Izvjestitelj:

John COMER

Suizvjestitelj:

Thomas KATTNIG

Savjetnik/ica:	Frank ALLEN (za izvjestitelja) Marisa HERZOG-PERCHTOLD (za suizvjestitelja)
Zahtjev za savjetovanje:	Zahtjev za savjetovanje danskog predsjedništva Vijeća EU-a: 7.2.2025.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	4.9.2025.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	18.9.2025.
Plenarno zasjedanje br.:	599
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	111/4/10

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja najavu prvog plana priuštivog stanovanja i imenovanje povjerenika za stanovanje. Vrlo je važno da taj povjerenik što prije pripremi i objavi taj plan kako bi se ubrzao napredak u rješavanju stambene krize. Za uspjeh te nove inicijative nužno je i da se radnoj skupini posvećenoj stanovanju, koja je prva takve vrste i čiji je cilj razvoj i provedba europskog plana priuštivog stanovanja i povezanih političkih inicijativa, dodijeli smisleno područje primjene i uloga.

1.2.

EGSO poziva Komisiju da osmisli akcijski plan za ostvarivanje temeljnog prava na stanovanje i pritom naglašava da to pravo mora biti formalno ugrađeno u primarno pravo EU-a.

1.3.

EGSO ističe da je, s obzirom na to da je stambena politika u prvom redu u nadležnosti država članica, hitno potreban koordinirani pristup EU-a rješavanju problema nedostatka priuštivog i održivog stanovanja, uz poštovanje supsidijarnosti.

1.4.

Potrebno je reformirati pravila o državnim potporama kako bi se omogućio širi pristup socijalnom stanovanju. Trenutačna definicija usluga od općeg gospodarskog interesa isključuje ključne skupine i ograničava sposobnost država članica da odgovore na rastuću potražnju.

1.5.

EGSO poziva Europsku komisiju da zajedno s državama članicama poduzme koordiniranu inicijativu za reguliranje kratkoročnog najma. Transparentna razmjena podataka, teritorijalno usmjerene mjere i strogi nadzor špekulativnih ulaganja i utaje poreza presudni su za zaštitu prava na stanovanje i osiguravanje pristupa priuštivim domovima za sve.

1.6.

EGSO preporučuje da sve države članice uvedu programe „stanovanje na prvom mjestu” za borbu protiv beskućništva kako bi se smanjile socijalne nejednakosti i oskudica.

1.7.

EGSO preporučuje donošenje akcijskog plana EU-a za stanovanje kako bi se uspostavila usklađena politika za rješavanje stambene krize. U njemu bi prednost trebalo dati novom europskom planu za priuštivo i održivo stanovanje i osigurati da javni, neprofitni i niskoprofitni pružatelji stambenih usluga mogu pristupiti dugoročnom financiranju putem predložene paneuropske platforme za ulaganja u okviru Europske investicijske banke (EIB).

1.8.

Javna tijela moraju podupirati neprofitne i niskoprofitne pružatelje usluga stanovanja poboljšanjem pristupa priuštivom zemljištu i financiranju, pružanjem poreznih poticaja i osiguravanjem učinkovitijih i pravodobnijih postupaka prostornog planiranja i izdavanja građevinskih dozvola. Da bi stanovanje postalo priuštivo u interesu cjelokupnog stanovništva, moramo uključiti sve sudionike. EGSO poziva na mobilizaciju i privatnih i javnih ulaganja, bolji pristup hipotekarnim kreditima za kućanstva i mlade, pojednostavljeno regulatorno i administrativno radno okruženje za građevinska poduzeća i veću potporu istraživanju i inovacijama, a sve relevantne aktere da nastave raditi na povećanju privlačnosti građevinske industrije.

1.9.

EGSO preporučuje povećanje javnih ulaganja u dostupno, socijalno i priuštivo stanovanje, na koje se ne bi trebala primjenjivati pravila o dugu uređena Paktom o stabilnosti i rastu.

1.10.

