Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52025XC02450

Objava odobrene standardne izmjene specifikacije proizvoda za oznaku zemljopisnog podrijetla iz članka 4. stavka 4. i članka 5. stavka 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2025/27

PUB/2025/183

SL C, C/2025/2450, 24.4.2025, ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/2450/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/2450/oj

European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija C


C/2025/2450

24.4.2025

Objava odobrene standardne izmjene specifikacije proizvoda za oznaku zemljopisnog podrijetla iz članka 4. stavka 4. i članka 5. stavka 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2025/27

(C/2025/2450)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 5. stavkom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2025/27 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

(članak 24. Uredbe (EU) 2024/1143)

„Castaña de Galicia”

EU br.: PGI-ES-0609-AM02 – 29.1.2025.

1.   Naziv proizvoda

„Castaña de Galicia”

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI)

X

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP)

Oznaka zemljopisnog podrijetla (OZP)

3.   Sektor

X

Poljoprivredni proizvodi

Vina

Jaka alkoholna pića

4.   Zemlja kojoj pripada zemljopisno područje

Španjolska

5.   Kvalifikacija kao standardna izmjena

Objašnjenje zašto su izmjene obuhvaćene definicijom standardne izmjene kako je predviđeno u članku 24. stavku 4. Uredbe (EU) 2024/1143: Izmjene bi trebalo smatrati „standardnim izmjenama” jer ne ispunjavaju nijedan od kriterija za klasifikaciju kao „izmjene na razini Unije” utvrđenih u Uredbi (EU) 2024/1143.

6.   Opis odobrenih standardnih izmjena

1.   Promjene teksta u pogledu dopuštenog sadržaja vlage

Ova izmjena odnosi se na odjeljak 3.2. jedinstvenog dokumenta (Opis proizvoda).

U odlomku u kojem se navode glavna razlikovna svojstva proizvoda „Castaña de Galicia” tekst:

„sadržaj vlage u plodu nakon berbe iznosi od 50 % do 60 %”

zamjenjuje se sljedećim:

„sadržaj vlage u plodu prilikom berbe iznosi od 50 % do 60 %”.

U odlomku u kojem se navode svojstva koja plodovi moraju imati da bi se mogli zaštititi ZOZP-om „Castaña de Galicia” nakon berbe briše se sljedeći tekst jer je suvišan:

„najmanji sadržaj vlage od 50 % i najveći sadržaj vlage od 60 %,”.

Razlozi: Te su informacije suvišne s obzirom na informacije o sadržaju vlage u plodovima koje su navedene u prethodnom dijelu dokumenta.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

2.   Dodavanje logotipa ZOZP-a

Ova izmjena odnosi se na odjeljak 3.6. jedinstvenog dokumenta i odjeljak H specifikacije proizvoda (Posebna pravila za označivanje).

Dodan je logotip ZOZP-a „Castaña de Galicia”.

Razlozi: Otkad je došao na tržište taj se proizvod identificira pomoću posebnog logotipa, kako je navedeno u verziji specifikacije koja je trenutačno na snazi. Međutim, specifikacija dosad nije sadržavala sliku tog logotipa, koja je bitna za potrošače i službena nadzorna tijela jer im omogućuje jednostavno prepoznavanje zaštićenog proizvoda na tržištu.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

3.   Promjene koje se odnose na zemljopisno područje određeno za proizvodnju

Ova izmjena odnosi se na odjeljak 4. jedinstvenog dokumenta i odjeljak C specifikacije proizvoda (Sažeta definicija zemljopisnog područja).

U jedinstvenom dokumentu:

Tekst:

„Zemljopisno područje određeno za proizvodnju kestena ‚Castaña de Galicia’ obuhvaća dio autonomne pokrajine Galicije koji na zapadu graniči s gorjem Dorsal Gallega, a na sjeveru s gorjem Sierra del Xistral.

