Rezolucija Vijeća Europske unije i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o kulturnoj dimenziji održivog razvoja

(2019/C 410/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA, KOJI SU SE SASTALI U OKVIRU VIJEĆA,

PRIMAJUĆI NA ZNANJE suradnju u području kulturne politike u Europskoj uniji do 2019.: Vijeće provodi planove rada u području kulture od 2002., a Europska komisija provodi Europsku agendu za kulturu (2007.) i Novu europsku agendu za kulturu (2018.). I Vijeće i Komisija u svojem su se radu usredotočili na promicanje posebice kulturne raznolikosti, gospodarskih i društvenih aspekata kulture te aspekata u području vanjskih odnosa. Suradnja u okviru planova rada i agendi dovela je do razvoja politike u državama članicama, posebice putem otvorene metode koordinacije, i do više konkretnih djelovanja. Iako se tim razvojem i djelovanjima nedvojbeno doprinijelo postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, koristan bi bio rad posebno namijenjen ostvarenju tih ciljeva;

PODSJEĆAJUĆI na hitnu potrebu da se pojačaju mjere za postizanje održivog razvoja i na predanost nove Komisije ostvarenju ciljeva održivog razvoja, cilj je ove Rezolucije ojačati doprinos kulture održivom razvoju pokretanjem postupka koji će dovesti do akcijskog plana posvećenog kulturnoj dimenziji održivog razvoja na razini EU-a. Tim bi akcijskim planom trebalo osigurati usklađenost kulturnih i s kulturom povezanih mjera i pristupa na razini EU-a te dopuniti rad država članica u tom pogledu. U skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji, ova Rezolucija ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

S OBZIROM NA TO DA

1.

klimatska kriza i masovno izumiranje vrsta predstavljaju egzistencijalnu krizu;

2.

održivost jest i mora biti apsolutan prioritet za sve;

3.

tri dimenzije održivosti (gospodarska, društvena i okolišna) integrirane su i nedjeljive, a kultura je neodvojiv dio svih triju dimenzija;

4.

potrebne su usklađene i sveobuhvatne strategije održivog razvoja koje se strogo provode kako bi se zaustavile klimatske promjene i izumiranje vrsta te zaštitila demokracija, ljudska prava, mir, sigurnost te uključiv rast i blagostanje te kako bi EU zauzeo položaj globalnog predvodnika u području održivog razvoja;

5.

lokalnim, nacionalnim, europskim i međunarodnim politikama i mjerama, uključujući kulturne mjere, može se doprinijeti osiguravanju pravedne tranzicije i poticanju aktivnog građanstva i globalne odgovornosti;

6.

svaka zemlja snosi primarnu odgovornost za vlastiti gospodarski i društveni razvoj, kako je prepoznato u Akcijskom planu iz Addis Abebe;

7.

djelovanje u području održivog razvoja na razini EU-a potrebno je, međutim, kako bi se poduprlo, koordiniralo i dopunilo djelovanje država članica u svrhu postizanja najboljih mogućih rezultata;

8.

u Strateškom programu za razdoblje 2019. – 2024. uključivost i održivost ključne su sastavnice te se čelnici i čelnice EU-a obvezuju na ulaganje u kulturu i kulturnu baštinu, koje su u središtu europskog identiteta;

9.

UN-ovi ciljevi održivog razvoja i njihovi podciljevi čine univerzalno dogovoren okvir za poticanje održivosti;

10.

ciljevi održivog razvoja ne odnose se na sve politike i mjere koje se mogu upotrijebiti za postizanje održivosti; međutim, sve politike i mjere, uključujući kulturne politike i mjere, mogu i trebale bi se aktivno upotrebljavati za postizanje ciljeva održivog razvoja;

11.

kultura kao sektor djelatnosti može se shvatiti kao samoodrživ stup u održivom razvoju;

12.

kultura kao sustav zajedničkih značenja unutar jedne zajednice utječe na to kako ta zajednica procjenjuje mjere održivog razvoja te je, u skladu s time, pokretač održivog razvoja koji može posredovati između različitih okolišnih, društvenih i gospodarskih bojazni;

13.

kao definirajuće obilježje čovječanstva kulture, u svoj svojoj raznolikosti i bogatstvu, utjelovljuju vrijednosti i izvor su identiteta, zbog čega kultura može imati transformativnu ulogu kao stvaratelj održivosti, promičući održive životne stilove i društva te istodobno poboljšavajući kvalitetu života;

