EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document EESC-2022-01584-AC

Mišljenje - Europski gospodarski i socijalni odbor - Digitalna tranzicija u euromediteranskoj regiji

EESC-2022-01584-AC

MIŠLJENJE

Europski gospodarski i socijalni odbor

Digitalna tranzicija u euromediteranskoj regiji

___________

Digitalna tranzicija u euromediteranskoj regiji

(samoinicijativno mišljenje)

REX/549

Izvjestiteljica: Dolores SAMMUT BONNICI

HR

Odluka Plenarne skupštine:

20/01/2022

Pravna osnova:

pravilo 52. stavak 2. Poslovnika

(samoinicijativno mišljenje)

Nadležna Stručna skupina:

Stručna skupina za vanjske odnose

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

16/11/2022

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

14/12/2022

Plenarno zasjedanje br.:

574

Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):

181/0/3

1.Zaključci

1.1Digitalna tranzicija donosi korjenite promjene u svaki aspekt života i značajne napretke u smislu učinkovitosti i omogućavanja korisnicima da žive ispunjenije živote. Smatra se stupom otpornosti u razdoblju nakon pandemije COVID-a 19 i eksponencijalno se ubrzava od početka pandemije, posebno zbog mjera EU-a u digitalnom području, koje su se u pogledu strategije ublažavanja posljedica pandemije COVID-a 19 pokazale djelotvornima.

1.2Prednosti digitalizacije dobro su poznate u određenim sektorima kao što su e-obrazovanje, e-zdravstvo, e‑uprava, poljoprivreda, e-pravosuđe i e-bankarstvo. Brojne vlade u mediteranskoj regiji promiču te sektore, ali uloženi napori nisu ujednačeni unutar regije i mogli bi dovesti do još dubljeg digitalnog jaza među zemljama. Stoga je infrastruktura za pružanje potpore tim tehnologijama od ključne važnosti.

1.3Digitalni jaz u smislu pristupa i uporabe ne postoji samo između raznih mediteranskih zemalja, nego i unutar zemalja u toj regiji, pri čemu se ruralna i udaljena područja, neformalni radnici, žene i starije osobe nalaze se u nepovoljnijem položaju. Stoga su, kako ne bi došlo do pogoršanja postojećih nejednakosti, napori za zatvaranje digitalnog jaza od ključne važnosti i na regionalnoj i na nacionalnoj razini.

1.4Digitalna povezivost postaje pravo svakog ljudskog bića. U Planu glavnog tajnika UN-a za digitalnu suradnju već je utvrđen niz ciljeva za 2030. Za razliku od toga, „pravo na isključivanje” pitanje je o kojem se raspravlja i stvarnost je u nizu europskih zemalja.

1.5Digitalne vještine su neophodne i valja ih uključiti u programe osposobljavanja usmjerene na mlade ljude u regiji s obzirom na vrlo visoke stope nezaposlenosti mladih. Učinkovita politika tržišta rada u regiji nastojat će mlade ljude učiniti ne samo korisnicima već i proizvođačima tehnologije. Zapošljavanje i poduzetništvo u tom području pružaju vrlo obećavajuće izglede za razvoj karijere.

1.6Nužan je dobar pravni okvir kako bi se korisnici zaštitili od digitalnih rizika kao što su kibersigurnosni napadi i kako bi se osiguralo da se u sklopu mehanizama zaštite podataka poštuju ljudska prava. Indeksom kibersigurnosti koji određuje Međunarodna telekomunikacijska unija ( ITU ) mjeri se predanost zemalja kibersigurnosti na globalnoj razini. Indeks općenito pokazuje više razine sigurnosti u regiji sjevernog Sredozemlja, dok među zemljama južnog Sredozemlja najbolje rezultate postiže Egipat.

1.7Okvir je također potreban kako bi se zajamčilo pravedno i konkurentno digitalno tržište s obzirom na digitalne divove. Unutar digitalnog pravnog okvira zemalja sjevernog i južnog Sredozemlja postoji značajan jaz. Valja istaknuti nepostojanje neovisnog tijela nadležnog za promicanje digitalne tranzicije u regiji južnog Sredozemlja.

1.8EGSO izričito naglašava da se konvencije UN-a o ljudskim pravima i temeljne konvencije ILO-a moraju ambiciozno provoditi u svim mediteranskim državama kako bi digitalna tranzicija mogla istinski doprinijeti prosperitetnom ekološkom, gospodarskom i društvenom razvoju.