U upravnom smislu područje proizvodnje obuhvaća:

u pokrajini A Coruña: comarca Terra de Melide i općine Arzúa i Boimorto (comarca Arzúa),

cijelu pokrajinu Lugo, osim općina O Vicedo, Viveiro, Xove i Cervo (comarca Mariña Occidental), Burela i Foz (comarca Mariña Central) te Barreiros i Ribadeo (comarca Mariña Oriental),

sve općine u pokrajini Ourense,

u pokrajini Pontevedra: comarca Tabeirós-Terra de Montes i Deza, općine Cotobade, A Lama i Campo Lameiro (comarca Pontevedra) i općinu Cuntis (comarca Caldas),

određeno područje proizvodnje odlikuje se količinom kišnih padalina, temperaturama i uvjetima tla, nadmorskom visinom te omjerima temperature i kišnih padalina koji su idealni za uzgoj kvalitetnih kestena.”

zamjenjuje se sljedećim:

„Zemljopisno područje određeno za proizvodnju ZOZP-a ‚Castaña de Galicia’ obuhvaća cijelu autonomnu pokrajinu Galiciju.

Određeno područje proizvodnje općenito se odlikuje količinom kišnih padalina, temperaturama i uvjetima tla, nadmorskom visinom i omjerima temperature i kišnih padalina koji su optimalni za uzgoj kvalitetnih kestena te istodobno čini područje na kojem se ta proizvodnja tradicionalno odvijala.”

U specifikaciji proizvoda:

Tekst:

„Zemljopisno područje određeno za proizvodnju kestena ‚Castaña de Galicia’ obuhvaća dio autonomne pokrajine Galicije koji na zapadu graniči s gorjem Dorsal Gallega, a na sjeveru s gorjem Sierra del Xistral. U upravnom smislu područje proizvodnje i berbe obuhvaća:

u pokrajini A Coruña: comarca Terra de Melide i općine Arzúa i Boimorto (comarca Arzúa),

cijelu pokrajinu Lugo, osim općina O Vicedo, Viveiro, Xove i Cervo (comarca Mariña Occidental), Burela i Foz (comarca Mariña Central) te Barreiros i Ribadeo (comarca Mariña Oriental),

sve općine u pokrajini Ourense,

u pokrajini Pontevedra: comarca Tabeirós-Terra de Montes i Deza, općine Cotobade, A Lama i Campo Lameiro (comarca Pontevedra) i općinu Cuntis (comarca Caldas).”

zamjenjuje se sljedećim:

„Zemljopisno područje određeno za proizvodnju ZOZP-a ‚Castaña de Galicia’ obuhvaća cijelu autonomnu pokrajinu Galiciju.”

Tekst:

„Određeno područje proizvodnje odlikuje se količinom kišnih padalina, temperaturama i uvjetima tla, nadmorskom visinom te omjerima temperature i kišnih padalina koji su idealni za uzgoj kvalitetnih kestena.”

zamjenjuje se sljedećim:

„Određeno područje proizvodnje općenito se odlikuje količinom kišnih padalina, temperaturama i uvjetima tla, nadmorskom visinom te omjerima temperature i kišnih padalina koji su idealni za uzgoj kvalitetnih kestena, a istodobno čini područje na kojem se ta proizvodnja tradicionalno odvijala.”

Uklonjeni su i prilozi u kojima se utvrđuje zemljopisno područje jer su zbog predložene izmjene postali suvišni.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

4.   Promjene radi usklađivanja teksta o povezanosti s predloženim izmjenama

Ova izmjena odnosi se na odjeljak 5. jedinstvenog dokumenta i odjeljak F specifikacije proizvoda, u kojima se opisuje povezanost.

U jedinstvenom dokumentu:

U odjeljku 5.1. „Posebnosti zemljopisnog područja”:

Unesene su sljedeće izmjene kako bi se tekst uskladio s opisanim novim zemljopisnim područjem.

kišne padaline:

Briše se sljedeća rečenica:

„Područja Galicije koja su najbliža obali i na kojima se prekoračuju parametri preporučeni za uzgoj isključena su iz područja proizvodnje,”.

prosječni omjeri temperature i kišnih padalina:

Odlomak:

„na istoku Galicije prosječni omjer temperature i kišnih padalina povoljniji je za kestene, vrstu koja se bolje razvija pri određenoj količini atmosferske vlage, ali koja nikako ne smije biti prekomjerna jer bi to moglo dovesti do razvoja bolesti kao što su tintna bolest i rak kestenove kore,”

zamjenjuje se sljedećim:

„u Galiciji je prosječni omjer temperature i kišnih padalina povoljan za kestene, vrstu koja se bolje razvija pri određenoj količini atmosferske vlage, koja nikako ne smije biti prekomjerna jer bi to moglo dovesti do razvoja bolesti kao što su tintna bolest i rak kestenove kore,”.

nadmorska visina:

Odlomak:

„određeno područje nalazi se na nadmorskim visinama koje najbolje odgovaraju stablima kestena (od 400 do 900 m, ali nikako više od 1 200 m),”

zamjenjuje se sljedećim:

„velik dio Galicije nalazi se na nadmorskim visinama koje najbolje odgovaraju stablima kestena (od 400 do 900 m, ali ne više od 1 200 m),”.