14.

ključni ciljevi europske kulturne politike poput promicanja identiteta, uključivosti, sudjelovanja, kreativnosti i raznolikosti usklađeni su s više ciljeva održivog razvoja i stoga se kulturnim politikama i mjerama znatno doprinosi postizanju ciljeva održivog razvoja;

15.

doprinos kulturnih politika i mjera održivosti još nije u potpunosti prepoznat, procijenjen i iskorišten unatoč njihovu dokazanom doprinosu održivom razvoju;

16.

kulturne politike i mjere trebalo bi sustavno primjenjivati kako bi se dopunile postojeće mjere za ostvarenje održivosti u svrhu povećanja učinkovitosti strategija održivog razvoja i na nacionalnoj razini i u cijelom EU-u.

UZIMAJUĆI U OBZIR

1.

pozive Europskog vijeća i Vijeća Komisiji da razradi dosljednu i sveobuhvatnu provedbenu strategiju EU-a za Program održivog razvoja do 2030. koja se odnosi na sve unutarnje i vanjske politike;

2.

političku pozadinu kako je utvrđena dokumentima navedenima u Prilogu;

3.

važan rad koji je obavio Unesco kako bi se iskoristio doprinos kulture Programu održivog razvoja do 2030., posebice usklađivanjem provedbe svih konvencija u području kulture s ciljevima održivog razvoja, te spremnost država članica EU-a da doprinesu tom radu i drugim postupcima pod vodstvom UN-a u vezi s održivim razvojem.

UVAŽAVAJU

1.

da su urođena priroda i unutarnja vrijednost kulture te autonomija sektora kulture i sloboda umjetničkog izražavanja temeljna načela;

2.

da mnoge države članice rade na integraciji kulturnih politika i perspektiva u svoje nacionalne strategije održivog razvoja i pristupe održivom razvoju;

3.

da EU i države članice provode impresivan broj kulturnih ili s kulturom povezanih politika i mjera kojima se izravno ili neizravno doprinosi održivosti i postizanju ciljeva održivog razvoja;

4.

Rezoluciju Europskog parlamenta od 6. srpnja 2017. o mjerama EU-a za održivost i Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o Godišnjem strateškom izvješću o provedbi i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, posebice zahtjev Europskog parlamenta za partnerstvom Komisije, Vijeća i Parlamenta te poziv na provedbu detaljne analize nedostataka postojećih politika i njihove provedbe kako bi se utvrdila kritična područja sinergije i nedosljednosti;

5.

da postoji znatan potencijal za povećanje učinkovitosti i djelotvornosti politika i mjera održivog razvoja s pomoću bolje usklađenosti politika radi održivog razvoja;

6.

važan rad započet u tom području na globalnoj razini, unutar okvirâ poput Konvencije Unesco-a o zaštiti nematerijalne kulturne baštine iz 2003. i Konvencije Unesco-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005.

POTVRĐUJU

1.

našu predanost održivosti te potpunoj i brzoj provedbi Programa održivog razvoja do 2030.

SLAŽU SE SA

1.

jačanjem naših napora na promicanju kulturne dimenzije u održivom razvoju;

2.

nastavkom rada na integraciji kulturnih politika i perspektiva u nacionalne strategije održivog razvoja;

3.

preispitivanjem kulturnih i s kulturom povezanih politika i mjera kako bi se maksimalno povećao njihov doprinos održivosti;

4.

nastavkom razmjene informacija i dobre prakse, u duhu uzajamnog učenja, o iskustvima stečenima na nacionalnoj razini;

5.

razmatranjem uključivanja kulture u izvješća o dobrovoljnoj nacionalnoj reviziji za UN-ov politički forum na visokoj razini;

6.

uključivanjem u upravljanje kulturom i održivim razvojem koje je participativno, integrirano i s više dionika, među ostalim putem potpore inicijativama odozdo prema gore koje pokreću kulturni i kreativni sektori te aktivnog uključivanja građana, posebice djece i mladih;

7.

bliskom suradnjom s drugim institucijama EU-a te drugim dionicima kako bi se iskoristio puni potencijal kulture za održivost, a posebice suradnjom s Komisijom na razvoju akcijskog plana posvećenog kulturnoj dimenziji održivog razvoja;

8.

uspostavom, što je prije moguće, radne skupine za otvorenu metodu koordinacije u vezi s kulturnom dimenzijom održivog razvoja.

