This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52023PC0002
Proposal for a COUNCIL DECISION on the position to be taken, on behalf of the European Union, in the sixty-sixth session of the Commission on Narcotic Drugs on the scheduling of substances under the Single Convention on Narcotic Drugs of 1961, as amended by the 1972 Protocol, and the Convention on Psychotropic Substances of 1971
Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o stajalištu koje treba zauzeti, u ime Europske unije, na 66. sjednici Komisije za opojne droge u pogledu uvrštavanja tvari na popise u Jedinstvenoj konvenciji o opojnim drogama iz 1961., kako je izmijenjena Protokolom iz 1972., i Konvenciji o psihotropnim tvarima iz 1971.
Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o stajalištu koje treba zauzeti, u ime Europske unije, na 66. sjednici Komisije za opojne droge u pogledu uvrštavanja tvari na popise u Jedinstvenoj konvenciji o opojnim drogama iz 1961., kako je izmijenjena Protokolom iz 1972., i Konvenciji o psihotropnim tvarima iz 1971.
COM/2023/2 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 3.1.2023.
COM(2023) 2 final
2023/0001(NLE)
Prijedlog
ODLUKE VIJEĆA
o stajalištu koje treba zauzeti, u ime Europske unije, na 66. sjednici Komisije za opojne droge u pogledu uvrštavanja tvari na popise u Jedinstvenoj konvenciji o opojnim drogama iz 1961., kako je izmijenjena Protokolom iz 1972., i Konvenciji o psihotropnim tvarima iz 1971.
OBRAZLOŽENJE
1.Predmet prijedloga
Ovaj se Prijedlog odnosi na odluku kojom se utvrđuje stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na 66. sjednici Komisije za opojne droge u pogledu uvrštavanja tvari na popise u Jedinstvenoj konvenciji UN-a o opojnim drogama iz 1961., kako je izmijenjena Protokolom iz 1972., i Konvenciji UN-a o psihotropnim tvarima iz 1971. Šezdeset šesta sjednica Komisije za opojne droge trebala bi se održati od 13. do 17. ožujka 2023.
2.KONTEKST PRIJEDLOGA
2.1.Jedinstvena konvencija UN-a o opojnim drogama iz 1961., kako je izmijenjena Protokolom iz 1972., i Konvencija UN-a o psihotropnim tvarima iz 1971.
Cilj Jedinstvene konvencije Ujedinjenih naroda (UN) o opojnim drogama iz 1961., kako je izmijenjena Protokolom iz 1972., („Konvencija o opojnim drogama”) 1 jest borba protiv zloupotrebe droga putem koordiniranog međunarodnog djelovanja. Postoje dva oblika intervencije i kontrole koji funkcioniraju zajedno. Prvo, posjedovanje, upotreba, distribucija, uvoz, izvoz, izrada i proizvodnja droga te trgovanje njima nastoje se ograničiti isključivo na medicinske i znanstvene svrhe. Zatim se u okviru međunarodne suradnje bori protiv trgovine drogom kako bi se spriječilo i obeshrabrilo trgovce opojnim drogama.
Konvencijom Ujedinjenih naroda o psihotropnim tvarima iz 1971. („Konvencija o psihotropnim tvarima”) 2 uspostavljen je međunarodni sustav kontrole psihotropnih tvari. Njome se odgovorilo na diversifikaciju i proširenje spektra droga koje se zloupotrebljavaju te su uvedene kontrole nad više sintetičkih droga u skladu s potencijalom za zloupotrebu tih droga s jedne i njihovom terapeutskom vrijednošću s druge strane.
Sve države članice EU-a stranke su navedenih konvencija, a Unija nije.
2.2.Komisija za opojne droge
Komisija za opojne droge (CND) komisija je Gospodarskog i socijalnog vijeća UN-a (ECOSOC) kojoj su funkcije i ovlasti utvrđene, među ostalim, u tim dvjema konvencijama. Komisiju čine 53 države članice UN-a koje bira ECOSOC. U ožujku 2023. dvanaest država članica EU-a bit će članice CND-a s pravom glasa 3 . Unija ima status promatrača u CND-u.
