This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52023AE3281
Opinion of the European Economic and Social Committee on the proposal for a Directive of the European Parliament and of the Council amending Directive 2008/98/EC on waste (COM(2023) 420 final — 2023/0234 (COD))
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu (COM(2023) 420 final – 2023/0234 (COD))
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu (COM(2023) 420 final – 2023/0234 (COD))
EESC 2023/03281
SL C, C/2024/888, 6.2.2024, ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/888/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
![]() |
Službeni list |
HR Serije C |
C/2024/888 |
6.2.2024 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu
(COM(2023) 420 final – 2023/0234 (COD))
(C/2024/888)
(Zakonodavni prijedlog Europske komisije i Sažetak izvješća o procjeni učinka)
Izvjestitelj: |
Zsolt KÜKEDI |
Zahtjev za savjetovanje: |
Europski parlament, 2.10.2023. Vijeće, 6.10.2023. |
Pravna osnova: |
članak 192. stavak 1. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije |
Nadležna stručna skupina: |
Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš |
Datum usvajanja u Stručnoj skupini: |
2.10.2023. |
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju: |
25.10.2023. |
Plenarno zasjedanje br.: |
582 |
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani): |
169/13/17 |
I. Preporuke o politikama
EUROPSKI GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR (EGSO)
1. |
pozdravlja reviziju Okvirne direktive o otpadu i primjenu načela „onečišćivač plaća” putem programâ proširene odgovornosti proizvođača; predlaže da se provede savjetovanje s Europskom platformom dionika kružnog gospodarstva kako bi se politike uskladile s tekućim programom i ciljevima koje je državama članicama postavio EU; |
2. |
podržava obvezno uvođenje programa proširene odgovornosti za tekstilne proizvode kako bi program jedinstvene odgovornosti proizvođača znatno utjecao na stavljanje na tržište, popravak i ponovnu uporabu trajnih i visokokvalitetnih tekstilnih proizvoda. Činjenica da će se jedinstveni skup pravila primjenjivati i na prodavatelje koji posluju na internetskim platformama posebno je važna i zaslužuje potporu; |
3. |
kad je riječ o obvezi plaćanja naknada u okviru proširene odgovornosti proizvođača, predlaže da se preispita stajalište prema kojem zaštita mikropoduzeća ima prednost pred načelom „onečišćivač plaća”. Načelo proširene odgovornosti proizvođača zasniva se na činjenici da je proizvođač odgovoran za cijeli životni ciklus svog proizvoda i trebalo bi uključivati socijalnu uvjetovanost; |
4. |
poziva na to da se revizijom osigura praktična provedba postojećeg zakonodavstva. Nije primjereno da se u odredbama članka 22.d zakonodavnog prijedloga rabljena odjeća (proizvodi) i tekstilni otpad tretiraju jednako; |
5. |
podržava predloženi zahtjev da se na razini NUTS 2 provode ispitivanja o tekstilnom otpadu pri čemu bi se miješani komunalni otpad upotrebljavao za određivanje količine otpadnog tekstila i obuće. Pritom predlaže uspostavu zajedničke metodologije kako bi se na razini država članica primjenjivala ista pravila, kao i teritorijalnu raščlambu trenutačno dostupnih podataka; |
6. |
smatra da treba pojasniti zakonodavstvo o sprečavanju tekstilnog otpada kojim se omogućuje da se prihodi od prodaje sekundarnih sirovina dobivenih od takvog otpada odbiju od naknada u okviru proširene odgovornosti proizvođača; |
7. |
u pogledu sprečavanja otpada od hrane upozorava da se čini preuranjenim, pored obvezujućih ciljeva predloženih u zakonodavstvu, predvidjeti i postupak zbog povrede za kućanstva, jer države članice nemaju na raspolaganju zakonodavstvom i sankcijama, a više od polovice otpada hrane dolazi iz kućanstava. Poziva Europsku komisiju da hitro predstavi svoj prijedlog za reviziju zakonodavstva o informiranju potrošača o hrani, uključujući odredbe o označavanju datuma i i kako potrošači tu informaciju shvaćaju i koriste; zalaže se za to da se priznaju uloga i doprinos organizacija potrošača u suzbijanju otpada od hrane putem informiranja i obrazovanja potrošača; |
8. |