Nadalje, na kraju odjeljka 5.1., odlomak:

„Uzgoj kestena iznimno je važan u ekološkom smislu i izvrsno je prilagođen pedološkim i klimatskim uvjetima koji prevladavaju na planinskim i gorskim područjima u unutrašnjosti Galicije, gdje je kesten najkonkurentniji usjev. Način na koji se s vremenom razvijalo zemljište (u korist brzorastućih vrsta drva i usjeva kao što su kukuruz i krumpir) postao je jedan od čimbenika koji su pridonijeli razgraničenju predmetnog područja.”

zamjenjuje se sljedećim:

„Uzgoj kestena iznimno je važan u ekološkom smislu i izvrsno je prilagođen tlu i klimatskim uvjetima koji prevladavaju u Galiciji.”

U specifikaciji proizvoda:

Povijesni čimbenici

Izbrisan je odlomak 10.:

„Prema knjizi Inventario y distribución de los cultivares tradicionales de castaño (Castanea sativa Mill.) en Galicia [Inventar i rasprostranjenost tradicionalnih kultivara kestena (Castanea sativa Mill.) u Galiciji] autora J. Fernández i S. Pereire iz 1993. gotovo svi registrirani soutos nalaze se na odabranom području proizvodnje.”

U odjeljak 4.4. uvršten je novi odlomak:

„Napredak u liječenju i preventivnim mjerama protiv tih bolesti, zajedno s obnovljenim komercijalnim interesom za iskorištavanje tog usjeva, doveli su do određenog oživljavanja galicijskih nasada kestena u posljednjih pola stoljeća, posebno u područjima blizu obale.”

Prirodni čimbenici

a)   Kišne padaline

Briše se posljednja rečenica:

„Obalna područja na kojima su premašeni preporučeni parametri za uzgoj stoga su isključena.”

b)   Temperatura

Odlomak:

„Osim u obalnim područjima, prosječne godišnje temperature u cijeloj Galiciji kreću se unutar granica preporučenih za uzgoj. Temperature koje su dovoljno niske da ograniče proizvodnju moguće su samo na najvišim nadmorskim visinama. Osim toga, određeno područje ljeti ima visoke temperature koje pogoduju dozrijevanju i razvoju plodova.”

zamjenjuje se sljedećim:

„Najveći dio Galicije ima prosječne godišnje temperature unutar granica preporučenih za uzgoj kestena. Temperature koje su dovoljno niske da ograniče proizvodnju moguće su samo na najvišim nadmorskim visinama. Osim toga, ta regija ljeti ima visoke temperature koje pogoduju dozrijevanju i razvoju plodova.”

c)   Prosječni omjeri temperature i kišnih padalina

Rečenica:

„Od svih vremenskih uvjeta u Galiciji, uvjeti zaštićenog područja uključuju prosječni omjer temperature i kišnih padalina koji je povoljniji za dobro zdravlje kestena.”

zamjenjuje se sljedećim:

„Vremenski uvjeti u Galiciji uključuju prosječni omjer kišnih padalina i temperature koji je povoljan za dobro zdravlje kestena.”

d)   Nadmorska visina

Rečenica:

„Gotovo cijela istočna polovina Galicije, koja čini zaštićeno područje, nalazi se unutar raspona nadmorske visine pogodnog za taj uzgoj.”

zamjenjuje se sljedećim:

„Velik dio Galicije nalazi se unutar raspona nadmorske visine koji je najprikladniji za taj uzgoj.”

Razlozi: Sve izmjene teksta u ovom odjeljku o povezanosti (odjeljak F) temelje se na potrebi da se on prilagodi zemljopisnom području proizvodnje kako je sada određeno.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

5.   Uklanjanje suvišnih informacija

Ova izmjena se odnosi na odjeljak E specifikacije proizvoda („Metoda proizvodnje”).