2.3.Predviđeni akt Komisije za opojne droge
CND na temelju preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), koju savjetuje njezin Stručni odbor za ovisnosti o drogama, redovito mijenja popise tvari priložene navedenim konvencijama.
SZO je 2. prosinca 2022. preporučio glavnom tajniku UN-a 4 da se na popise priložene konvencijama uvrste sedam tvari koje je kritički preispitao Stručni odbor SZO-a za ovisnosti o drogama.
CND se poziva da na svojoj 66. sjednici, koja se održava u Beču od 13. do 17. ožujka 2023., donese odluke o uvrštavanju tih tvari na popise priložene konvencijama.
3.Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije
Promjene popisa konvencija imaju izravne posljedice na područje primjene prava Unije u području kontrole droga za sve države članice. U članku 1. stavku 1. Okvirne odluke Vijeća 2004/757/PUP od 25. listopada 2004. o utvrđivanju minimalnih odredaba vezanih za elemente kaznenih djela i sankcija u području nezakonite trgovine drogom 5 („Okvirna odluka”) navodi se da za potrebe Okvirne odluke „droga” znači svaka tvar obuhvaćena Konvencijom o opojnim drogama ili Konvencijom o psihotropnim tvarima i bilo koja tvar navedena u Prilogu Okvirnoj odluci. Okvirna odluka stoga se primjenjuje na tvari navedene u popisima u Konvenciji o opojnim drogama i Konvenciji o psihotropnim tvarima. Zbog toga svaka promjena popisâ u tim konvencijama izravno utječe na zajednička pravila EU-a i mijenja njihovo područje primjene u skladu s člankom 3. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). To vrijedi neovisno o tome je li tvar o kojoj je riječ već pod kontrolom u Uniji. 6
Stručni odbor SZO-a za ovisnosti o drogama razmotrio je devet tvari na svojem 45. sastanku i odlučio preporučiti sedam od tih tvari za uvrštavanje na popis, pri čemu su dvije dodatne tvari zadržane pod nadzorom. Jedna tvar predložena za uvrštavanje na popis već podliježe kontrolnim mjerama svugdje u Uniji: 3-MMC dodan je na popis droga iz Okvirne odluke 2022. Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama intenzivno prati 7 četiri tvari (ADB-BUTINACA, protonitazen, etazen, etonitazepin). Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama prati preostale dvije tvari (2-metil-AP-237 i α-PiHP). Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama prati i dvije tvari za nadzor adinazolam i bromazolam.
Prijedlogom Komisije o stajalištu Unije predlaže se podupiranje preporuka SZO-a, to je kontrola prethodno navedenih sedam tvari s obzirom na to da su u skladu s trenutačnim znanstvenim saznanjima. U pogledu tih novih psihoaktivnih tvari, njihovo uvrštavanje na popise konvencija temelji se i na podacima dostupnima u Europskoj bazi podataka o novim drogama Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama.
Za sastanak CND-a na kojem će se odlučivati o uvrštavanju tvari na popise Vijeće mora utvrditi stajalište Unije. Zbog ograničenja koja proizlaze iz Unijina promatračkog statusa to bi stajalište trebale, djelujući zajednički u interesu Unije u CND-u, izraziti države članice koje će biti članice CND-a u ožujku 2023. Unija nije stranka tih konvencija, no ima isključivu nadležnost u tom području.
Zbog toga Komisija predlaže da države članice koje će biti članice CND-a u ožujku 2023. na 66. sjednici CND-a u ime Unije izraze stajalište Unije o uvrštavanju tvari na popise priložene Konvenciji o opojnim drogama i Konvenciji o psihotropnim tvarima. Vijeće je u prošlosti donijelo stajališta Unije, čime se Uniji omogućilo da jednoglasno nastupi na prošlim sastancima CND-a u pogledu uvrštavanja na međunarodne popise jer su države članice koje sudjeluju u CND-u glasale za uvrštavanje na popise u skladu s donesenim stajalištem Unije 8 .