predlaže da se pojmovi i terminologija povezani sa sprečavanjem otpada od hrane revidiraju kako bi se osiguralo ujednačeno tumačenje zakona; predlaže da se definicija otpada od hrane revidira jer smatra da ne treba obuhvaćati dozrelu i neobranu hranu, koja bi trebala biti dio kružnog pristupa i učinkovit način organske gnojidbe i kompostiranja tla; predlaže da se poljoprivrednicima omogući da na tržište stavljaju proizvode koji nisu u savršenom stanju ali su sasvim jestivi, u skladu s preporukom br. 16 panela europskih građana o rasipanju hrane; |
9. |
predlaže da se kompostiranje smatra prirodnim ciklusom. I u našim se domovima stvara i organski otpad, koji u prosjeku čini jednu trećinu kućanskog otpada. Upotrebom organskih materijala neizbježno se stvara preostali organski otpad (npr. kore od voća i povrća, talog od kave, čaj, trava itd.). Ekološki osviješten način života trebao bi uključivati pravilno gospodarenje tim otpadom i njegovo kompostiranje. Jasno je da kućanstva s vrtom imaju tu mogućnost, ali pozornost treba skrenuti i na važnost kompostiranja u zajednicama u urbanim sredinama. Konačni proizvod kompostiranja klimatski je prihvatljivo i ekonomično rješenje prikladno za opskrbu hranjivim tvarima i gnojidbu. EGSO predlaže da se smanjenje otpada od hrane primjenjuje samo na otpad koji se može izbjeći, a da se otpad koji se ne može izbjeći isključi iz metodologije mjerenja količine otpada ili postotka smanjenja otpada; |
10. |
naglašava da su roba i ambalažni materijali od biorazgradive plastike koja se može kompostirati od ključne važnosti za održivost kružnog gospodarstva (1) jer je došlo do povećanja ne samo količine drvnih otpadaka nego i korištenja plastične ambalaže. Valja posebno naglasiti da se mora zabraniti otprema otpada iz Europe u neeuropske zemlje u svrhu odlaganja otpada na odlagališta. To može uključivati prehrambene ili tekstilne proizvode, ali i ambalažu koja se obično upotrebljava; |
11. |
u vezi sa sprečavanjem otpada od hrane skreće pozornost na činjenicu da će u budućnosti biti važno odrediti obvezne ciljeve primarne proizvodnje. |
II. Potkrepljivanje preporuka o politikama
12. Primjena načela „onečišćivač plaća” u programu proširene odgovornosti proizvođača
13. |
Sustav proširene odgovornosti proizvođača i načelo „onečišćivač plaća” konačno obvezuju proizvođače da preuzmu odgovornost za negativan učinak svojih proizvoda na okoliš. Proizvođači mogu preuzeti odgovornost i za oporabu i recikliranje proizvoda. Tako se okolišni troškovi internaliziraju u cijenu proizvoda, što može dovesti do bolje regulacije cijena i potrošačima omogućiti donošenje informiranijih odluka o kupnji. |
14. |
EGSO također preporučuje da se naknadama u okviru proširene odgovornosti proizvođača podrže aktivnosti ponovne uporabe u tekstilnom sektoru povezane s otvaranjem radnih mjesta. |
15. |
Osim toga, EGSO skreće pozornost Komisije na činjenicu da znatan dio tekstilnog otpada koji nastaje ili se distribuira u Europi ne postaje otpad u Europi. Programom proširene odgovornosti proizvođača trebali bi se financirati troškovi izvoza tekstila i čišćenja onečišćenja (u zemljama globalnog juga) te poduprijeti uloga globalnog juga u kružnom gospodarstvu. |
16. |
Načelo „onečišćivač plaća” proizvođače obvezuje na razvijanje proizvoda i ambalaže koji se lako mogu reciklirati ili razgraditi u okolišu. To će utjecati i na održivi dizajn i razvoj inovativnih rješenja u svim fazama životnog ciklusa proizvoda. |
17. |
U okviru predloženog programa proširene odgovornosti proizvođači mogu preuzeti odgovornost za sakupljanje, recikliranje i pravilno zbrinjavanje svojih proizvoda. Time se smanjuje količina otpada i sve veća upotreba resursa za proizvodnju novih proizvoda. |
18. |
EGSO poziva oblikovatelje politika da uspostave kriterije eko-modulacije koji u obzir uzimaju i šire aspekte, posebno fazu uporabe proizvoda. Naknade bi trebale biti osmišljene tako da pružaju smislene poticaje za smanjenje proizvodnje, uz istodobno pružanje potpore zajednicama pogođenima izvozom tekstila, uklanjanje zabrinjavajućih tvari iz proizvoda i proizvodnje te otkrivanje informacija o lancu opskrbe i obujmu proizvodnje. EGSO ne može podržati sustave nagrađivanja koji ne pružaju prave poticaje za promjenu, već predlaže osmišljavanje programa poticaja i kazni koji će neizbježno dovesti do promjena u dizajnu (npr. poticaji za označavanje datuma proizvodnje ili za upotrebu tkanine ili pređe oporabljenih postupkom recikliranja kojim se od vlakana dobivaju jednakovrijedna vlakna; kazne za upotrebu sintetičkih ili problematičnih mješavina, ili proizvoda koji sadrže zabrinjavajuće tvari). |
