52023AE3693

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52023AE3693 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52023AE3693

Help

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Osmišljavanje nove europske strategije za unutarnje tržište: pomoć našim poduzećima u suočavanju s tehnološkim, društvenim i okolišnim izazovima i izazovima u području konkurencije” (razmatračko mišljenje)

EESC 2023/03693

SL C, C/2024/2096, 26.3.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/2096/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/2096/oj

HTML

PDF - authentic OJ

e-signature

How to verify the authenticity of the Official Journal

Službeni list
Europske unije

Serije C

C/2024/2096

26.3.2024

(razmatračko mišljenje)

(C/2024/2096)

Izvjestiteljica:	Sandra PARTHIE
Suizvjestitelj:	Alain COHEUR

Zahtjev za savjetovanje:	Belgijsko predsjedništvo Vijeća Europske unije, 10.7.2023.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	20.12.2023.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.1.2024.
Plenarno zasjedanje br.:	584
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	228/0/3

1. Zaključci i preporuke

1.1.

Strategija za budućnost unutarnjeg tržišta trebala bi se usredotočiti na nekoliko aspekata: europsku industrijsku politiku, okvir koji pogoduje poduzećima i MSP-ovima, poduzeća socijalne ekonomije, javnu podršku europskom projektu, dobro organizirane i učinkovite usluge od općeg interesa i korake za očuvanje i razvoj našeg socijalnog modela.

Nova industrijska strategija mora:

—	omogućiti razvoj snažnog, zelenog, digitalnog, održivog i pravednog industrijskog gospodarstva, ograničiti prekomjernu ovisnost i osigurati pristup sigurnim i održivim izvorima kritičnih sirovina, konsolidirati europski socijalni model i jamčiti očuvanje temeljnih ljudskih prava;

—	poticati razvoj moderne, interoperabilne i strateške europske digitalne infrastrukture koja je od ključne važnosti za pametnu, konkurentnu, zelenu i otpornu industriju, uključujući umjetnu inteligenciju;

—	suzbijati klimatske promjene osiguravanjem ugljične neutralnosti pomoću energetske učinkovitosti, obnovljive energije, kružnog gospodarstva, dugotrajnijih proizvoda itd.;

—	omogućiti osmišljavanje stabilne ekonomske politike jasnih pravila, kojom će se osigurati pravnu sigurnost i dostatne kapacitete javnih financija za inovacije;

—	jamčiti stalan pristup zelenoj energiji po stabilnim i konkurentnim cijenama kako bi se pružila potpora energetski intenzivnim industrijama, koje su okosnica europske industrije;

—	povećati sposobnost radne snage da se prilagođava, razviti njezine vještine i osigurati dobre radne uvjete radi svladavanja demografskih izazova.

1.2.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva na izradu novog analitičkog okvira koji će usmjeravati donošenje političkih odluka u promijenjenom svijetu u kojem vladaju novi geopolitički izazovi. Postoji određen broj proturječnih ciljeva (zahtjevi za subvencije nasuprot zahtjevima za ograničavanje državnih potpora; zahtjevi za lokalnom proizvodnjom nasuprot nastojanjima da se tržišta otvore; pristup prijeko potrebnim sirovinama nasuprot uvjetima opskrbe). Treba uspostaviti novi sustav zajedničkog rada kako bi se pronašla najbolja rješenja, a od ključne je važnosti razviti i novi duh suradnje među državama članicama kako bi se gajio istinski osjećaj europskog identiteta. Uvođenje paneuropske civilne i socijalne službe koju bi svi mladi Europljani morali odslužiti moglo bi biti jedan od načina da se bolje shvate potrebe drugih naroda, zemalja i kultura.

1.3.

EGSO smatra da bi u okviru jačanja unutarnjeg tržišta prednost trebalo dati politikama koje definiraju okvir za inovacije privatnih poduzeća i potiču inovacije osiguravanjem pristupa poduzetničkom kapitalu (pogotovo novim poduzetnicima), kao i razvijanju veza između industrijskog i znanstvenog sektora (a posebno sveučilišta).