POZIVAJU KOMISIJU DA

1.

u koordinaciji s državama članicama pripremi akcijski plan posvećen kulturnoj dimenziji održivog razvoja na razini EU-a i uključi ga u provedbenu strategiju EU-a za Program održivog razvoja do 2030. Akcijskim planom moglo bi se: (a) osigurati ostvarivanje ciljeva održivog razvoja u području kulture, promicati usklađenost politika radi održivog razvoja i iskoristiti puni potencijal kulture za poticanje održivosti; (b) nadovezati na dosadašnji rad proveden u okviru plana rada Vijeća za kulturu, posebice rad koji treba obaviti skupina za otvorenu metodu koordinacije i Novu europsku agendu za kulturu; (c) osigurati usklađenost kulturnih i s kulturom povezanih mjera i pristupa EU-a kako bi se maksimalno povećao doprinos kulturne dimenzije ostvarenju ciljeva održivog razvoja; (d) predložiti izmjene u vezi s dosadašnjim radom i započeti novi rad u vezi s kulturom i održivošću, prema potrebi; (e) prema potrebi primijeniti načelo oblikovanja politike na temelju dokaza.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9387 – Allied Irish Banks/First Data Corporation/Semeral)

(Tekst značajan za EGP)

(2019/C 410/02)

Dana 23. listopada 2019. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32019M9387. EUR‐Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.9501 – I Squared Capital Advisors/PEMA)

(Tekst značajan za EGP)

(2019/C 410/03)

Dana 18. listopada 2019. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32019M9501. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Tečajna lista eura (1)

5. prosinca 2019.

(2019/C 410/04)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1094
JPY	japanski jen	120,69
DKK	danska kruna	7,4716
GBP	funta sterlinga	0,84470
SEK	švedska kruna	10,5418
CHF	švicarski franak	1,0964
ISK	islandska kruna	134,40
NOK	norveška kruna	10,1613
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,526
HUF	mađarska forinta	330,85
PLN	poljski zlot	4,2753
RON	rumunjski novi leu	4,7785
TRY	turska lira	6,3845
AUD	australski dolar	1,6251
CAD	kanadski dolar	1,4610
HKD	hongkonški dolar	8,6853
NZD	novozelandski dolar	1,6997
SGD	singapurski dolar	1,5103
KRW	južnokorejski von	1 320,69
ZAR	južnoafrički rand	16,2774
CNY	kineski renminbi-juan	7,8125
HRK	hrvatska kuna	7,4390
IDR	indonezijska rupija	15 603,71
MYR	malezijski ringit	4,6256
PHP	filipinski pezo	56,402
RUB	ruski rubalj	70,7798
THB	tajlandski baht	33,676
BRL	brazilski real	4,6794
MXN	meksički pezo	21,4895
INR	indijska rupija	79,0195

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Tematsko izvješće br. 22/2019

Potrebno je dodatno ojačati zahtjeve EU-a za nacionalne proračunske okvire i bolje pratiti njihovu primjenu

(2019/C 410/05)

Europski revizorski sud obavještava vas da je upravo objavljeno tematsko izvješće br. 22/2019 „Potrebno je dodatno ojačati zahtjeve EU-a za nacionalne proračunske okvire i bolje pratiti njihovu primjenu”.

Izvješće možete pregledati ili preuzeti na internetskim stranicama Europskog revizorskog suda: http://eca.europa.eu

POZIV NA DOSTAVU PRIJEDLOGA EACEA/38/2019

u okviru programa Erasmus+

Ključna aktivnos t 3.: Podrška reformi politike

Eksperimentiranja s europskom politikom u području obrazovanja i osposobljavanja pod vodstvom tijela javne vlasti na visokoj razini

(2019/C 410/06)

1.   Opis, ciljevi i prioritetne teme

Eksperimentiranja s europskom politikom projekti su međunarodne suradnje pod vodstvom tijela javne vlasti na visokoj razini iz zemalja sudionica programa. Ta eksperimentiranja podrazumijevaju testiranje relevantnosti, učinkovitosti, potencijalnog utjecaja i skalabilnosti mjera politike putem usporednih terenskih probnih ispitivanja koja se provode u različitim zemljama na temelju (polu)eksperimentalnih pristupa i uobičajenih evaluacijskih protokola. Objedinjujući strateško vodstvo, metodološku pouzdanost i snažnu europsku dimenziju omogućuju uzajamno učenje i pružaju podršku politikama na europskoj razini koje se temelje na dokazima.