EGSO smatra da treba znatno povećati razinu digitalizacije u stambenom sektoru i da bi kohezijska politika trebala služiti kao glavni okvir za koordinaciju komplementarnih instrumenata i mobilizaciju javnog i privatnog kapitala za priuštiva rješenja za stanovanje, pri čemu bi EIB trebao imati glavnu ulogu u razvoju financijskih instrumenata prilagođenih različitim regionalnim potrebama. Nužna je veća mobilizacija privatnih ulaganja.

1.11.

EGSO se zalaže za „stambene obveznice” kao investicijski instrument u koji bi banke i pojedinci iz EU-a mogli ulagati kako bi osigurali kapital za ulaganja u stanovanje.

1.12.

Svaka država članica mora brzo revidirati i dovršiti svoj nacionalni okvir za planiranje. Potrebno je brzo ukloniti sve prepreke koje uzrokuju prekomjerno kašnjenje u izdavanju lokacijskih dozvola za izgradnju stambenih objekata.

1.13.

U programe stanovanja trebalo bi uključiti dimenziju invaliditeta kako bi se uz priuštivost i održivost osigurala i pristupačnost. Pokazatelje u području stanovanja trebalo bi uključiti i u nacionalne programe reformi i programe stabilnosti i konvergencije.

1.14.

Države članice moraju riješiti problem energetskog siromaštva ulaganjem u obnovljive izvore energije kako bi se smanjili troškovi i emisije. Nove zgrade trebale bi uključivati sustave za energiju iz obnovljivih izvora da bi se zajamčila njihova trajna priuštivost i održivost.

1.15.

Prenamjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko mora se provesti pažljivo, a špekulacije zemljištem i gomilanje zemljišta moraju se ograničiti. Prednost treba dati obnovi postojećih zgrada i zgrada na napuštenim i neiskorištenim lokacijama.

2.   Uvod

2.1.

Dansko predsjedništvo Vijeća EU-a zatražilo je od EGSO-a da sastavi razmatračko mišljenje o europskom planu priuštivog stanovanja koji je najavila Europska komisija. Pritom treba imati na umu znatno preklapanje i sinergiju politika stanovanja i politika socijalne uključenosti, kao i način na koji EU i njegove države članice mogu poboljšati i osigurati uključivo i održivo socijalno i priuštivo stanovanje.

2.2.

U 2023. 10,6 % osoba u gradovima EU-a živjelo je u kućanstvima koja su više od 40 % svojeg raspoloživog dohotka trošila na stanovanje, dok je ta brojka u ruralnim područjima iznosila 7 % (1). To se troškovno preopterećenje povećava, što ukazuje na društveno i gospodarski neodrživ trend.

2.3.

EGSO je nedavno usvojio niz mišljenja o stambenoj krizi u EU-u, uključujući TEN/841: „Primjereno, održivo i cjenovno pristupačno socijalno stanovanje u EU-u” (2).

2.4.

Među faktore koji su uzrokovali znatne probleme u stambenom sektoru ubrajaju se i pandemija bolesti COVID-19 i ruski agresivni rat protiv Ukrajine. Krizu su produbili veći troškovi izgradnje, poremećaji u lancu opskrbe i restriktivno kreditiranje banaka. Opći pad stambene izgradnje u cijelom EU-u (3) također doprinosi manjku priuštivog stanovanja, koji pak dovodi do pogoršanja zdravlja, produbljenja nejednakosti i do toga da mladi kasnije osnivaju obitelj, što utječe na stopu nataliteta u EU-u.

2.5.

Troškovi stanovanja porasli su znatno brže od plaća. Ta rastuća razlika između dohotka i troškova stanovanja, u kombinaciji sa širom krizom troškova života, intenzivirala je stambenu krizu. Situaciju dodatno pogoršavaju strukturni čimbenici, kao što su demografske promjene i sve veći broj kućanstava kao rezultat veće raznolikosti načina života i promjena u obiteljskim strukturama.

2.6.

