanja određenih zahtjeva u skladu s člankom 29.d Direktive 2009/138/EZ možda se neće u potpunosti ostvariti ako je to društvo dio grupe koja ne ostvaruje koristi od istog ublažavanja. Konkretno, razlike u učestalosti izvješćivanja između pojedinačnog društva i grupe kojoj pripada mogu de facto zahtijevati od pojedinačnog društva da uskladi svoje postupke izvještavanja s postupcima izvještavanja grupe. Stoga je važno da nadzorna tijela razmotre treba li dopustiti primjenu razmjernih pristupa prijenosu informacija od pojedinačnog društva grupi, uključujući korištenjem zamjenskih vrijednosti.

·Kako bi se poboljšala priopćena solventnost osiguratelja i ravnopravni uvjeti, uvode se pravila za izračun predvidivih dividendi koje treba odbiti od dostupnih vlastitih sredstava, pri čemu se primjenjuje pristup obračuna po nastanku obveze umjesto da se od osiguratelja zahtijeva da u bilo kojem trenutku uzmu u obzir dividende za cijelu financijsku godinu.

·Radi lakšeg prijenosa rizika unutar sektora osiguranja i reosiguranja, neki oblici ugovora o neproporcionalnom reosiguranju koji se nazivaju pokriće nepovoljnog razvoja izričito su iskazani u standardnoj formuli, a njihov učinak smanjenja rizika preciznije je uračunan u potrebni kapital.

·Kako bi se u bonitetnim pravilima bolje uzeli u obzir nacionalni programi koji služe kao reosiguravatelji posljednjeg utočišta i koje podupire država članica, sada se smatra da ti nacionalni programi, ako su u skladu s propisima o državnim potporama, imaju sličan učinak smanjenja rizika kao privatni reosiguratelji.

·Da bi se izbjegle situacije u kojima se izloženosti osiguratelja hipotekarnim kreditima prema standardnoj formuli neopravdano smatraju nerizičnima, uvodi se donja granica gubitka nastalog zbog neispunjavanja obveza.

·Kako bi se uzelo u obzir povećanje harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena svih država članica koje je Komisija (Eurostat) objavila od donošenja Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/35, svi iznosi izraženi u eurima u toj uredbi revidiraju se u skladu s inflacijom 3 . Radi otklanjanja trenutačne nedosljednosti u kapitalnim zahtjevima za rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane između neizravnih i izravnih izloženosti prema središnjim klirinškim drugim ugovornim stranama, ako se na izravne izloženosti neopravdano primjenjuju viši kapitalni zahtjevi, mijenjaju se pravila za kapitalne zahtjeve za izravne izloženosti prema središnjim klirinškim drugim ugovornim stranama.

·Kako bi se izbjegao pretjerano konzervativan izračun potrebnog kapitala za repo transakcije ili transakcije uzajmljivanja ili pozajmljivanja vrijednosnih papira, mijenja se bonitetni tretman tih transakcija te su sada razvrstane kao izloženosti vrste 1 u okviru modula rizika neispunjenja obveza druge ugovorne strane. Osim toga, kako bi se poboljšala usklađenost s tretmanom izvedenica, priznaje se učinak smanjenja rizika središnjeg poravnanja na te transakcije. 

·Kako bi se u standardnoj formuli uzeli u obzir novi znanstveni uvidi u klimatske promjene i nedavne katastrofe 4 mijenjaju se parametri za izračun potrebnog kapitala za rizik prirodne katastrofe.

·Radi otklanjanja nedosljedne primjene pravila za izračun solventnosti grupe uvode se razne izmjene kojima se nastoje postići ravnopravniji uvjeti i veća jasnoća u tretmanu određenih vrsta društava ili u kriterijima prihvatljivosti ili dostupnosti za određene stavke vlastitih sredstava.

·Kako bi se poboljšala transparentnost prema javnosti novih nadzornih ovlasti, tj. diskrecijske ovlasti za odobravanje mjera proporcionalnosti ili izuzimanje određenih društava iz područja primjene nadzora grupe, prošireni su agregirani statistički podaci koje objavljuje svako nacionalno tijelo.

·Kako bi se doprinijelo ciljevima Komisije za smanjenje opterećenja, pojednostavnjuju se sadržaj izvješća o solventnosti i financijskom stanju te redovitog nadzornog izvješća. 

Na dan donošenja ove Uredbe Komisija donosi i Komunikaciju s uputama o tretmanu izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja nastalih u okviru zakonodavnih programa iz članka 133. stavka 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 5 . Budući da su kriteriji prihvatljivosti za vlasnička ulaganja u okviru zakonodavnih programa utvrđeni u ovoj Uredbi usklađeni s kriterijima utvrđenima Uredbom (EU) br. 575/2013, sadržaj te komunikacije trebao bi se primjenjivati mutatis mutandis na društva za osiguranje i društva za reosiguranje. U skladu s tom komunikacijom Komisija će voditi javni registar zakonodavnih programa. Time se ne dovodi u pitanje ocjena nadzornih tijela o pojedinačnim zahtjevima svakog društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje i njihovoj bonitetnoj situaciji. Cilj je registra i nadzornim tijelima omogućiti donošenje odluka u kratkom roku. Očekuje se da će taj registar uključivati programe koje podupiru Europska investicijska banka, Europski investicijski fondovi, drugi proračunski instrumenti EU-a ili nacionalne razvojne banke, čiji je cilj europskim poduzećima olakšati pristup financiranju vlasničkim kapitalom.

2.SAVJETOVANJA PRIJE DONOŠENJA AKTA

Aktivnosti savjetovanja za preispitivanje Solventnosti II

Komisija je provela razne aktivnosti savjetovanja za ovo preispitivanje. Dana 29. siječnja 2020. održala je javnu konferenciju o preispitivanju na kojoj su sudjelovali predstavnici sektora osiguranja, udruženja osiguratelja, javnih tijela, civilnog društva i Europskog parlamenta. Komisija je od 1. srpnja do 21. listopada 2020. provela i javno savjetovanje i primila 73 odgovora od predstavnika sektora osiguranja (56 %), civilnog društva (14 %) i javnih tijela (11 %). Komisija je 1. veljače 2021. objavila sažeto izvješće o očitovanjima sudionika u tom savjetovanju 6 . Na sastancima održanima 15. svibnja 2024., 11. prosinca 2024., 6. veljače 2025., 17. ožujka 2025. i 4. lipnja 2025. provedeno je savjetovanje s relevantnom skupinom stručnjaka iz država članica i s Tajništvom Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) Europskog parlamenta u svojstvu promatrača. Nakon tih sastanaka uslijedila su pisana savjetovanja. Europski parlament u isto je vrijeme 19. veljače 2025. i 24. lipnja 2025. organizirao i dvije javne rasprave o preispitivanju Delegirane uredbe Solventnost II.

Aktivnosti savjetovanja o bonitetnom tretmanu sekuritizacije

Osim toga, Komisija je organizirala i druge aktivnosti savjetovanja na temu sekuritizacije, uključujući bonitetni tretman tih ulaganja u osiguranju. One su navedene u četiri točke u nastavku.

·Komisija je 3. srpnja 2024. bila domaćin radionice o sekuritizaciji na koju je 28 predstavnika sudionika na tržištu sekuritizacije u EU-u pozvano da u prostorima Komisije u Bruxellesu iznesu svoja stajališta. Među sudionicima bili su predstavnici bankarskog sektora/udruženjâ, nacionalnih ministarstava, europskih nadzornih tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, EIOPA i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), jedinstvenog nadzornog mehanizma, Europske investicijske banke, osigurateljâ, upraviteljâ imovinom, nevladinih organizacija i mirovinskih fondova. 

·Od 9. listopada do 4. prosinca 2024. provedeno je ciljano javno savjetovanje o funkcioniranju sekuritizacijskog okvira EU-a. Primljena su 133 odgovora od raznih dionika. Savjetovanje se odnosilo i na bonitetna pravila u osiguranju.

·Poziv na očitovanje trajao je od 19. veljače do 26. ožujka 2025. kako bi se od dionika dobile povratne informacije o preispitivanju sekuritizacijskog okvira. Dionici su zamoljeni da iznesu mišljenje o Komisijinu poimanju problema i mogućim rješenjima te da dostave relevantne informacije. Na poziv na očitovanje odgovorila su i mišljenja iznijela 34 ispitanika. Od ta 34 ispitanika njih 26 7 odgovorilo je i na ciljano savjetovanje iz 2024. i njihova su mišljenja uglavnom ostala ista. Primjedbe ispitanika koji su prvi put sudjelovali također su bile u skladu s ranije primljenim povratnim informacijama u okviru ciljanog savjetovanja. 

·Osim toga, 7. svibnja 2025. organiziran je poseban sastanak stručne skupine.

Mišljenje EIOPA-e

Nakon službenog zahtjeva za mišljenje 8 koji je Komisija uputila u veljači 2019., EIOPA je 17. prosinca 2020. dostavila mišljenje 9 o preispitivanju Direktive Solventnost II, zajedno s analizom konteksta i procjenom učinka.

Nakon službenog zahtjeva za mišljenje 10 koji je Komisija u listopadu 2021. uputila Zajedničkom odboru europskih nadzornih tijela radi preispitivanja bonitetnog sekuritizacijskog okvira, taj je odbor 31. siječnja 2023. dostavio tehničko mišljenje 11 .

Nakon službenog zahtjeva za mišljenje koji je Komisija poslala u travnju 2024. EIOPA je u siječnju 2025. dostavila jedno tehničko mišljenje o potrebnom kapitalu prema standardnoj formuli za izloženosti prema kvalificiranim središnjim drugim ugovornim stranama 12 i drugo o provedbi novog okvira proporcionalnosti 13 .

U skladu s člankom 304.c Direktive 2009/138/EZ, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2025/2, EIOPA je dostavila mišljenje o preispitivanju rizika prirodnih katastrofa za 2023./2024. na temelju standardne formule 14 . 

Mišljenja i tehnička mišljenja EIOPA-e temelj su Komisijinih procjena učinka i pripreme ove Delegirane uredbe.

3.PROCJENA UČINKA

Glavna pitanja obuhvaćena ovom Delegiranom uredbom bila su predmet procjene učinka šireg preispitivanja Solventnosti II 15 , koja je 19. ožujka 2021. podnesena Odboru za nadzor regulative, a 23. travnja 2021. dobila pozitivno mišljenje 16 . Iako je pohvalio sveobuhvatnost i strukturiranost procjene učinka, Odbor za nadzor regulative preporučio je daljnji razvoj analize i opisa problema, među ostalim u smislu proporcionalnosti. Procjena učinka na odgovarajući je način izmijenjena. Politički smjer utvrđen u toj procjeni učinka i koji se odnosi na ovu Delegiranu uredbu i dalje je valjan. Odnosi se na pet glavnih problema:

i. destimuliranje dugoročnih ulaganja u vlasnički kapital i neodgovarajuće odražavanje rizika za održivost u okviru;

ii. neodgovarajući utjecaj okruženja niskih kamatnih stopa i potencijalno neopravdano visoka volatilnost stanja solventnosti;

iii.kompleksnost za male i manje rizične osiguratelje;

iv.nedavni neuspjesi osiguratelja koji posluju prekogranično, što je ukazalo na nedostatke u nadzoru i nejednaku zaštitu ugovaratelja osiguranja na razini EU-a nakon tih neuspjeha;

v.alati za sprečavanje sistemskih rizika mogu se pokazati nedostatnima.

Preispitivanje bonitetnih pravila za sekuritizaciju obuhvaćeno je procjenom učinka preispitivanja sekuritizacijskog okvira 17 , koja je 12. ožujka 2025. dostavljena Odboru za nadzor regulative, a 11. travnja 2025. dobila pozitivno mišljenje sa zadrškama. Kad je riječ o Solventnosti II, u procjeni učinka zaključuje se da bi se uvođenjem posebnih čimbenika rizika za nadređene tranše trebala poboljšati osjetljivost na rizike sekuritizacije koja nije STS sekuritizacija kako bi se otklonile neopravdane bonitetne destimulirajuće mjere koje odvraćaju osiguratelje od većeg ulaganja u sekuritizaciju.

PRAVNI ELEMENTI DELEGIRANOG AKTA

Ova Delegirana uredba temelji se na više materijalno povezanih ovlasti koje prate izmjene uvedene Direktivom (EU) 2025/2. Razlozi za neke od tih izmjena navedeni su u okvirnoj Komunikaciji Komisije o preispitivanju Direktive 2009/138/EZ 18 .

Članak 1.: Odredbe o izmjenama

Stavak 1.: Definicije

Ovim se stavkom mijenja Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 tako što se uvodi više definicija za lakše dosljedno tumačenje pravila utvrđenih u toj uredbi.

Stavci 4., 6., 7. i 81.: Najbolja procjena tehničkih pričuva

Tim se stavcima Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 mijenja kako slijedi:

·pojašnjava se područje primjene iznimke za proširenje ograničenja ugovora utvrđenih u članku 18. stavku 3. te uredbe;

·zahtijeva se nadoknada politika stvaranja gubitka s politikama stvaranja dobiti unutar homogene skupine rizika, kao i nadoknada između homogenih skupina rizika koje bilježe gubitak i onih koje bilježe dobit;

·omogućuje se primjena bonitetnog determinističkog vrednovanja najbolje procjene obveza životnog osiguranja s opcijama i jamstvima koji nisu značajni;

·pojašnjavaju se pravila za izračun troškova;

·navodi se izračun očekivane dobiti od budućih naknada za upravljanje i vođenje fondova za osiguranje povezano s indeksom i udjelima u investicijskim fondovima.

Stavci 5. i 77.: Prekomjerno oslanjanje na podatke o prošlim događajima koji se odnose na rizike povezane s klimatskim promjenama

Tim se stavcima u Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2015/35 uvodi zahtjev za društva za osiguranje i društva za reosiguranje da uspostave unutarnje postupke kako bi se u izračunu najbolje procjene i potrebnog kapitala na temelju unutarnjeg modela izbjeglo prekomjerno oslanjanje na podatke o prošlim događajima koji se odnose na rizike povezane s klimatskim promjenama.

Stavci 8. i 9.: Dodatak za rizik

Tim se stavcima Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 mijenja tako što se revidira formula za izračun dodatka za rizik, a vrijednost stope troška kapitala usklađuje se sa stopom uvedenom Direktivom (EU) 2025/2.

Točke od 10. do 16.: Metoda ekstrapolacije

Tim se stavcima Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 mijenja kako slijedi:

·navode se tečajni postoci za utvrđivanje prve točke izglađivanja;

·pojašnjava se korištenje relevantnih financijskih instrumenata za izračun osnovnih nerizičnih stopa;

·pojašnjavaju se slučajevi u kojima je potreban ispravak vrijednosti za kreditni rizik;

·utvrđuje se formula za izračun ekstrapoliranih nerizičnih kamatnih stopa;

·utvrđuje se parametar brzine konvergencije na kojem se temelji metoda ekstrapolacije ako društvo primjenjuje mehanizam postupnog uvođenja iz članka 77.a stavka 2. Direktive 2009/138/EZ.

Točke od 17. do 19.: Prilagodba zbog volatilnosti

Tim se stavcima Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 mijenja kako slijedi:

·mijenja se formula za izračun prinosa na kojem se temelji prilagodba zbog volatilnosti;

·mijenja se pristup za izračun ispravka za rizik;

·uvodi se formula za omjer osjetljivosti kreditnih prinosa iz članka 77.d, uključujući pristup za vezane valute.

Stavci 20., 22., 24., 76. i 78.: Uravnotežena prilagodba

Tim se stavcima Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 mijenja utvrđivanjem pravila o uravnoteženoj prilagodbi, i to:

·utvrđivanjem uvjeta pod kojima se restrukturirana imovina može uključiti u portfelje uravnotežene prilagodbe;

·uklanjanjem ograničenja naknada za diversifikaciju pri primjeni uravnotežene prilagodbe;

·uklanjanjem zahtjeva za izračun pretpostavljenog potrebnog solventnog kapitala za utvrđivanje viška vlastitih sredstava u portfeljima uravnotežene prilagodbe.

Stavci 26., 28., 104., 113. i 130.: Pojednostavnjeni izračuni i proporcionalnost

Tim se stavcima Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 mijenja kako slijedi:

·uvodi se pojednostavnjena metoda izračuna za module ili podmodule rizika koji nisu značajni;

·uvodi se metoda pojednostavnjenog izračuna učinka smanjenja rizika za ugovore o reosiguranju, izvedenice ili sekuritizacije;

·uvodi se novo poglavlje u kojem se navode uvjeti na temelju kojih nadzorno tijelo može odobriti ili odbiti zahtjev za primjenu mjere proporcionalnosti predviđene Direktivom 2009/138/EZ ili tom uredbom;

·uvodi se novo poglavlje u kojem se utvrđuju pravila za primjenu mjera proporcionalnosti na razini grupe.

Stavak 27. i stavci od 30. do 33.: Prirodne katastrofe

Tim se stavcima Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 mijenja kako slijedi:

·definiraju se opasnosti obuhvaćene podmodulom rizika prirodnih katastrofa;

·mijenja se izračun osiguranog iznosa za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva;

·mijenjaju se pravila za izračun podmodula rizika slijeganja tla.

Stavci 29., od 35. do 37., 39., od 70. do 73. i 79.: Reosiguranje i tehnike smanjenja rizika

Tim se stavcima Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 mijenja kako slijedi:

·uvodi se pristup koji je osjetljiviji na rizik za učinak smanjenja rizika kod pokrića nepovoljnog razvoja;

·pojašnjava se da se hipotetski potrebni solventni kapital na kojem se temelji izračun učinka smanjenja rizika ugovorâ o reosiguranju mora izračunati na temelju najveće neto koncentracije rizika od požara te pomorskih i zrakoplovnih rizika;

·pojašnjava se kada nema značajnog rizika osnove;

·pojašnjava se tretman prijenosa rizika na program koji provodi ili za koji u potpunosti jamči vlada države članice u svojstvu reosiguratelja posljednjeg utočišta;

·pojašnjava se tretman instrumenata mogućeg budućega kapitala i konvertibilnih obveznica.

Stavci od 2., od 41. do 44., od 49. do 52. i od 56. do 60.: Modul tržišnog rizika

Tim se stavcima Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 mijenja kako slijedi:

·mijenja se parametar korelacije između rizika prinosa i kamatnog rizika;

·pojašnjavaju se slučajevi u kojima društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogu izračunati jedinstveni potrebni kapital za kamatni rizik za dvije valute;

·mijenja se izračun kamatnog rizika;

·navodi se pristup koji treba primjenjivati pri dokazivanju sposobnosti da izbjegnu prisilnu prodaju dugoročnih vlasničkih vrijednosnih papira;

·utvrđuju se subjekti za zajednička ulaganja za koje se kriteriji iz članka 105.a stavka 1. Direktive 2009/138/EZ mogu procijeniti na razini fondova umjesto na razini odnosne imovine.

·usklađuju se granice simetrične prilagodbe s Direktivom (EU) 2025/2;

·uvodi se novi bonitetni tretman za ulaganja u vlasnički kapital u okviru zakonodavnih programa;

·objašnjava se način izračuna potrebnog kapitala za djelomična jamstva za obveznice i kredite;

·revidira se bonitetni tretman ulaganja u sekuritizacije;

·brišu se zahtjevi za dobivanje dvostrukog kreditnog rejtinga za STS sekuritizacijske pozicije;

·pojašnjava se bonitetni tretman negativnih vrijednosti vlasničkoga kapitala;

·pojašnjavaju se pravila o koncentraciji tržišnog rizika.

Stavci 53., od 61. do 69.: Modul rizika neispunjenja obveza druge ugovorne strane

Tim se stavcima Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 mijenja kako slijedi:

·poboljšava se bonitetni tretman izravnih izloženosti prema kvalificiranim klirinškim središnjim drugim ugovornim stranama;

·ispravlja se formula za izračun gubitka nastalog zbog neispunjenja obveza za reosiguranje na koje se primjenjuje ugovor o kolateralu;

·mijenja se formula za izračun izloženosti hipotekarnim kreditima, uključujući kredite sa statusom neispunjenja obveza i restrukturirane kredite;

·proširuje se područje primjene hipotekarnih kredita u opsegu rizika neispunjenja obveza druge ugovorne strane vrste 1 unakrsnim upućivanjem na kriterije za nekretnine koje ostvaruju prihod iz članka 124. Uredbe (EU) br. 575/2013;

·pojašnjava se izračun varijance raspodjele gubitka za izloženosti vrste 1.

Stavci 74. i 75.: Jamstva i protujamstva

Tim se stavcima Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 mijenja kako slijedi:

·bolje se usklađuju se kriteriji za priznavanje jamstava povezanih s hipotekarnim kreditima s jamstvima na temelju bankarskih pravila;

·uvodi se učinak smanjenja rizika javnih protujamstava.

Stavci 80., 82., 83. i 85.: Sustav upravljanja

Tim se stavcima Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 mijenja kako slijedi:

·pojašnjava se opseg vrednovanja primjerenosti i učinkovitosti sustava upravljanja;

·briše se odredba o mogućnosti kumuliranja funkcije unutarnje revizije s drugim ključnim funkcijama jer su pravila sada utvrđena u članku 41. stavku 2.a Direktive 2009/138/EZ;

·pojašnjavaju se pravila o primicima i usklađuju se s pravilima utvrđenima u Direktivi 2013/36;

·pojašnjava se primjena kapitalnih dodataka.

Stavci 84., od 86. do 103., 116., 129. i 142.: Izvješće o solventnosti i financijskom stanju te redovito nadzorno izvješće

Tim se stavcima Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 mijenja kako slijedi:

·kao dio zahtjeva EIOPA-e u pogledu transparentnosti i na temelju informacija o nadzornom izvješćivanju, uvodi se zahtjev da EIOPA redovito izvješćuje Komisiju, Parlament i Vijeće o upotrebi olakšice kapitala koja proizlazi iz Direktive (EU) 2025/2 i ove Uredbe;

·utvrđuje se i pojednostavnjuje sadržaj izvješća o solventnosti i financijskom stanju i redovitog nadzornog izvješća te ih se usklađuje s pravilima uvedenima Direktivom (EU) 2025/2;

·navode se jezici i načini objavljivanja izvješća o solventnosti i financijskom stanju;

·navodi se sadržaj grupnog ili jedinstvenog izvješća o solventnosti i financijskom stanju i grupno ili jedinstveno redovito nadzorno izvješće;

·navodi se jezik grupnog ili jedinstvenog redovitog nadzornog izvješća.

Točke od 105. do 115.: Izračun solventnosti grupe

Tim se stavcima Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 mijenja kako slijedi:

·pojašnjavaju se pravila kojima se uređuju prihvatljivost i dostupnost vlastitih sredstava grupe;

·pojašnjava se postupanje s određenim vrstama povezanih društava i mijenjaju pravila o utvrđivanju konsolidiranih podataka;

·mijenjaju se pravila o izračunu konsolidiranog potrebnog solventnog kapitala grupe;

·uklanjaju se odredbe koje su Direktivom (EU) 2025/2 uključene u Direktivu 2009/138/EZ;

·navodi se način utvrđivanja dugoročnih vlasničkih ulaganja na razini grupe;

·uvodi se pojednostavnjeni izračun udjela u neznačajnim povezanim društvima;

·pojašnjavaju se veze između primjene unutarnjeg modela i metode 2 pri izračunu solventnosti grupe:

·pojašnjava se sadržaj dokumentacije povezane sa zahtjevom za djelomični unutarnji model grupe.

Stavci 3., 21., 23., 25., 34., 38., 40., od 45. do 48., 54., 55., 60., 62., od 131. do 141., od 143. do 148.: Ostale odredbe

Tim se stavcima Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 mijenja kako slijedi:

·malim i nesloženim društvima dopušta se da u određenim okolnostima vrednuju kratkoročne depozite po trošku ili amortiziranom trošku;

·unakrsna upućivanja s Direktivom 2009/138/EZ ispravljaju se u skladu s izmjenama uvedenima Direktivom (EU) 2025/2;

·navodi se način utvrđivanja predvidivih dividendi, raspodjela i naknada na kojima se temelji izračun pričuve za usklađivanje;

·pojašnjavaju se slučajevi u kojima nije potrebno prethodno odobrenje nadzornih tijela u vezi s otkupom dionica;

·pojašnjavaju se slučajevi u kojima je potreban transparentni pristup;

·pojašnjavaju se pravila kojima se uređuje izračun podmodula rizika troškova zdravstvenog osiguranja;

·izmjena pogrešnih unakrsnih upućivanja među člancima te uredbe;

·revidiraju se iznosi izraženi u eurima u toj uredbi kako bi se uzele u obzir promjene harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena svih država članica kako ih je objavila Komisija (Eurostat);

·mijenja se ili umeće više priloga toj uredbi.

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) …/...

оd 29.10.2025.

o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/35 u pogledu tehničkih pričuva, mjera dugoročnih jamstava, vlastitih sredstava, rizika vlasničkih vrijednosnih papira, rizika prinosa na sekuritizacijske pozicije, ostalog potrebnog kapitala prema standardnoj formuli, izvješćivanja i objavljivanja, proporcionalnosti i solventnosti grupe

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) 19 , a posebno njezin članak 29. stavak 5., članak 31. stavak 4., članak 35. stavak 9., članak 37. stavak 6., članak 50. stavak 1., članak 56., članak 75. stavak 2., članak 75. stavak 3., članak 86. stavak 1., članak 92. stavak 1.a, članak 97. stavak 1., članak 99. točku (b), članak 105.a stavak 5., članak 111. stavak 1., članak 127., članak 130., članak 213.a stavak 6., članak 233.b točku (a), članak 234., članak 256. stavak 4 i članak 256.b stavak 6.,

budući da:

(1)Društva za osiguranje i društva za reosiguranje, koja upravljaju imovinom vrijednom 10 bilijuna EUR, glavno su uporište financijskog sustava. S obzirom na dugoročnost poslovanja posebno su pogodna kao stabilni izvor financiranja za realno gospodarstvo, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP). Zbog njihove vodeće socioekonomske uloge na društva za osiguranje i društva za reosiguranje primjenjuju se detaljna bonitetna pravila utvrđena u Direktivi 2009/138/EZ i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/35 20 .

(2)Kako bi se povećala sposobnost sektora da podupire realno gospodarstvo, zelenu i digitalnu tranziciju te druge prioritete Unije, a pritom očuvala bonitetna sigurnost i financijska stabilnosti, Direktiva 2009/138/EZ izmijenjena je Direktivom (EU) 2025/2 Europskog parlamenta i Vijeća 21 , koja je stupila na snagu 28. siječnja 2025. Direktivom (EU) 2025/2 poboljšava se oblikovanje mjera dugoročnih jamstava i uvodi povlašteni tretman za dugoročna ulaganja u vlasnički kapital. Tim će se izmjenama povećati raspoloživi kapital društava iznad razine potrebnog solventnog kapitala, a time i njihov kapacitet za potporu ciljevima unije za štednju i ulaganja i europskog zelenog plana. Direktivom (EU) 2025/2 povećava se i proporcionalnost bonitetnih pravila uvođenjem nove kategorije „mala i nesložena društva”, koja automatski mogu ostvarivati korist od utvrđenih mjera proporcionalnosti o izvješćivanju, objavljivanju, upravljanju, reviziji pisanih pravila, izračunu tehničkih pričuva, vlastitoj procjeni rizika i solventnosti te planovima upravljanja rizikom likvidnosti. Osim toga, prepoznaje se potreba za održavanjem pouzdanog nadzornog okvira, pa se Direktivom (EU) 2025/2 jačaju zahtjevi za suradnju nadzornih tijela, koordinacijska uloga i nadzorne ovlasti Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) te proširuju makrobonitetni alati dostupni nacionalnim nadzornim tijelima.

(3)Kako bi bio potpuno operativan, novi sustav iziskuje dodatne specifikacije najvažnijih kvantitativnih parametara u delegiranim aktima. Stoga bi Delegiranu uredbu (EU) 2015/35 trebalo izmijeniti. Izmjene Delegirane uredbe (EU) 2015/35 trebale bi pridonijeti provedbi političkog plana unije za štednju i ulaganja te bi trebale pomoći osigurateljima da povećaju konkurentnost gospodarstva Unije, kako je navedeno u Komisijinu Kompasu konkurentnosti 22 . Konkretno, trebalo bi priznati potencijal osiguratelja da mobiliziraju dodatni privatni kapital za potporu najvažnijim ciljevima Unije, među ostalim pri ulaganju u realno gospodarstvo zajedno s javnim sredstvima, posebno u okviru znatnih javnih jamstava ili subvencija.

(4)Trenutačne bonitetne kalibracije omogućuju visoku razinu zaštite ugovaratelja osiguranja i znatno pridonose financijskoj stabilnosti. Međutim, te kalibracije mogu biti i pretjerano konzervativne, što ograničava sposobnost osiguratelja da dugoročnu ulažu. Kako bi se to pitanje riješilo i uklonile neopravdane razine opreznosti, trebalo bi revidirati bonitetni okvir. Iako takve revizije mogu povećati vlastita sredstva u odnosu na potrebni solventni kapital, očekuje se da će društva za osiguranje i društva za reosiguranje poduprijeti šire ciljeve politike Unije usmjeravanjem dodatnoga kapitala prema produktivnim ulaganjima u realno gospodarstvo.

(5)Uniji je potrebno golemo financiranje kako bi postigla svoje već dogovorene ciljeve u području inovacija, održivog rasta i obrane 23 . Direktivom (EU) 2025/2 Europskog parlamenta i Vijeća izmijenjena je Direktiva 2009/138/EZ, među ostalim kako bi se povećala razina raspoloživoga kapitala iznad potrebnog solventnog kapitala. Važno je da nacionalna nadzorna tijela i EIOPA prate korištenje tog novog raspoloživoga kapitala s obzirom na utjecaj na kapitalnu poziciju osigurateljâ tijekom vremena. Očekuje se da će osiguratelji višak kapitala usmjeravati na produktivna ulaganja, uključujući sekuritizacijske pozicije, koja pridonose financiranju poduzeća i gospodarstvu Unije. Komisija će pratiti jesu li ta očekivanja ispunjena i ocjenjivati učinkovitost reformi, posebno njihova učinka na povećanje sudjelovanja sektora osiguranja u produktivnim ulaganjima koja doprinose financiranju poduzeća i gospodarstva Unije. U tom kontekstu EIOPA bi trebala redovito izvješćivati Europsku komisiju, Europski parlament i Vijeće o i. raspodjeli imovine, raščlanjenoj prema sektoru i zemljopisnom području, ii. povećanju raspodjela dioničarima, uključujući otkupe dionica, kao i varijabilnim primitcima isplaćenim administrativnom, upravljačkom ili nadzornom tijelu, nositeljima ključnih funkcija ili višem rukovodstvu, uzimajući u obzir novodostupni kapital koji premašuje potrebni solventni kapital koji proizlazi iz Direktive (EU) 2025/2 i ove Uredbe. Prvo se izvješće podnosi do 31. prosinca 2028.

(6)Komisija i EIOPA ocijenit će kako društva za osiguranje i društva za reosiguranje upravljaju rizicima za održivost koji se odnose na imovinu i aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući rizike tranzicije koji trenutačno proizlaze iz visokih emisija, ali napreduju prema usklađivanju s ciljevima Pariškog sporazuma. Prema potrebi, Komisija će razmotriti moguće izmjene kako bi osigurala da se ti novi rizici na odgovarajući način odražavaju u bonitetnom okviru, uzimajući u obzir promjene u okviru za kreditne institucije i izvješće koje EIOPA dostavlja u skladu s člankom 304.c stavkom 1. Direktive 2009/138/EZ. Komisija će u okviru predstojećeg Europskog plana za prilagodbu klimatskim promjenama razmotriti i mogu li bonitetna pravila biti povoljnija za izdavanje obveznica za elementarne nepogode i drugih zelenih obveznica ili ulaganja u njih.

(7)Zahtjev za dobivanje dviju kreditnih procjena od imenovanih vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika (VIPKR) općenito je opravdan složenošću pouzdane procjene kreditnog rizika sekuritizacijskih pozicija. Međutim, sekuritizacije koje ispunjavaju kriterije jednostavnosti, transparentnosti i standardizacije (STS) podliježu posebnom regulatornom okviru osmišljenom kako bi se osigurala usporedivost i smanjila asimetrija informacija. Zbog toga te kako bi se poduprli napori Unije u smanjivanju neopravdanih administrativnih troškova i troškova usklađivanja, primjereno je ukinuti zahtjev u pogledu dvostrukog rejtinga za STS sekuritizacije, uz zadržavanje tog zahtjeva za druge sekuritizacije.

(8)Rizici povezani s klimatskim promjenama dugoročni su, nelinearni i sistemski, zbog čega ih društva za osiguranje i društva za reosiguranje teško mogu procjenjivati isključivo na temelju prošlih podataka. Direktivom (EU) 2025/2 uvedeni su novi zahtjevi za upravljanje rizicima povezanima s klimatskim promjenama i rizicima za održivost općenito. Konkretno, člankom 45.a Direktive 2009/138/EZ kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2025/2 od društava se zahtijeva da utvrde svaku značajnu izloženost rizicima klimatskih promjena i, prema potrebi, procijene učinak dugoročnih scenarija klimatskih promjena na svoje poslovanje. Međutim, kad je riječ o vrednovanju ili izračunu kapitalnih zahtjeva unutarnjim modelom, društva za osiguranje i društva za reosiguranje često upotrebljavaju podatke o prošlim događajima za predviđanje rizika u budućnosti. Podaci o prošlim događajima možda neće pouzdano prikazivati kretanja u području klimatskih promjena. Zbog toga bi mogle biti potrebne procjene orijentirane na budućnost, uključujući vjerojatne klimatske scenarije, kako bi se procijenio razvoj rizika i ublažili mogući učinci. Ako se društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje previše oslanja na prethodne podatke, njegova najbolja procjena obveza prema ugovarateljima osiguranja ili njegov unutarnji model, ako se primjenjuje, mogu podcijeniti obveze ili relevantne rizike. Stoga je društvima potrebno uvesti obvezu da uspostave unutarnje postupke kako bi se izbjeglo prekomjerno oslanjanje na podatke o prošlim događajima u vezi s kretanjima u području klimatskih promjena.