Rubrika „Održavanje nasada kestena” i tekst ispod nje izbrisani su do pododjeljka „Berba” (koji je zadržan) zato što, prema našem shvaćanju, taj tekst ne bi trebao biti obuhvaćen specifikacijom proizvoda jer ne sadržava nikakve informacije koje proizvod razlikuju od proizvoda koji nisu obuhvaćeni oznakom. Prema tome je uklonjen sljedeći tekst:

„Održavanje nasada kestena

Rezidba:

U Galiciji se za nasade kestena ili nasade mješovite namjene primjenjuju dvije metode rezidbe: rezidba u obliku vaze i rezidba u obliku piramide. U slučaju rezidbe u obliku vaze uklanjaju se sve grane koje rastu iz donje dvije trećine debla. Zatim se odaberu tri grane koje su blizu jedna drugoj i koje tvore kut od 120° kako bi mogle slobodno rasti. Nema daljnjeg održavanja osim prorjeđivanja koje omogućuje dobro prodiranje svjetla u krošnju. To se provodi na pojedinačnoj osnovi svake dvije do pet godina, dok se obnova krošanja provodi nakon 15 do 20 godina.

U slučaju rezidbe u obliku piramide grane se ne režu već se ostavljaju da slobodno rastu. Deblo se siječe na visinu do maksimalno 3 metra, bez daljnjeg održavanja osim prorjeđivanja i obnove krošnje.

Cijepljenje:

Pri uspostavi novih nasada ili pomlađivanju postojećih stabla moraju biti cijepljena sortama koje daju visokokvalitetne kestene i potječu iz ekotipova koji pripadaju ‚čuvanim sortama’.”

Obrada tla:

Uobičajeno je da se obrada tla (drljanje) provodi jednom ili dvaput godišnje u nasadima u kojima krajobraz i način sadnje to dopuštaju. To se izvodi vrlo plitko (4 – 8 cm) da se ne bi oštetio gornji korijen stabla, a istodobno se vodi računa o tome da se ostavi prostor od jednog metra oko debla kako bi se zaštitio vrat korijena, koji je vrlo osjetljiv u toj vrsti.

Korisni učinci obrade tla uključuju:

održavanje tla čišćim, što olakšava berbu;

smanjenje evapotranspiracije ljeti;

djelomično zakopavanje ostataka listova i ljusaka iz prethodne berbe, kao i korova, čime se ubrzava njihovo raspadanje;

uništavanje mnogih ličinki Cydia fagiglandana i Laspeyresia splendana, koje završavaju drugu fazu svojeg biološkog ciklusa u tlu, čime se kontrolira populacija u sljedećoj godini;

poboljšanje fizikalno-kemijskih svojstava tla;

u slučaju požara, smanjenje opasnosti od njegova širenja.

U nasadima u kojima krajobraz ili način sadnje onemogućuju obradu tla poljoprivrednici samo uklanjaju svu vegetaciju koju zbog njezine veličine ili invazivne prirode ne bi trebalo ostaviti da preraste.

Gnojidba:

Startna gnojidba provodi se u vrijeme sadnje i može se nastaviti ili dopunjavati nekoliko godina kako bi se povećala stopa rasta stabala u tlu.

Uz osnovnu / startnu gnojidbu preporučuje se provođenje dodatne gnojidbe svake godine kako bi se zaštitila proizvodnja i poboljšala kvaliteta berbe.

Dodatna gnojidba trebala bi održavati ravnotežu i razine hranjivih tvari u tlu i stablima. Pri odlučivanju o tome koliko gnojiva treba upotrijebiti uzimaju se u obzir plodnost tla, očekivano uklanjanje hranjivih tvari i stanje nasada s obzirom na hranjive tvari.

Tradicionalno su se među stablima kestena sijale žitarice. Korišteno gnojivo, kao i ostaci na strništu, bili su važan izvor organske tvari. Uz te prakse, još jedan važan izvor hranjivih tvari bio je gnoj iz ekstenzivnog stočarstva. Zbog smanjene zastupljenosti tih tradicionalnih praksi danas se obično upotrebljava proizvedeno gnojivo. Ovisno o dostupnosti, obično je organsko i potječe iz različitih izvora.