Od 2010. do 2023. cijena izgradnje novih stambenih nekretnina u EU-u porasla je za 52 % (4). Oko 17 % stanovništva EU-a živjelo je u prenapučenim domovima, a 11 % nije moglo primjereno zagrijati svoje domove zbog energetskog siromaštva. Podaci Eurostata iz listopada 2024. pokazuju da su se najamnine povećale za 3 % u odnosu na prethodnu godinu, dok su se cijene stambenih nekretnina povećale za 2,9 % i više nego udvostručile u devet država članica EU-a od 2010.

2.7.

Kratkoročni najam znatno povećava troškove stanovanja i smanjuje dostupnost dugoročnog najma u gradovima EU-a. Da bi se zaštitila stambena prava stanovnika i odgovorilo na širi problem stambene krize i nejednakosti, nužna je učinkovita regulativa, uključujući transparentnost podataka, diferencirane lokalne mjere i borbu protiv špekulativnih ulaganja i utaje poreza.

2.8.

Tržišta stambenih nekretnina diljem Europe privlače sve veći kapital jer stanovanje nudi stabilnost, sigurnost i predvidljive povrate. U mnogim državama članicama znatan udio stambenih nekretnina za najam osiguravaju pojedinačni štediše, dok istodobno institucionalni ulagači sve više tretiraju stanovanje kao financijsku imovinu. Taj dvostruki razvoj naglašava potrebu za uravnoteženjem gospodarskih i socijalnih funkcija stanovanja. Najam stambenih nekretnina i dalje je ključan za zadovoljavanje potreba velikog dijela stanovništva i pružanje mogućnosti vlasnicima. Istodobno, financijalizacija stanovanja povećava cijene i narušava priuštivost (5). Jedan od načina usklađivanja tih perspektiva jest jačanje javnog, neprofitnog i niskoprofitnog sektora stambenih nekretnina za najam putem najamnina koje se temelje na troškovima, uz istodobno osiguravanje da se regulacijom ograničavaju špekulativna ulaganja, podupiru dugoročni, stabilni povrati i štiti uloga stanovanja kao socijalnog dobra.

2.9.

Pristup priuštivom, primjerenom, održivom, pristupačnom, uključivom i otpornom stanovanju istodobno je socijalna potreba i socijalno pravo i jedno je od ključnih načela europskog stupa socijalnih prava. To je u skladu i s Općom deklaracijom Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, kao i s Programom Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030., Ženevskom poveljom UN-a o održivom stanovanju i Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom te je priznato u revidiranoj Europskoj socijalnoj povelji Vijeća Europe i Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Međutim, u praksi se prema pravu na stanovanje različito postupa unutar EU-a.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO pozdravlja najavu prvog plana priuštivog stanovanja i imenovanje povjerenika za stanovanje.

3.2.

Trebalo bi uzeti u obzir socijalne čimbenike kao što su dostupnost, priuštivost, kvaliteta, infrastruktura i uključenost svih članova društva. Za stabilno stanovanje potrebne su mjere kao što je zaštita od deložacije za najmoprimce koji postupaju u dobroj vjeri i ispunjavaju svoje obveze, posebno ako su najmodavci komercijalni ili institucijski akteri, kada bi takve mjere trebale biti obvezne. Najmodavci također moraju ispunjavati svoje obveze i u potpunosti poštovati prava najmoprimaca.

3.3.

Stambena politika mora biti usmjerena i na obrazovanje, zapošljavanje i lokalni gospodarski razvoj. Sve veći troškovi stanovanja smanjuju kupovnu moć najmoprimaca i vlasnika nekretnina, a da se to ne kompenzira potrošnjom najmodavaca, što dovodi do negativnih gospodarskih učinaka (6). Troškovi izgradnje i održavanja, kao i povećanje cijena zemljišta, posljednjih su godina donijeli znatan dodatni financijski pritisak u stambenom sektoru.

3.4.