4.PRAVNA OSNOVA
4.1.Postupovna pravna osnova
Člankom 218. stavkom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđeno je donošenje odluka kojima se utvrđuju „stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kada je to tijelo pozvano donositi akte koji proizvode pravne učinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma”.
Članak 218. stavak 9. UFEU-a primjenjuje se neovisno o tome je li Unija članica tog tijela ili stranka tog sporazuma 9 . Pojam „akti koji proizvode pravne učinke” obuhvaća akte koji proizvode pravne učinke na temelju pravila međunarodnog prava kojima se uređuje predmetno tijelo. Obuhvaća i instrumente koji nemaju obvezujući učinak na temelju međunarodnog prava, ali postoji mogućnost da „presudno utječu na sadržaj propisa koje donese zakonodavac Unije” 10 .
CND je „tijelo osnovano na temelju sporazuma” u smislu tog članka jer je riječ o tijelu koje je osnovao ECOSOC, tijelo Ujedinjenih naroda, kojem su povjerene određene zadaće na temelju Konvencije o opojnim drogama i Konvencije o psihotropnim tvarima.
Odluke CND-a o uvrštavanju na popise „akti su koji proizvode pravne učinke” u smislu članka 218. stavka 9. UFEU-a. U skladu s Konvencijom o opojnim drogama i Konvencijom o psihotropnim tvarima, odluke CND-a automatski postaju obvezujuće, osim ako stranka u primjenjivom roku odluku podnese na preispitivanje ECOSOC-u 11 . Odluke ECOSOC-a u takvim su predmetima konačne. Odluke CND-a o uvrštavanju na popise imaju pravne učinke i u pravnom poretku EU-a na temelju prava Unije jer mogu presudno utjecati na sadržaj propisa EU-a, to jest na Okvirnu odluku Vijeća 2004/757/PUP. Promjene popisa konvencija imaju izravne posljedice na područje primjene tog pravnog instrumenta EU-a.
Predviđenim aktom ne dopunjuje se niti mijenja institucionalni okvir sporazuma.
Stoga je postupovna pravna osnova za predloženu odluku članak 218. stavak 9. UFEU-a.
4.2.Materijalna pravna osnova
Materijalna pravna osnova za odluku na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a prije svega ovisi o cilju i sadržaju predviđenog akta o kojemu se zauzima stajalište u ime Unije.
Glavni cilj i sadržaj predviđenog akta odnose se na nezakonitu trgovinu drogom.
Stoga je materijalna pravna osnova za predloženu odluku članak 83. stavak 1. UFEU-a, kojim se nezakonita trgovina drogom svrstava u kriminalitet s prekograničnim elementima, a Europskom parlamentu i Vijeću daje se ovlast da utvrde minimalna pravila za definiranje kaznenih djela i sankcija u području nezakonite trgovine drogom.
4.3.Prilagođeno teritorijalno važenje
Okvirna odluka Vijeća 2004/757/PUP obvezujuća je za Dansku i primjenjuje se na nju do 21. studenoga 2018., a u njezinu se članku 1. navodi da „droge” znači svaka tvar koja je obuhvaćena Konvencijom o opojnim drogama ili Konvencijom o psihotropnim tvarima.
Budući da odluke CND-a o uvrštavanju na popise utječu na zajednička pravila u području nezakonite trgovine drogom koja su obvezujuća za Dansku, Danska sudjeluje u donošenju odluke Vijeća o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Unije kad se donose odluke o uvrštavanju na popise.
Okvirna odluka obvezujuća je za Irsku te ona stoga sudjeluje u donošenju odluke Vijeća o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Unije kad se donose takve odluke o uvrštavanju na popise.
4.4.Zaključak
Pravna je osnova ovog prijedloga članak 83. stavak 1. UFEU-a u vezi s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a.
5.UTJECAJ NA PRORAČUN
Prijedlog nema utjecaj na proračun.