2.Uvod

2.1Digitalna tranzicija utječe na svaki aspekt našeg života, od potrošnje do rada i proizvodnje. Kao odgovor na globalnu pandemiju bolesti COVID-19, u posljednjih nekoliko godina došlo je do dosad nezabilježenog ubrzanja te tranzicije. Digitalizacija se smatra jednim od glavnih stupova oporavka na objema obalama Sredozemlja, a ljudi usvajaju digitalne alate brže nego ikad prije. Rad na daljinu sve vrijeme ili dio vremena postaje stvarnost, a e-trgovina i ekonomija platformi bilježe dosad neviđen rast, čime se kompenzira zatvaranje poduzećâ uzrokovano pandemijom. Međutim, ova brza tranzicija može dodatno produbiti nejednakosti jer su najranjivije skupine stanovništva koje se suočavaju s digitalnom isključenosti ujedno i skupine koje su bile najsnažnije pogođene pandemijom.

2.2Glavni su ciljevi ovog dokumenta sljedeći:

-ocjena trenutačnog stanja u smislu digitalne tranzicije u euromediteranskoj regiji, programâ i ostvarenog napretka;

-isticanje potencijalnih prednosti digitalizacije, a osobito novih prilika za MSP-ove, putem e-trgovine, e-obrazovanja, e-uprave, e-zdravstva i digitalnog bankarstva;

-utvrđivanje prepreka digitalizaciji, pri čemu se glavne prepreke odnose na digitalnu infrastrukturu i pristup, digitalni jaz unutar određene zemlje (ruralna/gradska područja, žene/muškarci, mladi/starije osobe) i između zemalja (sjever/jug), manjak neophodnih digitalnih vještina i digitalnu pismenost. Prema tome, digitalna tranzicija može dovesti do povećanja nejednakosti u određenoj zemlji, ali i do razlika u razvojnim obrascima između zemalja u regiji;

-isticanje rizika povezanih s digitalizacijom, od rizika povezanih s kibersigurnosti, digitalnom suverenosti, zaštitom podataka i digitalnim piratstvom do građanskih sloboda.

3.Kontekst mišljenja

3.1Trenutačno živimo u razdoblju brze digitalizacije, a digitalni su alati prisutni u svim aspektima naših života, uključujući zdravlje, rad, državnu upravu, obrazovanje i vođenje poduzeća, među ostalim. Digitalne vještine neophodne su u novom svijetu rada za osiguravanje prilika za rad i nagrađuju se višim primanjima. Digitalno gospodarstvo čine osnovni sektori IT-a/IKT-a, kao što su proizvodnja hardvera, softvera i IT savjetovanje, informacijske usluge i telekomunikacije, digitalno gospodarstvo u užem smislu, uključujući digitalne usluge i ekonomiju platformi, te digitalizirano gospodarstvo u širem smislu, kojim su obuhvaćeni e-poslovanje, e-trgovina, industrija 4.0, precizna poljoprivreda i algoritamska ekonomija, pri čemu su ekonomija dijeljenja i ekonomija honorarnih poslova predvodnici digitalne ekonomije. 1

3.2Digitalizacija je bila u porastu čak i prije izbijanja pandemije COVID-a 19, a trenutno je obilježena trendovima u digitalnim tehnologijama u područjima lanca blokova (engl. blockchain), analize podataka, umjetne inteligencije, 3D ispisa, interneta stvari, automatizacije i robotike, računalstva u oblaku 2 te sustavâ praćenja i daljinskog nadzora.

3.3Ovaj trend prema brzom usvajanju digitalnih alata i tehnologija naziva se četvrtom industrijskom revolucijom i ima izvanredan potencijal za podizanje globalnog dohotka i kvalitete života.

3.4Nadalje, budući da više od 30 % stanovništva diljem svijeta upotrebljava platforme društvenih medija, digitalizacija može biti dvosjekli mač koji može ojačati socijalnu koheziju i približiti ljude iz različitih kulturnih sredina, ali isto tako može djelovati kao alat za širenje ekstremnih ideja, ideologija i lažnih vijesti.

3.5Broj pojedinaca koji upotrebljavaju internet u porastu je tijekom posljednjih desetljeća i u ovoj regiji; u 2020. ta je brojka iznosila čak 93,2 % stanovništva u Španjolskoj, 90,8 % stanovništva na Cipru, 90,1 % u Izraelu, 86,9 % na Malti, 86,6 % u Sloveniji, 84,1 % u Maroku, 77,7 % u Turskoj, 77,6 % u Crnoj Gori i 71,9 % u Egiptu. Najniža je brojka u regiji zabilježena u Alžiru i 2018. obuhvaćala je 49 % stanovništva (najnoviji dostupni podaci, baza podataka Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU)/Pokazatelji IKT-a). Ove brojke samo ističu regionalne razlike u smislu digitalnog pristupa. Treba napomenuti da na nacionalnoj razini ruralna i udaljena područja imaju mnogo nižu razinu povezanosti.