(9)Dodatak za rizik trenutačno je konzervativno kalibriran. Direktivom (EU) 2025/2 smanjuje se stopa troška kapitala na kojoj se temelji izračun dodatka za rizik, što dovodi do ukupnog smanjenja njegove razine za približno 21 %. Unatoč toj izmjeni, formula za izračun utvrđena u Delegiranoj uredbi (EU) 2015/35 ne odražava na odgovarajući način prirodno smanjenje određenih rizika tijekom vremena i može dovesti do dvostrukog računanja takvih rizika, uključujući istek i smrtnost. Stoga je potrebno uvesti eksponencijalni i vremenski ovisan čimbenik kojim se postiže godišnje smanjenje rizika od najmanje 3,5 %. Tom se prilagodbom nastoji ispraviti konzervativna pristranost u aktualnoj kalibraciji, i tako smanjiti tehničke pričuve društava za osiguranje i društava za reosiguranje, zbog čega se povećava raspoloživi kapital za pokriće potrebnog solventnog kapitala. Međutim, kako bi se osiguralo da dodatak za rizik i dalje odražava odgovarajuću razinu opreznosti i ne ugrožava zaštitu ugovaratelja osiguranja, smanjenje kvantifikacije budućih rizika koje proizlazi iz tog faktora trebalo bi ograničiti na 50 %.

(10)Direktivom (EU) 2025/2 izmijenjena je metoda ekstrapolacije nerizičnih kamatnih stopa. Konkretno, tom je direktivom promijenjen pristup za utvrđivanje početnog dospijeća ekstrapolacije („prva točka izglađivanja”). Člankom 77.a prvim stavkom Direktive 2009/138/EZ predviđa se da bi prva točka izglađivanja trebala odgovarati dospijeću za koje je volumen nepodmirenih obveznica tog ili duljeg dospijeća dovoljno velik. U članku 77.a trećem stavku te direktive dodatno se navodi da bi prva točka izglađivanja za euro 28. siječnja 2025. trebala biti s dospijećem od 20 godina. Trenutačno postotni prag za utvrđivanje dovoljne količine obveznica iznosi 6 % za euro. Međutim, budući da se broj nepodmirenih obveznica s dugim dospijećem posljednjih godina povećao, taj prag u budućnosti možda više neće odgovarati prvoj točki izglađivanja od 20 godina. Osim toga, EIOPA će morati odabrati izvor podataka za tu procjenu, uključujući objavu informacija u skladu s člankom 77.e stavkom 1. točkom (a) Direktive 2009/138/EZ. Kako bi se izbjegli poremećaji na tržištu, važno je da postotni prag bude takav da dovede i do prve točke izglađivanja od 20 godina na datum početka primjene Direktive (EU) 2025/2, bez obzira na izvor podataka kojim se koristi EIOPA. Stoga bi se prag povezan s valutom koji se upotrebljava za euro kako bi se procijenilo je li postotak nepodmirenih obveznica s dospijećem jednakim ili duljim od prve točke izglađivanja iz članka 77.a te direktive dovoljno visok trebao izračunati na sljedeći način. „Sigurnosna granica” od 1,5 % trebala bi se primjenjivati na minimalni postotak koji rezultira prvom dvadesetogodišnjom točkom izglađivanjem 28. siječnja 2025., na temelju izvora podataka koji će EIOPA upotrebljavati na datum početka primjene novih pravila. Dobiveni postotak treba zaokružiti na najbliži polubrojni ili cjelobrojni postotak.

(11)Ekstrapolirani terminski tečaj trebao bi biti jednak ponderiranom prosjeku između likvidnog terminskog tečaja i krajnjeg terminskog tečaja (UFR). Člankom 77.a stavkom 1. Direktive 2009/138/EZ predviđa se da bi za dospijeća od najmanje 40 godina nakon prve točke izglađivanja ponder UFR-a trebao iznositi najmanje 77,5 %. To znači da parametar kojim se određuje brzina konvergencije terminskih tečajeva prema UFR-u ekstrapolacije ne bi trebao biti niži od 11 %. Stoga bi trebalo primijeniti tu vrijednost. Međutim, zbog posebnosti švedskog tržišta obveznica i kako je EIOPA objasnila u Mišljenju o preispitivanju Direktive Solventnost II 24 , primjenom te vrijednosti za švedsku krunu znatno bi se i nenamjerno narušila vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa. Kako bi se očuvala cjelovitost vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa, za tu bi se valutu trebao primjenjivati konvergencijski parametar od 40 %.

(12)Direktivom (EU) 2025/2 izmijenjena su pravila kojima se uređuje prilagodba zbog volatilnosti tako što se zahtijeva da prilagodba zbog volatilnosti podliježe odobrenju nadzornih tijela i da se pri njezinu izračunu uzmu u obzir obilježja specifična za određeno društvo koja se odnose na osjetljivost imovine na prinos i osjetljivost najbolje procjene tehničke pričuve na kamatne stope. Osim toga, prilagodba zbog volatilnosti ne odražava dio prinosa koji se može pripisati realističnoj procjeni očekivanih gubitaka ili neočekivanog kreditnog ili drugog rizika. Člankom 77.d stavkom 3. Direktive 2009/138/EZ, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2025/2, predviđeno je da se taj udio izračunava kao postotak prinosa i da se smanjuje s povećanjem prinosa. Empirijske ekonomske studije potvrđuju da za obveznice poduzeća najveći udio prinosa prikazuje stvarni kreditni rizik, posebno ako su prinosi na niskim do srednjim razinama. Stoga, ako prinosi na korporativne obveznice i kredite ne premašuju njihov dugoročni prosjek, postotak koji se primjenjuje za određivanje ispravka za rizik ne bi trebalo biti niže od 50 %.

(13)Kako bi prilagodba zbog volatilnosti djelovala protuciklički, ispravak za rizik ne bi trebao premašiti odgovarajući udio dugoročnih prosječnih prinosa. Ako je taj postotak prenizak, prilagodbom zbog volatilnosti moglo bi se neopravdano neutralizirati povećanje prinosa koje proizlazi iz stvarnog pogoršanja kreditne sposobnosti izdavatelja obveznica, čime bi se precijenilo stanje solventnosti društava za osiguranje ili društava za reosiguranje u razdoblju kratkoročnog tržišnog šoka. Stoga, kako bi se prilagodbom zbog volatilnosti učinkovito stabiliziralo stanje solventnosti društava za osiguranje ili društava za reosiguranje bez narušavanja osjetljivosti na rizik, najviša razina ispravka za rizik ne bi trebala biti preniska.

(14)Člankom 70. stavkom 1. Delegirane uredbe (EU) 2015/35 predviđeno je da društva za osiguranje i društva za reosiguranje pri izračunu dostupnih vlastitih sredstava odbijaju predvidive dividende, raspodjelu i naknade od viška sredstava u odnosu na obveze. Međutim, u Delegiranoj uredbi (EU) 2015/35 ne navodi se kako bi trebalo provesti odbitak. Zbog toga određena društva postupno obračunavaju predvidive dividende tijekom financijske godine, a druga odmah odbijaju puni iznos godišnjih predvidivih dividendi. Kako bi se uspostavili ravnopravni uvjeti, osiguratelji bi pri određivanju iznosa predvidivih dividendi koje treba odbiti u izračunu raspoloživih vlastitih sredstava trebali primjenjivati pristup obračuna po nastanku obveze.

(15)Člankom 69. točkom (a) podtočkom i. Delegirane uredbe (EU) 2015/35 predviđeno je da su uplaćeni redovni dionički kapital i povezane premije na emitirane dionice prihvatljivi kao stavke osnovnih vlastitih sredstava kategorije 1 ako njihova otplata ili otkup podliježu prethodnom odobrenju nadzornog tijela. Taj zahtjev može stvoriti nepotrebno administrativno i regulatorno opterećenje ako društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje provodi program otkupa dionica u cilju da se kupljene dionice odmah iskoriste za izvršenje dioničkih opcija. Stoga bi trebalo odrediti da, ako je cilj otplate ili otkupa stavki osnovnih vlastitih sredstava ostvarivanje prava dioničkih opcija u roku od najviše mjesec dana od datuma otkupa dionica, takva otplata ili otkup ne bi trebali podlijegati prethodnom odobrenju nadzornog tijela.

(16)U skladu s člankom 77.b stavkom 1. točkom (b) Direktive 2009/138/EZ društva za osiguranje, društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja upotrebljavaju uravnoteženu prilagodbu moraju identificirati i organizirati dodijeljeni portfelj imovine i obveza i njime upravljati odvojeno od drugih dijelova poslovanja te im stoga nije dopušteno pokrivanje rizika do kojih dolazi drugdje u poslovanju upotrebom dodijeljenog portfelja imovine. Međutim, odvojeno upravljanje portfeljem ne dovodi do povećanja korelacije između rizika unutar tog portfelja i rizika u ostatku društva. Stoga društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja primjenjuju uravnoteženu prilagodbu ne bi trebala biti dužna izračunavati zaseban pretpostavljeni potrebni solventni kapital za portfelj imovine i obveza na koje se primjenjuje uravnotežena prilagodba, osim ako portfelji imovine koji pokrivaju odgovarajuću najbolju procjenu obveza osiguranja ili obveza reosiguranja čine namjenski fond.

(17)Člankom 84. stavkom 4. Delegirane uredbe (EU) 2015/35 predviđeno je da bi se transparentni pristup trebao primjenjivati na povezana društva koja uglavnom djeluju kao subjekt za ulaganja u ime sudjelujućeg društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje. Međutim, ta formulacija može neopravdano isključiti povezana društva koja upravljaju imovinom u ime više društava unutar iste grupe za osiguranje ili grupe za reosiguranje. Time nastaju regulatorna praznina i rizik od nedosljedne primjene transparentnog načela. Članak 84. stavak 4. Delegirane uredbe (EU) 2015/35 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se pojasnilo da se transparentni pristup primjenjuje i ako povezani subjekt za ulaganja upravlja imovinom u ime više društava unutar grupe, a ne samo u ime samog sudjelujućeg društva.

(18)Pravila za izračun modula rizika neispunjenja obveza druge ugovorne strane, uključujući učinak smanjenja rizika izvedenica, ugovore o reosiguranju ili sekuritizacije osiguranja, mogu se pokazati vrlo složenima. Ti složeni izračuni možda nisu uvijek u skladu s vrstom, opsegom i složenošću rizika društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje. Stoga bi, kako bi se smanjili troškovi usklađivanja za manja društva, trebalo uvesti dodatni pojednostavnjeni izračun učinka smanjenja rizika izvedenica, ugovora o reosiguranju ili sekuritizacije.

(19)Društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogu odlučiti prenijeti primjenom ugovora o neproporcionalnom reosiguranju. Međutim, ako se primjenjuje standardna formula, ta vrsta ugovora o reosiguranju nije adekvatno uzeta u obzir kao tehnika smanjenja rizika za smanjenje potrebnog solventnog kapitala. Stoga je potrebno propisati da se određeni oblici reosiguranja, posebno pokriće nepovoljnog razvoja koje omogućuje prijenos rizika pričuva, mogu jednostavno iskazati u okviru standardne formule.

(20)Člankom 164. stavkom 3. Delegirane uredbe (EU) 2015/35 predviđeno je da korelacija između rizika prinosa prema standardnoj formuli i kamatnog rizika u scenariju smanjenja kamatnih stopa iznosi 50 %. Međutim, ekonomska analiza koju je provelo Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje („EIOPA”) pokazuje da je ta kalibracija prekonzervativna 25 . Prije svega, empirijski podaci pokazuju da do najvećeg smanjenja kamatnih stopa nije došlo istodobno s najvećim širenjem prinosa na tržištima obveznica. Stoga bi korelaciju između rizika prinosa i kamatnog rizika u scenariju smanjenja kamatnih stopa trebalo smanjiti na 25 %.

(21)Potrebni kapital za kamatni rizik prema standardnoj formuli izračunava se zasebno za svaku valutu. Međutim, za društva za osiguranje i društva za reosiguranje sa sjedištem u državi članici čija je lokalna valuta povezana s eurom taj pristup uzrokuje nerazmjerno visoki potrebni kapital koji ne odgovara stvarnim gospodarskim rizicima. Stoga je potrebno utvrditi da se potrebni kapital za kamatni rizik prema standardnoj formuli može izračunati zajednički za euro i vezanu valutu države članice u kojoj društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje imaju sjedište.

(22)Metoda ekstrapolacije koja se primjenjuje za vrednovanje dugoročnih obveza pridonosi ublažavanju učinka promjena kamatnih stopa na najbolju procjenu obveza iz osiguranja. Međutim, aktualni potrebni kapital prema standardnoj formuli za kamatni rizik ne odgovara ekstrapolaciji dugoročnih kamatnih stopa. Stoga je potrebno propisati da se kamatne stope u stresnim uvjetima s dospijećem nakon prve točke izglađivanja ekstrapoliraju.

(23)Prema postojećim pravilima, kamatni rizik prema standardnoj formuli temelji se na pretpostavci da pozitivne kamatne stope ne mogu postati negativne i da se negativne kamatne stope ne mogu dodatno smanjiti. Međutim, dosadašnja kretanja na financijskim tržištima pokazala su da takva pretpostavka može prenisko procijeniti izloženosti društava za osiguranje ili društava za reosiguranje kamatnom riziku. Stoga bi standardnu formulu trebalo izmijeniti kako bi primjereno obuhvatila rizik od niskih ili negativnih kamatnih stopa. To bi se trebalo postići ponovnom kalibracijom podmodula kamatnog rizika zbog okruženja s negativnim prinosom.

(24)Izmjenama standardne formule za kamatni rizik ne bi se trebao neopravdano povećati potrebni kapital kad su stope niske. U prvom redu, kalibracija šoka pada ne bi trebala podrazumijevati da razine kamatnih stopa padnu znatno ispod prijašnjih zabilježenih vrijednosti u glavnim valutama. Stoga bi radi proporcionalnosti i dosljednosti s prethodnim ponašanjem na tržištu trebalo uvesti donju granicu ovisnu o dospijeću kojom bi se ograničio opseg pretpostavljenih negativnih kamatnih stopa i koja se povećava s dospijećem kako bi se obuhvatila manja vjerojatnost ekstremnih dugoročnih stopa.

(25)Kako je Komisija istaknula u Komunikaciji o uniji za štednju i ulaganja 26 , institucijski ulagatelji, kao što su društva za osiguranje i društva za reosiguranje, u jedinstvenom su položaju da dugoročno ulažu i podupiru dokapitalizaciju poduzeća iz Unije u prioritetnim područjima kao što su obrana, istraživanje i inovacije ili zelena i digitalna tranzicija. Poticanje financiranja vlasničkim kapitalom od presudne je važnosti za jačanje gospodarske otpornosti i konkurentnosti Unije, posebno tako što se inovativnim poduzećima omogućuje pristup stabilnom i dugoročnom kapitalu. Člankom 105.a Direktive 2009/138/EZ utvrđuje se povlašteni kapitalni zahtjev koji se primjenjuje na dugoročna vlasnička ulaganja. Stavkom 1. točkom (d) tog članka predviđa se da bi društva za osiguranje i društva za reosiguranje za korištenje povlaštenog tretmana trebala nadzornim tijelima dokazati da u razdoblju od pet godina mogu izbjeći prisilnu prodaju vlasničkih ulaganja, na kontinuiranoj osnovi i u stresnim uvjetima. Kako bi se osigurala dosljedna primjena tog zahtjeva, trebalo bi utvrditi pristupe kojima se dokazuje sposobnost društva da izbjegne prisilnu prodaju vlasničkih ulaganja. Osim toga, kako bi se izbjeglo neopravdano administrativno opterećenje i uzele u obzir razlike u složenosti profila rizičnosti društava, društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje trebalo bi dopustiti da odaberu najprikladniju od više metoda, ovisno o njihovu poslovnome modelu i složenosti. Time se može povećati upotrebljivost i učinkovitost povlaštenog tretmana za različite kategorije društava. Međutim, kako bi se spriječila proizvoljna ili oportunistička promjena pristupa tijekom vremena, potrebnoj je utvrditi jasne zaštitne mjere i zahtjevi za nadzorno praćenje, čime se jamči dosljednost, transparentnost i konvergencija nadzora, a ujedno održava razborito upravljanje rizicima i zaštita ugovaratelja osiguranja.

(26)Ako se dugoročna vlasnička ulaganja provode preko subjekata za zajednička ulaganja, kriterije iz članka 105.a stavka 1. Direktive 2009/138/EZ trebalo bi automatski ocijeniti na razini svake pojedine odnosne imovine. No člankom 105.a stavkom 2. te direktive predviđeno je da se za određene vrste subjekata za zajednička ulaganja s nižim profilom rizičnosti ti kriteriji iz članka 105.a stavka 1. te direktive mogu procijeniti na razini fonda, a ne na razini odnosne imovine koja se drži u tom fondu. U članku 168. stavku 6. Delegirane uredbe (EU) 2015/35 određeni subjekti za zajednička ulaganja već su utvrđeni kao vlasnički vrijednosni papiri vrste 1, na koje se primjenjuju niži čimbenici rizika za rizik vlasničkih vrijednosnih papira nego na vlasničke vrijednosne papire vrste 2. To su europski fondovi za socijalno poduzetništvo, europski fondovi poduzetničkog kapitala, europski fondovi za dugoročna ulaganja i zatvoreni alternativni investicijski fondovi bez financijske poluge. Za zatvorene alternativne investicijske fondove bez financijske poluge, korištenje izvedenih instrumenata za zaštitu od rizika, kao i privremeni sporazumi o pozajmljivanju koji su u potpunosti pokriveni ugovornim obvezama uplate kapitala ulagatelja u alternativni investicijski fond isključeni su iz izračuna financijske poluge. Svi takvi fondovi vrste 1 trebali bi se smatrati fondovima s nižim profilom rizičnosti za potrebe utvrđivanja dugoročnih vlasničkih ulaganja, među ostalim kad ulažu u prihvatljive vlasničke vrijednosne papire za financiranje infrastrukture ili prihvatljive vlasničke vrijednosne papire infrastrukturnih poduzeća. Ako su uvjeti iz članka 105.a stavka 1. Direktive 2009/138/EZ ispunjeni na razini takvih fondova nižeg profila rizičnosti, povlašteni faktor rizika od 22 % iz članka 105.a stavka 4. te direktive trebao bi se automatski primjenjivati samo na izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja koje se drže u takvim fondovima, a ne na drugu financijsku imovinu.

(27)Aktualna ograničenja simetrične prilagodbe smanjuju njezinu učinkovitost u ublažavanju mogućih procikličkih učinaka financijskog sustava. Naime, mogu potaknuti društva za osiguranje i društva za reosiguranje da prikupe dodatni kapital ili prodaju imovinu kao odgovor na negativna tržišna kretanja kratkog vijeka, uključujući ona uzrokovana geopolitičkom nestabilnošću. U skladu s Direktivom (EU) 2025/2 članak 172. Delegirane uredbe (EU) 2015/35 trebalo bi izmijeniti kako bi se simetričnom prilagodbom omogućile veće varijacije standardnoga kapitalnog zahtjeva za vlasničke vrijednosne papire, čime bi se povećala njegova sposobnost ublažavanja učinka naglih fluktuacija tržišta.

(28)U bankarskom sektoru člankom 133. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 kreditnim se institucijama pod određenim uvjetima i uz prethodno odobrenje nadzornih tijela dopušta primjena povlaštenog pondera rizika na izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja stečene u okviru posebnih zakonodavnih programa. Ti bi programi trebali dovesti do znatnih subvencija ili jamstava, uključivati državni nadzor i u okviru njih trebalo bi uvesti određena ograničenja ovisno o vrstama vlasničkih ulaganja. Kako bi se potaknuli ravnopravni uvjeti među sektorima i ojačao doprinos društava za osiguranje i društava za reosiguranje financiranju vlasničkog kapitala u realnom gospodarstvu, primjereno je replicirati pristup u standardnoj formuli za izračun potrebnog solventnog kapitala na temelju Delegirane uredbe (EU) 2015/35. Trebalo bi priznati da vlasnička ulaganja izvršena u okviru usporedivih zakonodavnih programa, uključujući one kojima se podupire jedan ili više gospodarskih sektora navedenih u Komunikaciji o Kompasu konkurentnosti za Uniju ili u planu ReArm Europe 27 , imaju potencijal za smanjenje rizika i stoga mogu opravdati niži kapitalni zahtjev, podložno odobrenju nadzornog tijela.

(29)Radi dosljednosti između propisa o bankarstvu i osiguranju te promicanja konvergencija nadzornih praksi zakonodavne programe za koje se smatra da ispunjavaju uvjete prihvatljivosti na temelju članka 133. stavka 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 također bi trebalo priznati kao zakonodavne programe u okviru Delegirane uredbe (EU) 2015/35 na temelju istih kriterija. Komisija može voditi javni registar tih programa za potrebe članka 133. stavka 5. Uredbe (EU) 575/2013, čime se povećava transparentnost i predvidivost. Ako takav registar postoji, uvrštavanjem programa u njega trebalo bi se smatrati pretpostavkom da takav program ispunjava uvjete i u okviru osiguranja.

(30)Ulaganja izvršena u okviru zakonodavnih programa također se mogu smatrati dugoročnim vlasničkim ulaganjima. Stoga izračun potrebnog solventnog kapitala treba omogućiti prikazivanje kombiniranih obilježja smanjenja rizika obiju vrsta ulaganja.

(31)Tržište sekuritizacije koje dobro funkcionira omogućuje kapitalnim tržištima dodatne izvore financiranja i time poboljšava kapacitete za financiranje realnoga gospodarstva te doprinosi postizanju unije za štednju i ulaganja. Njime se također pružaju alternativne mogućnosti ulaganja društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje, koja moraju diversificirati svoje portfelje kako bi povećala prinose i smanjila idiosinkrastični rizik. Društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi stoga kao institucionalni ulagači biti u potpunosti integrirana u sekuritizacijsko tržište Unije.

(32)Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/1221 28 u Delegiranu uredbu (EU) 2015/35 uvedeni su specifični čimbenici rizika za rizik prinosa STS sekuritizacija. Međutim, čimbenici rizika za nadređene tranše STS sekuritizacija ostali su iznad onih koji se primjenjuju na obveznice poduzeća ili pokrivene obveznice s istim stupnjem kreditne kvalitete. Međutim, za razliku od obveznica poduzeća ili pokrivenih obveznica, na STS sekuritizacije usporedive kreditne kvalitete primjenjuju se posebni zahtjevi dubinske analize i transparentnosti na temelju Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća 29 . Tim se zahtjevima postiže da društva za osiguranje ili društva za reosiguranje bolje razumiju i upravljaju rizicima povezanima sa STS sekuritizacijama. Stoga bi, kako bi se poboljšala dosljednost među kategorijama imovine s usporedivim profilima rizičnosti, čimbenike rizika za nadređene tranše STS sekuritizacija trebalo dodatno uskladiti s onima koji se primjenjuju na obveznice poduzeća ili pokrivene obveznice.

(33)U Delegiranoj uredbi (EU) 2015/35 ne razlikuju se nadređene tranše i nenadređene tranše sekuritizacija koje nisu STS sekuritizacije. Zbog tog nedostatka osjetljivosti na rizik precjenjuju se rizici prinosa na kojima se temelje ulaganja u tranše najviše kvalitete sekuritizacije koja nije STS sekuritizacija. Osim toga, razlika u kapitalnim zahtjevima za društva za osiguranje ili društva za reosiguranje između STS sekuritizacija i sekuritizacija koje nisu STS sekuritizacije mnogo je veća od one koja se primjenjuje na kreditne institucije. U skladu s tim, kako bi se ta razlika očuvala, trebalo bi uvesti niže čimbenike rizika za nadređene tranše sekuritizacija koje nisu STS sekuritizacije.

(34)Iznosi izraženi u eurima u Delegiranoj uredbi (EU) 2015/35 nisu revidirani od njezina stupanja na snagu 2014. Kumulativna inflacija otada iznosi približno 35 %. Stoga bi te iznose u toj uredbi trebalo revidirati povećanjem osnovnog iznosa u eurima za postotnu promjenu harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena svih država članica kako ih je objavila Komisija (Eurostat).

(35)Člankom 192. stavkom 4. Delegirane uredbe (EU) 2015/35 predviđeno je da je kapitalni zahtjev prema standardnoj formuli za rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane ništavan ako omjer kredita i vrijednosti nekretnine na hipotekarnom kreditu ne premašuje 60 %. Tim se tretmanom neopravdano podcjenjuju stvarni rizici tih izloženosti i stvaraju neravnopravni uvjeti u odnosu na bankarski sektor, u kojem se te izloženosti ponderiraju rizikom. Stoga bi na hipotekarne kredite trebalo uvesti donju granicu gubitka nastalog zbog neispunjavanja obveza.

(36)U članku 176. stavku 4. Delegirane uredbe (EU) 2015/35 utvrđeni su čimbenici rizika koji se primjenjuju na kredite za koje nije dostupna procjena kreditnog rizika imenovane vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika (VIPKR) i za koje dužnici nisu položili kolateral koji ispunjava kriterije iz članka 214. te uredbe. Međutim, na temelju tih primjenjivih čimbenika rizika znatno se prenisko procjenjuje razina potencijalnih gubitaka zbog neispunjenja obveza restrukturiranih kredita. Stoga je te čimbenike rizika potrebno prilagoditi kako bi bolje prikazivali razinu potencijalnih gubitaka zbog neispunjenja obveza restrukturiranih kredita.

(37)Središnje klirinške druge ugovorne strane razvile su nove modele pristupa kojima se društvima za osiguranje ili društvima za reosiguranje omogućuje da postanu izravni članovi sustava poravnanja, dok je pokroviteljsko poduzeće odgovorno za uplate u jamstveni fond. Do danas ni jedno društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje nije odlučilo primijeniti te nove modele pristupa. To je djelomično posljedica bonitetnog tretmana izravnih izloženosti prema kvalificiranim središnjim drugim ugovornim stranama, koji može biti viši od bonitetnog tretmana koji se primjenjuje na društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje koje djeluje kao neizravni član sustava poravnanja. Delegirana uredba (EU) 2015/35 ne uzima u obzir u potpunosti učinak smanjenja rizika središnjeg poravnanja za društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje. Kako bi se riješilo to pitanje i uklonile prepreke sudjelovanju društava za osiguranje odnosno društava za reosiguranje kao izravnih članova sustava poravnanja, potrebni kapital za izravne izloženosti prema kvalificiranim središnjim drugim ugovornim stranama trebalo bi smanjiti i uskladiti s potrebnim kapitalom za neizravne izloženosti.

(38)Društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogu odlučiti koristiti repo transakcije ili transakcije uzajmljivanja ili pozajmljivanja vrijednosnih papira radi upravljanja likvidnošću ili povećanja prinosa na imovinu. Međutim, s kapitalnim zahtjevima koji se odnose na te transakcije trenutačno se postupa prekonzervativno jer su razvrstani u izloženosti vrste 2 za izračun potrebnog kapitala u okviru modula rizika neispunjenja obveza druge ugovorne strane. Stoga bi Delegiranu uredbu (EU) 2015/35 trebalo izmijeniti kako bi se te transakcije razvrstale u izloženosti vrste 1. Osim toga, Komisija će u suradnji s EIOPA-om procijeniti treba li i kako u potrebnom kapitalu za rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane uzeti u obzir učinak smanjenja rizika središnjeg poravnanja preko kvalificiranih središnjih drugih ugovornih strana.

(39)U nekim slučajevima društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogu znatno smanjiti svoj potrebni solventni kapital primjenom tehnika smanjenja rizika, uključujući reosiguranje, ali te tehnike ne uzrokuju uvijek znatan prijenos rizika. Naime, neki ugovori o reosiguranju osmišljeni su tako da pokrivaju samo ekstremne scenarije oblikovane u standardnoj formuli, uz malu ili nikakvu zaštitu od manje ekstremnih, ali vjerojatnijih događaja. Stoga, kako bi se točnije procijenili profili rizičnosti društava za osiguranje i društava za reosiguranje, trebalo bi navesti da smanjenje potrebnog solventnog kapitala koje proizlazi iz primjene tehnika smanjenja rizika mora biti razmjerno iznosu stvarno prenesenih rizika.

(40)Kako bi se osiguralo da tehnike smanjenja rizika koje su priznate u izračunu potrebnog solventnog kapitala na temelju standardne formule ne uključuju značajan rizik osnove, društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi procijeniti učinkovitu uspješnost smanjenja rizika u okviru sveobuhvatnog skupa scenarija rizika koji su relevantni za razmatranu tehniku smanjenja rizika. Kad je riječ o proporcionalnom reosiguranju, učinkovita uspješnost trebala bi se prikazati na način da se u svim scenarijima pomno odražava. Kad je riječ o neproporcionalnom reosiguranju, procjena bi trebala biti usmjerena na scenarije s gubicima između točaka spajanja i točaka razdvajanja te bi trebala pomno odražavati te gubitke.

(41)Člankom 275. stavkom 2. točkom (c) Delegirane uredbe propisano je da bi isplata znatnog dijela varijabilne komponente primitaka zaposlenicima čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti društva trebala podlijegati odgodi. Međutim, trošak primjene tog zahtjeva može premašiti njegove bonitetne koristi kad član te kategorije osoblja ima niske razine varijabilnih primitaka jer te razine primitaka vjerojatno neće potaknuti na prekomjerno preuzimanje rizika. Stoga se u takvim slučajevima ne bi trebao primjenjivati zahtjev za odgodu iz članka 275. stavka 2. točke (c) Delegirane uredbe.

(42)Direktivom 2009/138/EZ zahtijeva se redovito objavljivanje bitnih informacija u izvješću o solventnosti i financijskom stanju. To izvješće namijenjeno je ugovarateljima i korisnicima osiguranja, kao i analitičarima i drugim stručnjacima za tržište. Kako bi se odgovorilo na potrebe i očekivanja tih dviju grupa, Direktivom (EU) 2025/2 o izmjeni Direktive 2009/138/EZ propisano je da se sadržaj izvješća podijeli na dva jasno utvrđena, ali zajednički objavljena dijela. Prvi dio, koji je uglavnom namijenjen ugovarateljima i korisnicima osiguranja, trebao bi sadržavati ključne informacije o poslovanju, rezultatima, upravljanju kapitalom i profilu rizičnosti. Drugi dio, namijenjen stručnjacima za tržište, trebao bi sadržavati detaljne informacije o poslovanju i sustavu upravljanja, konkretne informacije o tehničkim pričuvama i drugim obvezama, stanju solventnosti te druge podatke relevantne za specijalizirane analitičare. Stoga bi Delegiranu uredbu (EU) 2015/35 trebalo izmijeniti kako bi obuhvatila tu novu strukturu i sadržaj.

(43)Neke informacije koje treba uključiti u dio izvješća o solventnosti i financijskom stanju namijenjen stručnjacima za tržište mogu već biti javno dostupne u drugim izvješćima koja objavljuju društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje. Ako je to slučaj, društva za osiguranje i društva za reosiguranje ne bi trebala biti dužna u svojem izvješću o solventnosti i financijskom stanju udvostručiti te informacije, nego bi im trebalo dopustiti da navedu izravna upućivanja, među ostalim, u obliku internetskih poveznica, na relevantni odjeljak ili stranicu drugog izvješća. Radi dugoročne dostupnosti društva za osiguranje ili društva za reosiguranje trebala bi se pobrinuti da te poveznice budu funkcionalne najmanje pet godina, čak i ako se promijene strukture internetskih stranica ili lokacije dokumenata.

(44)Dio izvješća o solventnosti i financijskom stanju namijenjen ugovarateljima i korisnicima osiguranja trebao bi biti sažet, dostupan i lako razumljiv laiku. Kako bi se postigao taj cilj, trebao bi sadržavati samo jednostavne informacije koje se odnose na potrebe relevantnih ugovaratelja osiguranja i korisnika osiguranja te ne bi trebao biti dulji od pet stranica.

(45)Kako bi ugovaratelji i korisnici osiguranja razumjeli dio izvješća o solventnosti i financijskom stanju koji im je namijenjen, taj bi dio trebao biti dostupan na jezicima kojima se društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje koristi u poslovanju na temelju slobode poslovnog nastana ili slobode pružanja usluga. Međutim, kako bi se izbjegli prekomjerni administrativni i pravni troškovi, društva ne bi trebala biti dužna pribaviti ovjerene prijevode tog dijela.

(46)U skladu s Direktivom 2009/138/EZ nadzorna tijela imaju pravo barem svake tri godine od svakog nadziranog društva za osiguranje i društva za reosiguranje i njihovih grupa primiti redovito opisno izvješće s informacijama o poslovanju i rezultatima, sustavu upravljanja, profilu rizičnosti, upravljanju kapitalom i drugim relevantnim informacijama za potrebe solventnosti. Međutim, zahtjevi o opisnim informacijama koje treba navesti u redovitom nadzornom izvješću mogu se preklapati s informacijama koje su već navedene u kvantitativnim obrascima za izvješćivanje ili u izvješću o vlastitoj procjeni rizika i solventnosti (ORSA). Tim udvostručavanjem povećavaju se troškovi izvješćivanja bez jasne dodane vrijednosti za nadzor. Stoga bi zahtjevi za opisne informacije koje treba uključiti u redovito nadzorno izvješće trebali biti ograničeni na ono što je nužno za bonitetni nadzor.