Posebni ciljevi ovog poziva jesu:

—	promicanje međunarodne suradnje i uzajamnog učenja među tijelima javne vlasti na najvišoj institucionalnoj razini u zemljama koje ispunjavaju uvjete, kako bi se potaknula sustavna poboljšanja i inovacije u području obrazovanja i osposobljavanja;

—	unaprjeđivanje prikupljanja i analize stvarnih dokaza kako bi se osigurala uspješna provedba inovativnih mjera;

—	olakšavanje prenosivosti i skalabilnosti inovativnih mjera.

Prioritetne teme ovog poziva jesu:

1. SKUPINA — digitalno obrazovanje i kompetencije — podučavanje i učitelji

2. SKUPINA — mehanizmi financiranja za usavršavanje i strukovnu prekvalifikaciju, uključujući programe slične onima koji se odnose na osobne obrazovne račune; — politika i postupci pružanja potpore vrednovanju neformalnog i informalnog učenja, među ostalim učinkovitim usmjeravanjem.

2.   Prihvatljivost

2.1.   Prihvatljivi podnositelji prijava

Podnositelji prijava koji ispunjavaju uvjete za prijavu na ovaj poziv jesu:

a)

tijela javne vlasti (ministarstvo ili drugo odgovarajuće tijelo) odgovorna za obrazovanje i osposobljavanje na najvišoj razini u relevantnom kontekstu (na nacionalnoj ili decentraliziranoj razini). Tijela javne vlasti odgovorna za sektore koji se ne odnose na obrazovanje i osposobljavanje (npr. za zapošljavanje, mlade, financije, socijalna pitanja, unutarnje poslove, pravosuđe, zdravstvo itd.) smatraju se prihvatljivima pod uvjetom da imaju određenu nadležnost u području u kojem će se provoditi eksperimentiranje;

b)	javne ili privatne organizacije koje djeluju u području obrazovanja ili osposobljavanja ili u drugim relevantnim područjima;

c)

javne ili privatne organizacije ili ustanove koje se bave međusektorskim djelatnostima povezanima s obrazovanjem i osposobljavanjem u drugim društveno-gospodarskim sektorima (npr. nevladine organizacije, službe informiranja ili usmjeravanja, tijela javne vlasti, agencije ili službe odgovorne za: obrazovanje, osposobljavanje, mlade, zapošljavanje, socijalna pitanja, unutarnje poslove, pravosuđe, osiguranje kvalitete, priznavanje i/ili vrednovanje; službe za profesionalno usmjeravanje, gospodarske komore, poslovni i socijalni partneri, strukovne organizacije, organizacije civilnog društva, kulturne ili sportske organizacije, evaluacijska i istraživačka tijela, mediji itd.).

Nacionalne agencije ili druga tijela i mreže u okviru programa Erasmus+ koji izravno primaju bespovratna sredstva od Komisije u skladu s pravnom osnovom programa Erasmus+ ne smatraju se prihvatljivima za sudjelovanje. Međutim, pravne osobe koje su domaćini prethodno navedenim nacionalnim agencijama ili tijelima i mrežama u okviru programa Erasmus+ smatraju se prihvatljivim podnositeljima.

Prihvatljive su samo prijave pravnih osoba s poslovnim nastanom u jednoj od sljedećih zemalja sudionica programa:

—	države članice Europske unije

—	države članice EFTA-e/EGP-a: Island, Lihtenštajn, Norveška

—	države kandidatkinje za članstvo u EU-u: Sjeverna Makedonija, Turska i Srbija.

Za podnositelje prijava iz Ujedinjene Kraljevine: Imajte na umu da se kriteriji prihvatljivosti moraju poštovati tijekom cijelog razdoblja primanja bespovratnih sredstava. Ako Ujedinjena Kraljevina napusti EU tijekom razdoblja primanja bespovratnih sredstava bez sklapanja sporazuma s Europskom unijom kojim se izričito osigurava da podnositelji prijava iz Ujedinjene Kraljevine i dalje budu prihvatljivi, prestat ćete primati financijska sredstva iz EU-a (uz nastavak sudjelovanja, gdje je to moguće) ili ćete morati napustiti projekt na temelju članka II.17. sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

Prijedlozi podnositelja iz država kandidatkinja mogu biti odabrani ako su do dana donošenja odluke o dodjeli stupili na snagu sporazumi kojima se utvrđuju pravila sudjelovanja tih zemalja u programu.