19. |
Revidiranim procesima gospodarenja otpadom i recikliranja otpada stvorit će se nove mogućnosti zapošljavanja, npr. osoblje u postrojenjima za recikliranje i obradu otpada i radna mjesta stručnjaka za održivost. |
20. Područje primjene Direktive
21. |
Svi proizvođači i distributeri u predmetnom sektoru trebali bi podlijegati istim pravilima. Primjena jedinstvenog skupa pravila na prodavatelje koji posluju na internetskim platformama od posebne je važnosti i zaslužuje potporu. |
22. |
Primarni cilj mora biti sprečavanje nastanka otpada i prerada proizvoda na kraju životnog vijeka u skladu s hijerarhijom otpada. |
23. Ujednačena primjena načela „onečišćivač plaća”
24. |
Prijedlog u sadašnjem obliku ne bi na održivost potaknuo 88 % proizvođača, već bi financijski opteretio preostalih 12 %, koji ne bi plaćali samo za svoje proizvode, već i za proizvode preostalih 88 %. Prijedlogom se stoga krši načelo „onečišćivač plaća”. |
25. |
Isključivanje mikropoduzeća (krojača itd.) iz područja primjene Direktive moglo bi dovesti do problema s tržišnim natjecanjem, što bi predmetni sektor moglo gurnuti u sivu ekonomiju (restrukturiranje poduzeća). |
26. |
Postoji rizik da će se u budućnosti formulirati prijedlozi, među ostalim u okviru drugih programa proširene odgovornosti proizvođača, kako bi se pronašle rupe u zakonu koje koriste određenim proizvođačima. |
27. Preispitivanje otpada od tekstilnih proizvoda na kraju životnog vijeka
28. |
Kod tekstilnog otpada potrebna je dozvola za pripremu za ponovnu uporabu (postupak oporabe otpada) i moraju biti ispunjeni kriteriji za prestanak statusa otpada. Posebnu potporu zaslužuje cilj da se, uz održavanje i iskorištavanje kapaciteta postojećih dobrotvornih organizacija, prednost da sprečavanju i da se osigura da tekstilni proizvodi koji se mogu ponovno upotrijebiti ostanu u upotrebi i ne postanu otpad. |
29. |
Zakonodavni tekst treba pojasniti kako bi se osiguralo da tekstilna odjeća i obuća ne postanu otpad, već da ostanu unutar ciklusa kao proizvodi. Naime, čim postanu otpad, na njih se primjenjuje strogo reguliran i složen pravni sustav kojim se uređuje obrada otpada, u skladu s kojim se priprema za ponovnu uporabu (npr. šivanje, pranje i glačanje) može provoditi samo uz dozvole za gospodarenje otpadom, što nije realno. |
30. Prijedlog za napuštanje geografske raščlambe na razini NUTS 2 u istraživanjima
31. |
U nekoliko država članica EU-a sustavi gospodarenja otpadom djeluju na nacionalnoj razini ili na razini područja gospodarenja otpadom, tako da regionalni podaci na razini NUTS 2 nisu dostupni. |
32. |
EGSO poziva na to da se geografska raščlamba za prikupljanje podataka definira na razini država članica. |
33. Osiguravanje opstanka dobrotvornih organizacija
34. |
Dobrotvorne organizacije u praksi često prodaju odjeću pripremljenu za ponovnu uporabu i financiraju vlastite aktivnosti prihodima od te prodaje. U skladu s predloženim pravilima te prihode više ne bi imali jer bi se oni morali ponovno ulagati u program proširene odgovornosti proizvođača. To bi moglo ugroziti njihov opstanak. |
35. |
Prijedlogom direktive predviđa se sklapanje financijske nagodbe između dobrotvornih organizacija i programa proširene odgovornosti proizvođača u slučaju da dobrotvorne organizacije besplatno dobiveni tekstil i cipele ne proslijede dalje besplatno. EGSO poziva na uspostavu jasnih kriterija kad je riječ o upravljanju organizacijama za odgovornost proizvođača i načinu uključivanja socijalnih poduzeća. |
36. Sredstva kojima države članice raspolažu kako bi pravodobno ostvarile ciljeve i izbjegle postupke zbog povrede
37. |
Podizanje javne svijesti i drugi neobvezujući alati državama članicama ne pružaju dovoljna jamstva da će postići cilj utvrđen na razini stanovništva/kućanstava i izbjeći postupke zbog povrede. |
38. |