(47)Kako bi gospodarstvo Unije učinila konkurentnijim, Komisija radi na pojednostavnjenju kao nikad dosad. U tom bi kontekstu cilj preispitivanja Delegirane uredbe (EU) 2015/35 trebao biti postizanje ciljeva Direktive (EU) 2025/2 na najjednostavniji, najciljaniji, najučinkovitiji i najmanje opterećujući način. Konkretno, izmjene te uredbe trebale bi pridonijeti ciljevima smanjenja opterećenja, uključujući opterećenje izvješćivanja.

(48)Člankom 330. stavkom 4. Delegirane uredbe (EU) 2015/35 predviđeno je da bi se bilo koji manjinski udio u društvu kćeri koji prelazi doprinos te podružnice potrebnom solventnom kapitalu grupe, ako je društvo kći društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje, društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje iz treće zemlje, osigurateljni holding ili mješoviti financijski holding trebao smatrati nedostupnim. Manjinski udjeli zapravo su jedan od glavnih izvora odbitaka od vlastitih sredstava grupe. Međutim, u toj se delegiranoj uredbi ne utvrđuje kako bi se oni trebali izračunavati. Zbog toga su pristupi koje primjenjuju grupe u cijeloj Uniji nedosljedni, a ravnopravni uvjeti dovedeni u pitanje. Stoga je potrebno utvrditi pravila kojima se uređuje izračun manjinskih udjela za potrebe solventnosti.

(49)Bonitetna pravila u osiguranju mogu se pokazati vrlo složenima i uzrokovati znatne troškove usklađivanja, posebno za manja poduzeća. Iako Direktiva 2009/138/EZ uključuje opće načelo proporcionalnosti, njezina praktična provedba nije dovoljna za učinkovito smanjenje regulatornog opterećenja za manja društva, za koja određeni zahtjevi mogu biti nerazmjerno skupi i složeni s obzirom na prirodu, opseg i složenost njihovih rizika. Osim novog okvira proporcionalnosti koji se primjenjuje na društva razvrstana kao mala i nesložena, Direktivom (EU) 2025/2 u Direktivu 2009/138/EZ uveden je članak 29.d kojim se društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje omogućuje primjena mjera proporcionalnosti, uz prethodno odobrenje nadzornih tijela i analizu pojedinačnih slučajeva. Kako bi se zajamčili jednaki uvjeti i predvidivost za sektor, trebalo bi taksativno utvrditi uvjete na temelju kojih nadzorno tijelo može odbiti izdati to odobrenje.

(50)Direktivom (EU) 2025/2 izmijenjeno je i pojašnjeno više pravila kojima se uređuje izračun stanja solventnosti grupa osiguratelja, među ostalim u pogledu vlastitih sredstava i potrebnog solventnog kapitala. Posebice se pojašnjava da osigurateljne holdinge i mješovite financijske holdinge treba smatrati društvima za osiguranje ili društvima za reosiguranje isključivo radi izračuna solventnosti grupe. To podrazumijeva izračun pretpostavljenog potrebnog kapitala za te subjekte i na temelju metode 1, uključujući u kontekstu procjene dostupnosti vlastitih sredstava, i metode 2. Delegiranu uredbu (EU) 2015/35 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se uzele u obzir te izmjene Direktive 2009/138/EZ.

(51)Stavke vlastitih sredstava koje je izdalo povezano društvo, a koje se smatraju vlastitim sredstvima grupe moraju ispunjavati zahtjeve iz članaka 71., 73. i 77. Delegirane uredbe (EU) 2015/35, uz upućivanje u tim člancima na „potrebni solventni kapital” za koje se tumači da se primjenjuju i na potrebni solventni kapital povezanog društva izdavatelja i na potrebni solventni kapital grupe. U okviru spajanja i preuzimanja taj zahtjev može spriječiti priznavanje instrumenata vlastitih sredstava koje je društvo izdalo prije nego što je postalo dio grupe stjecatelja, čak i ako ti instrumenti i dalje ispunjavaju sve relevantne bonitetne standarde na razini samog društva. To ograničenje može stvoriti nerazmjerne kapitalne troškove povezane s vanjskim rastom, čime se u konačnici narušava međunarodna konkurentnost grupa za osiguranje i grupa za reosiguranje u Uniji. Kako bi se riješilo to pitanje, na prijelaznoj i vremenski ograničenoj osnovi trebalo bi dopustiti priznavanje tih stavki vlastitih sredstava kao nedostupnih vlastitih sredstava grupe nakon stjecanja društva izdavatelja.

(52)Iako bonitetna konsolidacija služi različitim ciljevima od računovodstvene konsolidacije, prekomjerne razlike između ta dva okvira mogu grupama za osiguranje i grupama za reosiguranje nametnuti neopravdano regulatorno opterećenje. Konkretno, trenutačno postupanje sa zajedničkim operacijama i pothvatima na temelju Delegirane uredbe (EU) 2015/35 odstupa od međunarodnih računovodstvenih standarda jer zahtijeva proporcionalnu konsolidaciju društava koja bi se inače tretirala primjenom metode udjela, a s druge strane zahtijeva primjenu metode udjela za društva koja bi se inače podlijegala proporcionalnoj konsolidaciji. Ta nedosljednost povećava troškove izvješćivanja, stvara operativnu neučinkovitost i može odvratiti od korištenja legitimnih poslovnih struktura. Stoga bi trebalo postići veću usklađenost s međunarodnim računovodstvenim pravilima o konsolidaciji u postupanju sa zajedničkim poslovima, pod uvjetom da to usklađivanje ne ugrožava zaštitu ugovaratelja osiguranja ili financijsku stabilnost.

(53)Da bi se portfelj vlasničkih ulaganja smatrao dugoročnim vlasničkim kapitalom, društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje trebaju dokazati da ispunjavaju uvjete iz članka 105.a stavka 1. Direktive 2009/138/EZ. Ako to društvo pripada grupi, ponovna procjena uvjeta za dugoročni vlasnički kapital na razini grupe bila bi preveliko opterećenje za tu grupu. Stoga, osim ako postoje značajni rizici likvidnosti na razini grupe koji nisu obuhvaćeni na razini pojedinačnih društava ili značajnih unutargrupnih transakcija, vlasnička ulaganja koja društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje tretira kao dugoročne vlasničke vrijednosne papire trebala bi se tretirati kao takva i pri izračunu potrebnog solventnog kapitala grupe kojoj to društvo pripada.

(54)Direktivom 2009/138/EZ predviđa se mogućnost da grupe osiguratelja i grupe reosiguratelja izračunavaju svoj potrebni solventni kapital potpunim ili djelomičnim unutarnjim modelom koji podliježe prethodnom odobrenju nadzornih tijela. Tehnika integracije djelomičnog unutarnjeg modela u standardnu formulu za izračun potrebnog solventnog kapitala dio je tog unutarnjeg modela i treba, zajedno s ostalim komponentama djelomičnog unutarnjeg modela, ispunjavati relevantne zahtjeve Direktive 2009/138/EZ. Tehnike integracije iz Priloga XVIII. Delegiranoj uredbi (EU) 2015/35 prije svega su namijenjene integraciji rizika, a ne cijelih društava u unutarnji model na razini grupe. Stoga bi trebalo navesti da se u slučajevima kada su poduzeća integrirana kao cjelina primjenjuje članak 239. stavak 4. te uredbe.

(55)U Delegiranoj uredbi (EU) 2015/35 ne navodi se pod kojim uvjetima primjena „metode 2” u skladu s člankom 233. Direktive 2009/138/EZ ima prednost pred tehnikama integracije. Kako bi se uklonio taj nedostatak, grupe za osiguranje i grupe za reosiguranje trebale bi dokazati primjerenost tehnika integracije koje primjenjuju i njihovu nadzornom tijelu obrazložiti zašto su te tehnike integracije prikladnije od primjene metode 2.

(56)Zbog klimatskih promjena u svijetu su sve jače prirodne katastrofe i ekstremni vremenski uvjeti, kao i s njima povezani gubici. Radi kontinuirane zaštita ugovaratelja osiguranja i opće stabilnosti sektora osiguranja u Uniji s obzirom na sve nepredvidljivije i štetnije vremenske obrasce važno je da kapitalni zahtjevi osiguratelja za preuzeti rizik prirodne katastrofe na odgovarajući način uzimaju u obzir učinak prirodnih katastrofa. S obzirom na nove dostupne podatke i modele trebalo bi izmijeniti čimbenike rizika za više regija u području prirodnih opasnosti kao što su poplave, oluje, tuča, potresi i slijeganje tla.

(57)Direktivom (EU) 2025/2 uvode se nove ovlasti i nadležnosti nadzornih tijela za odobravanje mjera proporcionalnosti ili za izuzeće od nadzora grupe zbog isključivanja društva iz nadzora grupe u skladu s člankom 214. Direktive 2009/138/EZ. Važno je da sektor i šira javnost znaju koriste li se te nove ovlasti i nadležnosti u praksi i kako. Stoga bi agregirane statističke podatke o ključnim aspektima primjene bonitetnog okvira koje bi nacionalna nadzorna tijela trebala objavljivati trebalo proširiti na ta nova područja.

(58)Delegiranu uredbu (EU) 2015/35 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.
Izmjene Delegirane uredbe (EU) 2015/35

Delegirana uredba (EU) 2015/35 mijenja se kako slijedi:

(1)Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeća točka 45.a:

„45.a    „buduća mjera upravljanja” znači svaka mjera čiju provedbu upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo društva za osiguranje ili društva za reosiguranje može očekivati u posebnim budućim okolnostima;”;

(b)umeće se sljedeća točka 46.a:

„46.a    „očekivana dobit uključena u buduće naknade za upravljanje i vođenje fondova” znači očekivana trenutačna vrijednost budućih novčanih tokova koji su rezultat uključenja u tehničke pričuve naknada za upravljanje i vođenje fondova za ugovore povezane s indeksom i udjelima u investicijskim fondovima za koje se očekuje da će se naplatiti u budućnosti, no koje se zbog bilo kojeg razloga mogu i ne naplatiti, osim ako je došlo do osiguranog događaja, neovisno o zakonskim ili ugovornom pravima ugovaratelja osiguranja da prekine policu;”;

(c)brišu se točke 55.c i 55.d;

(d)dodaju se sljedeće točke od 64. do 67.:

„64.    „kredit sa statusom neispunjenja obveza” znači kredit u kojem je došlo do neispunjenja obveza dužnika u skladu s člankom 178. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013;

65.    „restrukturirani kredit” znači kredit na koji su primijenjene mjere restrukturiranja iz članka 47.b stavaka od 1. do 3. Uredbe (EU) br. 575/2013;

66.    „raspodjela” znači isplata dioničarima, članovima ili sličnim subjektima računovodstvene dobiti različite od dividende, uključujući otkupe dionica;

67. „predvidivi troškovi” znači iznos poreza i iznos svih obveza ili okolnosti nastalih u relevantnom izvještajnom razdoblju koje će vjerojatno smanjiti dobit društva.”;

(2)članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

ƒ„Članak 6.
Dvostruki kreditni rejting za sekuritizacijske pozicije osim STS sekuritizacija

Iznimno od članka 4. stavka 4. točke (d), ako je za sekuritizacijsku poziciju dostupna samo jedna procjena kreditnog rizika odabrane vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika osim STS sekuritizacije, ta se procjena kreditnog rizika ne upotrebljava. Kapitalni zahtjev za tu stavku izvodi se kao da nije dostupna nijedna procjena kreditnog rizika odabrane vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika.”;

(3)u članku 16. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Odstupajući od prvog podstavka, društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja su razvrstana kao mala i nesložena društva mogu vrednovati kratkoročne depozite s dospijećem kraćim od godinu dana po trošku ili amortiziranom trošku ako primjena takvih metoda vrednovanja ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

(a)u vrednovanje tih depozita ne uvode se značajne pogreške;

(b)dovodi do vrijednosti kratkoročnih depozita koja je niža od vrijednosti koja bi se inače izračunala bez korištenja troška ili amortiziranog troška.”;

(4)u članku 18. stavku 3. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Međutim, u slučaju obveza za životno osiguranje kada se pojedinačna procjena rizika obveza u vezi s osiguranom osobom iz ugovora provodi na početku ugovora i društvo nema pravo ponoviti procjenu prije izmjene premija ili naknada, društva za osiguranje i društva za reosiguranje uzimaju u obzir pravo na procjenu samo na razini ugovora, za potrebe točke (c), odražavaju li premije rizik u cijelosti.”;

(5)u članku 20. dodaje se sljedeći podstavak:

„Društva za osiguranje i društva za reosiguranje uspostavljaju unutarnje postupke kako bi se izbjeglo prekomjerno oslanjanje na podatke o prošlim događajima koji se odnose na kretanja u području klimatskih promjena, među ostalim, prema potrebi, na temelju klimatskih scenarija.”;

(6)u članku 31. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.    Troškovi se predviđaju uzimajući u obzir odluke upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela društva o vođenju nove poslovne djelatnosti.”;

(7)umeće se sljedeći članak 34.a:

„Članak 34.a
Primjena bonitetnog determinističkog vrednovanja najbolje procjene obveza životnog osiguranja s opcijama i jamstvima koji se ne smatraju značajnima

1.    Društva za osiguranje i društva za reosiguranje primjenjuju bonitetno determinističko vrednovanje najbolje procjene obveza životnog osiguranja s opcijama i jamstvima koji se ne smatraju značajnima, kako je navedeno u članku 77. stavku 8. Direktive 2009/138/EZ, samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje jasno utvrđuje obveze životnog osiguranja s opcijama i jamstvima koje ne smatra značajnima i na koje namjerava primijeniti bonitetno determinističko vrednovanje najbolje procjene;

(b)vremenska vrijednost opcija i jamstava za obveze životnog osiguranja iz točke (a) iznosi manje od 5 % potrebnog solventnog kapitala;

(c)društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje u pisanom obliku potvrđuje da na obveze životnog osiguranja iz točke (a) ovog stavka namjerava primijeniti metodologiju izračuna iz stavka 2.;

(d)društvo je razvrstano kao malo i nesloženo društvo.

Za potrebe prvog podstavka točke (b) društva za osiguranje i društva za reosiguranje koriste se najnovijim skupom scenarija koje je utvrdila i objavila EIOPA u skladu s člankom 77.e stavkom 1. točkom (ab) Direktive 2009/138/EZ.

2.    Ako društva za osiguranje i društva za reosiguranje primjenjuju bonitetno determinističko vrednovanje najbolje procjene za jasno utvrđene obveze životnog osiguranja s opcijama i jamstvima koji se ne smatraju značajnima, u skladu sa stavkom 1., najbolju procjenu tih obveza vrednuju kao zbroj sljedećeg:

(a)determinističke najbolje procjene obveza životnog osiguranja s opcijama i jamstvima koji se ne smatraju značajnima; 

(b)umnoška stohastičkog uvećanja i potrebnog solventnog kapitala društva.

Za potrebe prvog podstavka točke (b) stohastički dodatak iznosi 5 %, osim ako društvo nadzornom tijelu dokaže da bi njegovu profilu rizičnosti primjerenije odgovarao drugi postotak. Za potrebe tog dokazivanja društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje koristi se skupom scenarija iz stavka 1. drugog podstavka. 

3.    Društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja upotrebljavaju bonitetno determinističko vrednovanje najbolje procjene za jasno utvrđene obveze životnog osiguranja s opcijama i jamstvima koji se ne smatraju značajnima pretpostavljaju da je stohastički dodatak iz stavka 2. prvog podstavka točke (b) za izračun potrebnog solventnog kapitala konstantan, uključujući sposobnost tehničkih pričuva da pokriju gubitke iz članka 206.”;

(8)u članku 37. stavku 1. prvom podstavku formula se zamjenjuje sljedećim:

„”;

(9)Članak 39. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 39.
Stopa troška kapitala

Smatra se da stopa troška kapitala iz članka 77. stavka 5. Direktive 2009/138/EZ iznosi 4,75 %.”;

(10)članak 43. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.    Tehnike, specifikacije podataka i parametri koji se koriste za utvrđivanje tehničkih informacija o relevantnoj vremenskoj strukturi nerizičnih kamatnih stopa iz članka 77.e stavka 1. Direktive 2009/138/EZ, uključujući posljednji terminski tečaj, moraju biti transparentni, razboriti, pouzdani, objektivni i dosljedni tijekom vremena.”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 6.:

„6.    Neovisno o stavcima od 2. do 5. ovog članka, za potrebe članka 43.a stavka 2., prije promjene izvora podataka koji se koristi za utvrđivanje prve točke izglađivanja za određenu valutu, EIOPA obavješćuje Komisiju, Europski parlament i Vijeće o tečajnom postotku koji bi, na temelju novog izvora podataka, najprimjerenije omogućio održavanje prve točke izglađivanja na istom dospijeću koje je bilo primjenjivo prije promjene izvora podataka.”;

(11)umeće se sljedeći članak 43.a:

„Članak 43.a
Tečajni postoci za utvrđivanje prve točke izglađivanja

1.    Na datum početka primjene Direktive (EU) 2025/2, za utvrđivanje prve točke izglađivanja za valutu u skladu s člankom 77.a prvim stavkom Direktive 2009/138/EZ, tečajni postotak iznad kojeg se udio nepodmirenih obveznica s dospijećem duljim ili jednakim određenom dospijeću među svim nepodmirenim obveznicama smatra dovoljno visokim u smislu članka 77.a prvog stavka točke (b) te direktive jest sljedeći:

(a)za euro se primjenjuje postotak koji je najbliži polubrojnom ili cjelobrojnom postotku koji je veći ili jednak zbroju:

i.1,5 postotnih bodova;

ii. najnižeg postotka nepodmirenih obveznica koji bi omogućio utvrđivanje prve točke izglađivanja od 20 godina 28. siječnja 2025.

(b)za valute koje nisu euro, ako je 29. siječnja 2027. posljednje dospijeće za koje relevantna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa nije ekstrapolirana bilo najmanje 20 godina, primjenjivi postotak jednak je postotku koji se primjenjuje na euro;

(c)za valute koje nisu one navedene u točkama (a) i (b) primjenjuje se postotak koji je upola manji od postotka koji se primjenjuje na euro.

2.    Ako se promijeni izvor podataka za utvrđivanje prve točke izglađivanja za euro, tečajni postotak koji se primjenjuje na tu valutu jest postotak koji je najbliži polubrojnom ili cjelobrojnom postotku koji je veći ili jednak zbroju 1,5 postotnih bodova i najnižeg postotka koji, na prvi referentni datum primjene novog izvora podataka, rezultira prvom točkom izglađivanja koja je jednaka onoj koja se primjenjivala u prethodnoj kalendarskoj godini.

Odstupajući od toga, ako tečajni postotak utvrđen u skladu s prvim podstavkom na prvi referentni datum primjene novog izvora podataka ne rezultira prvom točkom izglađivanja koja je jednaka onoj koja se primjenjivala u prethodnoj kalendarskoj godini, primjenjivi postotak mora biti najbliža niža vrijednost koja dovodi do takve prve točke izglađivanja.

Za potrebe ovog stavka primjenjuje se članak 43. stavak 5.”;

(12)članak 44. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 44.
Odgovarajući financijski instrumenti za dobivanje osnovnih nerizičnih kamatnih stopa

1.    Osnovne nerizične kamatne stope za svaku se valutu i dospijeće dobivaju na temelju stopa ugovora o zamjeni koji se odnose na kamatne stope za kamatne stope te valute. Stope ugovora o zamjeni koji se odnose na kamatne stope koje nisu prekonoćne indeksirane stope ugovora o zamjeni usklađuju se kako bi se uzeo u obzir kreditni rizik.

2.    Za valute za koje stope ugovora o zamjeni koji se odnose na kamatne stope nisu dostupne na dubokim, likvidnim i transparentnim financijskim tržištima, osnovne nerizične kamatne stope dobivaju se na temelju stopa državnih obveznica izdanih u toj valuti, uz prilagodbu za kreditni rizik tih državnih obveznica, uz uvjet da su te državne obveznice dostupne na dubokim, likvidnim i transparentnim financijskim tržištima.”;

(13)u članku 45. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ako se prilagodba za kreditni rizik primjenjuje u skladu s člankom 44. stavkom 1., ona se određuje na transparentan, razborit, pouzdan i objektivan način koji je dosljedan tijekom vremena.”;

(14)članak 46. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. briše se druga rečenica;

(b)umeću se sljedeći stavci 1.a, 1.b i 1.c:

„1.a    Ekstrapolirane relevantne nerizične kamatne stope za određenu valutu izračunavaju se prema formuli:

pri čemu:

(a)FSP označava prvu točku izglađivanja iz članka 77.a prvog stavka Direktive 2009/138/EZ;

(b)h označava broj godina koji premašuje prvu točku izglađivanja;

(a) označava godišnju relevantnu nerizičnu kamatnu stopu, periodično obračunatu, s dospijećem jednakim prvoj točki izglađivanja;

(b) označava godišnju konformnu relevantnu nerizičnu kamatnu stopu, periodično obračunatu, s dospijećem jednakim zbroju prve točke izglađivanja i h;

(c) označava godišnji kontinuirano konformni terminski tečaj izračunan u skladu sa stavkom 1.b;

(f)exp( ) označava eksponencijalnu funkciju.

1.b    Za potrebe stavka 1.a točke (e) terminski tečaj fh jednak je sljedećem:

pri čemu:

(a)UFR označava krajnji terminski tečaj iz članka 47.;

(b)LLFR označava posljednji likvidni terminski tečaj utvrđen u skladu sa stavkom 1.c;

(c)α označava parametar kojim se utvrđuje brzina konvergencije prema krajnjem terminskom tečaju UFR;

(d)ln( ) označava prirodni logaritam;

(e)exp( ) označava eksponencijalnu funkciju.

Parametar α iz prvog podstavka točke (c) iznosi 40 % za švedsku krunu i 11 % za druge valute.

1.c    Za potrebe stavka 1.b posljednji likvidni terminski tečaj za valutu u skladu s točkom (b) tog stavka ponderirani je prosjek sljedećih terminskih tečajeva:

(a)godišnjega kontinuirano konformnog terminskog tečaja izvedenog iz osnovne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa za razdoblje do prve točke izglađivanja i s početkom od najbližega kraćeg dospijeća ako se osnovna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa izvodi na temelju stopa ugovora o zamjeni koji se odnose na kamatne stope ili državnih obveznica;

(b)godišnjega kontinuirano konformnog terminskog tečaja izvedenog iz osnovne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa i stopa ugovora o zamjeni koji se odnose na kamatne stope prilagođenih riziku ili, ovisno o slučaju, stopa državnih obveznica za razdoblja od prve točke izglađivanja do dospijećâ nakon prve točke izglađivanja ako su stope ugovora o zamjeni koji se odnose na kamatne stope ili, ovisno o slučaju, stope državnih obveznica dostupne na dubokim, likvidnim i transparentnim financijskim tržištima.

Za izračun ponderiranog prosjeka iz prvog podstavka relevantni godišnji kontinuirano konformni terminski tečajevi ponderirani su prosječnim zamišljenim iznosom sklopljenih ugovora o razmjeni kamatnih stopa relevantnog dospijeća.

Za valute u kojima stope ugovora o zamjeni koji se odnose na kamatne stope nisu dostupne na dubokim, likvidnim i transparentnim financijskim tržištima za dospijeća nakon prve točke izglađivanja, posljednji likvidni terminski tečaj jednak je godišnjem kontinuirano konformnom terminskom tečaju utvrđenom u skladu s prvim podstavkom točkom (a).

Neovisno o prvom podstavku, ako društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje za izračun ponderiranog prosjeka iz prvog stavka primjenjuje prilagodbu zbog volatilnosti, prilagodba zbog volatilnosti dodaje se godišnjem kontinuirano konformnom terminskom tečaju iz točke (a) tog podstavka.”;

(15)umeće se sljedeći članak 46.a:

„Članak 46.a
Postupno uvođenje ekstrapolacije

1.    Ako je društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje dopušteno primjenjivati mehanizam postupnog uvođenja iz članka 77.a stavka 2. Direktive 2009/138/EZ, za svaku valutu koja nije švedska kruna parametar α iz članka 46. stavka 1.b linearno se smanjuje na početku svake kalendarske godine s 20 % tijekom godine koja počinje 1. siječnja 2027. na 11 % 1. siječnja 2032.

2.    Ako je društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje dopušteno primjenjivati mehanizam postupnog uvođenja iz članka 77.a stavka 2. Direktive 2009/138/EZ, za švedsku krunu, parametar α iz članka 46. stavka 1.b linearno se smanjuje na početku svake kalendarske godine sa 70 % tijekom godine koja počinje 1. siječnja 2027. na 40 % 1. siječnja 2032.”;

(16)u članku 47. stavku 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Krajnji terminski tečaj iz članka 46. stavka 1.b točke (a) stabilan je tijekom vremena za svaku valutu i mijenja se samo kao rezultat promjena u dugoročnim očekivanjima.”;

(17)u članku 49. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Referentni portfelji iz članka 77.d stavka 4.a Direktive 2009/138/EZ određuju se na transparentan, razborit, pouzdan i objektivan način, dosljedno tijekom vremena. Metode koje se primjenjuju pri određivanju referentnih portfelja iste su za sve valute i države.”;

(18)članci 50. i 51. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 50.
Formula za izračun prinosa na kojem se temelji prilagodba zbog volatilnosti

Prinos iz članka 77.d stavaka 2. i 4. Direktive 2009/138/EZ za svaku je valutu i svaku državu jednak sljedećem:

S = wgov · Sgov + wcorp · Scorp

pri čemu:

(a)wgov označava omjer vrijednosti državnih obveznica iz referentnog portfelja imovine za tu valutu ili državu i vrijednosti svih obveznica, kredita i sekuritizacija uključenih u taj referentni portfelj;

(b)Sgov označava prosječni prinos valute na državne obveznice iz referentnog portfelja imovine za tu valutu ili državu;

(c)wcorp označava omjer vrijednosti nedržavnih obveznica, kredita i sekuritizacija iz referentnog portfelja imovine za tu valutu ili državu i vrijednosti svih obveznica, kredita i sekuritizacija uključenih u taj referentni portfelj;

(d)Scorp označava prosječni prinos u valuti na nedržavne obveznice, kredite i sekuritizacije iz referentnog portfelja imovine za tu valutu ili državu.

Za potrebe ovog članka, „državne obveznice” znače izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama.

Članak 51.
Korekcija prinosa za rizik

1.    Za potrebe članka 77.d stavaka 3. i 4. Direktive 2009/138/EZ udio prosječnog valutnog prinosa koji se dodaje realnoj procjeni očekivanih gubitaka, neočekivanog kreditnog rizika ili drugog rizika („ispravak za rizik”) izračunava se u skladu sa stavcima od 2. do 4. ovog članka. 

2.    Ispravak za rizik za državne obveznice koje izdaju države članice EGP-a izračunava se prema formuli:

RC = 30 % min(S+; LTAS+) + 20 % max {0; min(S+ - LTAS+; LTAS+)} + 15 % max(0; S+ - 2 LTAS+)

pri čemu:

(a)𝑆+ označava najveću vrijednost između nule i prosječnog prinosa državnih obveznica koje su izdale države članice Europskoga gospodarskog prostora jednakog trajanja, kreditne kvalitete i vrste imovine u reprezentativnom portfelju, prema procjeni na financijskim tržištima;

(b)𝑆+ označava najveću vrijednost između nule i dugoročnog prosječnog prinosa državnih obveznica koje su izdale države članice Europskoga gospodarskog prostora jednakog trajanja, kreditne kvalitete i vrste imovine u reprezentativnom portfelju, prema procjeni na financijskim tržištima;

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, ispravak za rizik za državne obveznice koje izdaju države članice Europskoga gospodarskog prostora nikad ne smije premašiti najveću vrijednost između nule i 65 % dugoročnog prosječnog prinosa državnih obveznica koje su izdale države članice Europskoga gospodarskog prostora jednakog trajanja, kreditne kvalitete i vrste imovine u reprezentativnom portfelju, prema procjeni na financijskim tržištima.

3.    Ispravak za rizik za obveznice koje nisu državne obveznice koje izdaju države članice Europskoga gospodarskog prostora, kredite i sekuritizacije u reprezentativnom portfelju jednak je sljedećem:

RC = 50 % min(S+; LTAS+) + 40 % max {0; min(S+ - LTAS+, LTAS+)} + 30 % max(0; S+ - 2 LTAS+)

pri čemu:

(a)𝑆+ označava najveću vrijednost između nule i prosječnog prinosa obveznica osim državnih obveznica koje su izdale države članice Europskoga gospodarskog prostora, kredita i sekuritizacija jednakog trajanja, kreditne kvalitete i vrste imovine u reprezentativnom portfelju, prema procjeni na financijskim tržištima;

(b)𝑆+ označava najveću vrijednost između nule i dugoročnog prosječnog prinosa obveznica osim državnih obveznica koje su izdale države članice Europskoga gospodarskog prostora, kredita i sekuritizacija jednakog trajanja, kreditne kvalitete i vrste imovine u reprezentativnom portfelju, prema procjeni na financijskim tržištima.

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, ispravak za rizik za obveznice koje nisu državne obveznice koje izdaju države članice Europskoga gospodarskog prostora, kredite i sekuritizacije jednakog trajanja, kreditne kvalitete i vrste imovine nikad ne smije premašiti najveću vrijednost između nule i 125 % dugoročnog prosječnog prinosa obveznica koje nisu državne obveznice koje su izdale države članice Europskoga gospodarskog prostora, kredita i sekuritizacija jednakog trajanja, kreditne kvalitete i vrste imovine u reprezentativnom portfelju, prema procjeni na financijskim tržištima.

4.    Dugoročni prosječni prinosi iz stavka 2. točke (b) i stavka 3. točke (b) temelje se na podacima koji se odnose na proteklih 30 godina. Ako dio tih podataka nije dostupan, zamjenjuje se izgrađenim podacima. Izrađeni podaci temelje se na dostupnim i pouzdanim podacima za proteklih 30 godina. Primjenom te metodologije nepouzdani podaci zamjenjuju se izrađenim podacima. Izrađeni podaci temelje se na razboritim pretpostavkama.”;

(19)umeću se sljedeći članci 51.a i 51.b:

„Članak 51.a
Omjer osjetljivosti kreditnih prinosa

1.    Za svaku valutu omjer osjetljivosti kreditnih prinosa iz članka 77.d stavka 3. točke (b) i stavka 4. točke (b) izračunava se prema formuli:

CSSR = max [min (; 1) ; 0]

pri čemu:

(a)CSSR označava omjer osjetljivosti kreditnih prinosa društva za osiguranje ili društva za reosiguranje za određenu valutu;

(b)PVBP(MVFI) označava vrijednost cijene baznog boda vrijednosti ulaganja u obveznice, kredite i sekuritizacije društva za osiguranje ili društva za reosiguranje, izračunanu u skladu sa stavkom 2.;

(c)PVBP(BEL) označava vrijednost cijene baznog boda vrijednosti najbolje procjene obveza društva za osiguranje ili društva za reosiguranje, izračunanu u skladu sa stavkom 3.

Odstupajući od prvog podstavka, ako je PBVP(BEL) za određenu valutu 0 ili negativan, omjer osjetljivosti kreditnih prinosa za tu valutu iznosi 1.

2.    Za svaku valutu vrijednost cijene baznog boda ulaganja u obveznice, kredite i sekuritizacije društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje izračunava se prema formuli:

PVBP(MVFI) =

pri čemu:

označava vrijednost ulaganja u obveznice, kredite i sekuritizacije društva za osiguranje ili društva za reosiguranje iskazanih u određenoj valuti;

(b)VA* označava zamišljenu prilagodbu zbog volatilnosti, izračunanu u skladu s člankom 77.d stavkom 3. Direktive 2009/138/EZ, pod pretpostavkom da je omjer osjetljivosti kreditnih prinosa jednak 1;

 označava vrijednost ulaganja u obveznice, kredite i sekuritizacije društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje iskazanu u određenoj valuti, pod pretpostavkom da se za svaku imovinu prinos povećava za iznos jednak vrijednosti zamišljene prilagodbe zbog volatilnosti za sva dospijeća.

Za potrebe točaka (a) i (c), u odnosu na osiguranje povezano s udjelima u investicijskim fondovima, društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje isključuje ulaganja s fiksnim prinosom koja za društvo ne uzrokuju izloženost riziku kreditnog prinosa ili uzrokuju izloženost riziku kreditnog prinosa koja nije značajna.

3.    Za svaku valutu vrijednost cijene baznog boda najbolje procjene obveza društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje izračunava se prema formuli:

PVBP(BEL) =

pri čemu:

(a)BEL označava vrijednost najbolje procjene obveza društva za osiguranje ili društva za reosiguranje iskazanu u određenoj valuti bez prilagodbe zbog volatilnosti ako je vrijednost utvrđena u skladu s člankom 75. Direktive 2009/138/EZ;

(b)VA* označava zamišljenu prilagodbu zbog volatilnosti, izračunanu u skladu s člankom 77.d stavkom 3. Direktive 2009/138/EZ, pod pretpostavkom da je omjer osjetljivosti kreditnih prinosa jednak 1;

(c)BEL* označava vrijednost najbolje procjene obveza društva za osiguranje ili društva za reosiguranje iskazanu u određenoj valuti ako je vrijednost utvrđena u skladu s člankom 75. Direktive 2009/138/EZ, pod pretpostavkom da se zamišljena prilagodba zbog volatilnosti primjenjuje na relevantnu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa.

Za potrebe točke (c) najbolja procjena revalorizira se uzimajući u obzir učinak budućih diskrecijskih naknada. Međutim, za tu revalorizaciju ne uzima se u obzir utjecaj promjene kreditnih prinosa na vrijednost imovine koju drži društvo.

4.    Ako je omjer osjetljivosti kreditnog prinosa za određenu valutu posljednji put izračunan manje od godinu dana prije referentnog datuma za vrednovanje najbolje procjene obveza, društva za osiguranje i društva za reosiguranje nisu dužna ponovno izračunati omjer ako svojem nadzornom tijelu mogu dokazati da se omjer nije značajno promijenio. 