Navodnjavanje:

Zbog klimatskih i pedoloških uvjeta na području proizvodnje stablima obično nije potrebna dodatna voda, osim tijekom početnog razdoblja nakon sadnje.

Ako ljeti padne manje od 150 mm kiše, tijekom glavne faze rasta može se koristiti navodnjavanje kako bi se osigurao pravilan razvoj plodova.”

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

6.   Izmjena u pogledu nadzornog tijela

Upućivanje na Galicijski institut za kvalitetu hrane zamijenjeno je upućivanjem na Galicijsku agenciju za kvalitetu hrane, zajedno s relevantnim podacima za kontakt.

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih proizvoda

1.   Naziv(i)

„Castaña de Galicia”

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI ☐ ZOZP X

3.   Zemlja kojoj pripada definirano zemljopisno područje

Španjolska

4.   Opis poljoprivrednog proizvoda

4.1.   Klasifikacija poljoprivrednog proizvoda u skladu s tarifnim brojem i oznakom kombinirane nomenklature kako je navedeno u članku 6. stavku 1. Uredbe (EU) 2024/1143

07 – JESTIVO POVRĆE, POJEDINI KORIJENI I GOMOLJI

08 – JESTIVO VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI; KORE AGRUMA ILI DINJA I LUBENICA

10 – ŽITARICE

11 – PROIZVODI MLINSKE INDUSTRIJE; SLAD; ŠKROB; INULIN; PŠENIČNI GLUTEN

20 – PROIZVODI OD POVRĆA, VOĆA, ORAŠASTIH PLODOVA ILI DRUGIH DIJELOVA BILJAKA

4.2.   Opis poljoprivrednog proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Castaña de Galicia” označuje plodove autohtonih galicijskih kultivara pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) koji su namijenjeni za prehranu ljudi i prodaju se u svježem ili smrznutom obliku.

U te se kultivare ubraja niz lokalnih ekotipova koji su rezultat odabira koji poljoprivrednici stoljećima provode radi poboljšanja produktivnosti i kvalitete, a njihove su morfološke i genetske posebnosti precizno opisane i utvrđene te se zahvaljujući njima razlikuju od kestena koji se uzgajaju na drugim područjima Španjolske, Portugala i Francuske. Te se kultivare smatra biljnim genetskim resursima koji su nezamjenjivi kad je riječ o zaštiti biološke i genetske raznolikosti te ih se u skladu s pravnom definicijom opisuje kao „čuvane sorte”.

Zahvaljujući primjeni tradicionalnih tehnika uzgoja kestena u Galiciji moguće je odabrati jedinstveni niz autohtonih kultivara na kojima se temelje slava i ugled kojima se danas odlikuje kesten iz Galicije.

Glavna su prepoznatljiva svojstva kestena „Castaña de Galicia” sljedeća:

1.

tanki i sjajni smeđi perikarp,

2.

tanka ovojnica (membrana) koja je blago usječena u sjemenku i lako se odvaja guljenjem,

3.

sladak okus i čvrsta tekstura koja nije brašnasta,

4.

sadržaj vlage u plodu prilikom berbe iznosi od 50 % do 60 %,

5.

kupula obično sadržava najviše tri ploda,

6.

sadržaj ugljikohidrata prosječno iznosi 59,5 % (suhe tvari), što je više nego na bilo kojem drugom području proizvodnje u Španjolskoj,

7.

iznimno nizak prosječni postotak raspucanih plodova (4,5 %) i plodova s razdvojenom jezgrom (2,1 %). Kesteni iz Galicije imaju najniže ukupne vrijednosti obaju parametara u usporedbi s kestenima s drugih područja proizvodnje u Španjolskoj.

Nakon navođenja prosječnih vrijednosti za kesten iz Galicije, u nastavku se navodi popis svojstava koja kesten mora imati da bi ga se moglo zaštititi ZOZP-om „Castaña de Galicia” nakon berbe:

1.

najveći postotak plodova s razdvojenom jezgrom: 12 %,

2.

najmanji postotak ugljikohidrata: 55 %,

3.

najveći broj plodova po kilogramu ne smije iznositi više od 120 kada je riječ o svježim plodovima i 200 kada je riječ o smrznutim plodovima.

