SOC/804

Suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece

MIŠLJENJE

Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo

Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP (preinaka)

(COM(2024) 60 final – 2024/0035 (COD))

Izvjestitelj: Christian BÄUMLER

Suizvjestiteljica: Diana INDJOVA

1.Zaključci i preporuke

1.1Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržava Strategiju Europske komisije za djelotvorno suzbijanje seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece, čiji je cilj kriminalizirati sve oblike takvih radnji, uključujući one koje omogućuje ili olakšava tehnološki razvoj.

1.2EGSO podržava obvezu iz Prijedloga prema kojoj su države članice dužne uspostaviti nacionalna tijela za koordinaciju sprečavanja i suzbijanja seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece te poziva na osnivanje središnjeg tijela u svakoj državi članici za nacionalnu i međunarodnu koordinaciju i osposobljavanje policijskih tijela.

1.3EGSO poziva na uvođenje zajedničkih minimalnih standarda za definicije kaznenih djela i razinu sankcija.

1.4EGSO podržava predloženo proširenje definicije pojma „slika” čiji je cilj učinkovito suzbijanje zlouporabe umjetne inteligencije pri stvaranju virtualnih okruženja.

1.5EGSO poziva na to da se u svim državama članicama kriminaliziraju „pedofilski priručnici” i kontakti za poticanje zlostavljanja djece.

1.6EGSO podržava kriminalizaciju struktura mračne mreže koje omogućuju ili olakšavaju seksualno zlostavljanje i iskorištavanje.

1.7EGSO podržava predloženo povećanje minimalnih kazni i produljenje rokova zastare, koji mogu početi teći tek nastupanjem punoljetnosti.

1.8EGSO podržava obvezne procjene rizika i povezane mjere kako bi se spriječilo ponavljanje kaznenog djela.

1.9EGSO podržava predloženu obvezu prijavljivanja sumnje na seksualno zlostavljanje i obvezu pružanja informacija o osoblju ustanova i organizacija koje je u kontaktu s djecom.

1.10EGSO podržava predloženo jačanje položaja žrtava seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, među ostalim poboljšanjem mogućnosti potraživanja odštete. Terapije za žrtve moraju biti besplatne.

1.11EGSO poziva na to da se roditelji, odgajatelji, nastavnici i osoblje organizacija za zaštitu djece koji u obavljanju svojih specifičnih zadaća dolaze u kontakt s dječjom pornografijom izuzmu od kaznenog progona. Osobe nadležne za kazneni progoni i one koje su u kontaktu s djecom moraju se kontinuirano educirati kako bi mogle obavljati svoje dužnosti.

1.12EGSO također poziva na posebnu regulaciju međunarodne razmjene podataka o seksualnom zlostavljanju i iskorištavanju djece, kao i na jačanje mogućnosti zadržavanja podataka u svim državama članicama uspostavom istraživačkog centra EU-a.

1.13EGSO zahtijeva da EU posredstvom skupina stručnjaka prati brzu i potpunu provedbu Strategije za borbu protiv seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece.

1.14EGSO poziva na to da se civilno društvo uključi kako u borbu protiv seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece tako i u prevenciju i potporu žrtvama.

1.15EGSO naglašava usmjerenost na posebno osjetljivu skupinu djece s invaliditetom, koja lako mogu postati žrtve seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja te kibernetičkog kriminaliteta. Djeca s mentalnim poteškoćama, uključujući intelektualne i psihosocijalne poteškoće, i ugrožena djeca koja žive u socijalnim ustanovama izložena su većem riziku. EGSO poziva na uspostavu sveobuhvatne mreže za nadzor i sustava poziva u hitnim slučajevima radi suzbijanja tih rizika.

1.16EGSO podržava objedinjeni sustav s učinkovitim mehanizmom praćenja i mogućnošću razmjene dobrih praksi radi pružanja sigurnosti i zaštite djeci jer će se njime omogućiti da se resursi i osposobljavanje usmjeravaju na poboljšanje načina na koji se postupa s prijavama seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. Organizacije civilnog društva treba educirati i poticati na uspostavu praksi zaštite kako bi se djeca zaštitila od riskantnih aktivnosti kojima se povećava njihova izloženost seksualnom iskorištavanju.