Članak 51.b
Omjer osjetljivosti kreditnih prinosa za vezane valute

1.    Odstupajući od članka 51.a, ako se domaća valuta države članice vezana uz euro, a osnovna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa za euro, prilagođena za valutni rizik, koristi za izračun najbolje procjene u vezi s obvezama osiguranja ili obveze reosiguranja iskazanima u toj valuti u skladu s člankom 48. stavkom 1., društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogu izračunati jedinstveni omjer osjetljivosti kreditnih prinosa za euro i tu valutu. U tom je slučaju omjer osjetljivosti kreditnih prinosa jednak sljedećem:

CSSReuro, pegged currency = max [min (; 1) ; 0]

pri čemu:

(a)CSSReuro, pegged currency označava omjer osjetljivosti kreditnih prinosa društva za osiguranje ili društva za reosiguranje i za euro i za vezanu valutu;

(b)PVBP(MVFI) označava vrijednost cijene baznog boda vrijednosti ulaganja u obveznice, kredite i sekuritizacije društva za osiguranje ili društva za reosiguranje iskazane u eurima i vezanoj valuti, izračunanu u skladu sa stavkom 2.;

(c)PVBP(BEL) označava vrijednost cijene baznog boda vrijednosti najbolje procjene obveza društva za osiguranje ili društva za reosiguranje, iskazane u eurima i vezanoj valuti, izračunanu u skladu sa stavkom 3.

Odstupajući od prvog podstavka, ako je PBVP(BEL) za određenu valutu vezana uz euro 0 ili negativan, omjer osjetljivosti kreditnih prinosa za tu valutu vezana uz euro iznosi 1.

2.    Za euro i vezanu valutu koje se razmatraju zajedno, vrijednost cijene baznog boda ulaganja u obveznice, kredite i sekuritizacije društva za osiguranje ili društva za reosiguranje jednaka je sljedećem:

PVBP(MVFI) =

pri čemu:

označava vrijednost ulaganja u obveznice, kredite i sekuritizacije društva za osiguranje ili društva za reosiguranje iskazanu u eurima i vezanoj valuti ako je vrijednost utvrđena u skladu s člankom 75. Direktive 2009/138/EZ;

(b)VA* označava najveću vrijednost zamišljene prilagodbe zbog volatilnosti za euro i zamišljene prilagodbe zbog volatilnosti za vezanu valutu, izračunan u skladu s člankom 77.d stavkom 3. Direktive 2009/138/EZ, pod pretpostavkom da je omjer osjetljivosti kreditnih prinosa jednak 1;

 označava vrijednost ulaganja u obveznice, kredite i sekuritizacije društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje iskazanu u eurima i vezanoj valuti, pri čemu se vrijednost utvrđuje u skladu s člankom 75. Direktive 2009/138/EZ, pod pretpostavkom da se za svaku imovinu prinos povećava za iznos jednak vrijednosti zamišljene prilagodbe zbog volatilnosti za sva dospijeća.

Za potrebe točaka (a) i (c), u odnosu na osiguranje povezano s udjelima u investicijskim fondovima, društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje isključuje ulaganja s fiksnim prinosom koja za društvo ne uzrokuju izloženost riziku kreditnog prinosa ili uzrokuju izloženost riziku kreditnog prinosa koja nije značajna.

3.    Za euro i vezanu valutu koje se razmatraju zajedno, vrijednost cijene baznog boda najbolje procjene obveza društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje jednaka je sljedećem:

PVBP(BEL) =

pri čemu:

(a)BEL označava zbroj vrijednosti najbolje procjene obveza društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje iskazane u eurima bez prilagodbe zbog volatilnosti i vrijednosti najbolje procjene obveza označen u vezanoj valuti bez prilagodbe zbog volatilnosti za koju se upotrebljava osnovna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa za euro, prilagođena za valutni rizik u skladu s člankom 48. stavkom 1. ove Uredbe, ako su obje vrijednosti utvrđene u skladu s člankom 75. Direktive 2009/138/EZ;

(b)VA* označava najveću vrijednost zamišljene prilagodbe zbog volatilnosti za euro i zamišljene prilagodbe zbog volatilnosti za vezanu valutu, izračunan u skladu s člankom 77.d stavkom 3. Direktive 2009/138/EZ, pod pretpostavkom da je omjer osjetljivosti kreditnih prinosa jednak 1;

(c)BEL* označava zbroj vrijednosti najbolje procjene obveza društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje iskazane u eurima i vrijednosti najbolje procjene obveza iskazane u vezanoj valuti i za koju se osnovna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa za euro, prilagođena za valutni rizik, upotrebljava u skladu s člankom 48. stavkom 1., ako su obje vrijednosti utvrđene u skladu s člankom 75. Direktive 2009/138/EZ, pod pretpostavkom da se na relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa primjenjuje zamišljena prilagodba zbog volatilnosti.

Za potrebe točke (c) provodi se revalorizacija najbolje procjene, uzimajući u obzir učinak budućih diskrecijskih naknada. Međutim, za tu revalorizaciju ne uzima se u obzir utjecaj promjene kreditnih prinosa na vrijednost imovine koju drži društvo.

4.    Ako je omjer osjetljivosti kreditnog prinosa za određenu valutu posljednji put izračunan manje od godinu dana prije referentnog datuma za vrednovanje najbolje procjene obveza, društva za osiguranje i društva za reosiguranje nisu dužna ponovno izračunati omjer ako svojem nadzornom tijelu mogu dokazati da se omjer nije značajno promijenio.”;

(20)umeće se sljedeći članak 54.a:

„Članak 54.a
Restrukturirana imovina

1.    Za potrebe stavka 2. „restrukturirana imovina” znači imovina čiji novčani tokovi ovise o uspješnosti druge temeljne financijske imovine.

2.    Ne dovodeći u pitanje članak 77.b Direktive 2009/138/EZ, društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje dopušteno je u dodijeljeni portfelj imovine iz tog članka uključiti restrukturiranu imovinu samo ako nadzornom tijelu mogu dokazati sljedeće:

(a)temeljna financijska imovina restrukturirane imovine omogućuje dovoljno fiksnu razinu prihoda tako da su novčani tokovi restrukturirane imovine i sami dovoljno fiksni;

(b)novčane tokove restrukturirane imovine podupiru obilježja za sposobnost pokrivanja gubitaka kako bi ti novčani tokovi ostali dovoljno fiksni u slučaju promjene uvjeta poslovanja;

(c)ako temeljna financijska imovina uključuje financijska jamstva, tim se jamstvima ne povećava uravnotežena prilagodba u izračunu u skladu s člankom 77.c Direktive 2009/138/EZ i člankom 53. ove Uredbe;

(d)društvo može pravilno utvrditi, mjeriti, pratiti, upravljati, kontrolirati i izvješćivati o rizicima temeljne financijske imovine.”;

(21)u članku 68. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na strateška sudjelovanja u smislu članka 171. ove Uredbe ako je sudjelujuće društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje dobilo odobrenje iz članka 92. stavka 1.a drugog podstavka Direktive 2009/138/EZ.”;

(22)u članku 70. stavku 1. točki (e) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.    premašuju pretpostavljeni potrebni solventni kapital u slučaju namjenskih sredstava utvrđenih u skladu s člankom 81. stavkom 1.;”;

(23)umeću se sljedeći članci 70.a i 70.b:

„Članak 70.a
Predvidive dividende i raspodjele

1.    Za potrebe članka 70. stavka 1. točke (b) iznos predvidivih dividendi i raspodjela utvrđuje se u skladu s pristupom obračuna po nastanku obveze utvrđenim u stavcima od 2. do 6. ovog članka.

2.    Iznos dividendi i raspodjela smatra se predvidivim ako su upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo ili druge osobe koje stvarno upravljaju poduzećem službeno donijele ili predložile relevantnom tijelu odluku o iznosu dividende ili raspodjela koje treba isplatiti.

3.    Prije nego što upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo ili druge osobe koje stvarno upravljaju društvom formalno donesu ili predlože relevantnom tijelu odluku o iznosu dividende ili raspodjela koje treba isplatiti, iznos predvidive dividende ili raspodjela za razmatranu financijsku godinu jednak je zbroju sljedećeg:

(a)punog iznosa vjerojatne dividende ili raspodjela koje će se isplatiti u tekućoj financijskoj godini, koji odgovara dobiti iz prethodnih financijskih godina;

(b)bilo čega od sljedećeg:

i.umnožak stope isplate dividendi ili raspodjela i kumulativne dobiti tijekom poslovne godine, ostvarene ili procijenjene, ovisno o slučaju, između početka tekuće financijske godine i referentnog datuma za izračun pričuve za usklađivanje;

ii.umnoška procijenjenog iznosa dividende ili raspodjela koje odgovaraju dobiti za cijelu tekuću financijsku godinu i dijela te financijske godine koji je istekao do referentnog datuma za izračun pričuve za usklađivanje.

Za potrebe prvog podstavka „dobit” ima isto značenje kao u primjenjivom računovodstvenom okviru.

4.    Za potrebe stavka 3. točke (b) stopa isplate ili iznos isplate dividendi ili raspodjela utvrđuje se na temelju politike dividendi ili raspodjele koju je odobrilo upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo. Ako politika dividendi ili raspodjela sadržava raspon isplate umjesto fiksne vrijednosti, upotrebljava se gornja granica raspona.

5.    Ako odobrena politika dividendi ili raspodjele iz stavka 4. ne postoji ili ako nadzorno tijelo smatra da je vjerojatno da društvo neće primjenjivati svoju politiku dividendi ili raspodjele ili ako ta politika nije razborita osnova za određivanje iznosa odbitka, stopa isplate ili iznos isplate dividende ili raspodjele temelji se na najrazboritijem od sljedećih pristupa:

(a)prosječna stopa ili iznos isplate dividende ili raspodjele ili tijekom tri financijske godine koje prethode tekućoj financijskoj godini;

(b)stopa ili iznos isplate dividende ili raspodjele financijske godine koja prethodi tekućoj financijskoj godini;

(c)relevantne javne objave o isplati dividendi ili raspodjela.

6.    Društvo iz izračuna dividende ili raspodjele može isključiti stopu isplate ili iznos isplate iz stavka 4. točaka (a) i (b), iznimnu isplatu ili neisplatu dividendi ili raspodjela, pod uvjetom da nadzornom tijelu može dokazati da ta isplata ili neisplata nije reprezentativna za njegovu politiku dividendi ili raspodjela ili prethodnu praksu raspodjele.

Članak 70.b
Zahtjevi za otplatu i otkup za razvrstavanje u vlastita sredstva

1.    Za potrebe ovog odjeljka svaka transakcija ili aranžman koji ima isti gospodarski učinak kao i otplata ili otkup radi sposobnosti pokrivanja gubitaka ili iznosa prihvatljivih vlastitih sredstava smatra se otplatom ili otkupom.

2.    Za potrebe stavka 1. smatra se da otkupi dionica imaju isti gospodarski učinak kao i otplata ili otkup, osim ako se otkupljene dionice koriste za izvršenje dioničkih opcija, odmah ili u roku od najviše mjesec dana od datuma izvršenja programa otkupa dionica.”;

(24)Članak 81. mijenja se kako slijedi:

(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Prilagodba za namjenske fondove”;

(b)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.u prvom podstavku točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)    stavke ograničenih vlastitih sredstava u namjenskom fondu;

(b)    pretpostavljeni potrebni solventni kapital za namjenski fond.”;

ii.treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

Ako društvo računa potrebni solventni kapital uporabom unutarnjeg modela, pretpostavljeni potrebni solventni kapital računa se uporabom tog unutarnjeg modela kao da se društvo bavi samo djelatnošću iz namjenskog fonda.”;

(25)u članku 84. stavku 4. prvi podstavak mijenja se kako slijedi:

(a)točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)    glavna je svrha povezanog društva držati imovinu i upravljati njome u ime sudjelujućeg društva ili bilo kojeg drugog društva grupe kojoj pripada sudjelujuće društvo;”;

(b)točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)    povezano društvo ne obavlja nikakve značajne poslove osim ulaganja u korist sudjelujućeg društva ili bilo kojeg drugog društva grupe kojoj sudjelujuće društvo pripada.”;

(26)umeće se sljedeći članak 89.a:

„Članak 89.a
Pojednostavnjeni izračun za modul ili podmodul rizika koji nije značajan

1.    Kako bi procijenila ispunjavaju li jedan ili više modula ili podmodula rizika uvjete iz članka 109. stavaka 2. i 3. Direktive 2009/138/EZ, društva za osiguranje i društva za reosiguranje izračunavaju svaki od tih modula ili podmodula zasebno.

Za potrebe prvog podstavka društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogu upotrijebiti pojednostavnjeni izračun, pod uvjetom da su u skladu s člancima 88. i 89. ove Uredbe, ali ne za modul tržišnog rizika ili bilo koji podmodul rizika unutar tog modula rizika.

2.    Ako jedan ili više modula ili podmodula rizika, osim modula tržišnog rizika ili bilo kojeg podmodula rizika unutar modula tržišnog rizika, ispunjavaju uvjete iz članka 109. stavaka 2. i 3. Direktive 2009/138/EZ, vrijednost svakog od tih modula ili podmodula rizika može se izračunati za svaki referentni datum najkasnije tri godine od referentnog datuma izračuna iz stavka 1. ovog članka, kako slijedi:

pri čemu:

(d) označava potrebni solventni kapital za određeni modul rizika ili podmodul k koji ispunjava uvjete iz članka 109. stavka 2. Direktive 2009/138/EZ na referentni datum t;

(e) označava ishod izračuna modula rizika ili podmodula k iz stavka 1.;

(f) označava mjeru opsega specifičnog za određeno društvo za modul ili podmodul rizika k, na referentni datum t.

(g) označava faktor rizika za modul ili podmodul rizika k, izračunan u skladu sa stavkom 3.

Za potrebe prvog podstavka točke (c) društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje nadzornom tijelu obrazlaže primjerenost korištene mjere opsega specifičnog za određeno društvo.

3.    Čimbenik rizika iz stavka 2. prvog podstavka točke (d) izračunava se na sljedeći način:

pri čemu označava mjeru opsega specifičnog za određeno društvo za modul ili podmodul rizika k, na referentni datum izračuna iz stavka 1.”;

(27)u članku 90.b dodaje se sljedeći stavak 6.:

„6.    Za potrebe stavaka od 1. do 5. primjenjuje se članak 120. stavak 1.a.”;

(28)umeće se sljedeći članak 107.a:

„Članak 107.a
Pojednostavljeni izračun učinka smanjenja rizika za ugovore o reosiguranju, izvedenice ili sekuritizacije

1.    Ako se ispune uvjeti iz članka 88., društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogu izračunati učinak smanjenja rizika na preuzeti i tržišni rizik ugovora o reosiguranju, sekuritizacije ili izvedenice iz članka 196. sa sljedećom vanjskom drugom ugovornom stranom kako slijedi:

pri čemu:

(h) označava zbroj apsolutnih vrijednosti izloženosti u slučaju neispunjavanja obveza iz ugovora o reosiguranju, subjekta posebne namjene, sekuritizacije i izvedenice prema svakoj vanjskoj drugoj ugovornoj strani CE;

(i) označava apsolutnu vrijednost izloženosti po neispunjenju obveza ugovora o reosiguranju, subjekta posebne namjene, sekuritizacije i izvedenice prema vanjskoj drugoj ugovornoj strani i;

(c)RMtotal označava ukupni učinak smanjenja rizika izračunan u skladu sa stavkom 3.;

(d)zbroj obuhvaća sve izloženosti drugih ugovornih strana.

2.    Za potrebe stavka 1. točaka (a) i (b) vrijednost izloženosti po neispunjenju obveza ugovora o reosiguranju i sekuritizacije prema drugoj ugovornoj strani vrijednost je najbolje procjene iznosa koji se mogu naplatiti na temelju ugovora o reosiguranju i sekuritizacije prema toj drugoj ugovornoj strani.

3.    Za potrebe stavka 1. točke (c) ukupni učinak smanjenja rizika jednak je razlici između sljedećeg potrebnog kapitala:

(a)hipotetski osnovni potrebni solventni kapital pod pretpostavkama da modul rizika neispunjenja obveza druge ugovorne strane jednak 0 i da ugovor o reosiguranju, subjekt posebne namjene, sekuritizacija ili izvedenica uključeni u opseg pojednostavnjenog izračuna iz stavka 1. ne postoje;

(b)hipotetski osnovni potrebni solventni kapital pod pretpostavkama da modul rizika neispunjenja obveza druge ugovorne strane iznosi 0.”;

(29)članak 117. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)    σ(res,s) označava standardno odstupanje rizika pričuva neživotnog osiguranja segmenta sutvrđenog u stavcima 4. i 5.;”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    Za sve segmente iz Priloga II. standardno odstupanje premijskog rizika neživotnog osiguranja pojedinog segmenta jednako je umnošku standardnog odstupanja bruto premijskog rizika neživotnog osiguranja segmenta iz Priloga II. i čimbenika prilagodbe neproporcionalnog reosiguranja ako je za taj konkretni segment uspostavljeno neproporcionalno reosiguranje ili čimbenik od 100 % u drugim slučajevima. Za segmente 1, 4 i 5 iz Priloga II. čimbenik prilagodbe neproporcionalnog reosiguranja iznosi 80 %. Za sve druge segmente iz Priloga II čimbenik prilagodbe neproporcionalnog reosiguranja iznosi 100 %.”;

(c)dodaju se sljedeći stavci 4. i 5.:

„4.    Za sve segmente iz Priloga II. standardno odstupanje rizika pričuva neživotnog osiguranja pojedinog segmenta jednako je produktu standardnog odstupanja bruto rizika pričuva neživotnog osiguranja segmenta iz Priloga II. i čimbenika prilagodbe neproporcionalnog reosiguranja ako je za taj konkretni segment uspostavljeno neproporcionalno reosiguranje ili čimbenik od 100 % u drugim slučajevima.

Ako je neproporcionalno reosiguranje pokriće nepovoljnog razvoja koje ispunjava uvjete iz trećeg podstavka, čimbenik prilagodbe za neproporcionalno reosiguranje iz prvog podstavka jednak je sljedećem:

Adjust(NP,s) = max(0 ; )

pri čemu:

(a)V(net,res,s) označava najbolju zamišljenu procjenu obveza osiguranja i obveza reosiguranja u segmentu nakon odbitka iznosa koji se mogu naplatiti na temelju ugovora o reosiguranju i od subjekata posebne namjene u okviru pokrića nepovoljnog razvoja;

(j) označava standardno odstupanje rizika pričuva neživotnog osiguranja segmenta s utvrđenog u Prilogu II.;

(c)ADC(rec,s) označava naplatu iz pokrića nepovoljnog razvoja na temelju scenarija rizika pričuva;

(d)Par označava najveću vrijednost dodatne premije reosiguranja, ili njezina ekvivalenta, i nule;

(e)C označava ustupanje reosiguratelju, izraženo kao postotak iznosa potraživanja između točaka spajanja i točaka razdvajanja koje reosiguranje pokriva;

(f)Pr označava faktor opreznosti, koji iznosi 100 %.

Pokrića nepovoljnog razvoja iz drugog podstavka ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)svako pokriće nepovoljnog razvoja primjenjuje se samo na jednu posebnu skupinu polica s istim obilježjima rizika unutar istog segmenta te ima zasebnu i različitu točku spajanja i razdvajanja;

(b)točka spajanja iz točke (a) ne premašuje produkt vrijednosti V(net,res,s) iz drugog podstavka točke (a) i zbroj 1 i σ(res,s, annex) iz točke (b) tog podstavka.

Za neproporcionalno reosiguranje, osim onog iz drugog podstavka, čimbenik prilagodbe iznosi 100 %.

5.    Pokriće nepovoljnog razvoja iz stavka 4. drugog podstavka točke (c) jednako je sljedećem:

ADC(rec,s) =min [​⋅ (1+ 3 ⋅ σ(res,s,annex)​) − R(ap) ; R(cs)]

pri čemu:

(a)V(net,res,s) označava najbolju zamišljenu procjenu obveza osiguranja i obveza reosiguranja u segmentu nakon odbitka iznosa koji se mogu naplatiti na temelju ugovora o reosiguranju i od subjekata posebne namjene u okviru pokrića nepovoljnog razvoja;

(b)σ(res,s, prilog) označava standardno odstupanje rizika pričuva neživotnog osiguranja segmenta s utvrđenog u Prilogu II.;

(c)R(ap) označava točku spajanja strukture reosiguranja;

(d)R(cs) označava veličinu pokrića nepovoljnog razvoja koja ostaje dostupna društvu za osiguranje odnosno društvu za reosiguranje.”;

(30)u članku 120. umeće se sljedeći stavak 1.a:

ƒ„1.a    Za potrebe stavka 1. primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„oluja” znači meteorološka opasnost koja se odnosi na slučajeve oluja koje obilježavaju vjetrovi velike brzine uzrokovani atmosferskim poremećajima, uključujući izvantropske i tropske ciklone; oluja obuhvaća olujni udar ako je stvarno prisutan, ali ne obuhvaća konvektivne oluje;

(b)„potres” znači geofizička opasnost koju obilježavaju iznenadni pomak dijela Zemljine kore duž geološkog rasjeda pogreške i posljedično podrhtavanje tla; potres ne obuhvaća tsunami ili požar nakon seizmičkog događaja;

(c)„poplava” znači hidrološka opasnost koja uključuje privremeno poplavljivanje inače suhog zemljišta vodom zbog prelijevanja kopnenih ili površinskih voda, uključujući riječne ili pluvijalne poplave, površinske vode ili pluvijalne poplave uzrokovane padalinama, ili bujice, neovisno o tome jesu li posljedica riječnih, pluvijalnih ili kombiniranih uzroka; poplava ne obuhvaća olujni udar;

(d)„tuča” znači meteorološka opasnost koja uključuje pad krutih grumena ili zrnaca leda i obuhvaća teške konvektivne oluje, tornada i munje;

(e)„slijeganje tla” znači geofizička opasnost koja uključuje potonuće tla zbog promjena ispodpovršinskih uvjeta uzrokovanih djelovanjem prirode ili ljudskim djelovanjem, uključujući stezanje ili bubrenje glinenih tala.”;

(31)u članku 123. stavku 7. formula se zamjenjuje sljedećim:

„SI(flood,r,i) = SI(property,r,i) + SI(onshore-property, r,i) +1,5 SI(motor,r,i)”;

(32)u članku 124. stavku 7. formula se zamjenjuje sljedećim:

„SI(hail,r,i) = SI(property,r,i) + SI(onshore-property, r,i) +10 SI(motor,r,i)”;

(33)članak 125. zamjenjuje se sljedećim:

ƒ„Članak 125.
Podmodul rizika slijeganja tla

1.    Potrebni kapital za rizik slijeganja tla izračunava se prema formuli:

pri čemu:

(a)zbroj uključuje sve moguće kombinacije (r, s) regija iz Priloga VIII.a;

(b)CorrS(r,s) označava koeficijent korelacije za rizik slijeganja tla za regiju r i regiju s kako je utvrđeno u Prilogu VIII.a;

(c)SCR(subsidence,r) i SCR(subsidence,s) označavaju potrebni kapital za rizik slijeganja tla pojedinačno za regiju r i regiju s;

(d)SCR(subsidence, other) označava potrebni kapital za rizik slijeganja tla u regijama koje nisu utvrđene Prilogom XIII.

2.    Za sve regije iz Priloga VIII.a potrebni kapital za rizik slijeganja tla u određenoj regiji r jednak je gubitku osnovnih vlastitih sredstava društava za osiguranje ili društava za reosiguranje koji bi nastao zbog trenutačnog gubitka iznosa koji je, bez odbitka iznosa koji se mogu naplatiti na temelju ugovora o reosiguranju i od subjekata posebne namjene, jednak sljedećem:

pri čemu:

(a)zbroj uključuje sve moguće kombinacije zona rizika (i, j) regije r iz Priloga IX.;

(b)Corr(subsidence,r,i,j) označava koeficijent korelacije za rizik slijeganja tla u zonama rizika i i j regije r iz Priloga XXVI.;

(c)WSI(subsidence,r,i) i WSI(subsidence,r,j) označavaju ponderirane osigurane iznose za rizik slijeganja tla u zonama rizika i i j u regiji r iz Priloga IX.

3.    Za sve regije iz Priloga VIII.a i sve zone rizika tih regija iz Priloga IX. ponderirani osigurani iznos za rizik slijeganja tla u određenoj zoni rizika i određene regije r jednak je sljedećem:

WSI(subsidence,i) = Q(subsidence,r) · W(subsidence,r,i) · SI(subsidence,r,i)

pri čemu:

(a)W(subsidence,r,i) označava ponder rizika za rizik slijeganja tla u zoni rizika i regije r iz Priloga X.;

(b)SI(subsidence,r,i) označava iznos koji društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje osigurava za vrste osiguranja 7 i 19 iz Priloga I. u vezi s ugovorima koji pokrivaju rizik slijeganja tla stambenih zgrada u zoni slijeganja tla i regije r;

(c)Q(subsidence,r) označava čimbenik rizika slijeganja tla za regiju r iz Priloga VIII.a.

Ako je iznos utvrđen za određenu zonu rizika u skladu s prvim podstavkom veći od iznosa (koji se u ovom podstavku naziva „niži iznos”) koji je, bez odbitka iznosa koji se mogu naplatiti na temelju ugovora o reosiguranju i od subjekata posebne namjene, jednak zbroju mogućih gubitaka koje društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje mogu nastati zbog rizika slijeganja tla u toj zoni rizika, uzimajući u obzir uvjete njihovih specifičnih polica osiguranja, uključujući sva ugovorna ograničenja plaćanja, društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje može, na temelju alternativnog izračuna, odrediti ponderirani iznos osiguran za rizik slijeganja tla u toj zoni rizika kao niži iznos.”;

(34)članak 129. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)formula se zamjenjuje sljedećim:

„Lmotor = max (8 100 000; 67 500”;

(b)točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)    Na označava broj vozila koje društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje osigurava u vrstama osiguranja 4 i 16 iz Priloga I., s procijenjenom gornjom granicom police većom od 32 400 000 EUR;

(b)    Nb označava broj vozila koje društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje osigurava u vrstama osiguranja 4 i 16 iz Priloga I., s procijenjenom gornjom granicom police od 32 400 000 EUR ili nižom.”;

(35)članak 130. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. točki (a) „250 000 EUR” zamjenjuje se s „337 500 EUR”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4.    Za izračun hipotetskog potrebnog kapitala iz članka 196. točke (a), pri utvrđivanju skupa morskih, riječnih, jezerskih plovila i plovila za plovidbu kanalima koji odgovara najvećem osiguranom iznosu u skladu sa stavkom 2. ovog članka te skupa odobalnih naftnih i plinskih platformi koji odgovara najvećem osiguranom iznosu u skladu sa stavkom 3. ovog članka uzima se u obzir postojanje ugovora o reosiguranju, subjekata posebne namjene i sekuritizacija.”;

(36)u članku 131. dodaje se sljedeći podstavak:

„Pri izračunu hipotetskog potrebnog kapitala iz članka 196. točke (a), pri utvrđivanju skupa zrakoplova koji odgovara najvećem osiguranom iznosu u skladu s ovim člankom uzima se u obzir postojanje ugovora o reosiguranju, subjekata posebne namjene i sekuritizacija.”;

(37)u članku 132. dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4.    Za potrebe izračuna hipotetskog potrebnog kapitala iz članka 196. točke (a), pri utvrđivanju skupa zgrada koji odgovara najvećoj koncentraciji rizika požara u skladu s ovim člankom uzima se u obzir postojanje ugovora o reosiguranju, subjekata posebne namjene i sekuritizacija.”;

(38)u članku 142. stavku 6. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Događaji iz prvog podstavka dosljedno se primjenjuju na sve predmetne ugovore o osiguranju ili reosiguranju. U vezi s ugovorima o reosiguranju događaj iz točaka (a) i (b) prvog stavka primjenjuje se na temeljne ugovore o osiguranju.”;

(39)članak 148. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)    σ(res,s) označava standardno odstupanje rizika pričuva NSLT zdravstvenog osiguranja segmenta s kako je utvrđen u stavcima 4. i 5.;

(b)u stavku 3. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

”    Za sve segmente iz Priloga XIV. standardno odstupanje rizika pričuva neživotnog osiguranja pojedinog segmenta jednako je produktu standardnog odstupanja bruto rizika pričuva neživotnog osiguranja segmenta iz Priloga XIV. i čimbenika prilagodbe neproporcionalnog reosiguranja ako je za taj konkretni segment uspostavljeno neproporcionalno reosiguranje ili čimbenik od 100 % u drugim slučajevima.”;

(c)dodaju se sljedeći stavci 4. i 5.:

„4.    Za sve segmente iz Priloga XIV. standardno odstupanje rizika pričuva NSLT-a pojedinog segmenta jednako je umnošku standardnog odstupanja bruto rizika pričuva NSLT-a segmenta iz Priloga XIV. i čimbenika prilagodbe neproporcionalnog reosiguranja ako je za taj konkretni segment uspostavljeno neproporcionalno reosiguranje ili čimbenik od 100 % u drugim slučajevima.

Ako je neproporcionalno reosiguranje pokriće nepovoljnog razvoja koje ispunjava uvjete iz četvrtog podstavka, čimbenik prilagodbe za neproporcionalno reosiguranje iz prvog podstavka jednak je sljedećem:

Adjust(NP,s) = max ( 0 ; )

pri čemu:

(a)V(net,res,s) označava zamišljenu najbolju procjenu obveza osiguranja i obveza reosiguranja u segmentu nakon odbitka iznosa koji se mogu naplatiti na temelju ugovora o reosiguranju i od subjekata posebne namjene u okviru pokrića nepovoljnog razvoja;

(k) označava standardno odstupanje rizika pričuva NSLT zdravstvenog osiguranja segmenta s utvrđenog u Prilogu XIV.;

(c)ADC(rec,s) označava naplatu iz pokrića nepovoljnog razvoja na temelju scenarija rizika pričuva;

(d)Par označava najveću vrijednost dodatne premije reosiguranja, ili njezina ekvivalenta, i nule;

(e)C označava ustupanje reosiguratelju, izraženo kao postotak iznosa potraživanja između točaka spajanja i točaka razdvajanja koje reosiguranje pokriva;

(f)Pr označava faktor opreznosti, koji iznosi 100 %.

Pokrića nepovoljnog razvoja iz drugog podstavka ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)svako pokriće nepovoljnog razvoja primjenjuje se samo na jednu posebnu skupinu polica s istim obilježjima rizika unutar istog segmenta te ima zasebnu i različitu točku spajanja i razdvajanja;

(b)točka spajanja iz točke (a) ne premašuje produkt vrijednosti V(net,res,s) iz drugog podstavka točke (a) i zbroj 1 i σ(res,s,annex) iz točke (b) tog podstavka.

Za neproporcionalno reosiguranje, osim onog iz drugog podstavka, čimbenik prilagodbe iznosi 100 %.

5.    Pokriće nepovoljnog razvoja iz stavka 4. drugog podstavka točke (c) jednako je sljedećem:

ADC(rec,s) = min[​⋅ (1+ 3 ⋅ σ(res,s,annex)​) − R(ap) ; R(cs)]

pri čemu:

(a)V(net,res,s) označava zamišljenu najbolju procjenu obveza osiguranja i obveza reosiguranja u segmentu nakon odbitka iznosa koji se mogu naplatiti na temelju ugovora o reosiguranju i od subjekata posebne namjene u okviru pokrića nepovoljnog razvoja;

(b)R(ap) označava točku spajanja strukture reosiguranja;

(c)R(cs) označava veličinu pokrića nepovoljnog razvoja koja ostaje dostupna društvu za osiguranje odnosno društvu za reosiguranje;

(l) označava standardno odstupanje rizika pričuva NSLT zdravstvenog osiguranja segmenta s utvrđenog u Prilogu XIV.”;

(40)članak 157. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 157.
Podmodul rizika troškova zdravstvenog osiguranja

Potrebni kapital za rizik troškova zdravstvenog osiguranja jednak je gubitku osnovnih vlastitih sredstava društva za osiguranje i društva za reosiguranje koji bi nastao zbog spoja sljedećih trenutačnih trajnih promjena:

(a)povećanja od 10 % troškova koji se uzimaju u obzir prilikom izračuna tehničkih pričuva;

(b)povećanja stope inflacije troškova (izražene u postotku) za 1 postotni bod koja se primjenjuju pri izračunu tehničkih pričuva.

Za obveze reosiguranja društva za osiguranje i društva za reosiguranje primjenjuju te promjene na svoje troškove te, ako je relevantno, i na troškove društava cedenata.”;

(41)u članku 164. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.    Parametar korelacije Corr(i,j) iz stavka 2. jednak je stavci navedenoj u retku i i stupcu j sljedeće korelacijske tablice:

Parametar A jednak je 0 ako je potrebni kapital za kamatni rizik iz članka 165. potrebni kapital iz točke (a) toga članka. U svim ostalim slučajevima parametar A iznosi 0,5.

Parametar B jednak je 0 ako je potrebni kapital za kamatni rizik iz članka 165. potrebni kapital iz točke (a) toga članka. U svim ostalim slučajevima parametar B iznosi 0,25.”;

(42)u članku 165. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Potrebni kapital za kamatni rizik iz članka 105. stavka 5. drugog podstavka točke (a) Direktive 2009/138/EZ jednak je većem od sljedećih iznosa: 

(a) zbroj potrebnog kapitala u svim valutama za rizik povećanja vremenske strukture kamatnih stopa u skladu s člankom 166. ove Uredbe; 

(b) zbroj potrebnog kapitala u svim valutama za rizik smanjenja vremenske strukture kamatnih stopa u skladu s člankom 167. ove Uredbe. 