U svakom pakiranju kestena ZOZP-a „Castaña de Galicia” smije se nalaziti najviše 5 % plodova koji ne ispunjavaju prethodno navedene zahtjeve.

Postupak smrzavanja namijenjen je isključivo produljenju trajnosti proizvoda i ne smatra se prerađivanjem u užem smislu pa svježi i smrznuti plodovi imaju ista prethodno navedena fizička, kemijska i organoleptička svojstva.

4.3.   Odstupanja u pogledu podrijetla hrane za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla označene zaštićenom oznakom izvornosti) i ograničenja u pogledu podrijetla sirovina (samo za prerađene proizvode označene zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla)

4.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Osim samog uzgoja, ne postoje posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području.

4.5.   Posebna pravila za pakiranje, rezanje, ribanje itd. poljoprivrednog proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Kesteni ZOZP-a „Castaña de Galicia” u svježem obliku prodaju se u mrežicama, pakiranjima od rafije ili jutenim vrećama, dok se smrznuti plodovi prodaju u pakiranjima od materijala prikladnih za upotrebu u prehrambenoj industriji koji su odobreni važećim zakonodavstvom o hrani. U oba su slučaja dopuštene mase 500 g, 1 kg, 2,5 kg, 5 kg, 10 kg, 15 kg, 20 kg i 25 kg. Dopuštene su i druge vrste pakiranja, pod uvjetom da se ne ugrožava kvaliteta proizvoda.

4.6.   Posebna pravila za označivanje poljoprivrednog proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Na pakiranju kestena koji se stavljaju na tržište pod zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Castaña de Galicia” mora se nalaziti komercijalna etiketa proizvođača / subjekta za pakiranje i posebna etiketa ZOZP-a sa službenim logotipom ZOZP-a, prikazana u nastavku:

Image 1

Na komercijalnoj etiketi i na posebnoj etiketi ZOZP-a mora se nalaziti natpis „indicación geográfica protegida ‚Castaña de Galicia’ ”.

Na etiketama prerađenih proizvoda (kao što su kesten-pire, krema od kestena, kesteni u sirupu, kesteni u alkoholu, kandirani kesteni, slatkiši s kandiranim kestenima itd.) smije se navesti da su za njihovu pripremu upotrijebljeni kesteni ZOZP-a „Castaña de Galicia”, pod uvjetom da sirovine odgovaraju zahtjevima iz specifikacije proizvoda.

5.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje određeno za proizvodnju ZOZP-a „Castaña de Galicia” obuhvaća cijelu autonomnu pokrajinu Galiciju.

Određeno područje proizvodnje općenito se odlikuje količinom kišnih padalina, temperaturama i uvjetima tla, nadmorskom visinom te omjerima temperature i kišnih padalina koji su idealni za uzgoj kvalitetnih kestena, a istodobno čini područje na kojem se ta proizvodnja tradicionalno odvijala.

5.1.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Na određenom zemljopisnom području prevladavaju povoljni klimatski uvjeti koji osiguravaju dobar razvoj usjeva i vrhunsku kvalitetu kestena iz Galicije. Umjerene temperature tijekom rasta i dozrijevanja i atmosferska vlaga pogoduju razvoju plodova s velikim sadržajem vlage, a to su svojstva koja jamče proizvod vrhunske kvalitete.

Posebna svojstva određenog zemljopisnog područja koja su izravno povezana s parametrima koje se smatra idealnima za kestene detaljnije se opisuju u nastavku:

kišne padaline: područje proizvodnje obiluje kišnim padalinama te se na godišnjoj razini bilježi oko 1 000 mm oborina, ali postoje i ljetna sušna razdoblja koja završavaju u rujnu. Oba čimbenika pridonose kvaliteti kestena,

temperatura: prosječne godišnje temperature na predmetnom području iznose od 6 do 14 °C, što je u granicama preporučenima za kestene (3–16 °C), dok su ljetne temperature visoke i potiču dozrijevanje i razvoj plodova,

prosječni omjeri temperature i kišnih padalina: u Galiciji je prosječni omjer temperature i kišnih padalina povoljan za kestene, vrstu koja se bolje razvija pri određenoj količini atmosferske vlage, ali koja nikako ne smije biti prekomjerna jer bi to moglo dovesti do razvoja bolesti kao što su tintna bolest i rak kestenove kore,

nadmorska visina: velik dio Galicije nalazi se na nadmorskim visinama koje najbolje odgovaraju stablima kestena (od 400 do 900 m, ali nikako više od 1 200 m),

tlo i litološki uvjeti: najveći dio područja prekriven je tlom na granitnim i metamorfnim stijenama (škriljavac i šejl) koje je ilovaste teksture, bogato organskim tvarima, niske pH vrijednosti i malog sadržaja aktivnog vapnenca, što se smatra najprikladnijom vrstom tla za uzgoj kestena.