2.Kontekst prijedloga

2.1Okvirna odluka Vijeća o suzbijanju seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije donesena je 2004. godine. Direktivom 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije zamijenjena je Okvirna odluka Vijeća 2004/68/PUP o sprečavanju seksualnog zlostavljanja djece u pogledu kaznene odgovornosti za namjerni pristup dječjoj pornografiji uporabom informacijskih ili komunikacijskih tehnologija. U dvama izvješćima Europske komisije iz 2016. ocijenjeno je u kojoj su mjeri države članice EU-a poduzele nove mjere za usklađivanje s Direktivom, a zatim je predstavljena strategija EU-a za 2020.

2.2Komisija je u srpnju 2020. predstavila Strategiju EU-a za učinkovitiju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece, u kojoj je navedeno osam inicijativa čiji je cilj potpuna provedba, a prema potrebi i poboljšanje pravnog okvira za borbu protiv seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. Njome se nastoji ojačati tijela kaznenog progona i promicati napore raznih dionika u pogledu prevencije, istrage i pomoći žrtvama i preživjelim osobama.

2.3Konkretno, u Strategiji je navedena potreba da se procijeni je li postojeći kaznenopravni okvir EU-a, odnosno Direktiva 2011/93/EU o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, svrsishodan s obzirom na društvene i tehnološke promjene tijekom proteklog desetljeća. Direktivom su uvedeni minimalni standardi za prevenciju i borbu protiv tih posebno teških oblika kaznenih djela usmjerenih protiv djece, odnosno žrtava koje imaju pravo na posebnu zaštitu i skrb. U njoj su utvrđena minimalna pravila o definiranju kaznenih djela i sankcija u području seksualnog iskorištavanja djece, kao i minimalni standardi za učinkovitu istragu i kazneni progon, pomoć i potporu žrtvama te prevenciju seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece.

2.4Komisija je 2022. provela evaluaciju kako bi ocijenila provedbu Direktive, uključujući moguće zakonodavne nedostatke, najbolje prakse i prioritetne mjere na razini EU-a. Studija je pokazala da ima prostora za poboljšanje teksta, ističući dvosmislenost određenih definicija u Direktivi i izazove povezane s istragom i kaznenim progonom počinitelja. U studiji je izražena zabrinutost zbog eksponencijalnog rasta dijeljenja materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece na internetu i sve većih mogućnosti da počinitelji prikriju svoj identitet, posebno na internetu, i tako izbjegnu istragu i kazneni progon. Zaključno, u studiji je utvrđeno da povećana prisutnost djece na internetu i najnovija tehnološka dostignuća otežavaju rad tijela za kazneni progon, a istodobno stvaraju nove mogućnosti za zlostavljanje koje nisu u potpunosti obuhvaćene postojećom Direktivom.

3.Opće napomene

3.1EGSO podržava cilj Prijedloga da se kriminaliziraju svi oblici seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece, uključujući one koje omogućuje ili olakšava tehnološki razvoj.

3.2EGSO podržava cilj prijedloga da se nacionalnim propisima o istragama i kaznenom progonu osigura učinkovita borba protiv seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece uzimajući u obzir najnovija tehnološka dostignuća.

3.3EGSO podržava i cilj poboljšanja prevencije i pružanja pomoći žrtvama seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, kako je predviđeno u prijedlogu, i smatra da je za uspjeh Strategije ključno sudjelovanje civilnog društva.

3.4EGSO pozdravlja činjenicu da se poboljšanjem mogućnosti potraživanja odštete jača položaj žrtava i osoba koje su kao djeca preživjele seksualno zlostavljanje. Prijedlogom se ta prava proširuju na naknadu štete prouzročene širenjem materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece na internetu.