3.6Sredozemne države članice EU-a poduprle su digitalnu tranziciju i proširile su svoje virtualne politike 3 uključujući jedinstveno digitalno tržište i program Digitalna Europa. 4 U ožujku 2021. Europska komisija objavila je plan za digitalno desetljeće Europe, u kojem su predstavljeni digitalni ciljevi za razdoblje do 2030. i vizija za digitalnu transformaciju Europe. 5 Jedan od instrumenata digitalnog desetljeća jest platforma Digitalizacija za razvoj (D4D), 6 pokrenuta u prosincu 2020. s ciljem usklađivanja i koordiniranja digitalnih inicijativa država članica. 7 Nadalje, digitalizacija je glavni stup nove agende za Sredozemlje, koju je Europska komisija predložila u veljači 2021. Nova je agenda osobito „usmjerena na zelen, digitalan, otporan i pravedan oporavak, u skladu s Programom održivog razvoja do 2030., Pariškim sporazumom i europskim zelenim planom”. 8

3.7Pandemija COVID-a 19 utjecala je na ponašanje na radu i preusmjerila je ljude prema radu na daljinu. Iako rad na daljinu ima niz nedostataka, njegove se prednosti kreću od manje vremena provedenog putujući na posao, smanjenja emisija i pozitivnih učinaka na okoliš do bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, posebno za roditelje. 9 Kapacitet rada na daljinu razlikuje se na obje obale Sredozemlja. Brojni radnici s juga imaju manje mogućnosti za rad na daljinu jer ne mogu ostvariti pristup potrebnim alatima ili jer se njihovi poslovi ne mogu obavljati na zadovoljavajući način radom na daljinu. Shireen Al Azzawi (2021.) izradila je indeks „mogućnosti rada na daljinu” za arapske zemlje i utvrdila značajan jaz u mogućnostima za rad na daljinu u toj regiji. Potvrdila je pretpostavku da najranjiviji radnici nemaju mogućnost raditi na daljinu, zbog čega su najteže pogođeni pandemijom. 10 Iskustvo Europe u pogledu širokog prihvaćanja rada na daljinu naglašava važnost uspostave pravnog okvira za „pravo na isključivanje” kako bi se poštovale granice između osobnog i profesionalnog života. 11

3.8Digitalizacija je dovela do porasta ekonomije platformi i ekonomije honorarnih poslova. Iako ekonomija platformi donosi brojne mogućnosti, također je dovela do porasta zabrinutosti o uvjetima rada, a osobito o ograničenoj pokrivenosti socijalnim osiguranjem, rascjepkanom radnom vremenu i niskim razinama prihoda te borbi za osiguranje kolektivnih prava. 12 U tom se pogledu u Deklaraciji Međunarodne organizacije rada povodom njezine stote obljetnice o budućnosti rada (2019.) poziva na donošenje politika i mjera za suočavanje s izazovima i mogućnostima digitalne transformacije rada, uključujući rad putem platformi.

3.9Digitalna tranzicija koja brzo napreduje, posebno u gospodarskom i poslovnom životu, ima veliki utjecaj na sve sociokulturne strukture. Tako se primjerice tijekom Arapskog proljeća moglo primijetiti da su se digitalni komunikacijski alati prvenstveno upotrebljavali za uspješnu organizaciju građanskog otpora i suradnju među aktivistima. Međutim, daljnji razvoj događaja pokazao je da je u zemljama bez održive demokratske strukture ponovno došlo do gušenja temeljnih sloboda (uključujući pravo na slobodu izražavanja u digitalnim medijima), kao i prava radnika (uključujući pravo na slobodu udruživanja, koje postaje još važnije u ekonomiji platformi i honorarnih poslova). Na primjer, neovisne organizacije civilnog društva, kao što su sindikati, nevladine organizacije za ljudska prava ili organizacije poslodavaca i njihovi aktivisti, izloženi su represiji samo zbog toga što ostvaruju temeljne slobode ili izražavaju neslaganje. Osim toga, internetske stranice domaćih i međunarodnih vijesti i neovisnih organizacija organiziranog civilnog društva opetovano su blokirane. Konvencije UN-a o ljudskim pravima i konvencije Međunarodne organizacije rada često se samo formalno, ali ne i pravilno provode u nekim državama u mediteranskoj regiji.

3.10Digitalizacija je ključna za razvoj MSP-ova. 13 Prednosti su različite, od nižih troškova, uštede vremena i sredstava i veće učinkovitosti, do bolje integracije lanca opskrbe i diferencijacije proizvoda. 14 Dokument OECD-a „Izgledi za MSP-ove i poduzetništvo za 2019.” 15 donosi podrobniji prikaz takvih prednosti. Jedan od primjera jest analiza velike količine podataka, čime se, u kombinaciji sa senzorima, aplikacijama, računalstvom u oblaku i 3D ispisom omogućuje veća mogućnost prilagodbe.