Kad je riječ o okolišnim čimbenicima, iznimno je važno odgovarajuće gospodarenje vodama i otpadom, kao i zelene površine. Prioritet je rješavanje problema energetskog siromaštva smanjenjem troškova energije i emisija, uključujući ulaganje u obnovljive izvore energije (solarna energija, energija vjetra, geotermalna energija) i uvođenje naprednih tehnologija energetske učinkovitosti.

3.5.

Poljoprivredno zemljište trebalo bi prenamijeniti s oprezom i ograničiti špekulacije zemljištem, pri čemu bi prednost trebalo dati obnovi postojećih zgrada, prenamjeni nestambenih lokacija i razvoju napuštenih područja. Da bi se poduprla dugoročna priuštivost, mora se osigurati da se u okviru prostornog planiranja dovoljan broj zemljišnih parcela na dobrim lokacijama i po poštenim i pristupačnim cijenama rezervira za priuštivo i socijalno stanovanje, posebno za neprofitne ili niskoprofitne pružatelje usluga stanovanja.

4.   Daljnji koraci

4.1.

Podjela nadležnosti između EU-a i država članica u području stanovanja složena je i u velikoj mjeri obilježena supsidijarnošću. Iako je stambena politika i dalje u nadležnosti država članica, EGSO ističe da EU treba hitno i koordinirano reagirati i riješiti problem priuštivog i održivog stanovanja. Stambena kriza pogoršana je nedovoljnom ponudom održivog i priuštivog stanovanja u odnosu na postojeće potrebe. Stoga moramo iskoristiti sva moguća sredstva kako bismo povećali količinu priuštivih stambenih objekata dostupnih za kupnju ili najam. Da bismo to postigli, moramo uključiti sve aktere – javne, neprofitne i privatne pružatelje usluga stanovanja.

4.2.

EGSO preporučuje donošenje akcijskog plana EU-a za stanovanje u kojem bi se prednost davala sveobuhvatnom novom europskom planu usmjerenom na priuštivo i održivo stanovanje kako bi se uspostavila usklađena i djelotvorna stambena politika. Javni, neprofitni i niskoprofitni pružatelji usluga stanovanja trebali bi imati pristup dugoročnom europskom financiranju putem predložene paneuropske platforme za ulaganja u okviru EIB-a.

4.3.

Predloženi akcijski plan trebao bi državama članicama pružiti smjernice o prostornom planiranju kojima se podupire održivi urbani razvoj. To uključuje promicanje gradske mobilnosti uz istodobno osiguravanje da stanovnici gradova zadrže pristup svim javnim uslugama, prometnoj infrastrukturi i zelenim površinama.

4.4.

Kao što je navedeno u mišljenju TEN/841, EGSO smatra da bi trebalo olakšati pristup 19 postojećih instrumenata potpore i izvora financiranja EU-a uz ispunjavanje jasnih uvjeta povezanih s kriterijima priuštivosti i stvaranje fonda za transformaciju kojim bi se uskladili svi postojeći alati.

4.5.

EGSO pozdravlja plan Komisije i EIB-a da se uspostavi paneuropska platforma za ulaganja za priuštivo i održivo stanovanje, koja bi uključivala prilagodbu pravila o državnim potporama, pokretanje prvog europskog plana za priuštivo stanovanje i osmišljavanje stambene strategije za povećanje ponude. Nova radna skupina za stanovanje pozitivan je korak. Nadležni povjerenik mora izraditi akcijski plan i proglasiti urgentno stanje u području stanovanja. Mora se jasno utvrditi da svi građani EU-a imaju temeljno pravo na primjereno i priuštivo stanovanje, što se mora temeljiti na zakonodavstvu i biti sadržano u primarnom pravu EU-a. Priuštivo stanovanje trebalo bi definirati kao stanovanje čiji troškovi ne premašuju 25 % raspoloživog dohotka kućanstava.

4.6.

EU nema izravnu nadležnost u stambenoj politici, ali ima važnu ulogu u oblikovanju stambene strategije putem inicijativa kao što su Direktiva o energetskim svojstvima zgrada, inicijativa novi europski Bauhaus i val obnove. Te su inicijative usmjerene na priuštivost, održivost i socijalnu uključenost.