Zahtjev u pogledu sastava partnerstva

Zahtjev u pogledu minimalnog sastava partnerstva za ovaj poziv podrazumijeva četiri tijela koja predstavljaju tri različite zemlje sudionice programa. Konkretno:

—	barem tri tijela javne vlasti (ministarstva ili druga odgovarajuća tijela) od kojih svako mora biti iz različite zemlje sudionice programa, a barem jedno od tih triju tijela javne vlasti mora biti iz države članice Europske unije i

—

barem jedno javno ili privatno tijelo sa stručnim znanjem u području analize i evaluacije utjecaja politike („istraživač”). Takvo će tijelo biti odgovorno za metodološke aspekte i protokole terenskih probnih ispitivanja. Partnerstvo može uključivati više od jednog takvog tijela pod uvjetom da je rad koordiniran i dosljedan.

Zahtjev u pogledu koordinacije

U ime svih podnositelja prijava prijedlog projekta može koordinirati i podnijeti samo jedno od sljedećih tijela:

—	tijelo javne vlasti (ministarstvo ili drugo odgovarajuće tijelo), kako je opisano u odjeljku 2.1. točki a);

—

javno ili privatno tijelo koje je ovlastilo tijelo javne vlasti. Ovlaštena tijela moraju imati izričito pisano odobrenje tijela javne vlasti (pismo ovlaštenja) da u ime tog tijela javne vlasti mogu podnijeti i koordinirati prijedlog projekta. Samo ovlaštena tijela koja mogu dokazati svoje postojanje kao pravne osobe u trajanju od barem tri godine na dan roka za podnošenje nacrta prijedloga, kako je navedeno u odjeljku 6., smatraju se prihvatljivima za ulogu „koordinatora” u svrhu ovog poziva.

2.2.   Prihvatljive aktivnosti i trajanje projekta

Prihvatljive aktivnosti moraju biti u skladu s Prilogom Smjernicama za podnositelje prijava. Terenska probna ispitivanja moraju se provesti u barem trima zemljama čija su tijela javne vlasti/ministarstva uključena u projekt.

Aktivnosti moraju započeti između 1. siječnja 2021. i 28. veljače 2021.

Trajanje projekta mora biti od 24 do 36 mjeseci.

3.   Očekivani rezultati

Predloženi projekti trebali bi biti usmjereni na postizanje važnih rezultata u sljedećim područjima:

—	podrška prioritetima suradnje u području politika na razini EU-a utvrđenih u okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.), prema potrebi;

—	poboljšanje baze znanja i dokaza za potrebe reformi s potencijalno velikim sustavnim učinkom u relevantnim sektorima u zemljama koje ispunjavaju uvjete;

—	europska dodana vrijednost zajedničkim utvrđivanjem najbolje prakse i lekcija o tome što funkcionira, a što ne funkcionira;

—	skalabilnost i prenosivost inovativnih mjera. Proširenje ne znači nužno samo primjenu istih testiranih mjera na veći broj korisnika. Taj bi se pojam umjesto toga trebao shvatiti kao stvaranje najboljih uvjeta za to da uspješno testirane mjere postanu dio politike ili sustava;

—	snažnoj dosljednosti i komplementarnosti između teorije i prakse; između politika i programa financiranja EU-a; između europskih, nacionalnih i regionalnih mjera; između uloga tvoraca politika, dionika i istraživača.

4.   Raspoloživi proračun:

Ukupni proračun dostupan za sufinanciranje projekata u okviru ovog poziva iznosi 14 000 000 EUR, a sredstva se dodjeljuju kako slijedi:

—	1. skupina	12 000 000 EUR
—	2. skupina	2 000 000 EUR

Financijski doprinos iz EU-a ne smije premašiti 75 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

Najveći iznos bespovratnih sredstava po projektu bit će 2 000 000 EUR.

Agencija zadržava pravo da ne dodijeli sva raspoloživa sredstva.

5.   Kriteriji dodjele

Prijedlozi će se podnijeti i ocijeniti u dvjema fazama, i to fazi nacrta prijedloga i fazi cjelovitog prijedloga.