Uzgoj kestena iznimno je važan u ekološkom smislu i izvrsno je prilagođen tlu i klimatskim uvjetima koji prevladavaju u Galiciji.

5.2.   Posebnosti proizvoda

Uz posebnosti koje osiguravaju odgovarajući pedološki i klimatski uvjeti na području proizvodnje, koji su navedeni u prethodnoj točki i koji pogoduju idealnom razvoju ploda, uzgoj kestena iz Galicije temelji se na intenzivnom odabiru koji galicijski poljoprivrednici stoljećima provode na područjima koja se nazivaju soutos (nasadi stabala iste ili slične starosti u kojima se primjenjuju iste tehnike uzgoja). Stoga su zahvaljujući primjeni pažljivih, tradicionalnih tehnika uzgoja ljudski čimbenici bili pokretač neprekidnog odabira sorti (na temelju njihove produktivnosti i kvalitete), što je dovelo do niza autohtonih ekotipova iz kojih se razvio kesten iz Galicije visoke kvalitete koji poznajemo danas. Upravo je ta kombinacija čimbenika kestenu osigurala slavu i ugled koji ima danas.

Uz to što je dokaz povezanosti s kulturom i tradicijom uzgoja kestena u Galiciji, način uzgoja souto, koji se i dalje upotrebljava, ima važnu ulogu u osiguravanju biljnog materijala za upotrebu u novim nasadima kestena na kojima se mogu primjenjivati suvremene tehnike uzgoja.

Među svojstvima kojima kesten iz Galicije duguje svoju kvalitativnu posebnost u odnosu na kestene s drugih područja proizvodnje potrebno je navesti sljedeće:

tanka ovojnica zahvaljujući kojoj se plod mnogo jednostavnije guli,

mali postotak plodova s razdvojenom jezgrom, što, kao i u slučaju tanke ovojnice, znači da se plod mnogo jednostavnije guli,

velik sadržaj vlage, što je iznimno važan čimbenik i za konzumiranje svježih plodova i za njihovu preradu,

mali postotak raspucanih plodova, zahvaljujući čemu je znatno smanjena količina bačenih plodova,

iznimno velik sadržaj škroba, što nakon pretvaranja u šećere (prirodna hidroliza koja se odvija tijekom dozrijevanja i hidroliza potaknuta toplinskim procesima) kestenu daje slađi okus.

5.3.   Uzročno-posljedična povezanost zemljopisnog područja i kvalitete, ugleda ili drugih posebnih svojstava proizvoda

Stabla kestena u Galiciji rastu u divljini od pleistocena, a počeli su ih pripitomljivati i uzgajati tijekom rimske okupacije. Novi je zamah zabilježen kasnije, u srednjem vijeku, kada su svećenstvo i plemstvo promicali i proširili uzgoj stabala kestena koji je bio usko povezan s uzgojem vinove loze.

Tako su se od davnih vremena birale i razmnožavale autohtone sorte kestena visoke kvalitete te su se općenito postizali dobri rezultati u pogledu mješovitog iskorištavanja drva/plodova. Osim toga, činjenica da je stanovništvo u Galiciji povijesno uvijek bilo raspršeno po gotovo cijelom njezinu području (priobalje, središnja visoravan, doline i planine) pogodovala je odabiru brojnih sorti prilagođenih različitim vrstama okoliša te je izvrsna prilagodba stabala kestena pedološkim i klimatskim uvjetima pridonijela malom postotku raspucanih plodova, odgovarajućoj veličini ploda, malom broju plodova s razdvojenom jezgrom itd.