2023/0001 (NLE)
Prijedlog
ODLUKE VIJEĆA
o stajalištu koje treba zauzeti, u ime Europske unije, na 66. sjednici Komisije za opojne droge u pogledu uvrštavanja tvari na popise u Jedinstvenoj konvenciji o opojnim drogama iz 1961., kako je izmijenjena Protokolom iz 1972., i Konvenciji o psihotropnim tvarima iz 1971.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 83. stavak 1. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)Jedinstvena konvencija Ujedinjenih naroda (UN) o opojnim drogama iz 1961., kako je izmijenjena Protokolom iz 1972. 12 , („Konvencija o opojnim drogama”) stupila je na snagu 8. kolovoza 1975.
(2)Na temelju članka 3. Konvencije o opojnim drogama Komisija za opojne droge može odlučiti uvrstiti tvari na popise te konvencije. Ona može mijenjati popise samo u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), no može odlučiti i da neće unijeti promjene koje preporuči SZO.
(3)Konvencija Ujedinjenih naroda o psihotropnim tvarima iz 1971. („Konvencija o psihotropnim tvarima”) 13 stupila je na snagu 16. kolovoza 1976.
(4)Na temelju članka 2. Konvencije o psihotropnim tvarima Komisija za opojne droge može, na temelju preporuka SZO-a, odlučiti uvrstiti tvari na popise te konvencije ili ih izbrisati s njih. Ona ima široke diskrecijske ovlasti uzimati u obzir gospodarske, društvene, pravne, administrativne i druge čimbenike, no ne može proizvoljno djelovati.
(5)Promjene popisa obaju konvencija imaju izravne posljedice na područje primjene prava Unije u području kontrole droga. Okvirna odluka Vijeća 2004/757/PUP 14 primjenjuje se na tvari navedene na popisima u tim konvencijama. Zbog toga svaka promjena popisa priloženih konvencijama izravno utječe na zajednička pravila Unije i mijenja njihovo područje primjene u skladu s člankom 3. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
(6)Komisija za opojne droge treba na svojoj 66. sjednici, zakazanoj od 13. do 17. ožujka 2023. u Beču, donijeti odluke o uvrštavanju sedam novih tvari na popise navedenih konvencija.
(7)Unija nije stranka Konvencije o opojnim drogama ni Konvencije o psihotropnim tvarima. Ima status promatrača bez prava glasa u Komisiji za opojne droge, u kojoj će u ožujku 2023. sudjelovati 12 njezinih država članica s pravom glasa 15 . Stoga je nužno da Vijeće ovlasti te države članice za izražavanje stajališta Unije o uvrštavanju tvari na popise u Konvenciji o opojnim drogama i Konvenciji o psihotropnim tvarima jer su odluke koje se odnose na uvrštavanje novih tvari na te popise konvencija u isključivoj nadležnosti Unije.
(8)SZO je preporučio uvrštavanje četiriju novih tvari na Popis I. Konvencije o opojnim drogama i triju novih tvari na Popis II. Konvencije o psihotropnim tvarima 16 .
(9)Sve tvari koje je preispitao Stručni odbor SZO-a za ovisnosti o drogama („Stručni odbor”) i koje je SZO preporučio za uvrštavanje na popise prati Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama kao nove psihoaktivne tvari u skladu s Uredbom (EZ) br. 1920/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 17 .
(10)Kako je procijenio Stručni odbor za ovisnosti o drogama, tvar ADB-BUTINACA (IUAPAC naziv: N-[1-(aminokarbonil)-2,2-dimetilpropil]-1-butil-1H-indazol-3-karboksamid) sintetički je kanabinoid dobiven od indazola, a S-enantiomer je djelatna tvar (CAS br.: 2682867-55-4). Ne postoji terapijska primjena tvari ADB-BUTINACA niti joj je dodijeljeno odobrenje za stavljanje u promet kao lijeka. Ima dovoljno dokaza da se tvar ADB-BUTINACA zloupotrebljava ili bi se mogla zloupotrebljavati te da može biti javnozdravstveni i društveni problem pa ju je opravdano staviti pod međunarodnu kontrolu. Zbog toga SZO preporučuje da se tvar ADB-BUTINACA uvrsti na Popis II. Konvencije o psihotropnim tvarima.