1.4.

Unutarnje tržište trebalo bi omogućiti rast MSP-ova i razvoj njihovih zaposlenika. Ono je od velike važnosti za MSP-ove jer uspostavlja zajedničke standarde za njihove usluge i proizvode i tako im omogućuje prekogranično djelovanje, a istodobno smanjuje birokraciju, pojednostavljuje postupke i suzbija sve oblike korupcije.

1.5.

To je moguće samo ako se zakonodavstvo Europske unije u državama članicama dosljedno provodi i primjenjuje. Provedba nove industrijske strategije istaknut će potrebu za stavljanjem većeg naglaska na poticanje, eksperimentiranje i ocjenjivanje nego na zauzimanje isključivo preskriptivnog pristupa.

1.6.

EGSO poziva na to da se ocijeni učinak liberalizacije usluga od općeg gospodarskog interesa na ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, da se provede studija kojom će se utvrditi treba li u sektorima u kojima se pružaju te usluge uvesti europske instrumente za javnu intervenciju i da se uspostave djelotvorne europske javne službe. Odbor zastupa i osmišljavanje ambicioznog programa modernizacije i okvirnih uvjeta za sektore usluga od općeg gospodarskog interesa (energetika i sirovine; mobilnost i javni prijevoz; voda, odvodnja i vodni resursi, telekomunikacija i digitalna dostupnost).

1.7.

EGSO poziva Europsku komisiju da izradi interpretativnu komunikaciju o članku 54. UFEU-a i člancima Ugovora koji se odnose na pravo tržišnog natjecanja kako bi se u pravu EU-a pojasnio pojam neprofitnosti. Također smatra da bi UFEU-u trebalo priložiti protokol o raznolikosti vrsta poduzeća po uzoru na Protokol br. 26 o uslugama od općeg interesa te poziva države članice da tu izmjenu uvrste u program predstojećih reformi.

1.8.

Europski standardi imali su ključnu ulogu u početnom oblikovanju unutarnjeg tržišta. Standardi nisu namijenjeni isključivo tome da poduzećima pojednostave pristup unutarnjem tržištu, već imaju i važnu ulogu za potrošače. Cilj je tih standarda zaštititi zdravlje i sigurnost europskih potrošača, kao i njihove ekonomske i pravne interese, neovisno o tome gdje u EU-u žive, putuju i kupuju. Njihova je izrada dovela do toga da je oko 150 000 različitih nacionalnih standarda koji su bili na snazi 1985. godine do 2007. godine svedeno na oko 13 000 usklađenih europskih standarda. Takva je dinamika potrebna za daljnji razvoj jedinstvenog tržišta.

2. Opće napomene

2.1.

EU je pokazao istinsku otpornost, koja je rezultat izgradnje aktivnog unutarnjeg tržišta s 450 milijuna stanovnika, kao i institucija, koje su pokazale neočekivanu sposobnost reagiranja (zajednička nabava cjepiva, zajedničko djelovanje socijalnih partnera u pogledu rada na nepuno radno vrijeme, zajednički zajmovi, solidarni planovi oporavka i podrška Ukrajini) i aktivnog civilnog društva. Ta se otpornost temelji i na mreži važnih i komplementarnih poduzeća, među kojima su poduzeća koja osiguravaju kapital, poduzeća u državnom vlasništvu i poduzeća socijalne ekonomije.

2.2.

U brojnim područjima (npr. fosilna goriva i sirovine) EU ovisi o drugim zemljama, on nema zajedničku industrijsku politiku koja bi se mogla nositi s inozemnom konkurencijom, a njegova je fiskalna i monetarna unija ograničena. Sve to ugrožava funkcioniranje i dugoročno postojanje unutarnjeg tržišta, pa je njegova modernizacija postala apsolutno neophodna.