Odstupajući od prvog podstavka, ako je domaća valuta države članice vezana uz euro, a osnovna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa za euro, prilagođena za valutni rizik, koristi se za izračun najbolje procjene u vezi s obvezama osiguranja ili obveze reosiguranja iskazanima u toj valuti u skladu s člankom 48. stavkom 1., društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogu izračunati jedinstveni potrebni kapital za rizik zajedničkog povećanja ili, ovisno o slučaju, smanjenja vremenske strukture kamatnih stopa iskazanih u eurima i toj valuti.”; 

(43)članak 166. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.    Potrebni kapital za rizik povećanja vremenske strukture kamatnih stopa za određenu valutu jednak je gubitku osnovnih vlastitih sredstava koji bi nastao zbog trenutačnog povećanja osnovnih nerizičnih kamatnih stopa za tu valutu prema različitim rokovima dospijeća. Povećana osnovna nerizična kamatna stopa za određeno dospijeće izračunava se u skladu sa stavcima 2. i 2.a.

2.    Za određenu valutu i za dospijeća do prve točke izglađivanja i uključujući tu točku, povećana osnovna nerizična kamatna stopa jednaka je sljedećem:

= ⋅ (1 + ) +

pri čemu:

označava dospijeće u godinama;

(m) označava povećanu nerizičnu kamatnu stopu pri dospijeću m;

(c)rm označava aktualnu nerizičnu kamatnu stopu pri dospijeću m;

(n) izračunava se na sljedeći način:

i.za dospijeća m kraća od godinu dana, iznosi 61 %, a 2,14 %;

ii.za dospijeća m izražena u godinama, koja su cijeli broj od 1 do 50 godina, imaju vrijednosti u skladu sa sljedećom tablicom:

iii.za dospijeća m od najmanje 60 godina iznosi 0 %; za dospijeća od najmanje 90 godina iznosi 20 %;

iv.za druga dospijeća m koja nisu navedena u podtočkama od i. do iii. vrijednosti i linearno se interpoliraju.”;

(b)umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a    Za određenu valutu i za dospijeća dulja od prve točke izglađivanja povećanje nerizične osnovne kamatne stope dobivaju se primjenom metode ekstrapolacije iz članka 77.a Direktive 2009/138/EZ na relevantnu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa u stresnim uvjetima, pri čemu se relevantna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa u stresnim uvjetima određuje primjenom sljedećih pretpostavki:

(a)krajnji terminski tečaj u stresnim uvjetima jednak je zbroju 15 baznih bodova i aktualnoga krajnjeg terminskog tečaja;

(b)stres na posljednje likvidne terminske tečajeve utvrđuje se primjenom pondera korištenih za određivanje aktualnog posljednjeg terminskog tečaja iz članka 46. stavka 1.c na stres koji se primjenjuju na kamatne stope koje odgovaraju dospijećima iz točaka (a) i (b) tog članka, pod pretpostavkom da se stavak 2. ovog članka primjenjuje na ta dospijeća.”;

(44)članak 167. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.    Potrebni kapital za rizik smanjenja vremenske strukture kamatnih stopa za određenu valutu jednak je gubitku osnovnih vlastitih sredstava koji bi nastao zbog trenutačnog smanjenja osnovnih nerizičnih kamatnih stopa za tu valutu prema različitim rokovima dospijeća ako se smanjena osnovna nerizična kamatna stopa za određeno dospijeće izračunava u skladu sa stavcima 2. i 2.a.

U svakom slučaju nijedna smanjena osnovna nerizična kamatna stopa ne smije biti niža od donje granice ovisne o dospijeću. Donja granica određuje se na sljedeći način:

(a)za dospijeća od 1 do 7 godina, donja granica iznosi –1,25 %;

(b)za dospijeća od najmanje 20 godina donja granica iznosi –0,893 %;

(c)za dospijeća od 7 do 20 godina, donja granica linearno se interpolira.

2.    Za određenu valutu i za dospijeća do prve točke izglađivanja i uključujući tu točku smanjena osnovna nerizična kamatna stopa jednaka je sljedećem:

= ⋅ (1 – ) –

pri čemu:

označava dospijeće u godinama;

(o) označava smanjenu nerizičnu kamatnu stopu pri dospijeću m;

(c)rm označava aktualnu nerizičnu kamatnu stopu pri dospijeću m;

(p) i izračunavaju se kako slijedi:

i.za dospijeća m niža od godine dana iznosi 58 %, a 1,16 %;

ii.za dospijeća m izražena u godinama, koja su cijeli broj od 1 do 50, i imaju vrijednosti u skladu sa sljedećom tablicom:

iii.za dospijeća m od najmanje 60 godina iznosi 0 %; za dospijeća od najmanje 90 godina iznosi 20 %;

iv.za druga dospijeća m koja nisu navedena u podtočkama od i. do iii. vrijednosti i linearno se interpoliraju.”;

(b)umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a    Za određenu valutu i za dospijeća dulja od prve točke izglađivanja, smanjene osnovne nerizične kamatne stope dobivaju se primjenom metode ekstrapolacije iz članka 77.a Direktive 2009/138/EZ na relevantnu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa u stresnim uvjetima, pri čemu se relevantna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa u stresnim uvjetima određuje primjenom sljedećih pretpostavki:

(a)krajnji terminski tečaj u stresnim uvjetima jednak je razlici između aktualnoga krajnjeg terminskog tečaja i 15 baznih bodova;

(b)stres na posljednje likvidne terminske tečajeve utvrđuje se primjenom pondera korištenih za određivanje aktualnog posljednjeg terminskog tečaja iz članka 46. stavka 1.c na stres koji se primjenjuju na kamatne stope koje odgovaraju dospijećima iz točaka (a) i (b) tog članka, pod pretpostavkom da se stavak 2. ovog članka primjenjuje na ta dospijeća.”;

(45)u članku 168.a stavku 1. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)    svako društvo ispunjava najmanje jedan od sljedećih uvjeta za svaku od posljednje tri financijske godine koje završavaju prije datuma na koji se izračunava potrebni solventni kapital:

i.godišnji promet društva veći je od 12 800 000 EUR;

ii.ukupna bilanca društva veća je od 12 800 000 EUR;

iii.broj zaposlenika društva veći je od 50;”;

(46)članak 169. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)    trenutačnog smanjenja koje iznosi 22 % vrijednosti ulaganja u vlasničke vrijednosne papire vrste 1 koja se tretiraju kao dugoročna vlasnička ulaganja u skladu s člankom 105.a Direktive 2009/138/EZ;”;

(b)u stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)    trenutačnog smanjenja koje iznosi 22 % vrijednosti ulaganja u vlasničke vrijednosne papire vrste 2 koja se tretiraju kao dugoročna vlasnička ulaganja u skladu s člankom 105.a Direktive 2009/138/EZ;”;

(c)u stavku 3. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)    trenutačnog smanjenja koje iznosi 22 % vrijednosti ulaganja u prihvatljive vlasničke vrijednosne papire za financiranje infrastrukture koja se tretiraju kao dugoročna vlasnička ulaganja u skladu s člankom 105.a Direktive 2009/138/EZ;”;

(d)u stavku 4. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)    trenutačnog smanjenja koje iznosi 22 % vrijednosti ulaganja u prihvatljive vlasničke vrijednosne papire infrastrukturnih poduzeća koja se tretiraju kao dugoročna vlasnička ulaganja u skladu s člankom 105.a Direktive 2009/138/EZ;”;

(e)dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5.    Za potrebe stavaka od 1. do 4., ako je vrijednost vlasničkog ulaganja negativna i ako gubici koji mogu nastati pri ulaganju mogu premašiti iznos koji je uložilo društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje, primjenjuje se sljedeće:

(a)izraz „vrijednost ulaganja u vlasničke vrijednosne papire vrste 1” znači „apsolutna vrijednost ulaganja u vlasničke vrijednosne papire vrste 1”;

(b)izraz „vrijednost ulaganja u vlasničke vrijednosne papire vrste 2” znači „apsolutna vrijednost ulaganja u vlasničke vrijednosne papire vrste 2”;

(c)izraz „vrijednost ulaganja u prihvatljive vlasničke vrijednosne papire” znači „apsolutna vrijednost ulaganja u prihvatljive vlasničke vrijednosne papire”; i

(d)izraz „vrijednost ulaganja u prihvatljive vlasničke vrijednosne papire infrastrukturnih poduzeća” znači „vrijednost ulaganja u prihvatljive vlasničke vrijednosne papire infrastrukturnih poduzeća.

Prvi podstavak ne primjenjuje se ni na jednu kratku poziciju vlasničkih instrumenata.

Za potrebe stavaka od 1. do 4. društva za osiguranje i društva za reosiguranje pretpostavljaju da vlasnička ulaganja s negativnim vrijednostima osim onih iz prvog podstavka imaju vrijednost 0.”;

(47)članak 170. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Ako društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje dobije odobrenje nadzornih tijela za primjenu odredaba iz članka 304. stavka 1. Direktive 2009/138/EZ prije 29. siječnja 2027., potrebni kapital za vlasničke vrijednosne papire vrste 1 jednak je gubitku osnovnih vlastitih sredstava koji bi nastao zbog sljedećih trenutačnih smanjenja:”;

(b)u stavku 2. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Ako društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje dobije odobrenje nadzornih tijela za primjenu odredbi članka 304. stavka 1. Direktive 2009/138/EZ prije 29. siječnja 2027., potrebni kapital za vlasničke vrijednosne papire vrste 2 jednak je gubitku osnovnih vlastitih sredstava koji bi nastao zbog sljedećih trenutačnih smanjenja:”;

(c)u stavku 3. uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„Ako društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje dobije odobrenje nadzornih tijela za primjenu odredaba članka 304. stavka 1. Direktive 2009/138/EZ prije 29. siječnja 2027., potrebni kapital za prihvatljive vlasničke vrijednosne papire za financiranje infrastrukture jednak je gubitku osnovnih vlastitih sredstava koji bi nastao zbog trenutačnog smanjenja:”;

(d)u stavku 4. uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„Ako društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje dobije odobrenje nadzornih tijela za primjenu odredaba članka 304. stavka 1. Direktive 2009/138/EZ prije 29. siječnja 2027., potrebni kapital za prihvatljive vlasničke vrijednosne papire infrastrukturnih poduzeća jednak je gubitku osnovnih vlastitih sredstava koji bi nastao zbog sljedećih trenutačnih smanjenja:”;

(48)u članku 171. uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„Za potrebe članka 169. stavka 1. točke (a), članka 169. stavka 2. točke (a), članka 169. stavka 3. točke (a), članka 169. stavka 4. točke (a) i članka 170. stavka 1. točke (b), članka 170. stavka 2. točke (b), članka 170. stavka 3. točke (b) i članka 170. stavka 4. točke (b) ulaganja vlasničkih vrijednosnih papira strateške prirode znače ulaganja vlasničkih vrijednosnih papira na koja se ne primjenjuje transparentni pristup i za koja sudjelujuće društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje dokaže sljedeće:”;

(49)članak 171.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 171.a  
Dugoročna vlasnička ulaganja: Dokazivanje sposobnosti da se izbjegne prisilna prodaja 

1.    Za potrebe dokazivanja sposobnosti da izbjegnu prisilnu prodaju vlasničkih ulaganja na kontinuiranoj osnovi i u stresnim uvjetima, kako je navedeno u članku 105.a stavku 1. drugom podstavku točki (d) Direktive 2009/138/EZ, društva za osiguranje ili društva za reosiguranje primjenjuju jedan od sljedećih pristupa:  

(a)metodologije iz članka 171.b ove Uredbe kako bi procijenila može li se njima izbjeći prisilna prodaja; ili 

(b)ispitivanje prisilne prodaje iz članka 171.c ove Uredbe. 

2.    Društva za osiguranje ili društva za reosiguranje dosljedno primjenjuju odabrani pristup za potrebe dokazivanja usklađenosti s člankom 105.a stavkom 1. drugim podstavkom točkom (d) Direktive 2009/138/EZ. 

Neovisno o prvom podstavku, društva za osiguranje ili društva za reosiguranje mogu promijeniti odabrani pristup ako nadzornom tijelu ex ante dokažu da je ta promjena opravdana, s obzirom na profil rizičnosti društva, iznos vlasničkih ulaganja koja se namjeravaju razvrstati kao dugoročna ulaganja te vrstu, opseg i složenost rizikâ društva.”; 

(50)umeću se sljedeći članci 171.b, 171.c i 171.d:

„Članak 171.b  
Dugoročna vlasnička ulaganja: metodologije za izbjegavanje prisilne prodaje

1.    Za potrebe članka 171.a stavka 1. točke (a) društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje mora moći nadzornom tijelu dokazati da ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta: 

(a)dovoljan iznos određenih homogenih skupina rizika u okviru obveza iz životnog osiguranja i reosiguranja, čije Macaulayjevo trajanje premašuje 9,5 godina, sastoji se od nelikvidnih obveza u smislu stavka 2.; ili 

(b)postoji dostatan zaštitni sloj likvidnosti za obveze neživotnog osiguranja i reosiguranja, izračunan u skladu sa stavcima od 3. do 5. 

2.    Smatra se da je uvjet iz stavka 1. točke (a) ispunjen ako društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje ispunjava oba sljedeća uvjeta: 

(a)vrijednost nelikvidnih obveza iz stavka 1. točke (a) u skladu s člankom 75. Direktive 2009/138/EZ premašuje ukupni iznos dugoročnih vlasničkih ulaganja u portfelj imovine koja se odnosi na obveze životnog osiguranja ili reosiguranja; 

(b)udio vlasničkih ulaganja na koje se namjerava primijeniti članak 105.a stavak 4. Direktive 2009/138/EZ ne premašuje nulu i omjer vrijednosti nelikvidnih obveza iz točke (a) ovog stavka u skladu s člankom 75. Direktive 2009/138/EZ i ukupne najbolje procjene tehničkih pričuva za životno osiguranje društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje, ovisno o tome što je više. 

Za potrebe prvog podstavka homogena skupina rizika u okviru obveza iz životnog osiguranja i reosiguranja smatra se nelikvidnom ako je potrebni kapital za svaki od sljedećih rizika manji od 5 % najbolje procjene obveza koje pripadaju toj homogenoj skupini rizika: 

(a)rizik smrtnosti iz članka 137.; 

(b)rizik trajnog povećanja stopa isteka iz članka 142. stavka 1. točke (a); 

(c)rizik smrtnosti zdravstvenog osiguranja iz članka 152. 

(d)rizik od trajnog povećanja stopa isteka SLT zdravstvenog osiguranja iz članka 159. stavka 1. točke (a). 

3    Smatra se da je uvjet iz stavka 1. točke (b) ispunjen ako je zaštitni sloj likvidnosti izračunan u skladu sa stavkom 6. veći od 100 %.  

Za potrebe prvog podstavka zaštitni sloj likvidnosti izračunava se kao omjer vrijednosti portfelja likvidne imovine koji odgovara djelatnostima neživotnog osiguranja i najbolje procjene tehničkih pričuva za neživotno osiguranje umanjenih za reosiguranje, izračunano u skladu sa stavcima 4. i 5. 

4.    Za potrebe stavka 3. portfelj likvidne imovine koja odgovara djelatnostima neživotnog osiguranja obuhvaća imovinu prvog stupnja, imovinu 2.A stupnja i imovinu 2.B stupnja u smislu ovog stavka.  

Zbroj vrijednosti za potrebe solventnosti imovine 2.A i 2.B stupnja ne premašuje 40 % ukupne vrijednosti za potrebe solventnosti portfelja likvidne imovine iz prvog podstavka. Vrijednost za potrebe solventnosti imovine 2.B stupnja ne smije premašiti 15 % ukupne vrijednosti za potrebe solventnosti portfelja likvidne imovine iz prvog podstavka. 

Likvidna imovina koja se drži kroz subjekte za zajednička ulaganja i druga ulaganja u obliku fondova u kojima društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje drže udjele ili dionice mogu se uzeti u obzir do apsolutnog iznosa od 500 milijuna EUR.

Imovina prvog stupnja obuhvaća samo imovinu koja pripada jednoj ili više sljedećih kategorija: 

(a)novac i novčani ekvivalenti; 

(b)imovina koja predstavlja potraživanja od jedne od drugih ugovornih strana iz članka 180. stavka 2.; 

(c)imovina za koju u cijelosti, bezuvjetno i neopozivo jamči jedna od drugih ugovornih strana iz članka 180. stavka 2. ako jamstvo ispunjava zahtjeve iz članka 215. 

Imovina 2.A stupnja obuhvaća samo imovinu koja pripada jednoj ili više sljedećih kategorija: 

(a)obveznice i krediti kojima je dodijeljen stupanj kreditne kvalitete 0 ili 1, isključujući obveznice i kredite koje su izdala društva za osiguranje i društva za reosiguranje ili subjekti financijskog sektora u smislu članka 4. točke 27. Uredbe (EU) br. 575/2013;  

(b)pokrivene obveznice iz članka 180. stavka 1. kojima je dodijeljen stupanj kreditne kvalitete 0 ili 1, isključujući one koje je izdao subjekt financijskog sektora koji je dio iste grupe. 

Imovina 2.B stupnja obuhvaća samo imovinu koja pripada jednoj ili više sljedećih kategorija:  

(a)STS sekuritizacija za koju je odabrana vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika (VIPKR) dodijelila kreditnu procjenu stupnja kreditne kvalitete 0 ili 1 ili koja je nadređena tranša i koju ne iniciraju subjekti koji pripadaju istoj grupi kao društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje; 

(b)obveznice i krediti koji su dodijeljeni u stupanj kreditne kvalitete 2 ili 3, isključujući obveznice i kredite koje su izdala društva za osiguranje i društva za reosiguranje ili subjekti financijskog sektora u smislu članka 4. točke 27. Uredbe (EU) br. 575/2013; 

(c)ulaganja u vlasničke vrijednosne papire, osim dugoročnih vlasničkih ulaganja ili strateških vlasničkih vrijednosnih papira, i osim ulaganja u društva za osiguranje i društva za reosiguranje, kreditne ili financijske institucije i investicijska društva, koji su uvršteni na uređenim tržištima u zemljama članicama EGP-a ili OECD-a ili se njima trguje na multilateralnim trgovinskim platformama, kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 22. Direktive 2014/65/EU, s registriranim sjedištem ili središnjom upravom u državi članici Europske unije;  

5.    Za potrebe izračuna zaštitnog sloja likvidnosti iz stavka 3. prvog podstavka primjenjuje se sljedeće:  

(a)vrijednost portfelja likvidne imovine iz stavka 4. prvog podstavka zbroj je sljedećeg: 

–vrijednost za potrebe solventnosti imovine prvog stupnja, na koju se primjenjuje korektivni faktor od 0 %;  

–vrijednost za potrebe solventnosti imovine 2.A stupnja, na koju se primjenjuje korektivni faktor od 15 %; 

–vrijednost za potrebe solventnosti sekuritizacija iz imovine 2.B stupnja, na koju se primjenjuje korektivni faktor od 25 %;  

–vrijednost za potrebe solventnosti imovine 2.B stupnja osim sekuritizacija, na koju se primjenjuje korektivni faktor od 50 %; 

(b)za potrebe izračuna najbolje procjene tehničkih pričuva za neživotno osiguranje iz stavka 4., na novčane tokove koji potječu od ugovora o reosiguranju ili od subjekata posebne namjene koji ispunjavaju zahtjeve iz članaka 209., 211. i 213. primjenjuje se korektivni faktor od 15 %. Na novčane tokove koji potječu od ugovora o reosiguranju ili od subjekata posebne namjene koji ne ispunjavaju zahtjeve iz članaka 209., 211. i 213. primjenjuje se korektivni faktor od 50 %.

6.    Odstupajući od stavka 5. točke (a), društva za osiguranje i društva za reosiguranje primjenjuju sljedeće korektivne faktore na svoja ulaganja u likvidnu imovinu koju drže kroz subjekte za zajednička ulaganja i druga ulaganja u obliku fondova u kojima društva drže udjele ili dionice:

(c)0 % za novac i novčane ekvivalente;

(d)5 % za imovinu prvog stupnja osim novca i novčanih ekvivalenata;

(e)20 % za imovinu 2.A stupnja;

(f)30 % za sekuritizacije koje su obuhvaćene imovinom 2.B stupnja;

(g)55 % za imovinu 2.B stupnja osim sekuritizacija.

Članak 171.c  
Dugoročna vlasnička ulaganja: ispitivanje prisilne prodaje

1.    Za potrebe članka 171.a stavka 1. točke (b) društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje mora nadzornom tijelu moći dokazati sve sljedeće elemente:

(a)društvo poštuje svoja ograničenja dozvoljenih rizika;

(b)potrebni solventni kapital društva, procijenjen bez primjene prijelaznih mjera iz članka 77.a stavka 2., članka 308.c, članka 308.d ili, ako je relevantno, članka 111. stavka 1. drugog podstavka Direktive 2009/138/EZ, premašen je za odgovarajuću granicu, uzimajući u obzir stanje solventnosti društva, uključujući srednjoročni plan upravljanja kapitalom društva;

(c)na temelju petogodišnjih projekcija društvo može u svakoj od sljedećih pet financijskih kalendarskih godina (ispitivanje prisilne prodaje) u razdoblju ispitivanja stvarati novčane priljeve koji su veći od novčanih odljeva, na kontinuiranoj osnovi i u stresnim uvjetima.

2.    Za ispitivanje prisilne prodaje iz stavka 1. točke (c) primjenjuju se svi sljedeći uvjeti:

(a)pri kontinuiranoj procjeni novčanih priljeva i odljeva društva za osiguranje i društva za reosiguranje pretpostavljaju da je stanje na financijskim tržištima u razdoblju ispitivanja i dalje isto kao stanje na referentni datum ispitivanja;

(b)pri procjeni novčanih priljeva i odljeva u stresnim uvjetima, društva za osiguranje i društva za reosiguranje primjenjuju pretpostavke stresa iz stavka 5. i ne moraju uzimati u obzir dodatne sekundarne učinke ili učinke na razini tržišta;

(c)pri kontinuiranoj procjeni novčanih priljeva i odljeva i u stresnim uvjetima predviđene odluke društva za osiguranje ili društva za reosiguranje o ulaganju ili dezinvestiranju moraju biti u skladu s poslovnom strategijom društva, njegovim pisanim pravilima o upravljanju ulaganjima, likvidnošću i obvezama te budućim mjerama upravljanja iz članka 23.

3.    Za ispitivanje prisilne prodaje iz stavka 1. točke (c) novčani priljevi uključuju samo vrijednost novca i novčanih ekvivalenata na referentni datum i priljeve iz sljedećih izvora u razdoblju obuhvaćenom projekcijama: 

(a)prihodi koji proizlaze iz prodaje sljedeće imovine, koja se drži izravno ili kroz subjekte za zajednička ulaganja ili druga ulaganja u obliku fondova u kojima društvo drži udjele ili dionice: 

i.imovina koja predstavlja potraživanja od jedne od drugih ugovornih strana iz članka 180. stavka 2.;

ii.imovina za koju u cijelosti, bezuvjetno i neopozivo jamči jedna od drugih ugovornih strana iz članka 180. stavka 2. ako jamstvo ispunjava zahtjeve iz članka 215.

iii.obveznice i krediti koji su dodijeljeni u stupanj kreditne kvalitete 0, 1, 2 ili 3, isključujući obveznice i kredite koje su izdala društva za osiguranje i društva za reosiguranje ili subjekti financijskog sektora u smislu članka 4. točke 27. Uredbe (EU) br. 575/2013; 

iv.pokrivene obveznice iz članka 180. stavka 1. kojima je dodijeljen stupanj kreditne kvalitete 0 ili 1, isključujući one koje je izdao subjekt financijskog sektora koji je dio iste grupe.

v.STS sekuritizacija za koju je odabrani VIPKR dodijelio kreditnu procjenu stupnja kreditne kvalitete 0 ili 1 ili koja je nadređena tranša i koju ne iniciraju subjekti koji pripadaju istoj grupi kao društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje;

vi.vlasnički vrijednosni papiri, osim dugoročnih vlasničkih ulaganja ili strateških vlasničkih vrijednosnih papira, i osim ulaganja u subjekte financijskog sektora, koji su uvršteni na uređenima tržištima u zemljama članicama EGP-a ili OECD-a ili se njima trguje na multilateralnim trgovinskim platformama, u smislu članka 4. stavka 1. točke 22. Direktive 2014/65/EU, s registriranim sjedištem ili središnjom upravom u državama članicama EU-a; 

(b)prihodi na datum dospijeća od imovine s fiksnim rokom dospijeća iz točke (a) i redoviti prihodi od imovine iz te točke te od ulaganja u nekretnine i dugoročnih vlasničkih ulaganja, uključujući oprezno procijenjene buduće izvanugovorne prihode kao što su isplate dividendi, pod uvjetom da predviđeni izvanugovorni prihodi za određenu godinu nisu viši od njihovih dosadašnjih trogodišnjih prosječnih vrijednosti; 

(c)premije i ostali novčani priljevi uključeni u ograničenje ugovora najbolje procjene tehničkih pričuva za životno osiguranje, oprezno procijenjene premije životnog osiguranja i ostali novčani priljevi koje će društvo ostvariti u razdoblju ispitivanja, a koje nisu uključeni u ograničenje ugovora, pod uvjetom da se za te oprezno procijenjene premije i ostale novčane priljeve u određenoj godini nikad ne pretpostavlja da su viši od njihovih dosadašnjih trogodišnjih prosječnih vrijednosti ili, ako su dostupni podaci za manje od tri godine, za koje se ne pretpostavlja da su viši od vrijednosti iz posljednje godine, kao i novčani priljevi od prihvaćenog reosiguranja obveza životnog osiguranja; 

(d)premije i ostali novčani priljevi uključeni u ograničenje ugovora najbolje procjene tehničkih pričuva za neživotno osiguranje, oprezno procijenjene premije neživotnog osiguranja i ostali novčani priljevi koje će društvo ostvariti u razdoblju ispitivanja, a koje nisu uključeni u ograničenje ugovora, pod uvjetom da se za te oprezno procijenjene premije i ostale novčane priljeve u određenoj godini ne pretpostavlja da su viši od njihovih dosadašnjih trogodišnjih prosječnih vrijednosti ili, ako su dostupni podaci za manje od tri godine, za koje se ne pretpostavlja da su viši od vrijednosti iz posljednje godine, kao i novčani priljevi od prihvaćenog reosiguranja obveza neživotnog osiguranja;

(e)prihodi od ponovnog ulaganja novčanih priljeva navedenih u točkama od (a) do (d) koji premašuju novčane odljeve iz stavka 4. ako povrat ulaganja proizlazi iz vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa, s obzirom na prilagodbu zbog volatilnosti.

Imovina iz prvog stavka točke (a), koja se drži izravno, preko subjekta za ulaganja nad kojim društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje ima kontrolu ili, u okviru prava društva, preko investicijskog subjekta nad kojim drugi subjekt unutar iste grupe ima kontrolu i u kojem društvo drži udjele ili dionice, može se u potpunosti uzeti u obzir. Imovina iz prvog podstavka točke (a) koja se drži kroz subjekte za zajednička ulaganja ili druga ulaganja u obliku fondova, osim onih iz prethodne rečenice, može se uzeti u obzir do apsolutnog iznosa od 500 milijuna EUR.

Društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogu odlučiti da neće uzeti u obzir novčane priljeve iz prvog podstavka točke (b) ili (e).

Za procjenu novčanih priljeva iz prvog podstavka točaka (c) i (d), koji nisu uključeni u ograničenja ugovora, društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje mora moći nadzornom tijelu dokazati da su mogući negativni izgledi na temelju povijesnih podataka na odgovarajući način uzeti u obzir.

Za potrebe prvog podstavka točke (a) društva za osiguranje i društva za reosiguranje ne uzimaju u obzir imovinu namijenjenu pokriću najbolje procjene obveza osiguranja na koju se primjenjuje uravnotežena prilagodba. 

Kad je riječ o pretpostavki prihoda od prodaje obveznica, kredita i sekuritizacija koji su namijenjeni pokriću najbolje procjene obveza osiguranja na koje se primjenjuje prilagodba zbog volatilnosti u razdoblju ispitivanja, društvo mora moći nadzornom tijelu dokazati da njegov profil rizičnosti ne odstupa znatno od sljedećih pretpostavki na kojima se temelji prilagodba zbog volatilnosti, čak ni zbog te prodaje, među ostalim u stresnim uvjetima:

(a)društvo drži imovinu koja je osjetljiva na prinos i izložena je promjenama kreditnih prinosa;

(b)primjenom prilagodbe zbog volatilnosti ne nastaju situacije u kojima je učinak pretjeranih kreditnih prinosa na imovinu koju drži društvo prekomjerno nadoknađen učinkom prilagodbe zbog volatilnosti na najbolju procjenu tehničkih pričuva;

(c)novčani tokovi koji proizlaze iz obveza iz osiguranja društva na koje se primjenjuje prilagodba zbog volatilnosti dovoljno su stabilni i predvidivi kako društvo ne bi bilo izloženo riziku prisilne prodaje svoje imovine koja je osjetljiva na prinos te da umjesto toga može držati tu imovinu, među ostalim tijekom previranja na tržištu.

4.    Za ispitivanje prisilne prodaje iz stavka 1. točke (c) novčani odljevi uključuju sve sljedeće elemente: 

(a)novčane odljeve koji se odnose na odštetne zahtjeve, otkupe, ostale tehničke odljeve, uključujući troškove poslovanja, i poreze, u okviru ograničenja ugovora najbolje procjene tehničkih pričuva za životno osiguranje, novčane odljeve koji odgovaraju obvezama koje se odnose na premije životnog osiguranja koje nisu uključene u ograničenje ugovora iz stavka 3. prvog podstavka točke (c) te novčane odljeve od prihvaćenog reosiguranja obveza životnog osiguranja;

(b)novčane odljeve koji se odnose na odštetne zahtjeve, otkupe, ostale tehničke odljeve, uključujući troškove poslovanja, i poreze, u okviru ograničenja ugovora najbolje procjene tehničkih pričuva za neživotno osiguranje, novčane odljeve koji odgovaraju obvezama koje se odnose na premije neživotnog osiguranja koje nisu uključene u ograničenje ugovora iz stavka 3. prvog podstavka točke (d) te novčane odljeve od prihvaćenog reosiguranja obveza neživotnog osiguranja;

(c)novčane odljeve koji proizlaze iz repo ugovora, obratnih repo ugovora i sličnih sporazuma, zahtjeve za iznos nadoknade i druge financijske odljeve;

(d)novčane odljeve koji proizlaze iz doprinosa za mirovinsko osiguranje zaposlenika društva za osiguranje ili društva za reosiguranje;

(e)novčane odljeve koji proizlaze iz ostalih rashoda koji nisu obuhvaćeni izračunom najbolje procjene tehničkih pričuva i ostale novčane odljeve, uključujući sve sljedeće elemente:

i.raspodjelu dividende i drugih plaćanja dioničarima i drugim podređenim vjerovnicima;

ii.otkupe dionica i otplatu ili otkup stavki vlastitih sredstava;

iii.ostale novčane odljeve, uključujući unutargrupne odljeve, koji nisu obuhvaćeni prethodnim točkama, uključujući nepredviđene obveze, bonuse i druge varijabilne primitke i izvanbilančne obveze.

5.    Za ispitivanje prisilne prodaje u stresnim uvjetima iz stavka 1. točke (c) pretpostavlja se da društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje izloženo sljedećim stresovima:

(a)u prvoj financijskoj godini projekcija postoji dodatni novčani odljev jednak agregiranju potrebnog kapitala koji proizlazi iz modulâ rizika iz glave I. poglavlja V., umanjen za prilagodbu za sposobnost tehničkih pričuva i odgođenih poreza da pokriju gubitke iz članka 205. ako se agregiranje temelji na korelacijskim parametrima iz Priloga IV. Direktivi 2009/138/EZ;

(b)u svakoj od sljedeće četiri financijske godine projekcija postoji dodatni novčani odljev jednak agregiranju potrebnog kapitala koji proizlazi iz modulâ rizika iz glave I. poglavlja V., umanjen za prilagodbu za sposobnost tehničkih pričuva i odgođenih poreza da pokriju gubitke iz članka 205., ne uzimajući u obzir podmodule iz drugog podstavka ovog stavka ako se agregiranje temelji na korelacijskim parametrima iz Priloga IV. Direktivi 2009/138/EZ.

Podmoduli iz prvog podstavka točke (b) obuhvaćaju sljedeće:

(a)zbroj potrebnog kapitala za rizike katastrofe neživotnog osiguranja, životnog osiguranja i zdravstvenog osiguranja, izračunan u skladu s člancima 119., 143. i 160.;

(b)zbroj potrebnog kapitala za rizike isteka neživotnog osiguranja, životnog osiguranja, NSLT zdravstvenog osiguranja i SLT zdravstvenog osiguranja, izračunan u skladu s člancima 118., 142., 150. i 159.

Za potrebe prvog podstavka točke (b) primjenjuju se sljedeće pretpostavke:

(a)kapitalni zahtjevi za module tržišnog rizika i rizika neispunjenja obveza druge ugovorne strane smanjuju se svake godine ispitivanja, postotak smanjenja za određenu godinu jednak je smanjenju ukupne predviđene vrijednosti imovine koju na kraju prethodne godine drži društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje;

(b)kad je riječ o podmodulu premijskog rizika i rizika pričuva neživotnog osiguranja iz članka 115., novčani odljevi iz stavka 4. točke (b) procjenjuju se povećanjem relevantnih novčanih odljeva u svakom segmentu s iz Priloga II. kako slijedi:

i.novčani odljevi nastali u prvoj godini od datuma početka ili obnove pokrića osiguranja ili reosiguranja uvećavaju se za postotak koji je jednak standardnim odstupanjima premijskog rizika neživotnog osiguranja segmenata s iz Priloga II. pomnoženima s tri;

ii.novčani odljevi nastali nakon prve godine od datuma početka ili obnove pokrića osiguranja ili reosiguranja povećavaju se za postotak koji je jednak standardnom odstupanju rizika pričuva neživotnog osiguranja segmenata s iz Priloga II. pomnoženom s tri;

(c)kad je riječ o podmodulu premijskog rizika i rizika pričuva NSLT zdravstvenog osiguranja iz članka 146., novčani odljevi iz stavka 4. točke (b) procjenjuju se povećanjem relevantnih novčanih odljeva u svakom segmentu s iz Priloga XIV. kako slijedi:

i.novčani odljevi nastali u prvoj godini od datuma početka ili obnove pokrića osiguranja ili reosiguranja uvećavaju se za postotak koji je jednak standardnom odstupanju premijskog rizika NSLT zdravstvenog osiguranja segmenata s iz Priloga XIV. pomnoženom s tri;

ii.novčani odljevi nastali nakon prve godine od datuma početka ili obnove pokrića osiguranja ili reosiguranja povećavaju se za postotak koji je jednak standardnom odstupanju rizika pričuva NSLT zdravstvenog osiguranja segmenta s iz Priloga XIV. pomnoženom s tri.