4.7.

Da bi se zadovoljile stambene potrebe EU-a, potrebno je osigurati dovoljno građevinskog zemljišta u područjima s porastom stanovništva. Uredba o obnovi prirode (EU) 2024/1991 (7) i Direktiva (8) o praćenju tla moraju se dovršiti bez ugrožavanja dostupnosti građevinskog zemljišta. U provedbi tih uredbi prednost treba dati stambenim potrebama i potrebama lokalnih tijela za planiranje. Po potrebi bila bi korisna određena fleksibilnost na lokalnoj razini.

4.8.

Stambene zadruge i neprofitni pružatelji usluga stanovanja u EU-u uglavnom se financiraju dugoročnim zajmovima. Tim se modelom, temeljenom na zajmovima, podupire priuštivo stanovanje u mnogim državama članicama, no sve veće kamatne stope i troškovi izgradnje ograničavaju daljnje širenje. Od primarne je važnosti odgovarajuće ulaganje u stanovanje, s naglaskom na priuštivom stanovanju za mlade i socijalnom stanovanju kao ključnom instrumentu politike. Javna tijela trebala bi poboljšati pristup povoljnom financiranju, povećati bespovratna sredstva i pružati porezne poticaje za socijalno i priuštivo stanovanje. Potrebno je brzo dovršiti okvire za planiranje i racionalizirati pravna i postupovna kašnjenja, kao što su dugotrajne procjene utjecaja na okoliš, kako bi se ubrzala izgradnja.

4.9.

Stambene zadruge imaju važnu ulogu u rješavanju stambene krize u EU-u. Među razne vrste zadruga u sektoru stanovanja ubrajaju se zadruge s vlasničkim stanovanjem, zadruge sa suvlasničkom strukturom stanovanja i zadruge s mješovitim oblicima vlasničkih odnosa. Kako bi se ubrzao razvoj zadružnog stanovanja, nacionalne vlade, EU i EIB moraju zadrugama staviti na raspolaganje početne zajmove i bespovratna sredstva. Taj trend moraju promicati i poticati i organizacije civilnog društva.

4.10.

EGSO poziva na mobilizaciju privatnih i javnih ulaganja i bolji pristup hipotekarnim kreditima za kućanstva, uz istodobno uključivanje zaštitnih mjera kako bi se spriječilo povećanje broja privatnih stečajeva.

4.11.

Krucijalno je i pojednostavljeno regulatorno i administrativno okruženje za građevinska poduzeća, s jasnim pravilima za ubrzavanje građevinskih procesa, smanjenje troškova, poboljšanje radnih uvjeta, osiguravanje primjerenih plaća, povećanje održivosti i promicanje opće priuštivosti. Nadalje, potrebna je veća potpora istraživanju, inovacijama i digitalizaciji putem sredstava EU-a kako bi se povećala produktivnost u tom sektoru.

5.   Socijalno i priuštivo stanovanje kao temelj plana priuštivog stanovanja

5.1.

EGSO zagovara veće mogućnosti dugoročnih ulaganja u socijalno stanovanje i smatra da bi javna ulaganja u dostupno i priuštivo stanovanje trebala biti prioritet novog višegodišnjeg financijskog okvira i ne bi trebala podlijegati pravilima o dugu utvrđenima u fiskalnim pravilima Pakta o stabilnosti i rastu.

5.2.

Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti priuštivom stanovanju za mlade i socijalnom stanovanju kao ključnom alatu stambene politike. Potrebno je promijeniti trenutačan isključiv fokus na kućanstva s najnižim dohotkom. Hitno je potrebna reforma pravila o državnim potporama, a posebno restriktivne definicije usluga od općeg gospodarskog interesa, kako bi se obuhvatila kućanstva sa srednjim dohotkom i ključni radnici. Za socijalnu koheziju presudni su širi pristup priuštivom stanovanju i transparentno financiranje EU-a, koji bi trebali omogućiti socijalnu raznolikost, osigurati dugoročnu priuštivost i uzeti u obzir modele usmjerene na promicanje općeg dobra.