2.3.

U skladu sa svojim nedavnim prijedlozima (1), EGSO poziva na donošenje nove i aktivne europske industrijske strategije kojom bi se učvrstila europska industrijska baza i poticale poslovne inicijative, osobito one koje poduzimaju MSP-ovi, ali i utvrdile javne politike kojima se osiguravaju poticaji za poduzeća i inovacije. Ta strategija mora predvidjeti i učinkovite i kvalitetne usluge od općeg interesa koje zaista odgovaraju individualnim i kolektivnim potrebama te zajamčiti univerzalan pristup tim uslugama, temeljna i socijalna prava za sve, mobilizaciju raznih oblika socijalne i solidarne ekonomije i civilnog društva, promicanje stabilnih, uključivih i dugoročnih radnih mjesta, kao i demokratsko sudjelovanje svih članova društva.

2.4.

Od vitalne je važnosti da svi dionici (potrošači, poduzeća, radnici, javna tijela i civilno društvo) budu organizirani i da se zajedno kreću istim putem transformacije. Također je ključno poticati razvoj i usmjeravanje znanstvenih, tehnoloških, upravljačkih i socijalnih inovacija, koje su ključne za konkurentnost EU-a.

2.5.

Dinamika transformacije od poduzeća i javnih tijela iziskuje sposobnost brzog reagiranja i prilagođavanja. Da bi se u ovoj fazi strukturnih promjena osigurao trajni uspjeh industrijske politike, nužno je s akterima transformacije voditi kontinuirani dijalog o izazovima i preprekama. Kontinuirani dijalog omogućuje konceptualizaciju transformacije kao stalnog procesa istraživanja i inovacija, čiji se ishod i uspjeh ne mogu uzeti zdravo za gotovo.

3. Posebne napomene

3.1. Jačanje jedinstvenog tržišta EU-a

3.1.1

Unutarnje tržište i dalje ne ispunjava svoj stvarni potencijal i ulogu u poboljšanju otpornosti gospodarstava Europske unije. S obzirom da se ono sve više digitalizira, sve reforme koje doprinose pravednijem tržišnom natjecanju na jedinstvenom digitalnom tržištu moraju se smatrati pozitivnima.

3.1.2

Dovršenje tržišta kapitala EU-a ključno je za produbljivanje jedinstvenog tržišta. Tržište kapitala trebalo bi se fokusirati na financiranje proizvodnje, kupovine i tokova dobara i usluga, i to pogotovo podupiranjem usluga od općeg interesa, podržavanjem istraživanja, razvoja i inovacija u poduzećima i poticanjem poduzetničkog duha.

3.1.3

3.1.4

Razina produktivnosti temeljni je čimbenik konkurentnosti. Veća produktivnost (zahvaljujući npr. korištenju novih tehnologija) povećava ponudu, smanjuje cijene i povećava realne plaće. Da bi gospodarstvo raslo, nužno je ulagati u povećanje produktivnosti.

3.1.5

Vladavina prava mora se poštovati. EU se temelji na sveobuhvatnom skupu pravila (pravna stečevina) i funkcionira isključivo ako se ta pravila na isti način prenose u sve države članice i u njima jednako provode. U praksi, mnoga od tih pravila nisu prenesena u nacionalne zakone, provode se na vrlo različite načine ili primjenjuju u vrlo različitoj mjeri. To je ozbiljna i značajna prepreka neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i povjerenju javnosti u njega. Stoga bi, želimo li ojačati i unutarnje tržište i povjerenje javnosti, provedba pravne stečevine trebala biti prioritet.