(11)Tvar ADB-BUTINACA otkrivena je u 26 država članica i kontrolira se u najmanje pet država članica. Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama intenzivno prati tvar ADB-BUTINACA. Za nju je izdano javnozdravstveno upozorenje u okviru sustava ranog upozoravanja u Europskoj uniji. Tvar ADB-BUTINACA spominje se i u dvama dodatnim javnozdravstvenim upozorenjima. Povezana je s događajima s teškim posljedicama, uključujući 14 smrtnih slučajeva koje su prijavile dvije države članice.
(12)Stoga bi države članice trebale zauzeti stajalište da se tvar ADB-FUBINACA uvrsti na Popis II. Konvencije o psihotropnim tvarima.
(13)Kako je procijenio Stručni odbor, protonitazen (IUAPAC naziv: N,N-dietil-5-nitro-2-[(4-propoksifenil)metil]-1-H-benzimidazol-1- etanamin) je opioid benzimidazola. Protonitazen prvi je put sintetiziran kao alternativa morfiju, ali ne postoji odobrena terapijska primjena protonitazena. Ima dovoljno dokaza da se protonitazen zloupotrebljava ili bi se mogao zloupotrebljavati te da može biti javnozdravstveni i društveni problem pa ga je opravdano staviti pod međunarodnu kontrolu. Stoga SZO preporučuje da se protonitazen uvrsti na Popis I. Konvencije o opojnim drogama.
(14)Protonitazen je otkriven u dvije države članice i kontrolira se u najmanje tri države članice. Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama intenzivno prati protonitazen. EMCDDA-u nisu prijavljene informacije o ozbiljnim štetnim događajima koji uključuju protonitazen.
(15)Stoga bi države članice trebale zauzeti stajalište da se protonitazen uvrsti na Popis I. Konvencije o opojnim drogama.
(16)Kako je procijenio Stručni odbor, etazen (IUAPAC naziv: 2-[(4-etoksifenil)metil]-N,N-dietil-1H-benzimidazol-1-etanamin) sintetički je opioid dobiven od benzimidazola, koji je po kemijskoj strukturi i farmakološkim svojstvima sličan lijekovima s Popisa I. (prema konvencijama Ujedinjenih naroda iz 1961.), kao što su klonitazen, etonitazen i izotonitazen. Etazen je ispitivan zbog svojih analgetičkih svojstava, ali nije poznato da ima terapijsku primjenu. Ima dovoljno dokaza da se etazen zloupotrebljava ili bi se mogao zloupotrebljavati te da može biti javnozdravstveni i društveni problem pa ga je opravdano staviti pod međunarodnu kontrolu. Stoga SZO preporučuje da se etazen uvrsti na Popis I. Konvencije o opojnim drogama.
(17)Etazen je otkriven u osam država članica i kontrolira se u najmanje pet država članica. Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama intenzivno prati etazen. Povezan je s događajima s teškim posljedicama, uključujući četiri smrtna slučaja koje su prijavile dvije države članice.
(18)Stoga bi države članice trebale zauzeti stajalište da se etazen uvrsti na Popis I. Konvencije o opojnim drogama.
(19)Kako je procijenio Stručni odbor, etonitazepin (IUAPAC naziv: 2-[(4-etoksifenil)metil]-5-nitro-1-(2-pirolidin-1-iletil)-1H-benzoimidazol) sintetički je opioid dobiven od benzimidazola, koji je po kemijskoj strukturi i farmakološkim svojstvima sličan lijekovima s Popisa I. (prema konvencijama Ujedinjenih naroda iz 1961.), kao što je etonitazen. Etonitazepin je ispitivan zbog svojih analgetičkih svojstava, ali nije poznato da ima terapijsku primjenu. Ima dovoljno dokaza da se etonitazepin zloupotrebljava ili bi se mogao zloupotrebljavati te da može biti javnozdravstveni i društveni problem pa ga je opravdano staviti pod međunarodnu kontrolu. Stoga SZO preporučuje da se etonitazepin uvrsti na Popis I. Konvencije o opojnim drogama.