Nacrt prijedloga
	Kriteriji	Najveći br. bodova
1	Važnost projekta	20 bodova
Cjeloviti prijedlog
2	Kvaliteta izrade i provedbe projekta	30 bodova
3	Kvaliteta partnerskih i suradničkih dogovora	20 bodova
4	Utjecaj, širenje i održivost	30 bodova

Samo prihvatljivi podnositelji prijava koji zadovolje minimalni prag od 12 bodova u okviru rezultata ostvarenog za kriterij dodjele „Važnost projekta” u fazi nacrta prijedloga pozvat će se da podnesu cjeloviti prijedlog i da ga detaljnije razrade.

Izračun ukupnog rezultata za cjeloviti prijedlog uključivat će rezultat ostvaren za „Važnost projekta” u fazi nacrta prijedloga. Samo cjeloviti prijedlozi koji zadovolje minimalni prag od 60 bodova u ukupnom rezultatu (tj. zbroju rezultata ostvarenog za kriterij dodjele „Važnost projekta” koji se ocjenjuje u prvoj fazi i rezultata za ostala tri kriterija dodjele koji se ocjenjuju u drugoj fazi) bit će razmotreni za dodjelu financijskih sredstava EU-a. Prijave koje ne zadovolje taj prag bit će odbijene.

6.   Postupak i rok za podnošenje prijave

Rok za podnošenje prijave:

—	nacrti prijedloga: 21. travnja 2020. – 17:00 (prema briselskom vremenu)

—	cjeloviti prijedlozi: 24. rujna 2020. – 17:00 (prema briselskom vremenu)

Podnositelji prijava trebaju pažljivo pročitati sve informacije o pozivu na dostavu prijedloga EACEA/38/2019 i postupku podnošenja prijave te upotrijebiti obvezne dokumente koje mogu pronaći na sljedećoj poveznici:

https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/funding_en – Referentni broj poziva: EACEA/38/2019

Prijava i njezini prilozi moraju se podnijeti putem interneta upotrebom ispravnog e-obrasca.

7.   Informacije o pozivu

Sve informacije o pozivu EACEA/38/2019 dostupne su na sljedećoj internetskoj stranici:

https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/funding_en – Referentni broj poziva: EACEA/38/2019

Adrese e-pošte za kontakt: EACEA-Policy-Support@ec.europa.eu

Obavijest o antidampinškim mjerama koje su na snazi u pogledu uvoza keramičkih stolnih i kuhinjskih proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine: promjena naziva trgovačkog društva na koje se primjenjuje stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, a nisu odabrana u uzorak

(2019/C 410/07)

Na uvoz keramičkih stolnih i kuhinjskih proizvoda („stolni proizvodi”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine primjenjuje se konačna antidampinška pristojba uvedena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/1198 (1).

Chaozhou Baodayi Porcelain Co., Ltd., dodatna oznaka TARIC (2) B375, društvo koje se nalazi u Narodnoj Republici Kini i na čiji se izvoz u Uniju stolnih proizvoda primjenjuje antidampinška pristojba od 17,9 % za društva koja surađuju, a nisu odabrana u uzorak, obavijestilo je Komisiju da je promijenilo naziv kako je navedeno u nastavku.

Društvo je od Komisije zatražilo potvrdu da promjena naziva ne utječe na njegovo pravo na stopu antidampinške pristojbe koja je za njega vrijedila pod prijašnjim nazivom.

Komisija je provjerila dostavljene informacije i zaključila da promjena naziva ni na koji način ne utječe na zaključke Uredbe (EU) 2019/1198.

Stoga se upućivanja u Prilogu I. Uredbi (EU) 2019/1198 na:

Chaozhou Baodayi Porcelain Co., Ltd.

B375

odnose na:

Guangdong Baodayi Porcelain Co., Ltd.

B375

Dodatna oznaka TARIC B375 koja je prethodno dodijeljena društvu Chaozhou Baodayi Porcelain Co., Ltd. primjenjuje se na Guangdong Baodayi Porcelain Co., Ltd.

---

(1)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1198 оd 12. srpnja 2019. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz keramičkih stolnih i kuhinjskih proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/1036 (SL L 189, 15.7.2019., str. 8.).

(2)  Integrirana tarifa Europske unije.