3.1.6

Važno je da EU, u suradnji s partnerima koji dijele isto mišljenje i u okviru međunarodnih organizacija, zauzme jasan stav protiv protekcionističkih tendencija i nepoštenih trgovačkih praksi. Europska komisija mora brzo i djelotvorno koristiti instrumente trgovinske zaštite kako bi preispitala državne potpore koje su poduzećima dodijelila tijela država koje nisu članice EU-a i spriječila nepošten povlašteni položaj tih poduzeća i njihovih proizvoda pri ulasku na unutarnje tržište EU-a.

3.1.7

Zajednički europski standardi mogu otvoriti mogućnosti za poslovanje i olakšati gospodarsku suradnju s partnerima i kupcima u EU-u i diljem svijeta. Međutim, EGSO je zabrinut zbog očitih trendova da se standardizacija politizira i zbog nastojanja da se tehničke odredbe u zakonodavstvo uvode delegiranim aktima. Važne norme i standardi razvijeni na taj način često dovode do kašnjenja i ne dopiru do poslovnog svijeta. Time se stvara pravna nesigurnost. Problem kašnjenja mora se hitno riješiti, a sudjelovanje poduzeća u razvoju normi i standarda podržati.

3.2. Nova europska industrijska strategija

3.2.1

EU-u je potrebna industrijska politika koja pažnju posvećuje i kvaliteti gospodarskih čimbenika na strani ponude (npr. infrastruktura, vladavina prava, obrazovni sustav) i sposobnosti upravljanja promjenama. Industrijska politika stoga mora stvoriti uvjete za strukturne promjene na konkurentnim tržištima i istodobno očuvati konkurentnost u stvaranju vrijednosti. To podrazumijeva da se više pažnje posvećuje poticajima, eksperimentiranju i ocjenjivanju umjesto pravnim odredbama, administrativnim mjerama ili birokraciji.

3.2.2

U kontekstu usporedne tranzicije, unutarnje tržište i industrijska politika EU-a moraju poticati uključivu i održivu konkurentnost kojom se čuvaju visoka razina socijalne zaštite i zaštite okoliša, kvalitetna radna mjesta i pravedni i solidarni uvjeti, koji omogućuju model socijalnog tržišnog gospodarstva visoke konkurentnosti.

3.2.3

Za uspješnost promjena ključna je sposobnost dionika da im se prilagođavaju pomoću inovacija i ulaganja. Razvoju produktivnosti posebno pogoduje industrija jer je aktivnija u području istraživanja i razvoja od drugih područja gospodarstva, a zahvaljujući zajedničkom istraživanju i razvoju ima velik potencijal za inovacije i u velikoj mjeri utječe na uslužni sektor.

3.2.4

EGSO naglašava da individualnu ekonomsku ovisnost treba jasno razlikovati od europske i nacionalne ekonomske ovisnosti. Poduzeća svoje lance opskrbe i kupnju sirovina i međuproizvoda organiziraju na temelju procjene troškova i ekonomskih rizika. Pouzdanost odnosa poduzeća s trgovinskim partnerima ovisi o ugovornim uvjetima koje poduzeće postigne s obzirom na stanje na tržištu i svoju moć pregovaranja. Isto tako, europski politički i gospodarski akteri moraju djelovati zajedno kako bi se osigurala sigurnost opskrbe kritičnim sirovinama. EGSO podržava napore EU-a i država članica da preuzmu aktivniju ulogu u osiguravanju održive i dugoročne opskrbe sirovinama, od širenja kružnog gospodarstva i recikliranja do pronalaženja zamjena za kritične sirovine, skladištenja sirovina ili promicanja strateškog vađenja sirovina.

3.2.5

Usto, javna tijela trebala bi provjeriti da li je ekonomska politika gospodarstvu na raspolaganje stavila dovoljno poticaja i sredstava da ključne ovisnosti svede na zadovoljavajuću mjeru. Ako nije, treba pronaći dodatne javne mehanizme kojima će se to postići.