Država članica moći će u obzir uzeti stvarne kvantitativne referentne podatke i utvrditi mjere potrebne za postizanje smanjenja na razini kućanstava od 30 % u odnosu na te referentne vrijednosti tek kada na razini država članica budu poznati zajednička metodologija i minimalni zahtjevi u pogledu kvalitete za ujednačeno mjerenje količine otpada od hrane i kada Komisija donese odluku o odstupanju od referentne godine 2020. |
39. |
Čini se preuranjenim predvidjeti postupak zbog povrede prava pa EGSO predlaže da se to pitanje preispita u okviru preispitivanja predviđenog za 2027. |
40. Revizija pojmova i terminologije kako bi se osiguralo ujednačeno tumačenje zakonodavstva
41. |
Dio otpada od hrane (juhe, jogurt itd.) odbacuje se u zahode ili otpadne vode kućanstava pa se ne pojavljuju u podacima o otpadu jer se ispušta u otpadne vode. Poznavanje metodologije ključno je za određivanje obveza na razini država članica. |
42. |
Važno je naglasiti da su referentni podaci za 2020. rezultat prikupljanja podataka u državama članicama i da u obzir uzimaju količine otpada koji se kompostira (kompostiranje u kućanstvu i kolektivno kompostiranje) ili ispušta u otpadne vode, tj. ni u kom slučaju ne odražavaju strukturu podataka koji će se prikupljati na temelju buduće metodologije jer dio otpada ne napušta kućanstva (kompostiranje u kućanstvu) ili se zbrinjava na drugi način. |
43. |
Poznavanje metodologije ključno je za određivanje obveza na razini država članica. EGSO preporučuje da se u metodologiji u obzir uzme samo kruti komunalni otpad i da se kompostiranje definira kao ključan alat za doprinos kružnom gospodarstvu, jer ga smatra korektivnim metodološkim elementom u korist država članica. |
44. Smanjenje otpada od hrane trebalo bi se odnositi samo na otpad koji se može izbjeći, a količinu otpada koji se ne može izbjeći ne bi trebalo uzimati u obzir
45. |
U okviru prethodnih prikupljanja podataka, otpad od hrane koji se ne može izbjeći uključen je u statistička izvješća država članica o otpadu. |
46. |
Važno je u Direktivi precizirati da se dio otpada od hrane ne može izbjeći (npr. talog od kave, kora od voća ili pileće kosti). Količinu tih otpadaka nemoguće je smanjiti i oni će u svakom slučaju završiti kao otpatci. |
47. |
EGSO predlaže da se pri utvrđivanju polazne vrijednosti u referentnu razinu i cilj smanjenja uključi samo otpad od hrane koji se može izbjeći. Predloženim izmjenama nastoji se osigurati da se državama članicama koje otpad od hrane koji se može izbjeći mjere odvojeno od onoga koji se ne može izbjeći, omogući da za referentnu razinu mjerenja uzmu samo kategoriju otpada od hrane koji se može izbjeći. Istraživanja država članica pokazuju da će za kategoriju otpada koji se ne može izbjeći cilj smanjenja od 30 % do 2030. biti mnogo teže postići, što za sobom povlači mnoga pitanja. |
48. |
EGSO također predlaže da se procijeni količina otpada od hrane koji se kompostira kod kuće, upotrebljava za prehranu životinja i ispušta u kanalizaciju jer će u suprotnom biti nemoguće dobiti potpunu sliku o količini nastalog otpada od hrane iz kućanstava i načinima njegove oporabe ili odlaganja. |
49. |
EGSO napominje da je jedan od uzroka velike količine otpada od hrane kod potrošača nerazumijevanje razlike između isteka roka valjanosti („upotrijebiti do”) i minimalnog roka trajanja („najbolje upotrijebiti do”). Komisija je do prosinca 2022. trebala objaviti prijedlog revizije zakonodavstva o informiranju potrošača o hrani. Očekivalo se da će se tim prijedlogom izmijeniti pravila o označavanju datuma kako bi se poboljšala formulacija i prikaz i tako potaknulo bolje razumijevanje i upotreba tih informacija među potrošačima. EGSO je razočaran zbog toga što ta inicijativa, koja bi mogla doprinijeti smanjenju otpada od hrane na razini potrošača, još nije objavljena. |
50. |
Organizacije potrošača mogu imati ključnu ulogu u borbi protiv otpada od hrane jer potrošačima mogu pružati informacije i praktične savjete i tako im pomoći da promijene ponašanje i kod kuće bacaju manje hrane. EGSO preporučuje da se uvaže stručno znanje i uloga organizacija potrošača u obrazovanju potrošača o otpadu od hrane i njegovom smanjenju, među ostalim olakšavanjem „pristupa mogućnostima financiranja” iz članka 9.a stavka 1. točke (d). |
III. Amandmani na zakonodavni prijedlog
Amandman 1.