(20)Etonitazepin je otkriven u šest država članica i kontrolira se u najmanje dvije države članice. Slično kao i drugi novi opioidi, etonitazepin se može prodavati kao zamjena za kontrolirane opioide te je za njega izdano javnozdravstveno upozorenje u okviru sustava ranog upozoravanja u Europskoj uniji. Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama intenzivno prati etonitazepin. Jedna zemlja prijavila je smrt s potvrđenom izloženošću etonitazepinu.
(21)Stoga bi države članice trebale zauzeti stajalište da se etonitazepin uvrsti na Popis I. Konvencije o opojnim drogama.
(22)Kako je procijenio Stručni odbor, 2-metil-AP-237 (IUPAC naziv: 1-{2-metil-4-[(2E)-3-fenilprop-2-en-1-il]piperazin-1-il}-butan-1-on) sintetički je opioid koji se obično klasificira kao 1-cinamilpiperazin. Ne postoje poznate terapijske primjene tvari 2-metil-AP-237 niti je dobila odobrenje da se stavi u promet kao lijek. Ima dovoljno dokaza da se 2-metil-AP-237 zloupotrebljava ili bi se mogao zloupotrebljavati te da može biti javnozdravstveni i društveni problem pa ga je opravdano staviti pod međunarodnu kontrolu. Stoga SZO preporučuje da se 2-metil-AP-237 uvrsti na Popis I. Konvencije o opojnim drogama.
(23)2-metil-AP-237 je otkriven u šest država članica i kontrolira se u najmanje četiri države članice. Doveden je u vezu s događajima s teškim posljedicama, među kojima je i smrtni slučaj.
(24)Stoga bi države članice trebale zauzeti stajalište da se 2-metil-AP-237 uvrsti na Popis I. Konvencije o opojnim drogama.
(25)Kako je procijenio Stručni odbor, alfa-PiHP (α-PiHP, IUPAC naziv: 4-metil-1-fenil-2-(pirolidin-1-il)pentan-1-on) sintetički je katinon. Ne postoje poznate terapijske primjene tvari alfa-PiHP niti je dobila odobrenje da se stavi u promet kao lijek. Ima dovoljno dokaza da se alfa-PiHP zloupotrebljava ili bi se mogao zloupotrebljavati te da može biti javnozdravstveni i društveni problem pa ga je opravdano staviti pod međunarodnu kontrolu. Stoga SZO preporučuje da se alfa-PiHP uvrsti na Popis II. Konvencije o psihotropnim tvarima.
(26)Alfa-PiHP otkriven je u 18 država članica i kontrolira se u najmanje sedam država članica. Alfa-PiHP spominje se u javnozdravstvenom upozorenju u okviru sustava ranog upozoravanja u Europskoj uniji. Povezan je s događajima s teškim posljedicama, uključujući četiri smrtna slučaja, koje je prijavila jedna država članica i koje su otkrivene u biološkim uzorcima povezanima s događajima s ozbiljnim štetnim posljedicama, a koje su prijavile četiri države članice.
(27)Stoga bi države članice trebale zauzeti stajalište da se alfa-PiHP uvrsti na Popis II. Konvencije o psihotropnim tvarima.
(28)Kako je procijenio Stručni odbor, 3-metilmetkatinon (3-MMC, IUPAC naziv: 2-(metilamino)-1-(3-metilfenil)propan-1-on) sintetički je katinon i pozicionirani izomer međunarodno kontroliranog 4-metilmetkatinona (4-MMC, mefedron, Popis II. Konvencije o psihotropnim tvarima). Tvar 3-MMC kritički je preispitana 2016., ali je odlučeno da će se zatražiti još jedno kritičko preispitivanje, koje će se razmotriti na sljedećem sastanku, u očekivanju dostupnosti više informacija. Pronađene su neke patentne prijave, uključujući primjenu tvari 3-MMC, ali nisu utvrđena tekuća klinička ispitivanja terapijske primjene tvari 3-MMC. Ne postoji priznata upotreba tvari 3-MMC u humanoj ili veterinarskoj medicini u Uniji.