3.2.6

Prema podacima EU-a, u Europi postoji 2 950 industrijskih klastera, na koje otpada oko četvrtina radnih mjesta (61,8 milijuna, odnosno 23,4 % ukupnog broja radnih mjesta u Europi). (2) To je ključni element realnog gospodarstva, pa stoga nova europska industrijska strategija mora optimizirati aktivnosti i uvjete tih klastera i njihovih radnika.

3.2.7

Da bi se osigurao potreban kapital za inovacije, iznimno je važno dovršiti uspostavu bankovne unije i unije tržišta kapitala kako bi se prikupio kapital za MSP-ove, provela prekogranična ulaganja i povećala otpornost financijskog sustava. Osim toga, standardi za klasifikaciju održivih ulaganja moraju biti izvedivi, razumljivi i dosljedni. Usto je ključno financirati realno gospodarstvo i pritom ne zapostaviti niti jedan sektor.

3.2.8

Snažno unutarnje tržište podrazumijeva uklanjanje trajnih barijera, aktivno podržavanje inovativnosti i istraživanja te ciljanje i usmjeravanje ulaganja prilagodbom pravila EU-a o državnim potporama tim ciljevima. U tom je kontekstu važno provjeriti je li postojeće pravo tržišnog natjecanja i dalje svrsishodno i treba li u većoj mjeri voditi računa o ciljevima javne politike EU-a i njegovih država članica. Takvo snažno unutarnje tržište mora se temeljiti na teritorijalnom pristupu u kojem sudjeluju regije i sve lokalne vlasti. Ono mora doprinositi provedbi Povelje o temeljnim pravima i europskog stupa socijalnih prava, integrirati razvoj ljudskog kapitala i promicati adekvatno plaćena i kvalitetna radna mjesta kako bi se zaposlenici uključili u potrebne tranzicije.

3.2.9

Cilj je važnih projekata od zajedničkog europskog interesa pospješiti zelenu i digitalnu transformaciju u EU-u. Pokretanje tih složenih projekata iziskuje velika ulaganja koja sve države članice nisu u stanju financirati. Da bi se osigurao pozitivan učinak tih ulaganja na cijelom unutarnjem tržištu, treba osigurati učinkovitu koordinaciju među državama članicama, bolje širenje rezultata i uključivanje MSP-ova i izdvojiti dodatna financijska sredstva.

3.2.10

Razvoj umjetne inteligencije trebao bi biti jedan od prioriteta industrijske politike i jačanja unutarnjeg tržišta. Treba utvrditi načela i kriterije na temelju kojih zainteresirana poduzeća mogu umjetnu inteligenciju upotrebljavati na način koji je u skladu s europskim vrijednostima. To je pogotovo važno za poduzeća koja proizvode umjetnu inteligenciju, odnosno softvere i sustave za predviđanje koji upotrebljavaju velike količine podataka koji se moraju pribavljati i obrađivati u skladu s kriterijima reprezentativnosti, pouzdanosti, zaštite podataka i transparentnosti, kao i za poduzeća koja upotrebljavaju umjetnu inteligenciju u svojim procesima, kako bi se osiguralo da se ona pravilno upotrebljava i da se njome ne ugrožavaju prava korisnika, klijenata i zaposlenika.

3.2.11

Umjetna inteligencija prilika je za uvođenje tehnoloških inovacija koje bi mogle u velikoj mjeri utjecati na postupke proizvodnje, stavljanja na tržište i distribucije robe i usluga, ali i na unutarnju organizaciju poduzeća. Kako bi se ostvario njezin puni potencijal, važno je predvidjeti kako će utjecati na društvo u cjelini, a posebno na svijet rada, i razviti potrebne vještine.

3.3. Razvoj poduzetničkih inicijativa i inicijativa za MSP-ove

3.3.1

Mala i srednja poduzeća imaju ključnu ulogu u inovacijama i pristupima prilagođenima različitim situacijama i potrebama. Stoga je ključno da im se u okviru financijskog sustava na učinkovit način osiguraju potrebna sredstva za ulaganja.