Uvodna izjava 17. mijenja se kako slijedi:
Prijedlog Komisije |
Amandman |
U skladu s načelom „onečišćivač plaća”, utvrđenom u članku 191. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ključno je da proizvođači koji na tržište Unije stavljaju određene tekstilne proizvode, proizvode povezane s tekstilom i obuću preuzmu odgovornost za gospodarenje tim proizvodima na kraju životnog vijeka, kao i za produljenje njihova životnog vijeka stavljanjem rabljenih tekstilnih proizvoda, proizvoda povezanih s tekstilom i obuće na raspolaganje na tržištu za ponovnu uporabu. Kako bi se provelo načelo „onečišćivač plaća”, primjereno je propisati obveze koje se odnose na gospodarenje otpadom za proizvođače tekstilnih proizvoda, proizvoda povezani s tekstilom i obuće, što obuhvaća sve izrađivače, uvoznike ili distributere koji, bez obzira na metodu prodaje, među ostalim i putem ugovora na daljinu kako su definirani u članku 2. točki 7. Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11), na profesionalnoj osnovi prvi put stavljaju te proizvode na raspolaganje na državnom području države članice pod svojim imenom ili žigom. Iz opsega proizvođača obuhvaćenih proširenom odgovornošću proizvođača trebalo bi isključiti mikropoduzeća i samozaposlene krojače koji izrađuju proizvode po mjeri s obzirom na njihovu manju ulogu na tržištu tekstila, kao i one koji stavljaju na tržište rabljene tekstilne proizvode, proizvode povezane s tekstilom i obuću ili proizvode dobivene od takvih rabljenih proizvoda ili otpada od tih proizvoda radi podupiranja ponovne uporabe, među ostalim popravkom, obnovom i recikliranjem s dodanom vrijednošću, pri čemu se određene funkcionalnosti izvornog proizvoda mijenjaju unutar Unije. |
U skladu s načelom „onečišćivač plaća”, utvrđenom u članku 191. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ključno je da proizvođači koji na tržište Unije stavljaju određene tekstilne proizvode, proizvode povezane s tekstilom i obuću preuzmu odgovornost za gospodarenje tim proizvodima na kraju životnog vijeka, kao i za produljenje njihova životnog vijeka stavljanjem rabljenih tekstilnih proizvoda, proizvoda povezanih s tekstilom i obuće na raspolaganje na tržištu za ponovnu uporabu. Kako bi se provelo načelo „onečišćivač plaća”, primjereno je propisati obveze koje se odnose na gospodarenje otpadom za proizvođače tekstilnih proizvoda, proizvoda povezani s tekstilom i obuće, što obuhvaća sve izrađivače, uvoznike ili distributere koji, bez obzira na metodu prodaje, među ostalim i putem ugovora na daljinu kako su definirani u članku 2. točki 7. Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11), na profesionalnoj osnovi prvi put stavljaju te proizvode na raspolaganje na državnom području države članice pod svojim imenom ili žigom. |
Amandman 2.
Članak 1. stavak 2. mijenja se kako slijedi:
Prijedlog Komisije |
Amandman |
||||
|
|
Obrazloženje za amandmane 1. i 2.
U vezi s preporukom br. 2. Prijedlog u sadašnjem obliku ne bi na održivost potaknuo 88 % proizvođača, već bi financijski opteretio preostalih 12 %, koji ne bi plaćali samo za svoje proizvode, već i za proizvode preostalih 88 %. Prijedlogom se stoga krši načelo „onečišćivač plaća”.
Isključivanje mikropoduzeća (krojača itd.) iz područja primjene Direktive moglo bi dovesti do problema s tržišnim natjecanjem, što bi predmetni sektor moglo gurnuti u sivu ekonomiju (restrukturiranje poduzeća).
Postoji rizik da će se u budućnosti formulirati prijedlozi, među ostalim u okviru drugih programa proširene odgovornosti proizvođača, kako bi se pronašle rupe u zakonu koje koriste određenim proizvođačima.
Amandman 3.
Članak 22.d mijenja se kako slijedi:
Prijedlog Komisije |
Amandman |
||||
|
|
||||
|
Također, države članice osiguravaju da se rabljeni tekstilni proizvodi, proizvodi povezani s tekstilom i obuća ne smatraju otpadom; zahtjevi za upis u registar ili dozvolu iz ove Direktive ne primjenjuju se na njih tijekom pripreme za ponovnu uporabu. |
||||
Kad je riječ o tekstilnim proizvodima koji nisu proizvodi navedeni u Prilogu IV.c, kao i neprodanim tekstilnim proizvodima, proizvodima povezanima s tekstilom i obući navedenima u Prilogu IV.c, države članice osiguravaju da se različite frakcije tekstilnih materijala i tekstilnih predmeta drže odvojenima u trenutku nastanka otpada ako odvajanje olakšava naknadnu ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu ili recikliranje, uključujući recikliranje vlakana u vlakna ako to omogućuje tehnološki napredak. |
Kad je riječ o tekstilnim proizvodima koji nisu proizvodi navedeni u Prilogu IV.c, kao i neprodanim tekstilnim proizvodima, proizvodima povezanima s tekstilom i obući navedenima u Prilogu IV.c, države članice osiguravaju da se različite frakcije tekstilnih materijala i tekstilnih predmeta drže odvojenima u trenutku nastanka otpada ako odvajanje olakšava naknadnu ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu ili recikliranje, uključujući recikliranje vlakana u vlakna ako to omogućuje tehnološki napredak. |
Obrazloženje
U vezi s preporukom br. 3. Za tekstilni otpad potrebna je dozvola za pripremu za ponovnu uporabu (postupak oporabe otpada) i moraju biti ispunjeni kriteriji za prestanak statusa otpada. Posebnu potporu zaslužuje cilj da se, uz održavanje i iskorištavanje kapaciteta postojećih dobrotvornih organizacija, prednost da sprečavanju i da se osigura da tekstilni proizvodi koji se mogu ponovno upotrijebiti ostanu u upotrebi i ne postanu otpad.