6.    Za ispitivanje prisilne prodaje u stresnim uvjetima iz stavka 1. točke (c) pretpostavlja se da društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje stvara sljedeće dodatne pretpostavke o određenim novčanim tokovima:

(a)u razdoblju ispitivanja vrijednosti novčanih tokova u stresnim uvjetima iz stavka 3. prvog podstavka točke (c) i stavka 4. točke (a) u skladu su sa scenarijem podmodula rizika isteka životnog osiguranja iz članka 142. i, ovisno o slučaju, podmodulom rizika isteka SLT zdravstvenog osiguranja iz članka 159.;

(b)u razdoblju ispitivanja vrijednosti novčanih tokova u stresnim uvjetima iz stavka 3. prvog podstavka točke (d) i stavka 4. točke (b) u skladu su sa scenarijem podmodula rizika isteka neživotnog osiguranja iz članka 118. i, ovisno o slučaju, podmodulom rizika isteka NSLT zdravstvenog osiguranja iz članka 150.;

(c)vrijednosti novčanih odljeva u stresnim uvjetima iz stavka 4. točaka (c), (d) i (e) u skladu su sa stavkom 2. točkom (c) i prošlim praksama raspodjele društava za osiguranje i društava za reosiguranje, posebno u stresnim tržišnim okruženjima; osim toga, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje pretpostavlja da su nastale nepredviđene obveze i izvanbilančne obveze iz stavka 4. točke (e) podtočke iii.;

(d)za utvrđivanje prihoda od reinvestiranja iz stavka 3. prvog podstavka točke (e) pretpostavlja se da se vremenska struktura kamatne stope mijenja u skladu sa scenarijem na kojem se temelji izračun podmodula kamatnog rizika uključenog u izračun novčanog odljeva iz stavka 5.”;

Članak 171.d  
Dugoročna vlasnička ulaganja: subjekti za zajednička ulaganja s nižim profilom rizičnosti

1.    Fondovi iz članka 105.a stavka 2. Direktive 2009/138/EZ pripadaju jednoj od vrsta subjekata za zajednička ulaganja ili alternativnih investicijskih fondova iz stavka 2. tog članka.

2.    Vrste subjekata za zajednička ulaganja i alternativnih investicijskih fondova iz stavka 1.:

(a)europski fondovi za dugoročna ulaganja u skladu s Uredbom (EU) 2015/760;

(b)kvalificirani fondovi za socijalno poduzetništvo iz članka 3. točke (b) Uredbe (EU) br. 346/2013;

(c)kvalificirani fondovi poduzetničkog kapitala iz članka 3. točke (b) Uredbe (EU) br. 345/2013; 

(d)alternativni investicijski fondovi zatvorenog tipa kojima upravljaju ovlašteni upravitelji alternativnim investicijskim fondovima u EU-u i koji nemaju financijsku polugu izračunanu u skladu s metodom preuzetih obveza iz članka 8. Delegirane uredbe (EU) br. 231/2013.

3.    Ako su uvjeti iz članka 105.a stavka 1. Direktive 2009/138/EZ ispunjeni na razini subjekta za zajednička ulaganja iz stavka 2. ovog članka, članak 105.a stavak 4. te direktive primjenjuje se na sljedeće:

(a)vlasničke vrijednosne papire koji se drže u subjektu za zajednička ulaganja ako se transparentni pristup iz članka 84. ove Uredbe može primijeniti na sve izloženosti;

(b)udjele ili dionice subjekta za zajednička ulaganja ako se transparentni pristup iz članka 84. ove Uredbe ne može primijeniti na sve izloženosti.”;

(51)u članku 172. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.    Simetrična prilagodba ne smije biti manja od –13 % ni veća od 13 %.”;

(52)članak 173. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 173.
Ulaganja u vlasnički kapital u okviru zakonodavnih programa

1.    Ako društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje ulaže u vlasnički kapital, izravno ili putem subjekta za zajednička ulaganja, u okviru zakonodavnog programa koji ispunjava uvjete iz članka 133. stavka 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, podmodul standardnog rizika vlasničkih vrijednosnih papira koji se primjenjuje na dio takvih vlasničkih ulaganja koji ukupno ne premašuje 10 % prihvatljivih vlastitih sredstava društva izračunava se u skladu sa stavcima 2. i 3. ovog članka, podložno odobrenju nadzornog tijela.

2.    Postoci utvrđeni u članku 169. ove Uredbe smanjuju se razmjerno kvantificiranom smanjenju kreditnog rizika ostvarenom u okviru zakonodavnog programa.

3.    Ako Komisija vodi javni registar zakonodavnih programa za koje se smatra da su u skladu s uvjetima iz članka 133. stavka 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, smatra se da se svim programima uključenima u taj registar postiže smanjenje ukupnog kreditnog rizika od najmanje 5 %.”;

(53)u članku 176. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Potrebni kapital za rizik prinosa na obveznice i kredite SCRbonds jednak je gubitku osnovnih vlastitih sredstava koji bi nastao zbog trenutačnog trajnog smanjenja čimbenika stressi u vrijednosti svake obveznice ili kredita i osim kredita sa statusom neispunjenja obveza i restrukturiranih kredita, i osim hipotekarnih kredita koji ispunjavaju uvjete iz članka 191., uključujući bankovne depozite osim gotovine u banci iz članka 189. stavka 2. točke (b).”;

(54)u članku 176.a stavku 3. točki (g) podtočka v. zamjenjuje se sljedećim:

„v.    za svaku od posljednje tri financijske godine koje završavaju prije datuma na koji se izračunava potrebni solventni kapital ispunjen je najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

–godišnji promet društva veći je od 12 800 000 EUR;

–ukupna bilanca društva veća je od 12 800 000 EUR;

–broj zaposlenika društva veći je od 50;”;

(55)u članku 176.c stavku 3. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)    za svaku od posljednje tri financijske godine koje završavaju prije datuma na koji se izračunava potrebni solventni kapital ispunjen je najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

i.godišnji promet izdavatelja veći je od 12 800 000 EUR;

ii.ukupna bilanca izdavatelja veća je od 12 800 000 EUR;

iii.broj zaposlenika izdavatelja veći je od 50.”;

(56)članak 178. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 3. tablica se zamjenjuje sljedećim:

„

”;

(b)u stavku 4. tablica se zamjenjuje sljedećim:

„

”;

(c)stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.    Nadređenim sekuritizacijskim pozicijama koje nisu obuhvaćene stavcima od 3. do 7., za koje je dostupna kreditna procjena koju je proveo odabrani VIPKR dodjeljuje se čimbenik rizika stressi koji se određuje prema sljedećoj formuli:

stressi = min(bi · duri ;1)

bi dodjeljuje se ovisno o stupnju kreditne kvalitete sekuritizacijske pozicije i, kako je navedeno u sljedećoj tablici:

”;

(d)umeće se sljedeći stavak 8.a:

„8.a    Nenadređenim sekuritizacijskim pozicijama koje nisu obuhvaćene stavcima od 3. do 8., za koje je dostupna kreditna procjena koju je proveo odabrani VIPKR dodjeljuje se čimbenik rizika stressi koji se određuje prema sljedećoj formuli:

stressi = min(bi · duri ;1)

bi dodjeljuje se ovisno o stupnju kreditne kvalitete sekuritizacijske pozicije i, kako je navedeno u sljedećoj tablici:

”;

(e)stavak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„9.    Sekuritizacijskim pozicijama koje nisu obuhvaćene stavcima od 3. do 8.a, dodjeljuje se čimbenik rizika stressiod 100 %.”;

(57)članak 180. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Izloženosti u obliku obveznica u smislu članka 3. točke 1. Direktive (EU) 2019/2162 (pokrivene obveznice), kojima je dodijeljen nulti ili 1. stupanj kreditne kvalitete dodjeljuje se čimbenik rizika stressi u skladu sa sljedećom tablicom.”;

(b)u stavku 2. iza drugog podstavka umeću se sljedeći podstavci:

„Ako je izloženost u obliku pojedinačne obveznice ili kredita za koje djelomično, bezuvjetno i neopozivo jamči jedna od drugih ugovornih strana iz točaka od (a) do (d), kada to jamstvo ispunjava zahtjeve iz članka 215. i pokriva prvi gubitak u iznosu od najmanje 5 % nominalne vrijednosti izloženosti, dijelu vrijednosti izloženosti koji je pokriven jamstvom također se dodjeljuje čimbenik rizika stressi od 0 %.

Ako je izloženost u obliku skupa obveznica i kredita za koji djelomično, bezuvjetno i neopozivo jamči jedna od drugih ugovornih strana iz točaka od (a) do (d), kada to jamstvo ispunjava zahtjeve iz članka 215. i pokriva prvi gubitak u iznosu od najmanje 5 % nominalne ukupne izloženosti, za izračun rizika prinosa društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje mogu dodijeliti čimbenik rizika stressi od 0 % iznosu obveznica i kredita u skupu čija je kumulativna vrijednost jednaka ukupnoj vrijednosti jamstva.

Za potrebe trećeg i četvrtog podstavka smatra se da su zahtjevi iz članka 215. točke (f) ispunjeni ako djelomično jamstvo proporcionalno pokriva sve vrste redovnih plaćanja koje dužnik treba izvršiti u pogledu potraživanja.

(c)stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10.    Sekuritizacijskim pozicijama koje ispunjavaju kriterije iz članka 243.Uredbe (EU) br. 575/2013 i za koje u cijelosti, bezuvjetno i neopozivo jamče Europski investicijski fond ili Europska investicijska banka, ako to jamstvo ispunjava zahtjeve iz članka 215., dodjeljuje se čimbenik rizika stressi od 0 %.”;

(58)članak 182. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.    Za potrebe stavka 4., izloženostima za koje je dostupna procjena kreditnog rizika koju je proveo odabrani VIPKR dodjeljuje se stupanj kreditne kvalitete u skladu s poglavljem 1. odjeljkom 2. ove glave. Stupanj kreditne kvalitete za izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama umanjuje se za jedan ako se primjenjuje sljedeće:

(a)te izloženosti različite su od onih iz članka 187. stavka 3. točke (b);

(b)te izloženosti iskazane su i financirane u domaćoj valuti te središnje vlasti i središnje banke;

(c)stupanj kreditne kvalitete za te izloženosti iznosi dva ili više.”;

(b)umeću se sljedeći stavci 5.a i 5.b:

„5.a    Izloženostima prema jedinicama područne (regionalne) i lokalne samouprave država članica koje nisu navedene u članku 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2011 dodjeljuje se stupanj kreditne kvalitete 1.

5.b    Izloženostima za koje u potpunosti, bezuvjetno i neopozivo jamči regionalno ili lokalno tijelo države članice koje nije navedeno u članku 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2011 ako jamstvo ispunjava zahtjeve iz članka 215. ove Uredbe, dodjeljuje se stupanj kreditne kvalitete 1.”;

(59)u članku 184. stavku 2. dodaje se sljedeća točka (g):

„(g)    vrijednost vlasničkog ulaganja ako je ta vrijednost negativna.”;

(60)članak 187. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Izloženostima u obliku obveznica u smislu članka 3. točke 1. Direktive (EU) 2019/2162 (pokrivene obveznice) dodjeljuje se relativni prag viška izloženosti CTi od 15 %, pod uvjetom da su odgovarajuće izloženosti u obliku pokrivenih obveznica dodijeljene stupnju kreditne kvalitete 0 ili 1. Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica smatraju se pojedinačnim izloženostima, bez obzira na druge izloženosti prema istoj drugoj ugovornoj strani kao izdavatelju pokrivenih obveznica, koje čine zasebnu pojedinačnu izloženost.”;

(b)stavci 4.a i 4.b brišu se;

(61)članak 189. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. dodaju se sljedeće točke (g) i (h):

„(g)    repo transakcije, obratne repo transakcije i transakcije uzajmljivanja ili pozajmljivanja vrijednosnih papira;

(h)    preduplate i naknadne uplate u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane, u smislu članka 4. stavka 1. točke 90. i članka 300. točke 10. Uredbe (EU) br. 575/2013 ako je središnja druga ugovorna strana kvalificirana središnja druga ugovorna strana.”;

(b)u stavku 3. umeće se sljedeća točka (ca):

„(ca)    krediti sa statusom neispunjenja obveza i restrukturirani krediti;”;

(62)članak 191. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 4. „1 milijun EUR” zamjenjuje se s „1,35 milijuna EUR”;

(b)stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.    Trebaju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)rizik dužnika značajno ne ovisi o prinosu po odnosnoj imovini, već o sposobnosti dužnika da otplaćuje dug iz drugih sredstava pa stoga otplata duga značajno ne ovisi o novčanom toku koji se ostvaruje od odnosne nekretnine koja služi kao kolateral. Za ta druga sredstva društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje u svojoj kreditnoj politici određuje najveći omjer kredita i dohotka i pri odobravanju kredita prikuplja odgovarajuće dokaze o relevantnom dohotku; ili

(b)izloženost je u skladu s člankom 124. stavkom 2. točkom (a) podtočkom ii. i člankom 124. stavkom 3. točkama (a), (b) i (d) Uredbe (EU) br. 575/2013.”;

(63)članak 192. mijenja se kako slijedi:

(a) u stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako je ugovor o reosiguranju potpisan s društvom za osiguranje odnosno društvom za reosiguranje ili s društvom za osiguranje odnosno društvom za reosiguranje iz treće zemlje i ako 60 % ili više imovine te druge ugovorne strane podliježe ugovorima o kolateralu, gubitak zbog neispunjenja obveza izračunava se prema formuli:

LGD = max[90 % (Recoverables +50 % * RMre) – F’’’ . Kolateral; 0]

gdje F’’’ označava čimbenik koji uzima u obzir ekonomski učinak ugovora o kolateralu u odnosu na ugovor o reosiguranju ili sekuritizaciju u slučaju bilo kojeg kreditnog događaja povezanog s drugom ugovornom stranom.”;

(b)u stavku 3. uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„Gubitak zbog neispunjenja obveze za izvedenicu na koju se primjenjuje članak 192.a stavak 1. ili članak 192.b izračunava se prema sljedećoj formuli:”;

(c)umeću se sljedeći stavci 3.e i 3.f:

„3.e    Gubitak zbog neispunjenja obveze za repo transakcije, obratne repo transakcije i transakcije uzajmljivanja ili pozajmljivanja vrijednosnih papira izračunava se prema formuli:

LGD = max(Exposure – Collateral; 0)

pri čemu:

(a)Exposure označava vrijednost vrijednosnih papira ili novca posuđenih drugoj ugovornoj strani u okviru transakcije, utvrđenu u skladu s člankom 75. Direktive 2009/138/EZ;

(b)Collateral označava vrijednost prilagođenu riziku vrijednosnih papira ili gotovine primljene od druge ugovorne strane.

3.f    Ako su društva za osiguranje i društva za reosiguranje sklopila sporazume o netiranju kojima je obuhvaćeno više repo transakcija, ili obratnih repo transakcija ili transakcija uzajmljivanja ili pozajmljivanja vrijednosnih papira koje predstavljaju kreditnu izloženost prema istoj drugoj ugovornoj strani, ona mogu izračunati gubitak zbog neispunjenja obveza u tim repo transakcijama ili obratnim repo transakcijama ili transakcijama uzajmljivanja ili pozajmljivanja vrijednosnih papira, kako je utvrđeno u stavku 3.e, na temelju ukupnog ekonomskog učinka svih tih repo transakcija ili obratnih repo transakcija ili transakcija uzajmljivanja ili pozajmljivanja vrijednosnih papira koje su obuhvaćene istim sporazumom o netiranju, pod uvjetom da se poštuju članci 209. i 210. u vezi s netiranjem.

Ako se gubitak zbog neispunjenja obveza u repo transakcijama ili obratnim repo transakcijama ili transakcijama uzajmljivanja ili pozajmljivanja vrijednosnih papira treba izračunati na osnovama iz prvog podstavka, za potrebe točke 3.e primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)vrijednost vrijednosnih papira ili gotovine pozajmljenih drugoj ugovornoj strani ukupna je vrijednost za potrebe solventnosti vrijednosnih papira ili gotovine pozajmljenih drugoj ugovornoj strani za transakcije obuhvaćene sporazumom o netiranju;

(b)rizično prilagođena vrijednost vrijednosnih papira ili gotovine primljene od druge ugovorne strane utvrđuje se na razini kombinacije repo transakcija ili obratnih repo transakcija ili transakcija uzajmljivanja ili pozajmljivanja vrijednosnih papira obuhvaćenih sporazumom o netiranju.”;

(d)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.    Gubitak zbog neispunjenja obveze za hipotekarni kredit izračunava se prema formuli:

LGD = max[Loan – (80 % × Mortgage + Guarantee); 5 % × max[0 ; (Loan – Guarantee)]]

pri čemu:

(a)Loan označava vrijednost hipotekarnog kredita utvrđenu u skladu s člankom 75. Direktive 2009/138/EZ;

(b)Mortgage označava vrijednost hipoteke prilagođenu za rizik;

(c)Guarantee označava iznos koji bi jamac morao platiti društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje kad bi dužnik koji je korisnik hipotekarnog kredita bio u statusu neispunjavanja obveza u trenutku kad je vrijednost nekretnine koja se drži kao hipoteka jednaka 80 % vrijednosti hipoteke prilagođene za rizik.

Za potrebe točke (c) jamstvo se priznaje samo ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

(a)pruža ga druga ugovorna strana kako je navedeno u članku 180. stavku 2. prvom podstavku točkama od (a) do (d) ili druga ugovorna strana za koju u potpunosti jamči jedna od drugih ugovornih strana iz prvog podstavka točaka od (a) do (d) tog članka;

(b)u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u člancima 209. i 210. te članku 215. točkama od (a) do (e).

Ako jamstvo pruža druga ugovorna strana za koju u potpunosti jamči jedna ili više drugih ugovornih strana iz članka 180. stavka 2. prvog podstavka točaka od (a) do (d), smatra se da su zahtjevi iz članka 215. točke (c) podtočaka iii. i točke (d) ispunjeni ako društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje ima pravo od prvog jamca pravodobno primiti privremeno plaćanje koje ispunjava oba sljedeća uvjeta:

(a)odgovara pouzdanoj procjeni iznosa gubitka, uključujući gubitke zbog neplaćanja kamata i ostalih vrsta plaćanja koja je dužnik obvezan izvršiti, a koje će kreditor društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje vjerojatno pretrpjeti;

(b)razmjerno je pokriću jamstva;”;

(e)umeće se sljedeći stavak 4.a:

„4.a    Gubitak zbog neispunjenja obveze za kredit sa statusom neispunjenja obveza ili restrukturirani kredit izračunava se prema formuli:

LGD = max (Loan – Recoverables; 36 % * Loan)

pri čemu:

(a)Loan označava vrijednost hipotekarnog kredita utvrđenu u skladu s člankom 75. Direktive 2009/138/EZ;

(b)Recoverables označava sadašnju vrijednost naplate duga izračunanu u skladu sa smjernicama donesenima na temelju članka 181. stavka 4. Uredbe (EU) br. 575/2013.”;

(f)dodaju se sljedeći stavci 7. i 8.:

„7.    Gubitak zbog neispunjenja obveza preduplate u jamstveni fond kvalificirane središnje druge ugovorne strane iznosi 18 % preduplate.

8.    Gubitak zbog neispunjenja obveza naknadne uplate u jamstveni fond kvalificirane središnje druge ugovorne strane iznosi 0 % uplate.”;

(64)u članku 192.a, stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Za potrebe članka 192. stavka 3. ovaj stavak primjenjuje se na izvedenicu ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)izvedenica je transakcija povezana sa središnjom drugom ugovornom stranom u kojoj je društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje klijent;

(b)pozicije i imovina društva za osiguranje ili društva za reosiguranje koje se odnose na tu transakciju razlikuju se i odvojene su, i na razini člana sustava poravnanja i na razini središnje druge ugovorne strane, od pozicija i imovine člana sustava poravnanja i njegovih drugih klijenata, a zbog te razlike i odvajanja te pozicije i ta imovina ne ulaze u stečajnu masu u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza ili nesolventnosti člana sustava poravnanja ili jednog ili više njegovih drugih klijenata;

(c)zakoni, propisi, pravila i ugovorni aranžmani koji se primjenjuju na društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje ili središnju drugu ugovornu stranu ili ih obvezuju olakšavaju prijenos pozicija klijenta koje se odnose na taj ugovor i transakciju te odgovarajućega kolaterala na drugog člana sustava poravnanja unutar primjenjivog razdoblja marže za rizik u slučaju neispunjavanja obveza ili nesolventnosti izvornog člana sustava poravnanja, u kojem se slučaju pozicije klijenta i kolateral prenose po tržišnoj vrijednosti, osim ako klijent zatraži zatvaranje pozicije po tržišnoj vrijednosti;

(d)društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje proveli su dostatnu ažuriranu pravnu ocjenu, kojom se potvrđuje da su aranžmani kojima se osigurava ispunjenje uvjeta iz točke (c) zakoniti, valjani, obvezujući i pravno provedivi prema pravu relevantnog područja sudske nadležnosti ili relevantnih područja sudske nadležnosti;

(e)središnja druga ugovorna strana kvalificirana je središnja druga ugovorna strana.

Društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje pri procjeni usklađenosti s uvjetom iz prvog podstavka točke (c), može uzeti u obzir svaki prethodni slučaj prijenosa pozicija klijenta i odgovarajućega kolaterala kod središnje druge ugovorne strane, kao i svaku namjeru industrije da s tom praksom nastavi.”;

(65)umeće se sljedeći članak 192.b:

„Članak 192.b
Izravna izloženost prema kvalificiranoj središnjoj drugoj ugovornoj strani

Neovisno o članku 192.a, za potrebe članka 192. stavka 3., transakcija financiranja izvedenicama obuhvaćena je ovim člankom ako društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje djeluje kao član sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane za vlastite potrebe u transakciji financiranja izvedenicama, a središnja druga ugovorna strana je kvalificirana središnja druga ugovorna strana.”;

(66)u članku 197. stavku 7. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„    Ako se u slučaju nesolventnosti druge ugovorne strane pri određivanju proporcionalnog udjela društva za osiguranje ili društva za reosiguranje u stečajnoj masi druge ugovorne strane ne uzme u obzir da društvo prima kolateral, čimbenici F, F′, F′′ i F′′′ iz članka 192. stavaka od 2. do 3.c i članaka od 194. do 196. iznose 100 %.”;

(67)u članku 199. stavak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„12.    Neovisno o stavcima od 2. do 11., izloženostima iz članka 192. stavaka 3., 7. i 8. dodjeljuje se vjerojatnost nastanka statusa neispunjenja obveza koja iznosi 0,002 %.”;

(68)u članku 201. stavku 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)    zbroj obuhvaća sve moguće kombinacije (j,k) vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza za pojedinačne izloženosti u smislu članka 199., osim u slučaju kada je PDj = PDk = 0;’;

(69)članak 202. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 202.
Izloženosti vrste 2

Potrebni kapital za rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane za izloženosti vrste 2 jednak je gubitku osnovnih vlastitih sredstava koji bi nastao zbog trenutačnog smanjenja vrijednosti izloženosti vrste 2 za sljedeći iznos:

90 % LGDreceivables>3months + 100 % LGDdefaulted/forborne +

pri čemu:

(a)LGDreceivables>3months označava ukupne gubitke zbog neispunjenja obveza za sva potraživanja posrednika koja su dospjela prije više od tri mjeseca;

(b)LGDdefaulted/forborne označava ukupni gubitak nastao zbog neispunjenja obveze po svim kreditima sa statusom neispunjenja obveza i restrukturiranim kreditima;

(c)zbroj se uzima za sve izloženosti vrste 2 osim potraživanja posrednika koja su dospjela prije više od tri mjeseca i osim kredita sa statusom neispunjenja obveza i restrukturiranih kredita;

(d)LGDi označava gubitak zbog neispunjenja obveza za izloženost i vrste 2.;

(70)članak 210. mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a    Smatra se da tehnika smanjenja rizika ne rezultira značajnim rizikom osnove samo ako društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje može dokazati da su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

(a)izloženost pokrivena tehnikom smanjenja rizika dovoljno je slična izloženosti riziku društva; i

(b)promjene vrijednosti izloženosti obuhvaćene tehnikom smanjenja rizika točno odražavaju promjene vrijednosti izloženosti riziku društva prema opsežnom skupu relevantnih scenarija rizika, uključujući scenarije koji su u skladu sa stupnjem pouzdanosti iz članka 101. stavka 3. Direktive 2009/138/EZ.”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 6.:

6.    Društvo može dokazati da je prijenos rizika učinkovit i da je svako smanjenje potrebnog solventnog kapitala ili povećanje dostupnih osnovnih vlastitih sredstava koje proizlazi iz aranžmana za prijenos rizika razmjerno stvarnoj promjeni rizika kojoj je društvo izloženo.

Potrebni solventni kapital i raspoloživa osnovna vlastita sredstva odgovaraju gospodarskom sadržaju ugovornih aranžmana kojima se uređuju tehnike smanjenja rizika. Pri izračunu osnovnog potrebnog solventnog kapitala, društva za osiguranje ili društva za reosiguranje uzimaju u obzir tehnike smanjenja rizika iz članka 101. stavka 5. Direktive 2009/138/EZ ako društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje može dokazati da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)ugovorni aranžmani kojima se uređuje tehnika smanjenja rizika rezultiraju učinkovitim prijenosom rizika;

(b)smanjenje potrebnog solventnog kapitala razmjerno je opsegu prijenosa rizika koji proizlaze iz ugovornih aranžmana; i

(c)potrebni solventni kapital na odgovarajući način uzima u obzir sve rizike koji proizlaze iz postupka prijenosa rizika.”;

(71)članak 211. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Ako društva za osiguranje ili društva za reosiguranje prenose preuzete rizike osiguranja na temelju ugovora o reosiguranju ili preko subjekata posebne namjene, moraju biti ispunjeni kvalitativni kriteriji iz članaka 209. i 210. i kriteriji iz stavaka 2. do 7. kako bi društva za osiguranje i društva za reosiguranje uzela u obzir tehniku smanjenja rizika za izračun osnovnog potrebnog solventnog kapitala.”;

(b)umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a    Ako društva za osiguranje ili društva za reosiguranje prenose preuzete rizike osiguranja na program koji se temelji na reosiguranju koji provodi ili za koji u potpunosti jamči vlada države članice koja zbog značajnog javnog interesa djeluje kao reosiguratelj posljednjeg utočišta, sustav se smatra drugom ugovornom stranom iz ugovora u reosiguranju u smislu stavka 2. ovog članka.”;

(c)dodaje se sljedeći stavak 7.:

„7.    Za potrebe članka 86. i članka 210. stavka 3. društva smatraju da je rizik osnove koji proizlazi iz valutne neusklađenosti značajan ako je izloženost pokrivena na temelju ugovora o reosiguranju ili preko subjekata posebne namjene iskazana u valuti različitoj od izloženosti riziku društva, osim ako su predmetne valute vezane unutar dovoljno uskog raspona ili ako je u ugovoru o reosiguranju predviđen fiksni tečaj.”;

(72)u članku 212. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Ako društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje prenosi rizik kako bi se tehnika smanjenja rizika uzela u obzir za izračun osnovnog potrebnog solventnog kapitala, osim u slučajevima iz članka 211. stavka 1., uključujući prijenose putem kupnje ili izdavanja financijskih instrumenata, uz kvalitativne kriterije iz članaka 209. i 210. moraju biti ispunjeni i kvalitativni kriteriji iz stavaka od 2. do 5.”;

(73)umeće se sljedeći članak 212.a:

„Članak 212.a
Instrumenti mogućeg budućega kapitala i konvertibilne obveznice

Ne smatra se da sljedeći ugovorni aranžmani ispunjavaju zahtjeve učinkovitog prijenosa rizika iz članka 210.:

(a)ugovorni aranžmani između društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje i druge ugovorne strane, u skladu s kojima je ta druga ugovorna strana nakon nastanka unaprijed definiranih specifičnih događaja dužna kupiti nove vlasničke udjele ili podređene dugove koje je društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje izdalo u skladu s unaprijed utvrđenim mehanizmom određivanja cijena;

(b)ugovorni aranžmani između društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje i druge ugovorne strane u skladu s kojima nakon nastanka unaprijed definiranih specifičnih događaja ta druga ugovorna strana mora steći dužničke instrumente koje je izdalo društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje, a koji se kasnije mogu pretvoriti u nove vlasničke udjele tog društva, u skladu s unaprijed utvrđenim mehanizmom određivanja cijena.”;

(74)članak 215. mijenja se kako slijedi:

(a)uvodna formulacija zamjenjuje se sljedećim:

„Podložno članku 215.a stavku 1. pri izračunu osnovnog potrebnog solventnog kapitala jamstva se priznaju samo ako se na njih izričito upućuje u ovom poglavlju i ako su uz kvalitativne kriterije utvrđene u člancima 209. i 210. ispunjeni svi sljedeći kriteriji:”;

(b)točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)    opseg kreditne zaštite jasno je utvrđen i nepobitan;”;

(c)u točki (c) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.    omogućila pružatelju zaštite da jednostrano raskine ili izmijeni zaštitu;”;

(d)dodaju se sljedeći podstavci:

„U slučaju jamstva koje pokriva stambene hipotekarne kredite, zahtjevi iz prvog podstavka točke (c) podtočke iii. i točke (d) moraju se ispuniti samo u roku od 24 mjeseca.

Za potrebe prvog podstavka točke (c) odredba u ugovoru o jamstvu kojom se predviđa da se zbog nepravilne dubinske analize ili prijevare institucije kreditora poništava ili umanjuje opseg kreditne zaštite jamca, ne isključuje ispunjavanje zahtjeva jamstva iz prvog podstavka točke (c).

Za potrebe prvog podstavka točke (c), jamac može jednokratnim paušalnim plaćanjem podmiriti ukupni dospjeli novčani iznos potraživanja ili može preuzeti dužnikove buduće novčane obveze pokrivene ugovorom o kreditnoj zaštiti.

Za potrebe prvog podstavka društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje mora moći nadzornom tijelu dokazati da ima uspostavljene sustave za upravljanje potencijalnom koncentracijom rizika koji proizlazi iz njegove upotrebe jamstava. Društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje dužno je nadzornom tijelu dokazati kako je njezina strategija korištenja i jamstava povezana s njezinim upravljanjem cjelokupnim profilom rizičnosti.”;

(75)umeće se sljedeći članak 215.a:

„Članak 215.a
Kontrajamstva države i drugih subjekata iz javnog sektora

1.    Društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogu tretirati izloženosti navedene u stavku 2. kao da su zaštićene jamstvom subjekata navedenih u tom stavku, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)kontrajamstvo pokriva sve elemente kreditnog rizika potraživanja;

(b)i izvorno jamstvo i kontrajamstvo ispunjavaju uvjete koji se odnose na jamstva iz članka 215., osim što kontrajamstvo ne mora biti izravno;

(c)pokriće je pouzdano i nema dokaza o tome da je pokriće kontrajamstva manje od stvarno jednakovrijednog pokrića izravnog jamstva tog subjekta.

2.     Tretman iz stavka 1. primjenjuje se na izloženosti zaštićene jamstvom za koje bilo koja druga ugovorna strana iz članka 180. stavka 2. prvog podstavka daje kontrajamstvo.”;

(76)članci 216. i 217. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 216.
Izračun potrebnog solventnog kapitala u slučaju namjenskih fondova

1.    U slučaju namjenskih fondova utvrđenih u skladu s člankom 81. stavkom 1., društva za osiguranje i društva za reosiguranje prilagođavaju izračun potrebnog solventnog kapitala primjenom metode iz članka 217.

2.    Međutim, društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje koje je prije 29. siječnja 2027. dobilo odobrenje nadzornog tijela za primjenu članka 304. Direktive 2009/138/EZ na namjenski fond, ne provodi prilagodbu izračuna u skladu s člankom 217. ove Uredbe, nego izračun temelji na pretpostavci potpune diversifikacije između imovine i obveza namjenskih fondova i ostatka društva.

Članak 217.
Metoda izračuna potrebnog solventnog kapitala za namjenske fondove

1.    Društva za osiguranje i društva za reosiguranje za svaki namjenski fond i za preostali dio društva, pretpostavljeni potrebni solventni kapital izračunavaju na isti način kao da su ti namjenski fondovi te preostali dio društva zasebna društva.

2.    Društva za osiguranje i društva za reosiguranje svoj potrebni solventni kapital izračunavaju kao zbroj pretpostavljenih potrebnih solventnih kapitala za svaki od namjenskih fondova te za preostali dio društva.

3.    Ako se izračun potrebnog kapitala za modul rizika ili podmodul osnovnog potrebnog solventnog kapitala temelji na učinku scenarija na osnovna vlastita sredstva društva za osiguranje ili društva za reosiguranje, učinak scenarija na osnovna vlastita sredstva izračunava se na razini namjenskog fonda i preostalog dijela društva.