3.3.2

Uloga je jedinstvenog europskog tržišta MSP-ovima osigurati pristup budućim tržištima i lancima vrijednosti. Prekomjerna birokracija koju stvaraju zahtjevi za obavješćivanje, dokumentiranje i dokazivanje sve više otežava osnovno poslovanje MSP-ova. Prednost ponovo treba dati načelu „počnimo od malih”.

3.3.3

U svim sektorima treba osigurati jednak pristup podacima jer je to od ključne važnosti za poslovne modele, na primjer u sektorima motornih vozila, poljoprivrednih strojeva i gradnje, infrastrukture za pametne kuće, kao i u općoj upotrebi platformi. EGSO smatra da je za to potreban pravni okvir na nacionalnoj i europskoj razini kojim bi se poduzećima jamčio pravedan, tehnički izvediv i siguran pristup podacima.

3.3.4

Za MSP-ove, i to posebno one koji posluju u inozemstvu, važna su jasna pravila i pragmatični postupci. Stoga se, kako bi se omogućilo jednostavno obavješćivanje u skladu s pravilima o upućivanju radnika, obveze davanja izjave i provjeravanja moraju smanjiti na neophodnu razinu, pojednostaviti i moraju biti transparentne i razumljive. Standardizirani digitalni portal za izjave o upućivanju, po uzoru na elektroničke izjave, jedan je od načina na koji se zahtjevi za upućivanje mogu zadovoljiti brže i uz manje birokracije.

3.3.5

U prekograničnom poslovanju, razvoj digitalne europske kartice socijalnog osiguranja (ESSPASS) i obveza njezina posjedovanja pomogli bi poduzećima i njihovim zaposlenicima smanjiti zahtjeve u pogledu dokumentacije i dokazivanja. Dugoročno bi trebalo proširiti funkcije europske elektroničke identifikacije i lisnice za digitalni identitet, koje mogu objediniti informacije i dokumente u elektroničkom obliku i omogućiti ravnopravne interakcije. EGSO želi naglasiti da bi nacionalne i regionalne vlasti trebale bolje surađivati, među ostalim uz pomoć digitalnih i interoperabilnih administrativnih postupaka.

3.4. Usluge od općeg interesa

3.4.1

Osim što nadopunjuju poduzetničke inicijative i javne politike, uslugama od općeg interesa nastoji se zajamčiti pravo svakog stanovnika na pristup nužnim dobrima i uslugama, uspostaviti međusobna podrška, osigurati gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija i voditi računa o dugoročnoj perspektivi i interesima budućih generacija. (3) Unutarnjem tržištu trebaju usluge od općeg interesa u cijeloj Europskoj uniji. One predstavljaju 25 % BDP-a Europske unije i 20 % ukupnog broja radnih mjesta i osiguravaju prometnu, energetsku, komunikacijsku, vodoopskrbnu i odvodnu infrastrukturu, obrazovni sustav koji se temelji na istraživanju, zdravstveni sustav koji se temelji na prevenciji i univerzalnom pristupu skrbi, kao i okruženje u kojem su zajamčeni sigurnost, pravda i pristojni životni, stambeni i financijski uvjeti.

3.4.2

Usluge od općeg interesa prepoznate su u obrazovanju, kulturi, stanovanju i skrbi za beskućnike, dugotrajnoj skrbi uključivanju osoba s invaliditetom i zdravstvu. Tijela država članica imaju opću nadležnost za definiranje, pružanje, naručivanje i organiziranje usluga od općeg interesa i mogu slobodno odabrati metodu upravljanja (unutarnje ili delegirano), kao i status poduzeća koja obavljaju zadaće pružanja javnih usluga.