Zakonodavni tekst treba pojasniti kako bi se osiguralo da tekstilna odjeća i obuća ne postanu otpad, već da ostanu unutar ciklusa kao proizvodi. Naime, čim postanu otpad, na njih se primjenjuje strogo reguliran i složen pravni sustav kojim se uređuje obrada otpada, u skladu s kojim se priprema za ponovnu uporabu (npr. šivanje, pranje i glačanje) može provoditi samo uz dozvole za gospodarenje otpadom, što nije realno.
Amandman 4.
Uvodna izjava 24. mijenja se kako slijedi:
Prijedlog Komisije |
Amandman |
[…] Kako bi se provjerila i poboljšala djelotvornost mreže za sakupljanje i informativnih kampanja, trebalo bi barem na razini NUTS 2 provoditi redovita istraživanja sastava sakupljenog miješanog komunalnog otpada da bi se utvrdila količina otpadnog tekstila i obuće u njima. Osim toga, organizacije za kontrolu odgovornosti proizvođača trebale bi izračunavati i objavljivati informacije o učinkovitosti sustava odvojenog sakupljanja i postignutoj godišnjoj stopi odvojenog sakupljanja. |
[…] Kako bi se provjerila i poboljšala djelotvornost mreže za sakupljanje i informativnih kampanja, trebalo bi barem na razini NUTS 2 – i to zajedničkom metodologijom, kako bi se na razini država članica primjenjivala ista pravila – provoditi redovita istraživanja sastava sakupljenog miješanog komunalnog otpada da bi se utvrdila količina otpadnog tekstila i obuće u njima. Osim toga, organizacije za kontrolu odgovornosti proizvođača trebale bi izračunavati i objavljivati informacije o učinkovitosti sustava odvojenog sakupljanja i postignutoj godišnjoj stopi odvojenog sakupljanja. |
Obrazloženje
U vezi s preporukom br. 5. U nekoliko država članica EU-a sustavi gospodarenja otpadom djeluju na nacionalnoj razini ili na razini područja gospodarenja otpadom, tako da regionalni podaci na razini NUTS 2 nisu dostupni.
Amandman 5.
Članak 22.c mijenja se kako slijedi:
Prijedlog Komisije |
Amandman |
||||
|
|
||||
[…] |
[…] |
||||
|
|
||||
[…] |
[…] |
Obrazloženje
U vezi s preporukom br. 5. Dobrotvorne organizacije u praksi često prodaju odjeću pripremljenu za ponovnu uporabu i financiraju vlastite aktivnosti prihodima od te prodaje. U skladu s predloženim pravilima ti bi se prihodi morali ponovno ulagati u program proširene odgovornosti proizvođača. To bi moglo ugroziti njihov opstanak.
Predlaže se da se u vezi s tim prihodom predvidi iznimka za dobrotvorne (neprofitne) organizacije. Stoga ne bi trebalo sklopiti financijsku nagodbu između programa proširene odgovornosti proizvođača i dobrotvornih organizacija u slučaju da dotične organizacije besplatno dobiveni tekstil i cipele ne proslijede dalje besplatno.
Amandman 6.
Članak 9.a mijenja se kako slijedi:
Prijedlog Komisije |
Amandman |
||||
|
|
Obrazloženje
U vezi s preporukom br. 7. Poznavanje metodologije ključno je za određivanje obveza na razini država članica. EGSO preporučuje da se u metodologiji u obzir uzima samo kruti komunalni otpad i da se kompostiranje definira kao ključan alat za doprinos kružnom gospodarstvu i da ga se smatra korektivnim metodološkim elementom u korist država članica.
Amandman 7.
Uvodna izjava 9. mijenja se kako slijedi:
Prijedlog Komisije |
Amandman |
||||
|
|
Amandman 8.
Uvodna izjava 13. mijenja se kako slijedi:
Prijedlog Komisije |
Amandman |
||||
|
|
Amandman 9.
Uvodna izjava 36. mijenja se kako slijedi:
Prijedlog Komisije |
Amandman |
||||
|
|
Amandman 10.
Povezano s 9. preporukom
Članak 9.a mijenja se kako slijedi:
Prijedlog Komisije |
Amandman |
||||
Sprečavanje nastanka otpada od hrane |
Sprečavanje nastanka otpada od hrane |
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
Države članice osiguravaju da svi relevantni dionici u lancu opskrbe budu uključeni razmjerno svojem kapacitetu i ulozi u sprečavanju nastanka otpada od hrane u lancu opskrbe hranom, pri čemu nastoje spriječiti nerazmjeran učinak na mala i srednja poduzeća. |
Države članice osiguravaju da svi relevantni dionici u lancu opskrbe budu uključeni razmjerno svojem kapacitetu i ulozi u sprečavanju nastanka otpada od hrane koji se može izbjeći u lancu opskrbe hranom, pri čemu nastoje spriječiti nerazmjeran učinak na mala i srednja poduzeća. |
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
Obrazloženje za amandmane 7., 8., 9. i 10.