3.11Iako postoje brojne prednosti digitalizacije za MSP-ove, oni se također suočavaju s brojnim preprekama, pri čemu je jedna od najvažnijih nedovoljan pristup financiranju. 16 Druga značajna prepreka jest nedovoljan pristup digitalnim vještinama, obrazovanju i osposobljavanju, a usvajanje digitalnih poslovnih modela i tehnologija iziskuje i financijska ulaganja i digitalne vještine zaposlenika. Udruženje ekonomista iz euromediteranske regije (engl. Euro-Mediterranean Economists Association (EMEA)) izradilo je indeks digitalne pripravnosti, koji se temelji na istraživanju usmjerenom na MSP-ove iz zemalja južnog Sredozemlja. Indeks ukazuje na činjenicu da razina pripravnosti za digitalnu transformaciju ovisi o infrastrukturnim kapacitetima, telekomunikacijama i tehnološkom napretku ostvarenom na razini pojedinačne zemlje, ali i o mogućnostima poduzeća na mikrorazini; veća poduzeća pripravnija su za digitalizaciju, dok su novija poduzeća spremnija uložiti napore u ostvarenje digitalizacije. 17

3.12Loša strana digitalizacije je gubitak radnih mjesta do kojeg dolazi zbog automatizacije u nekim gospodarskim sektorima. Civilno društvo može imati važnu ulogu u podupiranju usavršavanja radnika, s ciljem da digitalna tranzicija bude i pravedna tranzicija, kao i u skladu s akcijskim planom EU-a s kojim se želi osigurati da nitko ne bude zapostavljen.

3.13U svrhu promicanja digitalizacije i osmišljavanja najučinkovitijih politika, od presudne je važnosti mjeriti i pratiti digitalnu tranziciju primjenom pouzdanih i mjerljivih pokazatelja. Europska komisija od 2014. razvija indeks gospodarske i društvene digitalizacije (engl. Digital Economy and Society Index (DESI)), 18 koji prikazuje napredak u područjima digitalizacije u državama članicama, ali i postojani digitalni jaz. 19 Indeks DESI može biti osnova za referentni okvir za praćenje za sredozemne zemlje izvan EU-a.

4.Opće napomene

4.1Snažan učinak digitalne tranzicije osjeća se na razini cijelog društva i gospodarstva. Iako se južno Sredozemlje suočava s izazovima u pogledu pružanja univerzalne pristupačnosti i poboljšanja digitalnih vještina građana, ta regija nije iznimka u ubrzavanju digitalne tranzicije i ostvarivanju koristi od nje u brojnim područjima.

4.2Upotreba e-trgovine porasla je zbog mjera ograničavanja socijalnih kontakata. Kupovina putem interneta uvelike je prihvaćena te je zabilježen porast e‑trgovine između poduzeća i korisnika te između poduzeća i poduzeća. Glavni direktor najveće afričke platforme za e-trgovinu, Jumia, objavio je četverostruki porast prodaje namirnica, osobito u Tunisu i Maroku, gdje su ograničenja kretanja dovela do porasta prodaje od 100 %. 20

4.3Budući da je pandemija COVID-a 19 dovela do zatvaranja škola, e-obrazovanje doživjelo je procvat. Neke su vlade čak uvele platforme za e-učenje, kao što je platforma „Darsak” u Jordanu. Neke su zemlje, kao primjerice Egipat, uvele hibridni sustav. 21 Internetske platforme postaju vrlo popularne, čak i za određene projekte u svrhu povezivanja s lokalnim profesionalnim udrugama, općinama i ključnim akterima. 22 Određeni dio sredstava EU-a trebao bi biti usmjeren na obrazovanje/osposobljavanje u smislu digitalnog usavršavanja te bi se njime trebalo poticati mlade na razvoj e-kompetencija i studiranje IT-a i umjetne inteligencije kako bi osigurali sigurne poslove.

4.4Smatra se da se zahvaljujući e-upravi smanjuju birokratsko opterećenje i opterećenje administrativnih postupaka, što vodi do učinkovitog i jednostavnog pružanja javnih usluga. Osim toga, ona može biti alat za demokratizaciju i povećanje aktivnog sudjelovanja građana. Jačanje e-uprave prioritet je među državama članicama i čini jedan od stupova indeksa DESI. Regija južnog Sredozemlja također se kreće u tom smjeru. Maroko je sa svojom nacionalnom inicijativom u području e-uprave ostvario znatan napredak. 23 Egipat je 2019. pokrenuo sustav e-plaćanja za, među ostalim, naplatu poreza i plaćanje računa. Jordansko Ministarstvo digitalnog gospodarstva u siječnju 2020. premjestilo je svoju infrastrukturu informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u oblak kako bi proširilo usluge na građane 24 .