3.4.3

Kad je riječ o ključnoj ulozi bolničkog sektora u svakodnevnom životu i razdobljima akutnih javnozdravstvenih problema (COVID-19), bitno je da se politika tržišnog natjecanja i pravila o državnim potporama primjenjuju uzimajući u obzir ovlasti država članica da određuju nacionalne ciljeve u području javnog zdravlja i cjelokupni niz socioekonomskih modela kojima se uređuje bolnički sektor, a da se pritom ne ometa pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Kada se pravila EU-a o tržišnom natjecanju (posebno pravila o državnim potporama) primjenjuju na zdravstvene službe mora se u obzir uzeti činjenica da te službe pružaju usluge koje su u općem interesu društva. Dužnu pažnju treba posvetiti načelima kohezije i solidarnosti jer su te usluge ključne za njihovo ostvarivanje.

3.4.4

Iako je od stupanja na snagu novog Ugovora prošlo 15 godina, Komisija još uvijek nije predložila nikakvu zakonodavnu inicijativu na temelju članka 14. UFEU-a. Stoga je došlo vrijeme da se razmotri djelovanje EU-a u području usluga od općeg (gospodarskog) interesa i osigura pravilna primjena članka 14. UFEU-a i Protokola br. 26. UFEU-a.

3.4.5

EGSO poziva Europsku komisiju da detaljno ocijeni učinak usluga od općeg (gospodarskog) interesa i način na koji one funkcioniraju, s naglaskom na:

—	posljedicama liberalizacije usluga od općeg gospodarskog interesa na ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u smislu kvalitete, dostupnosti, prilagodljivosti i cijene pojedinačnih usluga;

—	mogućoj potrebi za osmišljavanjem europskih instrumenata za javnu intervenciju u sektorima usluga od općeg gospodarskog interesa i uspostavi istinskih europskih javnih usluga (4);

—	eventualnom utvrđivanju zasebne kategorije socijalnih usluga od općeg interesa čiji bi opseg djelovanja u području solidarnosti i socijalne pravde bio širi od onog u pozitivnom pravu.

3.4.6

Ostvarenje otvorene strateške autonomije iziskuje pokretanje ambicioznog programa modernizacije i utvrđivanje okvirnih uvjeta u strateškim sektorima usluga od općeg gospodarskog interesa poput energetike i sirovina, mobilnosti i javnog prijevoza, vode, odvodnje i vodnih resursa te telekomunikacija i digitalne dostupnosti.

3.4.7

Posebne preporuke za usluge od općeg gospodarskog interesa

EGSO poziva na to da se:

—	u okviru uspostave otvorene strateške autonomije EU-a pokrene europski plan za strateške sektore usluga od općeg gospodarskog interesa za razdoblje 2024. – 2029.;

—

u sljedećem kolegiju povjerenika imenuje povjerenik za strateški plan za razdoblje 2024. – 2029. za sigurne, kvalitetne i održive usluge od općeg gospodarskog interesa i da se jednoj od europskih agencija povjeri praćenje kretanja u pogledu obveza pružanja javnih usluga i univerzalnih usluga od općeg gospodarskog interesa;

—	imenuje europski operator mreže za prijenos električne energije vrlo visokog napona i prekograničnu međupovezanost mreža;

—	izradi studija o uspostavi europskih operatora transeuropskih željezničkih mreža velikih brzina;

—	jasno definiraju zadaće i obveze pružanja javne usluge sustava Galileo;

—	svim relevantnim dionicima omogući pristup rezultatima javno financiranih istraživanja.

3.5. Socijalna i solidarna ekonomija i civilno društvo

3.5.1

Iako ne postoji pravni okvir za socijalnu ekonomiju ili socijalne usluge od općeg interesa, te su usluge punopravni dio nove europske industrijske strategije, ravnopravne i komplementarne s poduzetničkim inicijativama, javnim djelovanjem ili uslugama od općeg interesa. Njihova provedba često se temelji na mobilizaciji civilnog društva, volontiranju i brojnim oblicima poduzeća socijalne ekonomije (zadruge, uzajamna društva, socijalna poduzeća ili udruge), a svrha im je odgovoriti na socijalne i društvene potrebe svakog stanovnika, dionika, zajednice i teritorija.