U vezi s preporukama br. 8. i 9. U okviru prethodnih prikupljanja podataka, otpad od hrane koji se ne može izbjeći uključen je u izvješća država članica o otpadu. Važno je u Direktivi precizirati da se dio otpada od hrane ne može izbjeći (npr. kora od voća ili pileće kosti – taj se otpad ne može ni izbjeći ni spriječiti, ali se naravno može upotrijebiti, npr. kompostiranjem). Količinu tih otpadaka nemoguće je smanjiti i oni će u svakom slučaju završiti kao otpatci. Predlaže se da se polazna vrijednost i cilj smanjenja utvrde samo za otpad od hrane koji se može izbjeći.
Bruxelles, 25. listopada 2023.
Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Oliver RÖPKE
(1) Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu” (COM(2018) 28 final) i „Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ i izmjenama Direktive 2009/16/EZ i Direktive 2010/65/EU” (COM(2018) 33 final – 2018/0012 (COD)) (SL C 283, 10.8.2018., str. 61.).
(11) Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 304, 22.11.2011., str. 64.).
(11) Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 304, 22.11.2011., str. 64.).
PRILOG
Sljedeći su amandmani odbijeni tijekom rasprave premda su dobili barem četvrtinu glasova (pravilo 74. stavak 3. Poslovnika):
AMANDMAN 2.
NAT/907 – Revizija Okvirne direktive EU-a o otpadu
Točka 3.
Izmijeniti kako slijedi:
Mišljenje Stručne skupine |
Amandman |
kad je riječ o obvezi plaćanja naknada u okviru proširene odgovornosti proizvođača, predlaže da se preispita stajalište prema kojem zaštita mikropoduzeća ima prednost pred načelom „onečišćivač plaća”. Načelo proširene odgovornosti proizvođača zasniva se na činjenici da je proizvođač odgovoran za cijeli životni ciklus svog proizvoda i trebalo bi uključivati socijalnu uvjetovanost; |
Načelo proširene odgovornosti proizvođača zasniva se na činjenici da je proizvođač odgovoran za cijeli životni ciklus svog proizvoda i trebalo bi uključivati socijalnu uvjetovanost; |
Obrazloženje
Svrha je amandmana dosljedno osigurati uključivanje načela „počnimo od malih”, koje se opetovano ističe u mišljenjima EGSO-a i o kojem Europska komisija vodi računa u svojem prijedlogu.
AMANDMAN 3.
NAT/907 – Revizija Okvirne direktive EU-a o otpadu
Točka 23.
Izbrisati točku:
Mišljenje Stručne skupine |
Amandman |
Ujednačena primjena načela „onečišćivač plaća” |
|
Obrazloženje
Svrha je amandmana spriječiti da se europski MMSP-ovi nepošteno okarakteriziraju kao neusklađeni sa zahtjevima za zaštitu okoliša i održivog razvoja, osigurati usklađenost s prethodno izraženim stajalištem EGSO-a (da MMSP-ovi ne bi trebali snositi isti teret kao velika poduzeća) koje Odbor zagovara u različitim mišljenjima i voditi računa o paketu olakšica za MSP-ove.
AMANDMAN 4.
NAT/907 – Revizija Okvirne direktive EU-a o otpadu
Točka 24.
Izbrisati točku:
Mišljenje Stručne skupine |
Amandman |
Prijedlog u sadašnjem obliku ne bi na održivost potaknuo 88 % proizvođača, već bi financijski opteretio preostalih 12 %, koji ne bi plaćali samo za svoje proizvode, već i za proizvode preostalih 88 %. Prijedlogom se stoga krši načelo „onečišćivač plaća”. |
|
Obrazloženje
Svrha je amandmana spriječiti da se europski MMSP-ovi nepošteno okarakteriziraju kao neusklađeni sa zahtjevima za zaštitu okoliša i održivim razvojem, osigurati usklađenost s prethodno izraženim stajalištem EGSO-a (da MMSP-ovi ne bi trebali snositi isti teret kao velika poduzeća) koje Odbor zagovara u nizu mišljenja i voditi računa o paketu olakšica za MSP-ove.
AMANDMAN 5.
NAT/907 – Revizija Okvirne direktive EU-a o otpadu
Točka 25.
Izbrisati točku:
Mišljenje Stručne skupine |
Amandman |
Isključivanje mikropoduzeća (krojača itd.) iz područja primjene Direktive moglo bi dovesti do problema s tržišnim natjecanjem, što bi predmetni sektor moglo gurnuti u sivu ekonomiju (restrukturiranje poduzeća). |
|
Obrazloženje
Svrha je amandmana spriječiti da se europski MMSP-ovi nepošteno okarakteriziraju kao neusklađeni sa zahtjevima za zaštitu okoliša i održivim razvojem, osigurati usklađenost s prethodno izraženim stajalištem EGSO-a (da MMSP-ovi ne bi trebali snositi isti teret kao velika poduzeća) koje Odbor zagovara u nizu mišljenja i voditi računa o paketu olakšica za MSP-ove.