(29)Rizike od tvari 3-MMC procijenio je znanstveni odbor Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, a 3-MMC već je uključen u definiciju „droge” u Okvirnoj odluci 2004/757/PUP Delegiranom direktivom Komisije (EU) 2022/1326 18 . Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama intenzivno prati tvar 3-MMC. U trenutku procjene rizika u studenome 2021. u 23 države članice otkrivena je tvar 3-MMC. Pet država članica prijavilo je ukupno 27 smrtnih slučajeva s potvrđenom izloženošću tvari 3-MMC, a četiri države članice prijavile su 14 akutnih trovanja bez smrtnih posljedica s potvrđenom izloženošću tvari 3-MMC.
(30)Stoga bi države članice trebale zauzeti stajalište da se tvar 3-MMC doda na Popis II. Konvencije o psihotropnim tvarima.
(31)Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u Komisiji za opojne droge jer će odluke o raznim odlukama o uvrštavanju tih devet tvari na popise moći presudno utjecati na sadržaj prava Unije, konkretno na Okvirnu odluku 2004/757/PUP.
(32)Stajalište Unije zajednički će izraziti države članice koje su članice Komisije za opojne droge.
(33)Okvirna odluka 2004/757/PUP obvezujuća je za Dansku te ona stoga sudjeluje u donošenju i primjeni ove Odluke.
(34)Okvirna odluka 2004/757/PUP obvezujuća je za Irsku te ona stoga sudjeluje u donošenju i primjeni ove Odluke,
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na 66. sjednici Komisije za opojne droge od 13. do 17. ožujka 2023., kad je to tijelo pozvano donijeti odluke o dodavanju tvari na popise Jedinstvene konvencije Ujedinjenih naroda o opojnim drogama iz 1961., kako je izmijenjena Protokolom iz 1972., i Konvencije Ujedinjenih naroda o psihotropnim tvarima iz 1971., navedeno je u Prilogu ovoj Odluci.
Članak 2.
Stajalište iz članka 1. zajednički izražavaju države članice koje su članice Komisije za opojne droge.
Članak 3.
Ova je Odluka upućena državama članicama u skladu s Ugovorima.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Vijeće
Predsjednik
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 3.1.2023.
COM(2023) 2 final
PRILOG
Prijedlogu odluke Vijeća
o stajalištu koje treba zauzeti, u ime Europske unije, na 66. sjednici Komisije za opojne droge u pogledu uvrštavanja tvari na popise u Jedinstvenoj konvenciji o opojnim drogama iz 1961., kako je izmijenjena Protokolom iz 1972., i Konvenciji o psihotropnim tvarima iz 1971.
PRILOG
Stajalište koje države članice koje su članice Komisije za opojne droge trebaju zauzeti, djelujući zajednički u interesu Unije, na 66. sjednici Komisije za opojne droge zakazanoj od 13. do 17. ožujka 2023. u pogledu promjena opsega kontrole tvari:
(1)Tvar ADB‐BUTINACA treba uvrstiti na Popis II. Konvencije o psihotropnim tvarima.
(2)Adinazolam treba uvrstiti na Popis IV. Konvencije o psihotropnim tvarima.
(3)Bromazolam treba uvrstiti na Popis IV. Konvencije o psihotropnim tvarima.
(4)Protonitazen treba uvrstiti na Popis I. Konvencije o opojnim drogama.
(5)Etazen treba uvrstiti na Popis I. Konvencije o opojnim drogama.
(6)Etonitazepin treba uvrstiti na Popis I. Konvencije o opojnim drogama.
(7)Tvar 2-metil-AP-237 treba uvrstiti na Popis I. Konvencije o opojnim drogama.
(8)Tvar alfa-PiHP treba uvrstiti na Popis II. Konvencije o psihotropnim tvarima.
(9)Tvar 3-MMC treba uvrstiti na Popis II. Konvencije o psihotropnim tvarima.