3.5.2

Na temelju članka 54. UFEU-a, pravo Unije raspoznaje dvije vrste subjekata: neprofitne subjekte, koji obuhvaćaju isključivo organizacije koje se bave altruističkim djelatnostima, i poduzeća, koja se uglavnom bave komercijalnim djelatnostima. Međutim, poduzeća socijalne ekonomije ne idu za povećanjem profita ili povratom kapitala već nastoje ostvariti socijalne ciljeve. (5) EGSO je u više navrata ukazao na potrebu da se u zakonodavstvu Europske unije učinkovito vodi računa o raznolikosti oblika poduzeća na području Europe.

3.5.3

Potrebno je formalizirati europski pravni okvir za socijalne usluge od općeg interesa, kojim se poštuje diskrecijsko pravo država članica da organiziraju i financiraju takve usluge, i donijeti poseban pravni okvir kojim se priznaje uloga poduzeća socijalne ekonomije kao pružatelja usluga.

3.5.4

Iako je funkcioniranje socijalnih usluga od općeg interesa ključno za izgradnju povjerenja građana u sposobnost djelovanja njihove vlade, radi općenitog povećanja potpore europskoj integraciji ključno je stvoriti istinski osjećaj europskog identiteta. Uvođenje paneuropske javne i socijalne službe za sve mlade Europljane moglo bi doprinijeti boljem razumijevanju potreba drugih naroda, zemalja i kultura.

3.6. Utjecaj proširenja EU-a na jedinstveno tržište

3.6.1

Budućnost jedinstvenog tržišta najvjerojatnije će biti povezana s proširenjem EU-a. Tim se procesom mora dobro upravljati, ali pritom ne treba previše opterećivati kapacitete zemalja kandidatkinja za integraciju i prihvaćanje pravne stečevine. EGSO predlaže zauzimanje postupnog pristupa prilagođenog pojedinačnim zemljama, primjerice usmjeravanjem na gospodarsku integraciju i zajedničke vrijednosti EU-a, čime bi se omogućilo otvaranje jedinstvenog tržišta potencijalnim novim državama članicama.

3.6.2

Sve uključene strane trebaju se pobrinuti da očekivanja budu realna, što se može postići ako se relevantne zemlje i sadašnje države članice jasno informiraju o pravima i obvezama. Zemlje bi, primjerice, trebale nastojati doprinositi Europskom gospodarskom prostoru (pristup tržištu), kao i građanskom (europsko građanstvo) i socijalnom prostoru (prava radnika, zaštita potrošača), ali i od njih imati koristi.

Bruxelles, 17. siječnja 2024.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Oliver RÖPKE

(1) Pogotovo EGSO-ovo mišljenje o temi „Konkurentnost i industrijaSL C, C/2024/875, 6.2.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/875/oj ” http://data.europa.eu/eli/C/2024/875/oj; SL C 349, 29.9.2023., str. 179.; SL C 105, 4.3.2022., str. 63.; SL C 56, 16.2.2021., str. 10.; SL C 282, 20.8.2019., str. 1.

(2) Europska komisija, 2020., European Panorama of Clusters and Industrial Change (Europska panorama klastera i industrijskih promjena).

(3) Vidjeti brojna mišljenja i doprinose EGSO-a, posebno „Zajedničko stvaranje usluga od općeg interesa kao doprinos jačanju participativne demokracije u EU-u”, SL C 486, 21.12.2022., str. 76.

(4) To bi mogla biti neka vrsta europske agencije za opskrbu određenim sanitarnim, energetskim ili drugim proizvodima.

(5) SL C 282, 20.8.2019., str. 1.

ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/2096/oj

ISSN 1977-1088 (electronic edition)

Top

Choose the experimental features you want to try