3.5EGSO podržava bolju koordinaciju u prevenciji i borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece kako između svih država članica tako i na nacionalnoj razini, kao što to predlaže Europska komisija. Podržava to što se predlaže obvezivanje država članica na uspostavu nacionalnih tijela za koordinaciju. U svakoj državi članici mora postojati jedno tijelo kao kontaktna točka za međunarodnu suradnju i koordinaciju na nacionalnoj razini. U koordinaciju tih politika mora biti uključeno i civilno društvo.

3.6EGSO ističe da se Prijedlogom dodatno razrađuju postojeće odredbe direktive u okviru Strategije EU-a iz 2020. za učinkovitiju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece i upotpunjuje regulatorni okvir za digitalne usluge.

3.7Odbor naglašava da Prijedlog predstavlja dopunu drugih inicijativa EU-a koje se izravno ili neizravno bave aspektima izazova povezanih sa suzbijanjem kaznenih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. U Prijedlogu bi trebalo uzeti u obzir opći okvir EU-a za zaštitu prava žrtava svih kaznenih djela, uključujući Strategiju EU-a o pravima žrtava i prijedlog revizije Direktive o pravima žrtava. Iznimno je važno da ta direktiva bude horizontalna i da se primjenjuje na sve žrtve.

Kako je navedeno u mišljenju SOC/780, važno je da sveobuhvatna potpora i usluge na koje žrtve imaju pravo odražavaju raznolikost žrtava. Direktiva sadržava i posebne odredbe kojima se jačaju prava marginaliziranih skupina.

3.8EGSO naglašava da je prekogranična priroda kaznenih djela seksualnog zlostavljanja tijekom posljednjeg desetljeća postala još izraženija. Došlo je do porasta upotrebe internetskih tehnologija koje omogućuju i povećavaju učinak takvih kaznenih djela preko granica. Osobe nadležne za kazneni progoni i svi koji su u kontaktu s djecom moraju se kontinuirano educirati, a to mora biti dostupno i roditeljima.

3.9EGSO naglašava da su za učinkovit kazneni progon počinitelja i osiguravanje zaštite žrtava u cijeloj Europskoj uniji potrebni zajednički minimalni standardi za definiranje kaznenih djela i za visinu odgovarajućih sankcija. Konkretno, da bi se učinkovito suzbilo seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece, definicije kaznenih djela treba prilagoditi na razini EU-a.

3.10EGSO podržava predloženo proširenje definicije pojma „slika” čiji je cilj učinkovito suzbijanje zlouporabe umjetne inteligencije pri stvaranju virtualnih okruženja. U Prijedlogu se ispravno ističe da je pristup materijalu koji sadržava seksualno zlostavljanje djece često prvi korak prema izravnom zlostavljanju.

3.11EGSO podržava pojašnjenje u Prijedlogu da se mamljenje s ciljem počinjenja seksualnog zlostavljanja na internetu mora kriminalizirati u svim državama članicama.

3.12EGSO podržava kriminalizaciju „pedofilskih priručnika”. Priručnici u kojima se opisuje kako pronaći i zlostavljati djecu te kako izbjeći kazneni progon za ta kaznena djela ne mogu se tolerirati.

3.13EGSO podržava činjenicu da se Prijedlog bavi ulogom koju mračna mreža ima u stvaranju zajednica počinitelja čiji je cilj seksualno zlostavljanje i iskorištavanje, kao i u širenju materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece. Internetske strukture koje to omogućuju moraju za to kazneno odgovarati.

3.14EGSO podržava prijedlog za povećanje minimalnih kazni za zlostavljanje i seksualno iskorištavanje djece. Pritom se treba pobrinuti za to da roditelji, odgajatelji, nastavnici i osoblje organizacija za zaštitu djece ne postanu meta tijela kaznenog progona kada dođu u kontakt s dječjom pornografijom u kontekstu svojih posebnih zadaća.