Sama činjenica da je stablo kestena izvrsno prilagođeno uvjetima okoliša na određenom području (posebna prirodna obilježja zemljopisnog područja) proizvodu osigurava visoku kvalitetu, što proizlazi iz logičnog odnosa između zdravog razvoja sorte i proizvodnje kvalitetnih plodova. Osim toga, umjerene temperature tijekom razdoblja razvoja i dozrijevanja kestena te visoka atmosferska vlaga na području proizvodnje plodovima osiguravaju veći sadržaj vlage, što je iznimno važan element i kada se konzumiraju svježi plodovi i kada ih se upotrebljava kao sirovinu za preradu.

Tehnike uzgoja koje se primjenjuju u nasadima soutos tradicionalni su i osnovni model za uzgoj kestena iz Galicije. Uzgajivači su postupno odabirali i pripitomljavali stabla kestena s tog uzgojnog područja, na temelju njihove produktivnosti i kvalitete, čime je dobiven niz lokalnih ekotipova iz kojih su se razvili autohtoni kultivari koji se uzgajaju danas i na kojima se temelje kvaliteta, ugled i slava kestena iz Galicije.

Ugled kestena iz Galicije odražava se u njihovu dobrom položaju na tržištu: na španjolskom se tržištu mogu pronaći kesteni koji dolaze s nekog drugog područja, ali označeni su kao galicijski, što dokazuje njihov ugled. U nastavku se navodi tek dio literature koja upućuje na povijesni ugled kestena iz Galicije:

brojni dokumenti koji se čuvaju u galicijskim samostanima i upućuju na važnost kestena u Galiciji u srednjem vijeku. Ti se dokumenti spominju u knjigama kao što su El priorato benedictino de San Vicenzo de Pombeiro y su colección diplomática en la Edad Media [Benediktinski priorat San Vicenzo de Pombeiro i njegova zbirka dokumenata iz srednjeg vijeka] i El monasterio de S. Clodio do Ribeiro en la Edad Media: Estudio y Documentos [Samostan San Clodio do Ribeiro u srednjem vijeku: istraživanje i dokumenti] autora M. Lucasa Álvareza i P. Lucasa Domíngueza te Colección Diplomática do mosteiro cisterciense de Sta. María de Oseira [Zbirka dokumenata cistercitskog samostana Santa María de Oseira] autora M. Romaníja Martíneza,

Alexandre Dumas u svojem djelu De Paris à Cadix iz 1847. spominje kvalitetu kestena iz Galicije,

činjenicu da se nasadi kestena smatraju jednim od najvažnijih elemenata poljoprivrednog krajolika Galicije navodi Adel Bouhier u svojem djelu La Galice. Essai geographique d’analyse et d’interpretation d’un vieux complexe agraire,

brojna upućivanja na fiesta del magosto (omiljeni festival u čast kestena koji se održava na više mjesta u Galiciji) kao što je, na primjer, upućivanje koje Manuel Murguía navodi u svojem djelu Historia de Galicia [Povijest Galicije] (1865.),

kesteni iz Galicije upotrebljavaju se u receptima kao što su oni koje je Manuel Puga y Parga (1874. – 1917.) uključio u svoju kuharicu La cocina práctica [Praktična kuhinja] (1905.) i brojnim jelima koja je Álvaro Cunqueiro opisao u svojem djelu A cocina gallega [Galicijska kuhinja] (1973.).

Drugi se neizravni dokazi za raširenost, slavu i ugled kestena iz Galicije mogu pronaći pregledom učestalosti upućivanja na kestene iz Galicije na internetu u usporedbi s onima s drugih područja. Pretraživanje na tražilici Google od 20. studenog 2008. za „castaña/s gallega/s” (kesteni iz Galicije) i istoznačnog izraza na galicijskom jeziku („castaña/s galega/s”) pokazalo je 5 600 rezultata, dok je pretraživanje za „castaña/s española/s” (španjolski kesteni) imalo manje od 200 rezultata. Za kestene s drugih područja (Asturija, Andaluzija i Estremadura) bilo je manje od 20 rezultata.

Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda

https://agacal.xunta.gal/sites/default/files/calidade-alimentaria/orixe-vexetal/IGP-Castana-de-Galicia-Pliego-de-condiciones_diciembre_2024_ES.pdf.


(1)   SL L, 2025/27, 15.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2025/27/oj.


ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/2450/oj

ISSN 1977-1088 (electronic edition)


Top