4.5E-zdravstvo predstavlja troškovno učinkovit način dobivanja i pružanja potrebne potpore. Rješenja e-zdravstva imala su ključnu ulogu u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19. U okviru tih rješenja upotrebljavaju se telemedicina i mobilne aplikacije u području zdravstva. Tijekom posljednje dvije godine analiza velikih količina podataka za epidemiološki nadzor pokazala se korisnom u borbi protiv pandemije. Primjerice, u Tunisu je skupina liječnika pokrenula Tobba.tn, digitalnu platformu za savjetovanje s liječnikom putem interneta. 25

4.6Digitalno bankarstvo predstavlja učinkovit alat za postizanje financijske uključenosti, a uloga mobilnog bankarstva već se dokazala u prošlosti. Financijsko-tehnološka rješenja mogu potaknuti digitalnu transformaciju i ojačati financijsku uključenost. Te usluge sve više prevladavaju, a njihov je cilj potpuno ukidanje upotrebe čekova i gotovinskih transakcija, što bi moglo dovesti do isključenja starijih osoba koje možda ne raspolažu potrebnim digitalnim vještinama.

4.7Primjenom e-pravosuđa olakšava se pristup pravnim uslugama i smanjuju troškovi sudskih saslušanja, podnošenja dokumenata itd., kao i vrijeme potrebno za pristupanje tim uslugama.

4.8S obzirom na postojeći učinak globalnog zatopljenja, smanjenja lanca opskrbe hranom i viših cijena hrane, poljoprivredna industrija može postati konkurentnija i učinkovitija primjenom precizne poljoprivrede te uporabom velikih količina podataka i tehnologije lanca blokova. To može dovesti do visoke razine učinkovitosti u gospodarenju vodama, upravljanju hranjivim tvarima u tlu i kontroli bolesti zahvaljujući naprednom praćenju temperature i manjoj potrebi za ljudskom snagom 26 te postati alat za ublažavanje klimatskih pitanja.

4.9Obrasci uporabe interneta razlikuju se među mediteranskim zemljama. U zemljama južnog Sredozemlja prevladava uporaba interneta putem mobitela i društvenih mreža. Međutim, za razliku od zemalja sjevernog Sredozemlja, kupovina putem interneta nije uobičajena. To se u određenoj mjeri može objasniti financijskom isključenosti i niskim udjelom posjedovanja bankovnog računa u južnijim regijama. 27

5.Prepreke digitalizaciji

5.1Jedna od glavnih prepreka digitalizaciji jest digitalni jaz, koji ne postoji samo između zemalja, osobito među zemljama Sredozemlja (u izdanju Indeksa mrežne spremnosti za 2021. zabilježeni su značajni jazovi 28 ). Na nacionalnoj razini različite skupine stanovništva nemaju istu razinu pristupa tehnološkim alatima. Jaz je prisutan između muškaraca i žena, ruralnih i gradskih područja, mladih i starijih ljudi. S poslovnog gledišta postoji digitalni jaz s obzirom na veličinu i sektor djelatnosti; za razliku od većih poduzeća, manja poduzeća suočavaju se s izrazito visokim troškovima ne samo u smislu materijala, nego prvenstveno u smislu potrebe za usavršavanjem radnika. Drugi socioekonomski čimbenici, kao što su razina prihoda i obrazovanja, mogu biti razlog digitalne isključenosti.

5.2U većini zemalja južnog susjedstva zabilježeni su značajni jazovi u smislu pokrivenosti mobilnim internetom. Taj se problem osobito javlja u zemljama velikima površinom, kao što su Alžir i Libija te, u nešto manjoj mjeri, u Egiptu. Ulaganje u digitalnu infrastrukturu i izgradnja stabilnih brzih internetskih veza ključni su u ruralnim područjima u kojima digitalizacija može biti potencijalna poluga za uključiv rast. 29

5.3Digitalna nepismenost, koja je prisutnija među osobama nižeg stupnja obrazovanja, često se ističe kao još jedna prepreka digitalizaciji. Zbog toga su potrebne reforme programa obrazovanja i strukovnog osposobljavanja kako bi oni uključivali ključne digitalne vještine za buduće tržište rada. Digitalizacija se također smatra dijelom potreba zaposlenika za usavršavanjem.

5.4Na digitalnu pismenost također utječe rod; muškarci općenito imaju bolji pristup digitalnim alatima i, sukladno tome, bolje digitalne vještine. U Tunisu 72,5 % muškaraca i 61,1 % žena upotrebljava internet. Neke su zemlje već premostile taj jaz. Primjerice, u Sloveniji ta razlika iznosi manje od 2 postotna boda: internet upotrebljava 87,2 % muškaraca i 86 % žena. S druge strane, Turska bilježi veći rodno utemeljeni jaz u pogledu pristupa internetu, koji iznosi 11,2 postotna boda (Međunarodna telekomunikacijska unija ITU / Pokazatelji IKT-a). Države članice EU-a predane su zatvaranju rodno utemeljenog jaza u digitalnim vještinama do 2030. izradom politika kojima se djevojčice potiče da se opredjeljuju za školske predmete u području IKT-a, i praćenjem napretka putem pregleda pokazatelja „Žene u digitalnoj sferi”.

6.Rizici povezani s digitalizacijom

6.1Zbog rastuće zabrinutosti u pogledu postupnog gubitka nadzora vlada, poduzeća i građana nad svojim podacima postavlja se pitanje „digitalnog suvereniteta”. To također utječe na sposobnost zemalja za inovacije te sposobnost za oblikovanje zakonodavstva u digitalnom okruženju. 30 Budući da Europa i Sredozemlje zaostaju u ulaganjima u umjetnu inteligenciju, a strani divovi u području društvenih medija stječu sve veći utjecaj, ta zabrinutost je opravdana.

6.2Neke mediteranske zemlje nisu sklone brzoj digitalnoj tranziciji. Politička nevoljkost posljedica je straha od gubitka kontrole nad stanovništvom, što dovodi do filtriranja i cenzure. U međuvremenu, digitalni alati mogu omogućiti da se čuje glas organizacija civilnog društva i promicati demokraciju. Tuniski Kvartet za nacionalni dijalog, dobitnik Nobelove nagrade za mir za 2015., primjer je važne uloge koju organizacije civilnog društva mogu imati u mirnoj tranziciji društva.

6.3Budući da digitalizacija utire put društvenom i gospodarskom razvoju, neovisno tijelo trebalo bi uspostaviti odgovarajući digitalni regulatorni okvir kojim bi se promicala načela digitalnih prava, kao što je internetska neutralnost.

6.4Brza digitalizacija također uzrokuje povećani rizik od kiberprijetnji. Uloga nadležnih tijela ključna je u uspostavi dobro osmišljenog zakonodavnog okvira za zaštitu korisnika. Maroko, Tunis, Alžir i Egipat trenutačno provode zakone o kibersigurnosti. Međutim, u tim zakonima manjka sastavnica koja se odnosi na zaštitu podataka. 31 Ključno je zaštititi osjetljive osobne podatke građana, kao što su podaci koji se odnose na zdravlje itd.

6.5Zaštita podataka postaje jedno od najvažnijih područja digitalne tranzicije. Pitanje vlasništva nad podacima i zaštite golemih količina podataka jedan je od prioriteta tvoraca politika kao odgovor na porast analize velikih količina podataka i činjenicu da platforme društvenih medija stječu dosad neviđenu moć i utjecaj. Neki tvrde da regulatorni okvir u južnom susjedstvu i dalje nije dovoljno razvijen i da se zakoni o tehnologijama u nastajanju ne donose dovoljno brzo. 32 Neke su zemlje čak izrazile manjak političke volje za radom na tim pitanjima. Pitanje je još ozbiljnije u slučaju osjetljivih podataka, primjerice u pogledu aplikacija i platformi u području zdravstva. Osobito valja istaknuti skepticizam prisutan u južnim zemljama, u kojima zakonodavstvo kao što su Opća uredba o zaštiti podataka i slične zaštite privatnosti možda još nisu doneseni. U Europi se Aktom o digitalnim uslugama i Aktom o digitalnim tržištima nastoji izgraditi sigurniji digitalni prostor za korisnike, uz istovremeno poticanje inovacija i konkurentnosti.

6.6Digitalno piratstvo također je jedna od zamki digitalizacije. Kopiranje digitaliziranih tvorevina koje podliježu pravima intelektualnog vlasništva i njihova široka distribucija izrazito su jednostavni. Poduzeća u kreativnoj industriji u većoj će mjeri biti zahvaćena ovom pojavom te će, zbog manjka učinkovitog zakonodavstva, poslovni modeli umjetnika i kreativnih radnika postati neodrživi.

6.7Digitalizacija može dovesti do gušenja građanskih prava. Nadležna tijela u nekim zemljama ugrožavaju digitalna prava jer se digitalizacija smatra sredstvom nadzora. Primjerice, zbog pandemije su se aplikacije za praćenje lokacije upotrebljavale za praćenje širenja virusa, što je izazvalo zabrinutost u pogledu ljudskih prava. 33 Moguće praćenje svake digitalne aktivnosti ozbiljna je prijetnja demokraciji i može se upotrijebiti kao sredstvo ugnjetavanja. Izvješće o slobodi na internetu za 2021. na prvo je mjesto stavilo Francusku sa 78 od 100 bodova, zatim slijede Italija sa 76, Tunis sa 63, Maroko s 53, Libanon s 51, Jordan s 47, Turska s 34 i Egipat s 26 bodova. 34

6.8Postojani digitalni jaz može dovesti do značajnijih nejednakosti i razlika unutar područja Sredozemlja. U nekim zemljama postoji manjak digitalne infrastrukture (pokrivenost ili pristup fiksnoj širokopojasnoj mreži), dok neka udaljena ili ruralna područja uopće nisu pokrivena mrežama ili nisu pokrivena mrežama 4G/5G. Manjak digitalnih vještina među stanovništvom i digitalna nepismenost predstavljaju još jedan izvor podjela. Niske razine digitalne pismenosti osobito su uobičajenije u zemljama na jugu regije, osobito među ženama i starijim osobama. 35

6.9Stvaranje tehnoloških divova predstavlja prepreku za pravedno tržišno natjecanje na digitalnim tržištima. Izbjegavanje plaćanja poreza čini tržišta nepravednima za lokalne MSP-ove u nastajanju, za koje je vjerojatnost da će preživjeti vrlo mala. Također doprinosi digitalnom odljevu mozgova. Još jedan rizik povezan s tehnološkim divovima jest njihova sposobnost apsorpcije aktera koji se pojavljuju, čime se stvaraju monopoli i sprječava uspostava digitalnih središta u Europi i području Sredozemlja. Do toga može doći jer ne postoji regulatorni okvir, pa čak i zbog rupa u poreznim zakonima za multinacionalne kompanije, što štetno utječe na pravedno tržišno natjecanje.

6.10Neozbiljna provedba konvencija UN-a o ljudskim pravima i konvencija ILO-a u nekim državama mediteranske regije prepreka je osnivanju neovisnih organizacija civilnog društva, uključujući nevladine organizacije, neovisne sindikate i udruge poslodavaca, te stoga ugrožava održivu digitalnu tranziciju. EGSO stoga izričito naglašava da se konvencije UN-a o ljudskim pravima i konvencije Međunarodne organizacije rada moraju ambiciozno provoditi u svim mediteranskim državama kako bi digitalna tranzicija mogla istinski doprinijeti prosperitetnom ekološkom, gospodarskom i društvenom razvoju.

6.11Nadalje, rat u Ukrajini predstavlja ozbiljnu prijetnju za zemlje diljem regije i može se povezati s višim rizikom od kibersigurnosnih napada.

Bruxelles, 14. prosinca 2022.

Christa Schweng

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

___________

(1)    Bukht, R. i Heeks, R., Defining, conceptualising and measuring the digital economy (Definiranje, konceptualizacija i mjerenje digitalnog gospodarstva), Development Informatics Working Papers, br. 68, 2017.    Bukht, R. i Heeks, R., „Defining, conceptualising and measuring the digital economy” (Definiranje, konceptualizacija i mjerenje digitalnog gospodarstva), Development Informatics Working Papers, br. 68, 2017.
(2)     Izvješće o digitalnom gospodarstvu za 2019. , UNCTAD
(3)    Cilj jedinstvenog digitalnog tržišta jest jačanje pristupa, kvalitete i sigurnosti povezivosti unutar država članica: https://ec.europa.eu/eurostat/cache/infographs/ict/bloc-4.html
(4)    Digitalno desetljeće Europe sastoji se od četiriju glavnih stupova, koji se odnose na vještine, infrastrukturu, upravu i poslovanje: https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/find-funding/eu-funding-programmes/digital-europe-programme_hr
(5)     https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/europe-fit-digital-age/europes-digital-decade-digital-targets-2030_en
(6)     Platforma „Digitalizacija za razvoj (D4D)” .
(7)    Langendorf, M., „Applying Europe's Digital Agenda in Mediterranean Partner Countries: Opportunities and Pitfalls” (Primjena Digitalne agende Europe u partnerskim zemljama Sredozemlja: prilike i zamke), IEMed. Mediterranean Yearbook, 2021.
(8)     Obnovljeno partnerstvo s južnim susjedstvom , Europska komisija, 2021.
(9)       Working from home: From invisibility to decent work (Rad od kuće: Od nevidljivosti do dostojanstvenog rada) , ILO, 2021.
(10)      Al Azzawi, S., Lives Versus Livelihoods: Who Can Work from Home in MENA? (Životi i prihodi: tko može raditi od kuće u zemljama Bliskog istoka i sjeverne Afrike?) , ERF Working Paper, br. 1471, 2021.
(11)      Informativna obavijest EPRS-a Pravo na isključivanje, PE 642.847 – srpanj 2020.
(12)       SL C 290, 29.7.2022., str. 95.
(13)      Informativno izvješće EGSO-a „Digitalizacija i MSP-ovi u euromediteranskoj regiji”
(14)      Kergroach, S., Giving momentum to SME digitalization (Davanje zamaha digitalizaciji MSP-ova), Journal of the International Council for Small Business, svezak 1., br. 1, 2020., str. 28–31.
(15)       OECD, Izgledi za MSP-ove i poduzetništvo za 2019.
(16)      Informativno izvješće EGSO-a „Pristup malih i srednjih poduzeća te srednje kapitaliziranih poduzeća financiranju za razdoblje 2014. – 2020.: prilike i izazovi”
(17)      Ayadi, R. i Forouheshfar, Y., MSMEs digitalization in the Mediterranean: A new digital preparedness index (Digitalizacija mikropoduzeća i MSP-ova u zemljama Sredozemlja: novi indeks digitalne pripravnosti), radni dokument EMANES-a, 2022., uskoro će biti objavljen.
(18)       https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/desi
(19)       https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_21_5481
(20)      Sidło, K., Digital Transformation in the Southern Neighbourhood (Digitalna transformacija u zemljama južnog susjedstva), istraživanje EuroMeSCo-a / Euromeda, 2021.
(21)      El Kadi, T.H., Uneven Disruption : Covid-19 and the digital divide in the Euro- Mediterranean Region ” (Neujednačeni poremećaji: pandemija bolesti COVID-19 i digitalni jaz u euromediteranskoj regiji), IEMed Mediterranean Yearbook, 2020.
(22)      Primjerice, u ovom se projektu predlaže da vlasnik platforme budu EU, općine, sveučilišta, trgovačka društva ili ministarstva obrazovanja u Turskoj, Maroku, Egiptu i Alžiru:Akpınar P., van Heukelingen, N., Babüroğlu O.N. I Durukan, F.R., A new formula for collaboration: Turkey, the EU & North Africa (Nova formula za suradnju: Turska, EU i sjeverna Afrika), 2022.
(23)     Digital Government Review of Morocco (Pregled digitalne uprave u Maroku) , OECD, 2018.
(24)      El Kadi, T.H., Uneven Disruption: Covid-19 and the digital divide in the Euro-Mediterranean Region (Neujednačeni poremećaji: pandemija bolesti COVID-19 i digitalni jaz u euromediteranskoj regiji), IEMed Mediterranean Yearbook, 2020.
(25)      El Kadi, T.H., Uneven Disruption: Covid-19 and the digital divide in the Euro-Mediterranean Region (Neujednačeni poremećaji: pandemija bolesti COVID-19 i digitalni jaz u euromediteranskoj regiji), IEMed Mediterranean Yearbook, 2020.
(26)      Mišljenje EGSO-a „Energetska i digitalna tranzicija u ruralnim područjima”, SL C 486, 21.12.2022., str. 59 .
(27)      El Kadi, T.H., Uneven Disruption: Covid-19 and the digital divide in the Euro-Mediterranean Region (Neujednačeni poremećaji: pandemija bolesti COVID-19 i digitalni jaz u euromediteranskoj regiji), IEMed Mediterranean Yearbook, 2020.
(28)       https://networkreadinessindex.org/nri-2021-edition-press-release/
(29)       Smart Cities and Inclusive Growth (Pametni gradovi i uključivi rast) , OECD, 2020.
(30)      Informativna obavijest EPRS-a „Digitalni suverenitet za Europu” (PE 651.992 - srpanj 2020.)
(31)    Langendorf, M., Applying Europe's Digital Agenda in Mediterranean Partner Countries: Opportunities and Pitfalls (Primjena Digitalne agende za Europu u partnerskim zemljama Sredozemlja: prilike i zamke), IEMed. Mediterranean Yearbook, 2021.
(32)      Sidło, K., Digital Transformation in the Southern Neighbourhood (Digitalna transformacija u zemljama južnog susjedstva), istraživanje EuroMeSCo-a / Euromeda, 2021.
(33)    Langendorf, M., Applying Europe's Digital Agenda in Mediterranean Partner Countries: Opportunities and Pitfalls (Primjena Digitalne agende za Europu u partnerskim zemljama Sredozemlja: prilike i zamke), IEMed. Mediterranean Yearbook, 2021.
(34)       https://freedomhouse.org/policy-recommendations/internet-freedom
(35)      Sidło, K., Digital Transformation in the Southern Neighbourhood” (Digitalna transformacija u zemljama južnog susjedstva), istraživanje EuroMeSCo-a / Euromeda, 2021.
Top