3.15Odbor podupire i prijedlog Europske komisije da se počinitelji seksualnih kaznenih djela podvrgnu procjeni rizika i da ih se poveže s interventnim programima kako bi se spriječilo ponavljanje kaznenih djela. Trebalo bi olakšati pristup interventnim programima na dobrovoljnoj osnovi.

3.16EGSO pozdravlja činjenicu da se Prijedlogom poduzimaju mjere za smanjenje rizika da prethodni počinitelji imaju pristup djeci na radnom mjestu ili u okviru volonterskih aktivnosti.

Ustanove ili organizacije u kojima postoji bliski kontakt s djecom moraju zatražiti informacije o osobama koje se žele uključiti u njihovo područje djelovanja. Države članice moraju biti dužne pružati takve informacije.

3.17EGSO podržava zamisao iz Prijedloga da zastara seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja počinje teći tek nakon što žrtva postane punoljetna. Predloženi minimalni rokovi zastare nužni su kako bi se žrtvama omogućilo traženje pravde jer žrtve često godinama ne mogu prijaviti ta kaznena djela.

3.18EGSO podržava predloženo uvođenje obveze prijavljivanja sumnje na seksualno zlostavljanje djece. Obveza prijavljivanja pruža pravnu sigurnost, posebno za nastavno osoblje i pružatelje zdravstvene zaštite.

3.19EGSO ističe da se tijela kaznenog progona u EU-u pri progonu seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja na internetu oslanjaju na suradnju s Nacionalnim centrom za nestalu i iskorištavanu djecu (NCMEC) u Sjedinjenim Američkim Državama. EGSO poziva na uspostavu sličnih institucija i instrumenata u EU-u kako bi se materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje na internetu mogao pribavljati da posluži kao dokazni materijal te naglašava potrebu za uvođenjem konkretne pravne osnove za prijenos podataka iz SAD-a u EU.

3.20EGSO smatra da je za borbu protiv seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece od presudne važnosti brza i potpuna provedba Strategije EU-a. Stoga provedbu Strategije u državama članicama treba pratiti EU posredstvom skupina stručnjaka.

4.Posebne napomene

4.1Svi instrumenti na razini Europske unije usmjereni su na dobrobit i najbolji interes djeteta, što su temeljne vrijednosti koje trebaju promicati sve države članice, i to bez diskriminacije. Ti se pravni instrumenti odnose na važna pitanja u vezi sa zaštitom djece od seksualnog zlostavljanja, kao što su zaštita djece žrtava i njihovih obitelji i mjere pomoći za njih, uvođenje interventnih programa, zajednička postupovna pravila u vezi s istragom, pronalaženjem i procesuiranjem počinitelja kaznenih djela, postupanje s počiniteljima seksualnih kaznenih djela, uspostava baze podataka za registraciju i pohranjivanje podataka o počiniteljima, mjere međunarodne suradnje usmjerene na sprečavanje i suzbijanje kaznenih djela, kao i uspostava mehanizma za praćenje načina na koji druga državna tijela provode odredbe. Trenutačno na razini Europske unije ne postoji homogeni zakonodavni okvir na koji se države članice mogu oslanjati u borbi protiv raznih oblika seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja djece.

4.2Seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece može poprimiti brojne oblike, kako izvan interneta, vršenjem seksualnih radnji nad djetetom ili primoravanjem djeteta na dječju prostituciju, tako sve češće i na internetu, pri čemu se počinitelji služe raznim strategijama. Dakle, i oblici i metode seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja iznimno su raznoliki i utječu na fizičko i mentalno zdravlje djece.

4.3Upotreba interneta i informacijskih i komunikacijskih tehnologija postala je problem na svjetskoj razini, ne samo kad je riječ o djeci nego i o počiniteljima kaznenih djela, jer broj slučajeva seksualnog zlostavljanja raste. Zaštita djece na internetu i izvan njega ozbiljno je ugrožena, zbog čega ona za EU mora biti prioritet. Seksualno zlostavljanje i seksualno iskorištavanje djece na internetu i izvan njega spadaju u najteža kaznena djela jer mogu uzrokovati nepopravljive traume u smislu dugoročnih fizičkih, mentalnih i socijalnih posljedica.