AMANDMAN 6.
NAT/907 – Revizija Okvirne direktive EU-a o otpadu
Točka 26.
Izbrisati točku:
Mišljenje Stručne skupine |
Amandman |
Postoji rizik da će se u budućnosti formulirati prijedlozi, među ostalim u okviru drugih programa proširene odgovornosti proizvođača, kako bi se pronašle rupe u zakonu koje koriste određenim proizvođačima. |
|
Obrazloženje
Svrha je amandmana spriječiti da se europski MMSP-ovi nepošteno okarakteriziraju kao neusklađeni sa zahtjevima za zaštitu okoliša i održivim razvojem, osigurati usklađenost s prethodno izraženim stajalištem EGSO-a (da MMSP-ovi ne bi trebali snositi isti teret kao velika poduzeća) koje Odbor zagovara u nizu mišljenja i voditi računa o paketu olakšica za MSP-ove.
AMANDMAN 7.
NAT/907 – Revizija Okvirne direktive EU-a o otpadu
Poglavlje III. amandman 1.
Izbrisati Amandman 1.
Prijedlog Komisije |
U skladu s načelom „onečišćivač plaća”, utvrđenom u članku 191. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ključno je da proizvođači koji na tržište Unije stavljaju određene tekstilne proizvode, proizvode povezane s tekstilom i obuću preuzmu odgovornost za gospodarenje tim proizvodima na kraju životnog vijeka, kao i za produljenje njihova životnog vijeka stavljanjem rabljenih tekstilnih proizvoda, proizvoda povezanih s tekstilom i obuće na raspolaganje na tržištu za ponovnu uporabu. Kako bi se provelo načelo „onečišćivač plaća”, primjereno je propisati obveze koje se odnose na gospodarenje otpadom za proizvođače tekstilnih proizvoda, proizvoda povezani s tekstilom i obuće, što obuhvaća sve izrađivače, uvoznike ili distributere koji, bez obzira na metodu prodaje, među ostalim i putem ugovora na daljinu kako su definirani u članku 2. točki 7. Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11), na profesionalnoj osnovi prvi put stavljaju te proizvode na raspolaganje na državnom području države članice pod svojim imenom ili žigom. Iz opsega proizvođača obuhvaćenih proširenom odgovornošću proizvođača trebalo bi isključiti mikropoduzeća i samozaposlene krojače koji izrađuju proizvode po mjeri s obzirom na njihovu manju ulogu na tržištu tekstila, kao i one koji stavljaju na tržište rabljene tekstilne proizvode, proizvode povezane s tekstilom i obuću ili proizvode dobivene od takvih rabljenih proizvoda ili otpada od tih proizvoda radi podupiranja ponovne uporabe, među ostalim popravkom, obnovom i recikliranjem s dodanom vrijednošću, pri čemu se određene funkcionalnosti izvornog proizvoda mijenjaju unutar Unije. |
Mišljenje Stručne skupine |
Amandman |
U skladu s načelom „onečišćivač plaća”, utvrđenom u članku 191. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ključno je da proizvođači koji na tržište Unije stavljaju određene tekstilne proizvode, proizvode povezane s tekstilom i obuću preuzmu odgovornost za gospodarenje tim proizvodima na kraju životnog vijeka, kao i za produljenje njihova životnog vijeka stavljanjem rabljenih tekstilnih proizvoda, proizvoda povezanih s tekstilom i obuće na raspolaganje na tržištu za ponovnu uporabu. Kako bi se provelo načelo „onečišćivač plaća”, primjereno je propisati obveze koje se odnose na gospodarenje otpadom za proizvođače tekstilnih proizvoda, proizvoda povezani s tekstilom i obuće, što obuhvaća sve izrađivače, uvoznike ili distributere koji, bez obzira na metodu prodaje, među ostalim i putem ugovora na daljinu kako su definirani u članku 2. točki 7. Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11) , na profesionalnoj osnovi prvi put stavljaju te proizvode na raspolaganje na državnom području države članice pod svojim imenom ili žigom. |
|
Obrazloženje
Prijedlog Komisije ne treba mijenjati.
AMANDMAN 8.
NAT/907 – Revizija Okvirne direktive EU-a o otpadu
Poglavlje III. amandman 2. i obrazloženja za Amandmane 1. i 2.
Izbrisati Amandman 2. i obrazloženja za Amandmane 1. i 2.
Prijedlog Komisije |
||||
|
Mišljenje Stručne skupine |
Amandman |
||||
|
|
Obrazloženje
Prijedlog Komisije ne treba mijenjati.
Rezultat glasanja o amandmanima u paketu:
Za: |
72 |
Protiv: |
113 |
Suzdržani: |
11 |
(11) Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 304, 22.11.2011., str. 64.).
(11) Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 304, 22.11.2011., str. 64.).
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/888/oj
ISSN 1977-1088 (electronic edition)