5.3.

EGSO preporučuje da svaka država članica uvede program „stanovanje na prvom mjestu” i provede ga pružanjem financijske potpore odobrenim neprofitnim i niskoprofitnim stambenim organizacijama. Financiranje bi pružateljima usmjerenima na dobit trebalo biti dostupno isključivo pod strogim socijalnim uvjetima, kao što su gornje granice najamnine, jamstva dugoročne priuštivosti i obvezno uključivanje ranjivih skupina.

5.4.

EGSO poziva Komisiju da u okviru europskog semestra počne sastavljati godišnja izvješća o stanju stanovanja u EU-u, koja bi trebali odobriti Europski parlament, EGSO i OR. Ta bi izvješća uključivala detaljne podatke pojedinih država članica o dostupnom stanovanju, stambenim potrebama, udjelu i vrsti vlasnika i najmoprimaca, nepopunjenim nekretninama te cijenama, priuštivosti i održivosti.

5.5.

EGSO smatra da bi plan priuštivog stanovanja trebao uključivati realne ciljeve na razini EU-a za izgradnju novih nekretnina i obnovu starih i praznih nekretnina u razdoblju od 2026. do 2030. Države članice moraju osigurati da se neprofitnim i niskoprofitnim pružateljima usluga stanovanja stavi na raspolaganje dovoljno zemljišta po poštenim i pristupačnim cijenama.

5.6.

EGSO preporučuje da se u sve velike stambene objekte uključi obvezujuća kvota za neprofitno ili niskoprofitno stanovanje, čime bi se osigurala socijalna uključenost i pristupačnost stanovanja.

5.7.

EGSO naglašava da su za rješavanje stambene krize potrebni ne samo veća količina sredstava već i pametniji financijski pristupi. S obzirom na godišnji manjak ulaganja od 270 milijardi eura, koji je utvrdio EIB, prijenos sredstava u okviru trenutačno dodijeljenih sredstava za kohezijsku politiku očito nije dostatan. EGSO u tom pogledu smatra da bi kohezijska politika trebala služiti kao glavni okvir za koordinaciju komplementarnih instrumenata zahvaljujući mobilizaciji javnog i privatnog kapitala za priuštiva stambena rješenja, pri čemu bi EIB trebao imati glavnu ulogu u razvoju financijskih instrumenata prilagođenih različitim regionalnim potrebama. Nužna je veća mobilizacija privatnih ulaganja.

5.8.

U europskim bankama postoji znatan neiskorišteni kapital koji bi se mogao upotrijebiti za financiranje socijalnog i priuštivog stanovanja. Jedna od mogućnosti bila bi uspostava „stambenih obveznica” u koje bi pojedinci i banke mogli ulagati kako bi se osnovao fond koji bi države članice upotrebljavale i regulirale za financiranje socijalnog stanovanja, stanova za neprofitni najam i priuštivih stanova za kupnju.

5.9.

Potrebno je uložiti velike napore u integraciju najprikladnijih i najodrživijih dostupnih energetskih rješenja u socijalno i priuštivo stanovanje kako bi se smanjili staklenički plinovi i pomoglo ublažiti energetsko siromaštvo. U svim bi novim zgradama energetske sustave trebalo odabrati na temelju njihove okolišne održivosti i dugoročne troškovne učinkovitosti, osiguravajući pritom da su klimatski prihvatljivi i da je njihova ugradnja i funkcioniranje priuštivo.

6.   Posebne napomene

6.1.