4.4Dakle, i oblici i metode seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja iznimno su raznoliki i utječu na fizičko i mentalno zdravlje djece. Čimbenici rizika za sigurnost na internetu i izvan njega jesu društvena izolacija, nedostatak potpore vršnjaka i mentora, sve dulje vrijeme provedeno na internetu, tjeskoba, stres i invaliditet.

4.5Seksualnom iskorištavanju na internetu može biti izloženo svako dijete bilo gdje, dok su drugi oblici seksualnog iskorištavanja po svemu sudeći povezani s grupama djece i mladih koji su ranjivi zbog životnih okolnosti, npr. zbog života u skrbništvu, „nestanka” ili bijega od kuće ili iz ustanove čiji su štićenici, mentalnog ili tjelesnog invaliditeta, seksualnog iskorištavanja ili zanemarivanja u ranijoj dobi, zlouporabe alkohola ili narkotika, prekida školovanja, manjka samopouzdanja, kao i kontakata sa starijim muškarcima koji ih iskorištavaju uspostavljenih uz posredovanje vršnjaka.

4.6Do seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece može doći i u obiteljima, što predstavlja ozbiljne poteškoće za tijela kaznenog progona jer članovi obitelji imaju pravo odbiti svjedočenje u kaznenom postupku. Sustav poziva u hitnim slučajevima mogao bi ojačati prevenciju i olakšati kazneni progon.

4.7Postoje čvrste naznake da se broj slučajeva seksualnog zlostavljanja djece povećao, posebno u vezi s materijalima kojima se pristupa i koji se distribuiraju putem površinskih i P2P mreža, ali i u vezi s aktivnostima u forumima na mračnoj mreži.

4.8Smatra se da kod seksualnog zlostavljanja djece u okviru kibernetičkog kriminaliteta postoje velike šanse za otkrivanje zločina. Među najugroženije društvene skupine spadaju djeca, a posebno djeca s teškoćama u razvoju, i to zbog svojeg nedovoljnog društvenog iskustva, velikog intenziteta komunikacijskih aktivnosti i široko dostupnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

4.9Kod seksualnog zlostavljanja djece odlučujuću ulogu igraju socijalni i tehnološki čimbenici. Porastu dječje pornografije pogoduje niz čimbenika, kao što su brzi tehnološki razvoj, anonimnost koju pruža kibernetički prostor i niski troškovi uloženih resursa. Ti se čimbenici mogu podijeliti na globalne (mega-okruženje), makrorazinske (uglavnom nacionalne) i mikrorazinske (karakteristične za konkretne subjekte izložene kršenju prava).

4.10Virtualna dječja pornografija odnosi se na računalno generirane snimke (CGI), crteže, slike i karikature sa seksualiziranim prikazom djece. Valja istaknuti da virtualna dječja pornografija i pseudofotografije, poznate i kao „morfing”, nisu istovjetne pojave.

4.11Uklanjanje sadržaja dječje pornografije s njihova izvora često je nemoguće ako se izvorni materijali ne nalaze u državama članicama EU-a, pa je ključno poduzeti proaktivne mjere za uklanjanje takvog sadržaja i uhićenje osoba odgovornih za izradu, distribuciju i preuzimanje slika seksualnog zlostavljanja djece.

4.12Najvećem stupnju rizika od seksualnog iskorištavanja izložena su djeca u institucionaliziranoj skrbi i djeca s teškoćama u razvoju. Djeca s invaliditetom, a posebno ona s mentalnim poteškoćama, uključujući intelektualne i psihosocijalne poteškoće, mogu imati ograničeno razumijevanje društvenih signala i interakcije, zbog čega su izloženija mamljenju i seksualnom iskorištavanju. Suzbijanje tih rizika iziskuje sveobuhvatnu mrežu za nadzor.

Bruxelles, 25. lipnja 2024.

Predsjednica Stručne skupine za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo

Cinzia Del Rio

_____________