4.    Osnovna vlastita sredstva na razini namjenskog fonda one su ograničene stavke vlastitih sredstava koje odgovaraju definiciji osnovnih vlastitih sredstava iz članka 88. Direktive 2009/138/EZ.

5.    Ako u namjenskom fondu postoje aranžmani sudjelovanja u dobiti, društva za osiguranje i društva za reosiguranje pri prilagodbi potrebnog solventnog kapitala primjenjuju sljedeći pristup:

(a)ako bi izračun iz stavka 3. doveo do povećanja osnovnih vlastitih sredstava na razini namjenskog fonda, procijenjena promjena tih osnovnih vlastitih sredstava prilagođava se kako bi odražavala postojanje mehanizama sudjelovanja u dobiti u namjenskom fondu, u kojem slučaju prilagodba promjene osnovnih vlastitih sredstava namjenskog fonda jest iznos za koji bi se tehničke pričuve povećale zbog očekivane buduće raspodjele ugovarateljima osiguranja ili korisnicima tog namjenskog fonda;

(b)ako bi izračun iz stavka 3. rezultirao smanjenjem osnovnih vlastitih sredstava na razini namjenskog fonda, procijenjena promjena tih osnovnih vlastitih sredstava za izračun neto osnovnog potrebnog solventnog kapitala, u skladu s člankom 206. stavkom 2., mora se prilagoditi kako bi se odrazilo smanjenje budućih diskrecijskih naknada koje se plaćaju ugovarateljima osiguranja ili korisnicima tog namjenskog fonda, ali ta prilagodba ne smije biti veća od iznosa budućih diskrecijskih naknada unutar dotičnog namjenskog fonda.

6.    Neovisno o stavku 1., pretpostavljeni potrebni solventni kapital za svaki namjenski fond izračunava se pomoću izračuna utemeljenih na scenariju u kojem su osnovna vlastita sredstva za društvo u cjelini pod najnegativnijim utjecajem.

7.    Pri utvrđivanju scenarija u kojem su osnovna vlastita sredstva za društvo u cjelini pod najnegativnijim utjecajem, društvo u skladu sa stavcima 3. i 5. mora prvo izračunati zbroj rezultata učinaka scenarija na osnovna vlastita sredstva na razini svakog namjenskog fonda. Iznosi na razini svakog namjenskog fonda dodaju se jedni drugima i rezultatima učinka scenarija na osnovna vlastita sredstva u preostalom dijelu društva za osiguranje ili društva za reosiguranje.

8.    Pretpostavljeni potrebni solventni kapital za svaki namjenski fond utvrđuje se agregiranjem potrebnog kapitala za svaki podmodul i modul rizika osnovnog potrebnog solventnog kapitala.

9.    Društva za osiguranje i društva za reosiguranje pretpostavljaju da nema diversifikacije rizika između svakog od namjenskih fondova te preostalog dijela društva za osiguranje ili društva za reosiguranje.”;

(77)u članku 231. dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4.    Društva za osiguranje i društva za reosiguranje uspostavljaju unutarnje postupke kako bi se izbjeglo prekomjerno oslanjanje na podatke o prošlim događajima koji se odnose na kretanja u području klimatskih promjena, među ostalim, prema potrebi, na temelju klimatskih scenarija.”;

(78)u članku 234., točka (b) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.    sva ograničenja diversifikacije koja nastaju zbog postojanja namjenskog fonda;”;

(79)članak 235. mijenja se kako slijedi:

(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Tehnike smanjenja rizika i druge tehnike za smanjenje potrebnog solventnog kapitala”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4.    Primjena mjera iz članka 212.a nikad se ne priznaje kao tehnika smanjenja rizika. Nikad ne smije uzrokovati smanjenje potrebnog solventnog kapitala.”;

(80)u članku 258. stavku 6. dodaje se sljedeći podstavak:

„Evaluacija iz prvog podstavka uključuje procjenu primjerenosti sastava, uključujući rodnu ravnotežu i raznolikost, učinkovitosti i unutarnjeg upravljanja administrativnog, upravljačkog ili nadzornog tijela. Evaluacija je razmjerna prirodi, opsegu i složenosti rizika poslovanja društava.”;

(81)članak 260. mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a    Očekivana dobit od budućih naknada za upravljanje i vođenje fondova za osiguranje povezano s indeksom i udjelima u investicijskim fondovima izračunava se kao razlika između tehničkih pričuva bez dodatka na rizik koji se računa u skladu s člankom 77. Direktive 2009/138/EZ, i tehničkih pričuva bez dodatka na rizik, pod pretpostavkom da buduće naknade za upravljanje i vođenje fondova koje se očekuju primiti u budućnosti nisu primljene iz bilo kojeg razloga osim ako je došlo do osiguranog događaja, neovisno o ugovornim pravima ugovaratelja osiguranja da prekine policu.”;

(b)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.    Politike stvaranja gubitka nadoknađuju se samo politikama stvaranja dobiti unutar homogene grupe rizika. Homogene skupine rizika koje bilježe gubitak također se nadoknađuju homogenim skupinama rizika koje bilježe dobit.”;

(82)u članku 271. stavak 2. briše se;

(83)članak 275. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.dodaje se sljedeća točka (ea):

„(ea)    varijabilni primici, uključujući odgođeni dio, isplaćuju se ili dodjeljuju samo ako su održivi s obzirom na financijsko stanje društva u cjelini i ako su opravdani s obzirom na uspješnost društva, poslovne jedinice i dotičnog pojedinca;”; 

ii.dodaju se sljedeći podstavci:

„Za potrebe točke (c), dinamika isplate primitaka u režimu odgode ne smije biti brža nego što bi to bio slučaj na proporcionalnoj osnovi.

„Za potrebe prvog podstavka točke (ea), ne dovodeći u pitanje opća načela nacionalnog ugovornog i radnog prava, ukupni varijabilni primici općenito trebaju biti znatno smanjeni ako dođe do slabije ili negativne financijske uspješnosti institucije, pri čemu se uzimaju u obzir i tekući primici i smanjenje isplata iznosa koji su prethodno zarađeni, uključujući one na osnovi dogovora o malusu ili povratu primitaka.

Do 100 % ukupnih varijabilnih primitaka podliježe dogovorima o malusu ili povratu primitaka. Društva određuju posebne kriterije za primjenu obračuna malusa i povrata primitaka. Ti se kriteriji primjenjuju u sljedećim situacijama:

i.član osoblja poduzeo je ili bio odgovoran za radnju koja je uzrokovala značajne gubitke za društvo;

ii.smatra se da član osoblja više ne ispunjava odgovarajuće standarde sposobnosti i primjerenosti.”;

(b)umeću se sljedeći stavci 2.a i 2.b:

„2.a    Odgoda značajnog dijela varijabilne komponente primitaka iz stavka 2. točke (c) ne primjenjuje se ako godišnji varijabilni primici člana administrativnog, upravljačkog ili nadzornog tijela, osobe koja stvarno upravlja društvom ili ima druge ključne funkcije ili osobe koja pripada drugim kategorijama zaposlenika čije poslovne djelatnosti imaju znatan utjecaj na profil rizičnosti društva ne premašuju 50,000 EUR i ne čine više od 1/3 ukupnih godišnjih primitaka tog zaposlenika.

2.b    Odstupajući od stavka 2.a, nadzorno tijelo može odlučiti da članovi osoblja koji imaju pravo na godišnji varijabilni primitak niži od praga iz tog stavka ne podliježu odstupanju navedenom u njemu zbog posebnosti nacionalnih tržišta u pogledu praksi primitaka zbog vrste odgovornosti i profila radnog mjesta tih članova osoblja ili zbog specifičnog profila rizičnosti društva.

(84)umeće se sljedeći članak 275.b:

„Članak 275.b
Transparentnost ulaganja i upravljanja kapitalom

Uzimajući u obzir informacije iz redovitog nadzornog izvješćivanja iz članka 304., EIOPA redovito izvješćuje Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću kvantitativne i kvalitativne informacije o sljedećem:

(a)agregirana raspodjela ulaganja raščlanjena prema sektoru i zemljopisnom području;

(b)raspodjele dioničarima, uključujući otkupe dionica, i varijabilni primitci isplaćeni članovima administrativnog, upravljačkog ili nadzornog tijela, nositeljima ključnih funkcija ili višem rukovodstvu.”;

(85)u članku 278. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.    S obzirom na uravnoteženu prilagodbu i prijelazne mjere te s obzirom na prilagodbu volatilnosti, ako su nadzorna tijela društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje dopustila uporabu jedne od navedenih prilagodbi ili prijelaznih mjera, one mogu uvesti kapitalni dodatak u skladu s člankom 37. stavkom 1. točkom (d) Direktive 2009/138/EZ samo u okolnostima u kojima je odstupanje od pretpostavki na kojima se temelje prilagodbe ili prijelazne mjere privremene naravi i ne opravdava opoziv odobrenja nadzornog tijela za primjenu prilagodbe ili prijelazne mjere.”;

(86)članci od 290. do 294. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 290.
Struktura

1.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju slijedi strukturu iz Priloga XX. odjeljka A i sadržava informacije iz članaka od 292. do 298. ove Uredbe.

2.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju sadržava opisne informacije u kvantitativnom i kvalitativnom obliku čiji je dio namijenjen stručnjacima za tržište prema potrebi nadopunjen kvantitativnim obrascima.

3.    Ako su informacije navedene u drugim javnim izvješćima za izvještajno razdoblje barem jednako opsežne i detaljne, društvo može dostaviti tražene informacije u dijelu namijenjenom stručnjacima za tržište navođenjem internetske poveznice u odgovarajućem dijelu javnih izvješća. Pri korištenju internetskih poveznica društva za osiguranje i društva za reosiguranje dužna su posebno navesti odgovarajuće odjeljke i stranice. Dužna su se pobrinuti za valjanost tih poveznica najmanje pet godina od datuma objave.

Članak 291.
Značajnost

Za potrebe ovog poglavlja, informacije ili izmjene informacija koje se objavljuju u izvješću o solventnosti i financijskom stanju smatraju se značajnima ako bi njihovo izostavljanje ili pogrešno prikazivanje moglo utjecati na odlučivanje ili prosudbu korisnika tog dokumenta, uključujući nadzorna tijela.

Članak 292.
Informacije namijenjene ugovarateljima i korisnicima osiguranja

1.    Dio izvješća o solventnosti i financijskom stanju namijenjen ugovarateljima i korisnicima osiguranja započinje navodom da ugovaratelji i korisnici osiguranja imaju pravo zatražiti verziju tog dijela na službenom jeziku države članice u kojoj borave pod uvjetom da društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje posluje u toj državi članici na temelju prava poslovnog nastana ili slobode pružanja usluga. Ako su verzije na drugim jezicima dostupne na internetu, društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje na početku tog dijela izvješća o solventnosti i financijskom stanju navodi i internetske poveznice na svaku verziju.

2.    Dio izvješća o solventnosti i financijskom stanju koji se sastoji od informacija usmjerenih na ugovaratelje i korisnike osiguranja sadržava odjeljak o poslovanju i rezultatima društva koji obuhvaća sve sljedeće informacije:

(a)naziv i pravni oblik društva;

(b)naziv i podatke za kontakt nadzornog tijela nadležnog za financijski nadzor društva;

(c)popis dioničara s kvalificiranim udjelima u društvu;

(d)ako društvo za osiguranje pripada grupi, naziv grupe, njezin pravni oblik, nadležnost grupe i, ako je primjenjivo, nadzorno tijelo nadležno za financijski nadzor grupe;

(e) svaka značajna poslovna promjena ili drugi značajni događaj do kojeg je došlo tijekom izvještajnog razdoblja, a koji je imao značajan učinak na profil rizičnosti društva;

(f)jasne i jednostavne informacije o preuzimanju rizika i uspješnosti ulaganja društva za osiguranje na agregiranoj razini tijekom izvještajnog razdoblja.

3.    Dio izvješća o solventnosti i financijskom stanju koji se sastoji od informacija usmjerenih na ugovaratelje i korisnike osiguranja sadržava odjeljak o upravljanje kapitalom i profilu rizičnosti koji obuhvaća sve sljedeće informacije:

(a)kratak opis potrebnog solventnog kapitala i minimalnog potrebnog kapitala;

(b)potrebni solventni kapital i minimalni potrebni kapital, prihvatljiva vlastita sredstva i omjer pokrića na kraju izvještajnog razdoblja i u prethodnom izvještajnom razdoblju;

(c)kad je riječ o neusklađenostima s minimalnim potrebnim kapitalom ili potrebnim solventnim kapitalom tijekom izvještajnog razdoblja ili u trenutku objave, razdoblje svake neusklađenosti, objašnjenje njezina uzroka i posljedica, poduzete korektivne mjere i objašnjenje učinaka tih korektivnih mjera;

(d)opis značajnih rizika kojima je društvo izloženo, uključujući rizike za održivost, sve značajne promjene tih značajnih rizika tijekom izvještajnog razdoblja i opis primijenjenih tehnika smanjenja rizika.

Opis na koji se upućuje u prvom podstavku, točki (a) sadržava sljedeći tekst:

„Dva kapitalna zahtjeva usmjerena su na mjerenje financijske stabilnosti društva: potrebni solventni kapital (SCR) i minimalni potrebni kapital (MCR). Potrebni solventni kapital trebao bi zajamčiti razinu kapitala koja društvu omogućuje da apsorbira znatne nepredviđene gubitke u jednogodišnjem razdoblju te bi ugovarateljima osiguranja trebao dati razumno osiguranje da će plaćanja biti izvršena po njihovu dospijeću. Minimalni potrebni kapital namijenjen je pružanju minimalne razine sigurnosti koju društvo u svakom trenutku mora imati i ispod koje iznos financijskih sredstava (vlastita sredstva) ne bi trebao pasti.

Kapitalni zahtjevi morat će se pokriti kapitalom (vlastita sredstva) dostatne kvalitete kako bi se zajamčilo da se gubici mogu pokrivati na trajnoj osnovi, kao i u slučaju likvidacije.”

4.    Dio izvješća o solventnosti i financijskom stanju namijenjen ugovarateljima i korisnicima osiguranja sadržava odjeljak koji obuhvaća sve druge značajne informacije za ugovaratelje osiguranja. U tom se odjeljku posebno navodi objavljuje li poduzeće planove iz članka 19.a ili članka 29.a Direktive 2013/34/EU i, prema potrebi, sadržava li internetsku poveznicu na te planove.

5.    Dio izvješća o solventnosti i financijskom stanju namijenjen ugovarateljima i korisnicima osiguranja ne smije biti dulji od pet stranica.

Zbog usklađenosti s prvim podstavkom ne smiju se izostaviti ili ukloniti relevantne informacije iz stavaka od 1. do 4.”;

Članak 293.
Informacije namijenjene stručnjacima za tržište: Poslovanje i rezultati

1.    Dio izvješća o solventnosti i financijskom stanju namijenjen stručnjacima za tržište sadržava sve sljedeće informacije u vezi s poslovanjem društva za osiguranje ili društva za reosiguranje:

(a)naziv i pravni oblik društva i, ako je dostupna, posebna identifikacijska oznaka pravne osobe iz članka 7. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća*;

(b)naziv i podatke za kontakt nadzornog tijela nadležnog za financijski nadzor društva te, prema potrebi, naziv i podatke za kontakt nadzornika grupe kojoj društvo pripada;

(c)naziv i podaci za kontakt vanjskog revizora društva i opseg revizije iz članka 51.a Direktive 2009/138/EZ;

(d)opis vlasnika kvalificiranih udjela u društvu, uključujući njihova imena;

(e)ako društvo pripada grupi, detalji o položaju društva u pravnoj strukturi grupe, uključujući cjelovitu organizacijsku shemu i, prema potrebi, pojednostavnjenu organizacijsku shemu grupe;

(f)značajne vrste osiguranja društva te značajna geografska područja u kojima društvo posluje;

(g)svi značajni poslovni i drugi događaji tijekom izvještajnog razdoblja koji su značajno utjecali na društvo.

2.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju sadržava informacije o preuzetim rezultatima društva za osiguranje ili društva za reosiguranje na grupnoj osnovi tijekom izvještajnog razdoblja, zajedno s usporedbom tih informacija s onima iz prethodnog izvještajnog razdoblja, kako je prikazano u financijskim izvještajima društva.

3.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju sadržava sve informacije o uspješnosti ulaganja društva za osiguranje ili društva za reosiguranje tijekom izvještajnog razdoblja, zajedno s usporedbom s informacijama iz prethodnog izvještajnog razdoblja, kako je prikazano u financijskim izvještajima tog društva:

(a)informacije o prihodima i troškovima koji proizlaze iz ulaganja te o komponentama takvih prihoda i troškova kada je to nužno za pravilno razumijevanje prihoda i troškova;

(b)informacije o vrsti i iznosu svih dobitaka i gubitaka koji se izravno priznaju u vlasničkom kapitalu;

(c)informacije o vrsti i iznosu svih ulaganja u sekuritizaciju.

4.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju opisuje vrstu i iznos ostalih značajnih prihoda i troškova društva za osiguranje ili društva za reosiguranje nastale tijekom izvještajnog razdoblja, zajedno s usporedbom s informacijama iz prethodnog izvještajnog razdoblja, kako je prikazano u financijskim izvještajima tog društva.

5.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju u zasebnom odjeljku sadržava sve druge značajne informacije o poslovanju i rezultatima društva za osiguranje ili društva za reosiguranje.

Članak 294.
Informacije namijenjene stručnjacima za tržište: Sustav upravljanja

1.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju sadržava sve sljedeće informacije o sustavu upravljanja društva za osiguranje ili društva za reosiguranje:

(a)opis strukture administrativnog, upravljačkog ili nadzornog tijela društva, njegovih glavnih uloga i odgovornosti te podjele odgovornosti među tim tijelima, a posebno postoje li u njima relevantni odbori, te opis glavnih uloga i odgovornosti ključnih funkcija ili, ako je izvješće o solventnosti i financijskom stanju već podneseno, svih značajnih promjena u sustavu upravljanja koje su nastale u usporedbi s prethodnim izvještajnim razdobljem;

(b)informacije o politici i praksama primitaka koje se odnose na upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo te, osim ako je drukčije navedeno, na zaposlenike, uključujući:

i.načela politike primitaka, uz objašnjenje barem relativne važnosti fiksnih i varijabilnih komponenti primitaka i odgode varijabilne komponente te načina na koji je politika primitaka u skladu s uključivanjem rizika za održivost;

ii.informacije o kriterijima individualne i kolektivne uspješnosti na kojima se temelji pravo na dioničke opcije, dionice ili varijabilne komponente primitaka;

iii.opis glavnih sustava dopunskog mirovinskog osiguranja i prijevremenog umirovljenja za članove upravnih, upravljačkih i nadzornih tijela i druge nositelje ključnih funkcija;

(c)informacije o značajnim transakcijama s dioničarima, osobama koje imaju značajan utjecaj na društvo te članovima upravnih, upravljačkih i nadzornih tijela tijekom izvještajnog razdoblja.

2.    U izvješću o solventnosti i financijskom stanju navode se sve izdvojene ključne ili važne poslovne funkcije ili aktivnosti te imena pružatelja usluga kojima su eksternalizirane sve ključne ili važne poslovne funkcije ili aktivnosti i nadležnost u kojoj djeluju pružatelji usluga tih funkcija ili aktivnosti.

3.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju u zasebnom odjeljku sadržava sve druge značajne informacije o sustavu upravljanja društva za osiguranje ili društva za reosiguranje.

__________________________________________________________

*    Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L, 2023/2859, 20.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2859/oj).”;

(87)članak 295. briše se;

(88)članci 296. i 297. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 296.
Informacije namijenjene stručnjacima za tržište: Vrednovanje za potrebe solventnosti

1.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju sadržava sve sljedeće informacije o vrednovanju imovine društva za osiguranje ili društva za reosiguranje za potrebe solventnosti:

(a)zasebno za svaku značajnu kategoriju imovine, nakon razvrstavanja u skladu s bilancom solventnosti, vrijednost imovine i opis osnova, metoda i glavnih pretpostavki korištenih za vrednovanje za potrebe solventnosti, uključujući, ako je relevantno, uzimanje u obzir rizika za održivost i čimbenika u metodama vrednovanja;

(b)za značajne kategorije imovine, objašnjenje svih značajnih razlika između osnova, metoda i glavnih pretpostavki koje to društvo upotrebljava za svoje vrednovanje u financijskim izvještajima.

2.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju uključuje sve sljedeće informacije o vrednovanju tehničkih pričuva društva za osiguranje ili društva za reosiguranje za potrebe solventnosti:

(a)vrijednost tehničkih pričuva zasebno za svaku značajnu vrstu osiguranja, uključujući iznos najbolje procjene i dodatka za rizik, te opis osnova, metoda i glavnih pretpostavki koje se upotrebljavaju za vrednovanje društva za potrebe solventnosti, uključujući, ako je relevantno, uzimanje u obzir rizika za održivost i čimbenika u metodama vrednovanja;

(b)opis stupnja neizvjesnosti povezane s vrijednošću tehničkih pričuva;

(c)za značajne vrste osiguranja, objašnjenje svih značajnih razlika između osnova, metoda i glavnih pretpostavki koje to društvo upotrebljava za vrednovanje za potrebe solventnosti i onih koje upotrebljava za svoje vrednovanje u financijskim izvještajima;

(d)izjavu o tome upotrebljava li se mehanizam ekstrapolacije iz članka 77.a stavka 2. Direktive 2009/138/EZ i o kvantifikaciji učinka neprimjenjivanja mehanizma postupnog uvođenja;

(e)ako se primjenjuje uravnotežena prilagodba iz članka 77.b Direktive 2009/138/EZ, opis uravnotežene prilagodbe i portfelja obveza i dodijeljene imovine na koji se primjenjuje uravnotežena prilagodba te kvantifikacija učinka promjene uravnotežene prilagodbe na nulu na iznos tehničkih pričuva;

(f)izjavu o tome upotrebljava li društvo prilagodbu zbog volatilnosti iz članka 77.d Direktive 2009/138/EZ, opis primijenjene prilagodbe zbog volatilnosti po valuti i iznos najbolje procjene na koju se primjenjuje te kvantifikaciju učinka promjene prilagodbe zbog volatilnosti na nulu na iznos tehničkih pričuva;

(g)izjavu o tome primjenjuje li se prijelazna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa iz članka 308.c Direktive 2009/138/EZ, razlog za primjenu te prijelazne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa, kvantifikaciju učinka neprimjenjivanja te vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa na iznos tehničkih pričuva i mogućnost smanjenja ovisnosti o prijelaznoj vremenskoj strukturi nerizičnih kamatnih stopa do kraja prijelaznog razdoblja;

(h)izjavu o tome primjenjuje li se privremeni odbitak iz članka 308.d Direktive 2009/138/EZ, razlog za primjenu tog odbitka, kvantifikaciju učinka neprimjenjivanja privremenog odbitka na iznos tehničkih pričuva i mogućnost smanjenja ovisnosti o privremenom odbitku do kraja prijelaznog razdoblja;

(i)opis sljedećeg:

i.iznosa koji se mogu naplatiti na temelju ugovora o reosiguranju i odvojeno, od subjekata posebne namjene;

ii.svih značajnih promjena relevantnih pretpostavki koje su u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje provedene u izračunu tehničkih pričuva.

3.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju sadržava sve sljedeće informacije o vrednovanju drugih obveza društva za osiguranje ili društva za reosiguranje za potrebe solventnosti:

(a)zasebno za svaku značajnu kategoriju drugih obveza, vrijednost drugih obveza te opis osnova, metoda i glavnih pretpostavki koje društva primjenjuju za svoje vrednovanje za potrebe solventnosti;

(b)za svaku značajnu kategoriju ostalih obveza, objašnjenje svih značajnih razlika između osnova vrednovanja, metoda i glavnih pretpostavki koje društvo upotrebljava za vrednovanje za potrebe solventnosti te onih koje upotrebljava za svoje vrednovanje u financijskim izvještajima.

4.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju sadržava informacije o područjima iz članka 263. radi usklađenosti sa zahtjevima o objavljivanju informacija za društva za osiguranje ili društva za reosiguranje iz stavaka 1. i 3. ovog članka.

5.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju u zasebnom odjeljku sadržava sve druge značajne informacije o vrednovanju imovine i obveza za potrebe solventnosti.

Članak 297.
Informacije namijenjene stručnjacima za tržište: Upravljanje kapitalom i profil rizičnosti

1.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju sadržava sve sljedeće informacije o vlastitim sredstvima društva za osiguranje ili društva za reosiguranje:

(a)informacije o ciljevima društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje koji se odnose na upravljanje vlastitim sredstvima, uključujući informacije o razdoblju za planiranje poslovanja te objašnjenja o bilo kojim značajnim promjenama tih ciljeva tijekom izvještajnog razdoblja;

(b)prihvatljivi iznos vlastitih sredstava, razvrstanih u kategorije, za pokriće potrebnog solventnog kapitala, na kraju izvještajnog razdoblja te na kraju prethodnog izvještajnog razdoblja, uključujući analizu značajnih promjena u svakoj kategoriji tijekom izvještajnog razdoblja;

(c)prihvatljivi iznos vlastitih sredstava, razvrstanih u kategorije, za pokriće minimalnog potrebnog kapitala;

(d)ako se pri ekstrapolaciji primjenjuje mehanizam postupnog uvođenja iz članka 77.a stavka 2. Direktive 2009/138/EZ, kvantifikaciju učinka neprimjenjivanja mehanizma postupnog uvođenja:

i.na osnovna vlastita sredstva;

ii.na iznose vlastitih sredstava prihvatljivih za pokriće minimalnog potrebnog kapitala i potrebnog solventnog kapitala;

(e)ako se primjenjuje uravnotežena prilagodba iz članka 77.b Direktive 2009/138/EZ, kvantifikaciju učinka promjene uravnotežene prilagodbe na nulu:

i.na osnovna vlastita sredstva;

ii.na iznose vlastitih sredstava prihvatljivih za pokriće minimalnog potrebnog kapitala i potrebnog solventnog kapitala;

(f)ako društvo primjenjuje prilagodbu zbog volatilnosti iz članka 77.d Direktive 2009/138/EZ, kvantifikaciju učinka promjene prilagodbe zbog volatilnosti na nulu:

i.na osnovna vlastita sredstva;

ii.na iznose vlastitih sredstava prihvatljivih za pokriće minimalnog potrebnog kapitala i potrebnog solventnog kapitala;

(g)ako se primjenjuje prijelazna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa iz članka 308.c Direktive 2009/138/EZ, kvantifikaciju učinka neprimjenjivanja prijelazne mjere:

i.na osnovna vlastita sredstva;

ii.na iznose vlastitih sredstava prihvatljivih za pokriće minimalnog potrebnog kapitala i potrebnog solventnog kapitala;

(h)ako se primjenjuje privremeni odbitak iz članka 308.d Direktive 2009/138/EZ, kvantifikaciju učinka neprimjenjivanja mjere odbitka:

i.na osnovna vlastita sredstva;

ii.na iznose vlastitih sredstava prihvatljivih za pokriće minimalnog potrebnog kapitala i potrebnog solventnog kapitala;

(i)kvantifikaciju kombiniranog učinka neprimjenjivanja prijelaznih mjera utvrđenih u članku 77.a stavku 2., člancima 308.c i 308.d te, ako je relevantno, članku 111. stavku 1. drugom podstavku Direktive 2009/138/EZ na financijski položaj društva;

(j)analizu značajnih promjena vlastitih sredstava tijekom izvještajnog razdoblja, uključujući:

i.vrijednost stavki vlastitih sredstava izdanih tijekom godine;

ii.mjeru u kojoj je izdanjem iz podtočke i. financiran otkup;

iii.vrijednost instrumenata otkupljenih tijekom godine;

iv.promjene ključnih elemenata pričuve za usklađivanje;

(k)kvantitativno i kvalitativno objašnjenje svih značajnih razlika između vlasničkog kapitala iskazanog u financijskim izvještajima društva i viška sredstava u odnosu na obveze izračunate za potrebe solventnosti;

(l)za svaku značajnu stavku pomoćnih vlastitih sredstava:

i. opis predmetne stavke;

ii.iznos stavke pomoćnih vlastitih sredstava;

iii.ako je odobrena metoda za određivanje iznosa stavke pomoćnih vlastitih sredstava:

1.tu metodu;

2.vrstu i nazive druge ugovorne strane ili grupe drugih ugovornih strana za stavke iz članka 89. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) Direktive 2009/138/EZ;

(m)opis svake stavke koja se oduzima od vlastitih sredstava i kratak opis svakog značajnog ograničenja koje utječe na dostupnost i prenosivost vlastitih sredstava unutar društva;

Za potrebe prvog podstavka točke (l) nazivi drugih ugovornih strana ne objavljuju se ako takvo objavljivanje nije moguće ili nije izvedivo ili ako predmetne ugovorne strane nisu značajne.

2.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju sadržava sve sljedeće informacije o potrebnom solventnom kapitalu i minimalnom potrebnom kapitalu društva za osiguranje ili društva za reosiguranje:

(a)iznose potrebnog solventnog kapitala i minimalnog potrebnog kapitala te raspoloživih vlastitih sredstava društva i omjer pokrića za potrebni solventni kapital i za minimalni potrebni kapital na kraju izvještajnog razdoblja, prema potrebi uključujući izjavu da krajnji iznos potrebnog solventnog kapitala i dalje podliježe nadzornoj procjeni;

(b)s obzirom na osjetljivost na rizik, opis upotrijebljenih metoda, donesenih pretpostavki te rezultata analize osjetljivosti za značajne rizike i događaje;

(c)ako se pri ekstrapolaciji primjenjuje mehanizam postupnog uvođenja utvrđen u članku 77.a stavku 2. Direktive 2009/139/EZ, kvantifikaciju učinka neprimjenjivanja tog mehanizma na potrebni solventni kapital i minimalni potrebni kapital

(d)ako se primjenjuje uravnotežena prilagodba iz članka 77.b Direktive 2009/138/EZ, kvantifikaciju učinka promjene te uravnotežene prilagodbe na nulu na potrebni solventni kapital i na minimalni potrebni kapital;

(e)ako se primjenjuje prilagodba zbog volatilnosti iz članka 77.d Direktive 2009/138/EZ, kvantifikaciju učinka promjene te prilagodbe zbog volatilnosti na nulu na potrebni solventni kapital i na minimalni potrebni kapital;

(f)ako se primjenjuje prijelazna vremenska struktura nerizičnih kamatnih stopa iz članka 308.c Direktive 2009/138/EZ, kvantifikaciju učinka neprimjenjivanja te prijelazne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa na potrebni solventni kapital i minimalni potrebni kapital;

(g)ako se primjenjuje privremeni odbitak iz članka 308.d Direktive 2009/138/EZ, kvantifikaciju učinka neprimjenjivanja tog privremenog odbitka na potrebni solventni kapital i na minimalni potrebni kapital;

(h)iznos potrebnog solventnog kapitala društva podijeljen u module rizika kada to društvo primjenjuje standardnu formulu te u kategorije rizika kada društvo primjenjuje unutarnji model i kvalitativni opis značajnih rizika obuhvaćenih izračunom potrebnog solventnog kapitala;

(i)informacije o tome upotrebljava li društvo pojednostavnjene izračune i za koje module i podmodule rizika standardne formule;

(j)informacije o tome primjenjuje li to društvo za njega specifične parametre i koje parametre standardne formule u skladu s člankom 104. stavkom 7. Direktive 2009/138/EZ;

(k)informacije o ulaznim podacima koje društvo koristi za izračun minimalnog potrebnog kapitala;

(l)sve značajne promjene potrebnog solventnog kapitala i minimalnog potrebnog kapitala tijekom izvještajnog razdoblja te razloge tih promjena.

3.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju sadržava sve sljedeće informacije o opciji iz članka 304. Direktive 2009/138/EZ:

(a)izjavu da to društvo za izračun svojeg potrebnog solventnog kapitala primjenjuje podmodul rizika vlasničkih vrijednosnih papira koji se temelji na trajanju iz tog članka, nakon odobrenja svojeg nadzornog tijela;

(b)iznos potrebnog kapitala za podmodul rizika vlastitih vrijednosnih papira koji se temelji na trajanju i koji proizlazi iz te primjene.

Izvješće o solventnosti i financijskom stanju sadržava sve sljedeće informacije o primjeni članka 105.a Direktive 2009/138/EZ:

(a)izjavu o tome primjenjuju li društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje za izračun svojeg potrebnog kapitala na temelju Solventnosti II bonitetni tretman iz članka 105.a te direktive i, ako je primjenjivo, iznos vlasničkih ulaganja koja su razvrstana kao dugoročna vlasnička ulaganja te udio tih ulaganja u portfelju vlasničkih ulaganja;

(b)informacije o svakoj neusklađenosti s uvjetima utvrđenima u članku 105.a stavku 1. drugom podstavku te direktive u financijskoj godini obuhvaćenoj izvješćem, uključujući sve sljedeće:

i.informacije o uvjetima koji nisu ispunjeni ili nisu ispunjeni i razlozima neusklađenosti;

ii.trajanje neusklađenosti;

iii.je li društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje ponovno uspostavilo usklađenost.

Društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje koje mora prestati razvrstavati sva vlasnička ulaganja kao dugoročna vlasnička ulaganja u skladu s člankom 105.a stavkom 3. četvrtim podstavkom te direktive objavljuje te informacije i preostalo trajanje zabrane primjene čimbenika rizika iz članka 105.a stavka 4. Direktive 2009/138/EZ.