Poticanje produktivnosti građevinskog sektora ključno je za povećanje ponude priuštivog stanovanja. Razine digitalizacije u EU-u znatno se razlikuju, zbog čega je državama članicama potrebna koordinirana potpora za modernizaciju postupaka izdavanja građevinskih dozvola. Tehnologije kao što su informacijsko modeliranje zgrada, umjetna inteligencija, 3D ispis, robotika i digitalni blizanci mogu ubrzati izgradnju i smanjiti pogreške i troškove, kao i emisije. Svaka ušteda mora biti od koristi potrošačima. S obzirom na rascjepkanost sektora i dominantan položaj MSP-ova, presudna je ciljana potpora kako bi se osiguralo njihovo sudjelovanje u toj tranziciji.

6.2.

EU će do 2030. trebati još dva milijuna građevinskih radnika (9), od kojih će neki vjerojatno biti iz trećih zemalja. Žene trenutačno čine samo oko 10 % radne snage u građevinarstvu (10). Vrlo je važno povećati njihovo sudjelovanje, što iziskuje ciljano osposobljavanje, fleksibilne radne uvjete i uključivo okruženje na radnom mjestu kojim se dovode u pitanje postojeće norme i podupire napredovanje žena.

6.3.

Komisija bi trebala poticati države članice da poduzmu odlučne mjere protiv izrabljivačkog i nedovoljno kvalitetnog razvoja nekretnina, kojim se ugrožavaju standardi kvalitete, rada i okoliša i doprinosi nesigurnim životnim uvjetima, rastućim troškovima stanovanja, raseljavanju ranjivih skupina i gubitku socijalne kohezije.

6.4.

Komisija bi trebala prisiliti države članice da riješe problem nedostatka priuštivog studentskog stanovanja, što stvara nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju, posebno za studente s niskim prihodima ili iz ruralnih sredina. Hitno su potrebni javno financirani građevinski programi za priuštivo studentsko stanovanje na dobrim lokacijama.

6.5.

Postoji sve veća potreba za ulaganjem u pristupačno i priuštivo stanovanje za starije osobe kako bi se tim generacijama omogućilo dostojanstveno i neovisno starenje uz istodobno smanjenje pritiska na sustave skrbi. Sveobuhvatna strategija stanovanja mora odgovoriti na različite potrebe ljudi u svim fazama života.

6.6.

U članku 19. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom ističe se da osobe s invaliditetom trebaju, kao i sve druge osobe, imati mogućnost odabrati mjesto boravišta, a ne biti obvezne živjeti u određenom životnom aranžmanu. Novi europski plan priuštivog stanovanja mora se posebno usredotočiti na povećanje stambenog fonda dostupnog osobama s invaliditetom. U sve programe stanovanja treba uključiti dimenziju invaliditeta kako bi se osiguralo da stanovanje bude ne samo priuštivo i održivo nego i dostupno svima. Osim toga, pokazatelje u području stanovanja trebalo bi uključiti u nacionalne programe reformi i programe stabilnosti i konvergencije.

---

(1)   https://ec.europa.eu/eurostat/web/interactive-publications/housing-2024?utm_source=chatgpt.com#housing-cost.

(2)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora – Primjereno, održivo i cjenovno pristupačno socijalno stanovanje u EU-u (samoinicijativno mišljenje) (SL C, C/2025/771, 11.2.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/771/oj).

(3)   https://fiec-statistical-report.eu/european-union.

(4)   https://ec.europa.eu/eurostat/web/interactive-publications/housing-2024?utm_source=chatgpt.com#housing-cost.

(5)  Europska središnja banka: https://www.ecb.europa.eu/press/blog/date/2025/html/ecb.blog20250408~a2b4a99903.en.html.

(6)   https://research.wu.ac.at/de/publications/der-einfluss-steigender-wohnungsmieten-auf-den-konsum-eine-makro%C3%B6-3.

(7)  Uredba (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869 (SL L, 2024/1991, 29.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1991/oj).

(8)   COM(2023) 416 final.

(9)   https://www.ituc-csi.org/more-than-two-million-workers-will-be-needed-in-the-construction-sector-in-europe-by-2030?lang=en.

(10)   https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/LFSQ_EGAN2__custom_16815444/default/table?lang=en.