4.    Ako se za izračun potrebnog solventnog kapitala primjenjuje unutarnji model, izvješće o solventnosti i financijskom stanju sadržava i sve sljedeće informacije:

(a)opis razloga zbog kojih to društvo primjenjuje svoj unutarnji model;

(b)opis područja primjene unutarnjeg modela u smislu poslovnih jedinica i kategorija rizika;

(c)ako se primjenjuje djelomični unutarnji model, opis primijenjene tehnike za integriranje svakog djelomičnog unutarnjeg modela u standardnu formulu, prema potrebi uključujući opis primijenjenih alternativnih tehnika;

(d)opis metoda koje se u unutarnjem modelu primjenjuju za izračun prognoze distribucije vjerojatnosti i potrebnog solventnog kapitala;

(e)objašnjenje, prema modulima rizika, glavnih razlika u metodologijama i osnovnim pretpostavkama koje se primjenjuju u standardnoj formuli i unutarnjem modelu;

(f)mjeri rizika i razdoblju koji se primjenjuju u unutarnjem modelu te ako nisu jednaki onima iz članka 101. stavka 3. Direktive 2009/138/EZ, objašnjenje zašto potrebni solventni kapital izračunat primjenom unutarnjeg modela ugovarateljima i korisnicima osiguranja osigurava razinu zaštite istovjetnu onoj iz članka 101. te direktive;

(g)izjavu o tome primjenjuje li se u unutarnjem modelu dinamička prilagodba zbog volatilnosti.

5.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju sadržava sve sljedeće elemente o koncentraciji rizika i riziku likvidnosti:

(a)opis značajnih koncentracija rizika kojima je izloženo društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje;

(b)ukupni iznos očekivane dobiti uključene u buduće premije kako je izračunano u skladu s člankom 260. stavkom 2.;

(c)ukupni iznos očekivane dobiti uključene u buduće naknade za upravljanje i vođenje fondova kako je izračunano u skladu s člankom 260. stavkom 2.a.

6.    U izvješću o solventnosti i financijskom stanju opisuju se tehnike koje se koriste za smanjenje rizika.

7.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju sadržava i kvantitativne informacije o izvještajnom razdoblju i informacije o izloženosti riziku koji proizlazi iz izvanbilančnih pozicija i prijenosa rizika na subjekte posebne namjene.

8.    U izvješću o solventnosti i financijskom stanju opisuje se način na koji je društvo odredilo svoje ukupne potrebe za solventnosti s obzirom na svoj profil rizičnosti te način na koji međusobno djeluju njegove aktivnosti upravljanja kapitalom i njegov sustav upravljanja rizicima.

9.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju sadržava sve sljedeće informacije o neusklađenosti sa zahtjevom o minimalnom potrebnom kapitalu ili znatnoj neusklađenosti sa zahtjevom o potrebnom solventnom kapitalu društva za osiguranje ili društva za reosiguranje:

(a)s obzirom na bilo kakvu neusklađenost s minimalnim potrebnim kapitalom tog društva:

i.razdoblje i najveći iznos svake nesukladnosti tijekom izvještajnog razdoblja;

ii.objašnjenje podrijetla i posljedica neusklađenosti;

iii. sve poduzete korektivne mjere, kako je predviđeno člankom 51. stavkom 1.b točkom (d) podtočkom vi. Direktive 2009/138/EZ;

iv. objašnjenje učinaka korektivnih mjera iz podtočke iii.;

(b)ako neusklađenost s minimalnim potrebnim kapitalom društva nije kasnije riješena, iznos i posljedice neusklađenosti na izvještajni datum;

(c)s obzirom na bilo kakvu neusklađenost s potrebnim solventnim kapitalom društva tijekom izvještajnog razdoblja:

i.razdoblje i najveći iznos svake značajne neusklađenosti;

ii.objašnjenje njezina nastanka i posljedica te svih poduzetih korektivnih mjera, kako je predviđeno člankom 51. stavkom 1.b točkom (d) podtočkom vi. Direktive 2009/138/EZ;

iii.objašnjenje učinaka tih korektivnih mjera iz podtočke ii.;

(d)ako neusklađenost s potrebnim solventnim kapitalom društva nije kasnije riješena, iznos i posljedice neusklađenosti na izvještajni datum.

10.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju u zasebnom odjeljku sadržava sve ostale značajne informacije u vezi s profilom rizičnosti i upravljanjem kapitalom društva za osiguranje ili društva za reosiguranje.”;

(89)umeće se sljedeći članak 297.a:

„Članak 297.a
Informacije namijenjene stručnjacima za tržište: Informacije o održivosti

1.    Izvješće o solventnosti i financijskom stanju sadržava elemente planova koje treba objaviti u skladu s člankom 44. Direktive 2009/138/EZ, uključujući relevantne mjerljive ciljeve.

2.    U izvješću o solventnosti i financijskom stanju navodi se objavljuje li poduzeće planove iz članka 19.a ili članka 29.a Direktive 2013/34/EU i, prema potrebi, sadržava li internetsku poveznicu na te planove.

3.    Na temelju procjene značajnosti iz članka 45.a stavka 1. Direktive 2009/138/EZ u izvješću o solventnosti i financijskom stanju navodi se je li društvo značajno izloženo rizicima povezanima s klimatskim promjenama, i, ako je relevantno, je li poduzelo mjere za smanjenje te izloženosti.

4.    Društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje koje namjerava koristiti izvještaj o solventnosti i financijskom stanju za ispunjavanje obveza objavljivanja informacija iz Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća** i Uredbe (EU) 2020/852 objavljuje relevantne informacije propisane tim uredbama zajedno s informacijama propisanima stavcima 1., 2. i 3. ovog članka.

__________________________________________________________

**    Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2019/2088/oj ).’;

(90)umeće se sljedeći članak 298.a:

„Članak 298.a
Jezici

1.    Ako je ugovor o osiguranju sklopljen s ugovarateljem osiguranja iz druge države članice na temelju slobode poslovnog nastana ili slobode pružanja usluga, na zahtjev ugovaratelja osiguranja dio izvješća o solventnosti i financijskom stanju iz članka 51. stavka 1.a Direktive 2009/138/EZ dostavlja se tom ugovaratelju na službenom jeziku ili jednom od službenih jezika te države članice koji ugovaratelj izabere. Ako je za prijevod korišten alat za strojno prevođenje, društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje objavljuju tom ugovaratelju osiguranja da je taj dio izvješća o solventnosti i financijskom stanju strojno preveden. Društva za osiguranje i društva za reosiguranje šalju prevedeni dio izvješća o solventnosti i financijskom stanju u roku od 10 dana od zaprimanja takvog zahtjeva.

2.    Stavak 1. ne primjenjuje se ako je prijevod na traženi jezik dostupan na internetu.”;

(91)u članku 299. umeće se sljedeći naslov:

„Neobjavljivanje informacija”

(92)u članku 300. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Društva za osiguranje i društva za reosiguranje objavljuju oba dijela svojeg izvješća o solventnosti i financijskom stanju u skladu s člankom 51. stavkom 7. Direktive 2009/138/EZ.”;

(93)članak 301. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 301.
Načini objave

1.    Društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja posjeduju i održavaju internetske stranice o svojem poslovanju, na tim stranicama objavljuju oba dijela izvješća o solventnosti i financijskom stanju.

2.    Ako društva za osiguranje i društva za reosiguranje nemaju internetsku stranicu, ali su članovi trgovačkog udruženja koje ima i održava internetsku stranicu, objavljuju oba dijela izvješća o solventnosti i financijskom stanju na internetskoj stranici tog udruženja ako trgovačko udruženje to dopušta.

3.    Ako društva za osiguranje i društva za reosiguranje objavljuju oba dijela svojeg izvješća o solventnosti i financijskom stanju na internetskoj stranici u skladu sa stavcima 1. ili 2., oba dijela ostaju dostupna na toj internetskoj stranici najmanje pet godina od datuma objave iz članka 300. stavka 1.

4.    Društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja ne objavljuju oba dijela svojeg izvješća o solventnosti i financijskom stanju na internetskoj stranici u skladu sa stavcima 1. i 2. šalju elektronički primjerak tih dijelova svakoj osobi koja ih zatraži u roku od pet godina od datuma objave iz članka 300. stavka 1. Društva za osiguranje i društva za reosiguranje šalju te dijelove u roku od 10 radnih dana od zaprimanja takvog zahtjeva.

5.    Društva za osiguranje i društva za reosiguranje nadzornim tijelima podnose oba dijela svojeg izvješća o solventnosti i financijskom stanju i svaku njihovu ažuriranu verziju u elektroničkom obliku u kojem je moguće pretraživati relevantni tekst i brojeve.

6.    Društva za osiguranje i društva za reosiguranje nadzornim tijelima dostavljaju, zajedno s informacijama iz članka 304. stavka 1. točke (d), točno mjesto na internetskoj stranici na kojem se nalaze ili će se nalaziti oba dijela izvješća o solventnosti i financijskom stanju. Ako se to mjesto u sljedeće tri godine promijeni, društva za osiguranje i društva za reosiguranje obavješćuju nadzorna tijela o ažuriranome mjestu.”;

(94)u članku 302. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.    Ne dovodeći u pitanje bilo koju objavu koju društva za osiguranje i društva za reosiguranje moraju odmah izdati u skladu s člankom 54. stavkom 1. Direktive 2009/138/EZ, svaka ažurirana verzija izvješća o solventnosti i financijskom stanju navodi se kao ažurirana verzija i objavljuje s datumom ažuriranja u što kraćem roku nakon veće promjene iz stavka 1. ovog članka, a u skladu s člankom 301. ove Uredbe kojim se zamjenjuje prethodna objavljena verzija.”;

(95)članak 303. briše se;

(96)članci 304. i 305. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 304.
Elementi redovitog nadzornog izvješćivanja

1.    Na zahtjev nadzornih tijela, društva za osiguranje i reosiguranje u unaprijed određenim razdobljima u skladu s člankom 35. stavkom 2. točkom (a) podtočkom i. Direktive 2009/138/EZ dostavljaju sljedeće informacije:

(a)oba dijela izvješća o solventnosti i financijskom stanju koje društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje objavljuje u skladu s člankom 300. ove Uredbe, uz sve jednakovrijedne informacije koje se javno objavljuju u skladu s drugim pravnim ili regulatornim zahtjevima te sve ažurirane verzije tog izvješća koje se objavljuju u skladu s člankom 302. ove Uredbe;

(b)redovito nadzorno izvješće koje sadržava informacije iz članaka 307. do 311. ove Uredbe. Sadržava i sve informacije iz članaka 293. do 297. ove Uredbe koje su nadzorna tijela društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje, u skladu s člankom 53. stavkom 1. Direktive 2009/138/EZ, dopustila da ne objave u svom izvješću o solventnosti i financijskom stanju. Redovito nadzorno izvješće ima istu strukturu kao ono iz Priloga XX. odjeljka B;

(c)nadzorno izvješće o vlastitoj procjeni rizika i solventnosti („nadzorno izvješće o ORSA-i”) koje sadržava rezultate svake redovite vlastite procjene rizika i solventnosti koju provode društva za osiguranje i društva za reosiguranje u skladu s člankom 45. stavkom 6. Direktive 2009/138/EZ, kad god se vlastita procjena rizika i solventnosti provodi u skladu s člankom 45. stavkom 5. te direktive;

(d)godišnje i tromjesečne kvantitativne obrasce kojima se detaljnije određuju i nadopunjuju informacije navedene u izvješću o solventnosti i financijskom stanju te u redovitom nadzornom izvješću, uzimajući u obzir moguća ograničenja i izuzeća u skladu s člankom 35.a Direktive 2009/138/EZ.

Za potrebe točke (d), ako su društva izuzeta od obveza tromjesečnog izvješćivanja u skladu s člankom 35.a stavkom 1. Direktive 2009/138/EZ, ona dostavljaju samo godišnje kvantitativne obrasce. Obveze godišnjeg izvješćivanja ne uključuju izvješćivanje po stavkama ako su društva izuzeta od tog izvješćivanja u skladu s člankom 35.a stavkom 2. Direktive 2009/138/EZ.

2.    Opseg tromjesečnih kvantitativnih obrazaca manji je od opsega godišnjih kvantitativnih obrazaca.

3.    Stavak 1. ne dovodi u pitanje ovlast nadzornih tijela da od društava za osiguranje i društava za reosiguranje zatraže da im redovito dostavljaju sve druge informacije koje se sastavljaju pod nadzorom ili na zahtjev upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela tih društava.

Članak 305.
Značajnost

Za potrebe ovog poglavlja informacije ili izmjene koje se dostavljaju nadzornicima smatrat će se značajnima ako bi njihovo izostavljanje ili pogrešno prikazivanje moglo utjecati na odlučivanje ili prosudbu nadzornih tijela.”;

(97)članci 307. i 308. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 307.
Poslovanje i rezultati

1.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sve sljedeće informacije o poslovanju društva za osiguranje ili društva za reosiguranje:

(a)naziv i pravni oblik društva;

(b)ako postoji, identifikacijska oznaka pravne osobe društva za osiguranje ili društva za reosiguranje kako je utvrđena u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) 2023/2859;

(c)glavne trendove i čimbenike koji pridonose razvoju, uspješnosti i položaju društva tijekom razdoblja poslovnog planiranja, uključujući konkurentnost društva i sva značajna pravna ili regulatorna pitanja;

(d)opis poslovnih ciljeva društva, uključujući relevantne strategije i vremenske okvire.

2.    Redovito nadzorno izvješće uključuje sve sljedeće kvalitativne i kvantitativne informacije o rezultatima preuzimanja rizika društva za osiguranje ili društva za reosiguranje kako su iskazani u financijskim izvještajima društva:

(a)analizu ukupnih rezultata preuzimanja rizika društva tijekom izvještajnog razdoblja i razloge za sve značajne promjene u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje;

(b)projekcije rezultata preuzimanja rizika društva, uz informacije o znatnim čimbenicima koji tijekom razdoblja poslovnog planiranja društva mogu utjecati na takve rezultate preuzimanja rizika.

3.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sljedeće kvalitativne i kvantitativne informacije o rezultatima ulaganja društva za osiguranje ili društva za reosiguranje kako su iskazani u financijskim izvještajima društva:

(a)analizu, prema relevantnoj kategoriji imovine, ukupne uspješnosti ulaganja društva u izvještajnom razdoblju i, ako je primjenjivo, razloga za značajne promjene te uspješnosti u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje;

(b)projekcije očekivane uspješnosti ulaganja društva, uz informacije o značajnim čimbenicima koji tijekom razdoblja poslovnog planiranja društva mogu utjecati na uspješnost ulaganja;

(c)ključne pretpostavke na temelju kojih društvo donosi odluke o ulaganjima u smislu kretanja kamatnih stopa, tečajeva i drugih relevantnih tržišnih parametara tijekom razdoblja poslovnog planiranja društva;

(d)informacije o svim ulaganjima u sekuritizaciju te postupci upravljanja rizicima društva u odnosu na te vrijednosne papire ili instrumente.

4.    Redovito nadzorno izvješće sadržava informacije o svim značajnim prihodima i rashodima, osim o prihodima i rashodima preuzimanja rizika ili ulaganja, tijekom razdoblja poslovnog planiranja društva.

5.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sve druge značajne informacije o poslovanju i rezultatima društva.

Članak 308.
Sustav upravljanja

1.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sljedeće informacije o sustavu upravljanja društva za osiguranje ili društva za reosiguranje:

(a)opis strukture upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela društva, njegovih glavnih uloga i odgovornosti te podjele odgovornosti među tim tijelima, a posebno postoje li u njima relevantni odbori te opis glavnih uloga i odgovornosti ključnih funkcija;

(b)prava na primitke članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela i druge ključne funkcije tijekom izvještajnog razdoblja i razloge za značajne promjene tih prava u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, uključujući objašnjenje relativne važnosti fiksnih i varijabilnih komponenti primitaka.

2.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sljedeće informacije o usklađenosti društva za osiguranje ili društva za reosiguranje sa zahtjevima o poslovnom ugledu i iskustvu:

(a)popis osoba u društvu koje su odgovorne za ključne funkcije;

(b)opis posebnih zahtjeva društva koji se odnose na vještine, znanje i stručnost, a primjenjuju se na osobe koje stvarno upravljaju društvom ili imaju druge ključne funkcije.

3.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sve sljedeće informacije o sustavu upravljanja rizicima društva za osiguranje ili društva za reosiguranje:

(a)opis provedbe sustava upravljanja rizicima, uključujući funkciju upravljanja rizicima, i njegove integracije u organizacijsku strukturu i postupke odlučivanja društva;

(b)informacije o strategijama upravljanja rizicima društva te ciljevima, procesima i postupcima izvješćivanja za svaku kategoriju rizika;

(c)informacije o načinu na koji društvo provjerava primjerenost procjena kreditnog rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika, uključujući informacije o načinu i mjeri u kojoj društvo upotrebljava procjene kreditnog rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika;

(d)rezultate procjena koje se odnose na ekstrapolaciju nerizične stope, uravnoteženu prilagodbu i prilagodbu volatilnosti, kako je navedeno u članku 44. stavku 2.a Direktive 2009/138/EZ.

4.    U redovitom nadzornom izvješću opisuje se postupak koji društvo provodi kako bi ispunilo obvezu obavljanja vlastite procjene rizika i solventnosti kao dijela svojeg sustava upravljanja rizicima te opis načina na koji se vlastita procjena rizika i solventnosti integrira u organizacijsku strukturu i postupke odlučivanja društva.

5.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sljedeće informacije o sustavu unutarnje kontrole društva za osiguranje ili društva za reosiguranje:

(a)opis elemenata sustava unutarnje kontrole društva i, ako je primjenjivo, svih značajnih propusta tog sustava unutarnje kontrole;

(b)informacije o pruženim savjetima i provedenim procjenama tijekom izvještajnog razdoblja u skladu s člankom 46. stavkom 2. Direktive 2009/138/EZ, uključujući sve planirane aktivnosti koje nisu provedene i razlog za njihovo neprovođenje;

(c)informacije o politici usklađenosti društva, svim većim aktivnostima poduzetima u okviru plana usklađenosti i svim značajnim problemima usklađenosti utvrđenima tijekom izvještajnog razdoblja.

6.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sljedeće informacije o funkciji unutarnje revizije društva za osiguranje ili društva za reosiguranje:

(a)opis unutarnjih revizija provedenih tijekom izvještajnog razdoblja, uz:

i.sažetak značajnih nalaza i preporuka o kojima je obaviješteno upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo društva;

ii.sažetak i sve mjere poduzete u vezi s tim značajnim nalazima i preporukama;

iii.sve informacije o neriješenim značajnim pitanjima;

(b)opis politike unutarnje revizije društva i učestalost njezine revizije;

(c)opis revizijskog plana društva, uključujući buduće unutarnje revizije i obrazloženje njihove provedbe.

7.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sve sljedeće informacije o aktuarskoj funkciji društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje:

(a)opis provedbe aktuarske funkcije društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje;

(b)pregled aktivnosti koje aktuarska funkcija tijekom izvještajnog razdoblja poduzima u svakom od svojih područja odgovornosti, opisujući način na koji aktuarska funkcija pridonosi učinkovitoj provedbi sustava upravljanja rizicima društva i glavne nalaze aktuarske funkcije.

8.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sljedeće informacije o izdvajanju poslova:

(a)opis politike izdvajanja poslova društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje;

(b)popis osoba odgovornih za izdvojene ključne funkcije unutar pružatelja usluga.

9.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sve druge značajne informacije o sustavu upravljanja društva za osiguranje ili društva za reosiguranje.”;

(98)članak 309. briše se;

(99)u članku 310. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.    U redovitom nadzornom izvješću detaljno se opisuju najrelevantnije pretpostavke upotrijebljene u izračunu najbolje procjene, osjetljivost najbolje procjene na promjene i rezultati svakog retroaktivnog testiranja.

3.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sljedeće informacije o obvezama utvrđenima u članku 263. ove Uredbe:

(a)obrazloženje zašto se primjenjuju alternativne metode vrednovanja prema kategoriji imovine i obveza;

(b)pretpostavke svake alternativne metode vrednovanja koja se primjenjuje na imovinu i obveze;

(c)neizvjesnost vrednovanja prema kategoriji imovine i obveza;

(d)informacije o primjerenosti vrednovanja imovine i obveza za koje se upotrebljava alternativno vrednovanje usporedbom s dosadašnjim iskustvom.”;

(100)članak 311. zamjenjuje se sljedećim:

ƒ„Članak 311.
Upravljanje kapitalom i profil rizičnosti

1.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sljedeće informacije o vlastitim sredstvima društva za osiguranje ili društva za reosiguranje:

(a)informacije o pravilima i postupcima koje društvo primjenjuje za upravljanje vlastitim sredstvima;

(b)informacije o značajnim uvjetima glavnih stavki vlastitih sredstava u vlasništvu društva;

(c)očekivana kretanja vlastitih sredstava društva tijekom razdoblja njegova poslovnog planiranja s obzirom na poslovnu strategiju društva i primjereno prilagođene kapitalne planove na stres;

(d)postoji li namjera otplate ili otkupa bilo koje stavke vlastitih sredstava ili planovi za prikupljanje dodatnih vlastitih sredstava;

(e)informacije o odgođenim porezima, uključujući:

i.opis izračunatog iznosa odgođene porezne imovine bez procjene njezina vjerojatnog korištenja te opseg u kojem je ta odgođena porezna imovina priznata;

ii.za priznatu odgođenu poreznu imovinu, opis iznosa koji su priznati uz vjerojatnost da će se koristiti s upućivanjem na vjerojatnu buduću oporezivu dobit i povrat odgođenih poreznih obveza za porez na dobit koji obračunava isto porezno tijelo;

iii.detaljan opis temeljnih pretpostavki projekcije vjerojatne buduće oporezive dobiti za potrebe članka 15.;

iv.analiza osjetljivosti neto odgođene porezne imovine na promjene u temeljnim pretpostavkama iz točke iii. pri čemu se neto odgođena porezna imovina izračunava kao razlika između:

1.iznosa odgođene porezne imovine izračunanog u skladu s člankom 15.;

2.iznosa odgođenih poreznih obveza s kojima se može prebiti odgođena porezna imovina, uzimajući u obzir detaljno planiranje.

2.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sljedeće informacije o potrebnom solventnom kapitalu i minimalnom potrebnom kapitalu društva za osiguranje ili društva za reosiguranje:

(a)očekivane promjene predviđenog potrebnog solventnog kapitala i minimalnog potrebnog kapitala društva tijekom razdoblja njegova poslovnog planiranja s obzirom na poslovnu strategiju društva ako iste informacije nisu navedene u nadzornom izvješću o ORSA-i;

(b)procjenu potrebnog solventnog kapitala društva utvrđenu u skladu sa standardnom formulom, ako je nadzorno tijelo zatražilo od društva da dostavi takvu procjenu u skladu s člankom 112. stavkom 7. Direktive 2009/138/EZ ili ako takva procjena nije bila potrebna u godini donošenja redovitog nadzornog izvješća, najnoviji dostupni izračun, zajedno s naznakom referentne godine tog izračuna;

(c)opis pristupa primijenjenog za izračun potrebnog kapitala za rizike standardne formule potrebnog solventnog kapitala koji nisu značajni, uključujući kratak opis modula ili podmodula na koje se primjenjuje taj pristup i mjera opsega koje su upotrijebljene za izračun neznačajnih rizika;

(d)za buduću dobit predviđenu za potrebe sposobnosti odgođenih poreza da pokriju gubitke u skladu s člankom 207. ove Uredbe:

i.opis i relevantni iznos svake komponente na temelju koje je potvrđena pozitivna vrijednost povećanja odgođene porezne imovine;

ii.detaljan opis temeljnih pretpostavki projekcije vjerojatne buduće oporezive dobiti za potrebe članka 207.;

iii.analiza osjetljivosti vrijednosti prilagodbe na promjene temeljnih pretpostavki iz točke ii.;

(e)opseg i priroda kreditnog portfelja društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje.

3.    Ako se za izračun potrebnog solventnog kapitala upotrebljava unutarnji model, redovito nadzorno izvješće sadržava i sljedeće:

(a)rezultate pregleda uzroka i izvora dobiti i gubitaka, kako je propisano člankom 123. Direktive 2009/138/EZ, u svakoj većoj poslovnoj jedinici;

(b)opis toga kako kategorizacija rizika koja je odabrana u unutarnjem modelu objašnjava te uzroke i izvore dobiti i gubitaka.

4.    Ako se za izračun potrebnog solventnog kapitala upotrebljavaju parametri specifični za određeno društvo ili se na odgovarajuću vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa primjenjuje uravnotežena prilagodba, u redovitom nadzornom izvješću navode se i eventualne izmjene podataka iz zahtjeva za odobrenje parametara specifičnih za određeno društvo ili uravnotežene prilagodbe.

5.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sve sljedeće informacije o držanju dugoročnih vlasničkih ulaganja iz članka 105.a Direktive 2009/138/EZ:

(a)izjavu o tome primjenjuje li društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje bonitetni tretman iz članka 105.a te direktive i, ako primjenjuje, iznos i obilježja vlasničkih ulaganja koja su razvrstana kao dugoročna vlasnička ulaganja, uključujući:

i.zemljopisni položaj tih vlasničkih ulaganja;

ii.udio tih vlasničkih ulaganja u portfelju vlasničkih ulaganja;

(b)opis načina na koji društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje ispunjava uvjete utvrđene u članku 105.a stavku 1. drugom podstavku Direktive 2009/138/EZ;

(c)opis metoda primijenjenih za dokazivanje sposobnosti izbjegavanja prisilne prodaje u skladu s člankom 171.a ove Uredbe.

Redovito nadzorno izvješće sadržava i informacije utvrđene u trećem podstavku ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)dugoročna vlasnička ulaganja čine više od 4 % ukupne imovine koju drže društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje;

(b)društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje ne bi bilo usklađeno s potrebnim solventnim kapitalom bez primjene članka 105.a Direktive 2009/138/EZ.

Informacije iz drugog podstavka jesu sljedeće:

(a)kvantifikacija učinka neprimjenjivanja članka 105.a Direktive 2009/138/EZ na vrijednost modula tržišnog rizika za sva vlasnička ulaganja;

(b)informacije o mjerama koje bi društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje poduzelo u slučaju povrede ili trajne neusklađenosti s uvjetima utvrđenima u članku 105.a stavku 1. drugom podstavku Direktive 2009/138/EZ.

6.    Kad je riječ o riziku likvidnosti, redovito nadzorno izvješće sadržava:

(a)informacije o očekivanoj dobiti uključenoj u buduće premije i očekivanoj dobiti uključenoj u buduće naknade za upravljanje i vođenje fondova kako je izračunano u skladu s člankom 260. stavcima 2. i 2.a ove Uredbe za svaku vrstu osiguranja;

(b)rezultat kvalitativne procjene iz članka 260. stavka 1. točke (d) podtočke ii.;

(c)opis metoda i glavnih pretpostavki korištenih za izračun očekivane dobiti uključene u buduće premije.

Redovito nadzorno izvješće sadržava i informacije o svakoj značajnoj izloženosti riziku likvidnosti povezanom s transakcijama financiranja ili sporazumima, uključujući faktoring, u kojima je društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje sudjelovalo izravno ili neizravno.

7.    S obzirom na koncentraciju rizika, redovito nadzorno izvješće sadržava:

(a)informacije o značajnim koncentracijama rizika kojima je društvo izloženo;

(b)pregled svih budućih koncentracija rizika predviđenih tijekom razdoblja poslovnog planiranja u skladu s poslovnom strategijom tog društva;

(c)objašnjenje načina upravljanja koncentracijama rizika iz točaka (a) i (b).

8.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sljedeće informacije o izloženosti društva za osiguranje ili društva za reosiguranje, uključujući izloženost koja proizlazi iz izvanbilančnih pozicija i prijenosa rizika na subjekte posebne namjene:

(a)ako društvo u smislu članka 214. ove Uredbe prodaje ili ponovo zalaže kolateral, iznos tog kolaterala vrednovan u skladu s člankom 75. Direktive 2009/138/EZ;

(b)ako je društvo položilo kolateral u smislu članka 214.:

i.vrstu kolaterala;

ii.vrstu i vrijednost imovine položene kao kolateral;

iii.odgovarajuće stvarne i nepredviđene obveze koje proizlaze iz ugovora o kolateralu;

(c)informacije o značajnim uvjetima iz ugovora o kolateralu;

(d)ako društvo prodaje varijabilne anuitete, informacije o jamstvenim klauzulama i zaštiti jamstava;

(e)opis transakcija financiranja, uključujući faktoring, koje je društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje sudjelovalo izravno ili neizravno te odgovarajuće iznose izvanbilančnih obveza.

9.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sljedeće informacije o tehnikama smanjenja rizika društva za osiguranje ili društva za reosiguranje:

(a)opis tehnika primijenjenih za ublažavanje rizika;

(b)opis svih značajnih tehnika smanjenja rizika koje društvo namjerava kupiti ili ugovoriti tijekom razdoblja poslovnog planiranja s obzirom svoju poslovnu strategiju, kao i razloge i učinke takvih tehnika smanjenja rizika;

(c)ako društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje drži kolateral u smislu članka 214. ove Uredbe, informacije o značajnim uvjetima iz ugovora o kolateralu.

10.    Redovito nadzorno izvješće sadržava kvalitativne i kvantitativne informacije o značajnim rizicima koji nisu obuhvaćeni izračunom potrebnog solventnog kapitala ni prethodnim stavcima ako iste informacije nisu navedene u nadzornom izvješću o ORSA-i.

11.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sve sljedeće informacije o osjetljivosti društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje na rizik ako iste informacije nisu navedene u nadzornom izvješću o ORSA-i:

(a)opis odgovarajućih testiranja otpornosti na stres i analiza scenarija iz članka 259. stavka 3. koje društvo provodi i njihove rezultate;

(b)opis upotrijebljenih metoda i glavnih pretpostavki na kojima se temelje testiranja otpornosti na stres i analize scenarija iz članka 259. stavka 3.

12.    Redovito nadzorno izvješće sadržava informacije o bilo kojem razumno predvidljivom riziku neusklađenosti s minimalnim potrebnim kapitalom ili potrebnim solventnim kapitalom društva te planove društva za održavanje usklađenosti s njima ako iste informacije nisu navedene u nadzornom izvješću o ORSA-i.

13.    Redovito nadzorno izvješće sadržava sve ostale značajne informacije o upravljanju kapitalom i profilu rizičnosti društva za osiguranje ili društva za reosiguranje.

14.    Za potrebe stavaka 6. i 8. „faktoring” znači ugovor između poduzeća („ustupitelj”) i financijskog subjekta („faktor”) prema kojem ustupitelj faktoru ustupa ili prodaje svoja potraživanja, dok faktor, u zamjenu, ustupitelju pruža jednu ili više sljedećih usluga s obzirom na ustupljena potraživanja:

(a)predujam postotka iznosa ustupljenih potraživanja koja su obično kratkoročna, neobvezujuća i bez automatske obnove;

(b)upravljanje potraživanjima, naplata i kreditna zaštita, pri čemu, općenito, faktor vodi evidenciju prodaje ustupitelja i naplaćuje potraživanja u faktorovo ime;”;

(101)u glavi I. poglavlju XIII. naslov odjeljka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Odjeljak 2.
Informacije o značajnim promjenama i sredstvima komunikacije”;

(102)članci 312. i 313. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 312.
Informacije o značajnim promjenama

Ako ne postoji zahtjev za podnošenje redovitog nadzornog izvješća za određenu financijsku godinu, društva za osiguranje i društva za reosiguranje ipak svojem nadzornom tijelu dostavljaju informacije o svim značajnim promjenama do kojih je došlo tijekom financijske godine u usporedbi s najnovijim informacijama dostavljenima tom nadzornom tijelu u skladu s ovim poglavljem. Također pružaju sažeto objašnjenje uzroka i učinaka tih promjena. Podnošenje informacija o značajnim promjenama ne smatra se promjenom učestalosti redovitog nadzornog izvješća iz članka 35.a Direktive 2009/138/EZ.

Članak 313.
Sredstva komunikacije

Društva za osiguranje i društva za reosiguranje dostavljaju informacije iz članka 304. stavka 1. u strojno čitljivom elektroničkom obliku u kojem je moguće pretraživati relevantni tekst i brojeve.”;

(103)članak 314. briše se;

(104)u glavi II. dodaje se sljedeće poglavlje XVI.:

„Poglavlje XVI. 
MJERE PROPORCIONALNOSTI

Članak 327.a
Potrebni kapital za ulaganja u nematerijalnu imovinu za utvrđivanje malih i nesloženih društava

Za potrebe članka 29.a stavka 1. točke (a) podtočke iv. podpodtočke 3., točke (b) podtočke v. podpodtočke 3. i točke (c) podtočke vii. podpodtočke 3. Direktive 2009/138/EZ potrebni kapital koji se primjenjuje na ulaganja u nematerijalnu imovinu koja nije obuhvaćena tržišnim rizikom i moduli rizika neispunjenja obveza druge ugovorne strane jest potrebni kapital za rizik nematerijalne imovine iz članka 203. ove Uredbe.

Članak 327.b
Smanjenje učestalosti redovitog nadzornog izvješća

1.    Nadzorno tijelo odobrava primjenu mjere proporcionalnosti iz članka 35. stavka 5.a Direktive 2009/138/EZ društvu za osiguranje i društvu za reosiguranje koje nije razvrstano kao malo i nesloženo društvo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)nadzorno tijelo na temelju postupka nadzornog pregleda zaključuje da društvo:

i.može izdržati sve sadašnje ili buduće rizike;

ii.ne treba učestaliju nadzornu procjenu od one koju je zatražilo društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje;

i.ne podliježe tekućim nadzornim mjerama za ispravljanje značajne neusklađenosti s Direktivom 2009/138/EZ;

(b)nadzorno tijelo zaključuje da društvo nema složen poslovni model, s obzirom na poslovnu strategiju i poslovni plan društva, složenost proizvoda osiguranja koje nudi i portfelj ulaganja;

(c)društvo ispunjava sve sljedeće uvjete, podložno stavcima 2., 3. i 4.: