Objava jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te upućivanja na objavu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina

(2022/C 293/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od dva mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Corrèze”

PDO-FR-02407

Datum podnošenja zahtjeva: 20.12.2017.

1.   Naziv koji je potrebno upisati u registar

Corrèze

2.   Država članica

Francuska

3.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

4.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

15.	Vino od prosušenog grožđa

5.   Opis vina

1.   Mirna crna vina

KRATAK OPIS

Ta su vina najčešće rubin-crvene do granatnocrvene boje s ljubičastim odsjajem. Vrlo su izraženih aroma među kojima prevladava aroma crvenog voća u kombinaciji s pikantnim notama. Svježeg su i uravnoteženog okusa. Pri dozrijevanju u drvenim bačvama razvijaju svilenkaste tanine i složene arome: u odležanim vinima to su note tartufa, a u mlađim vinima prepržene note i note vanilije. Ta su vina prvenstveno krasan izričaj sorte cabernet franc N, koja se ponekad miješa s dodatnim sortama kao što su cabernet-sauvignon N i merlot N koje vinima daju aromatsku složenost i jačinu. U njima se može uživati dok su mlada, ali se isplati pričekati do pet godina i tada ih kušati.

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost tih vina iznosi 11 %.

Njihov sadržaj fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) iznosi najviše 4 g/l.

Ukupna volumna alkoholna jakost vina nakon pojačavanja ne premašuje 12,5 %.

Malolaktična fermentacija obvezna je za ta vina, u kojima sadržaj jabučne kiseline iznosi najviše 0,4 g/l.

Druga analitička svojstva u skladu su s pravilima utvrđenima propisima Zajednice.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja ukupna kiselost	u miliekvivalentima po litri
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

2.   Mirna suha bijela vina

KRATAK OPIS

Suha bijela vina, koja se proizvode samo od sorte chenin B, općenito su blijedožute boje i zlatnog odsjaja. To su iznimno aromatska vina s cvjetnim notama i notama bijelog voća, a ponekad i s aromama meda. Svježeg su i voćnog te živahnog i jakog okusa s dugotrajnim završnim okusom s cvjetnim i mineralnim notama.

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost tih vina iznosi 10 %.

Njihov sadržaj fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) iznosi najviše 4 g/l. Taj sadržaj može dosegnuti 9 g/l pod uvjetom da ukupna kiselost izražena u gramima vinske kiseline po litri nije za više od 2 g niža od sadržaja neprevrelog šećera.

Ukupna volumna alkoholna jakost vina nakon pojačavanja ne premašuje 12,5 %.

Druga analitička svojstva u skladu su s pravilima utvrđenima propisima Zajednice.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja ukupna kiselost	u miliekvivalentima po litri
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

3.   Vina s tradicionalnim nazivom „vin de paille”

KRATAK OPIS

Ta se vina proizvode od grožđa koje se nije sušilo na vinovoj lozi, od sorti cabernet franc N, cabernet-sauvignon N, chardonnay B, merlot N i sauvignon B, te imaju visok prirodni sadržaj neprevrelog šećera. Boje su starog zlata do jantarne boje. U mirisu prevladavaju note prezrelog voća, vrlo snažne arome suhog ili kandiranog voća, a ponekad se osjeti i blaga natruha vina rancio. Isprva su blagog okusa, koji zatim postaje živahan i dugotrajan. Nakon prešanja najmanja prirodna volumna alkoholna jakost tih vina iznosi 18 %, a najmanji sadržaj šećera 320 g/l. Najmanja stvarna volumna alkoholna jakost tih vina iznosi 12,5 %, a sadržaj fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) iznosi najmanje 68 g/l. U proizvodnji tih vina zabranjeno je pojačavanje ili tehnike koncentracije kao što je kriokoncentracija odnosno upotreba peći ili komora za isušivanje. Ta vina dozrijevaju najkasnije do 15. studenoga treće godine nakon berbe, a u tom razdoblju barem 18 mjeseci moraju dozrijevati u drvenim bačvama.

Taj je proizvod obuhvaćen kategorijom 15 „Vino od prosušenog grožđa” iz Uredbe br. 1308/2013.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja ukupna kiselost	u miliekvivalentima po litri
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	30
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	300

6.   Postupci proizvodnje vina

a.   Osnovni enološki postupci

Postupak uzgoja

Najmanja gustoća nasada na česticama iznosi 4 000 trsova po hektaru.

Svaki trs zauzima najveću površinu od 2,50 m2. Ta se najveća površina dobiva množenjem udaljenosti između redova s razmakom između trsova.

Razmak između redova vinove loze ne smije biti veći od 2,50 m, a razmak između trsova u istom redu iznosi najmanje 0,85 m.

Ta se odredba ne primjenjuje na vinovu lozu zasađenu na terasama. Čestica s terasastim nasadima vinove loze znači čestica koje je posebno prilagođena postojećem nagibu zemljišta prije sadnje vinove loze. Zbog toga među nasadima ne postoje uobičajeni razmaci te između dvije razine ne mogu proći mehanički strojevi. Na česticama vinove loze zasađenima na terasama trsovi u istom redu udaljeni su između 0,80 metara i 1 metra.

Rezidba se obavlja najkasnije prije fenološke faze E, tj. kada se iz prva dva pupa razviju tri lista.

Vinova loza reže se na jednostruki ili dvostruki Guyot ili kordonac Royat s jednim ili dva kraka.

Pri rezidbi ne smije se ostaviti više od 16 pupova po trsu.

Pri zametanju (27. faza Lorenzove skale) broj rodnih izbojaka po trsu ne prelazi 12.

1.   Posebne odredbe o berbi

Postupak uzgoja

Vina s tradicionalnim nazivom „vin de paille” proizvode se od ručno ubranog grožđa.

2.   Posebne odredbe o vinima s tradicionalnim nazivom „Vin de paille”

Poseban enološki postupak

Grožđe koje se upotrebljava za proizvodnju tih vina suši se barem šest tjedana na rešetkama ili na podlozi od slame, u posebnim prostorijama s prirodnom ili mehaničkom ventilacijom. U potonjem je slučaju ventilacija uvijek podešena na temperaturu vanjskog zraka, koji se može odvlažiti hladnim i suhim zrakom.

Ta vina dozrijevaju najkasnije do 15. studenoga treće godine nakon berbe, a u tom razdoblju barem 18 mjeseci moraju dozrijevati u drvenim bačvama.

b.   Najveći prinosi

1.   Mirna crna vina

60 hektolitara po hektaru

2.   Mirna suha bijela vina

65 hektolitara po hektaru

3.   Vina s tradicionalnim nazivom „Vin de paille”

24 hektolitra po hektaru

7.   Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja i razvoj vina odvijaju se na području sljedećih općina u departmanu Corrèze:

Allassac, Beaulieu-sur-Dordogne, Bilhac, Branceilles, Brivezac, La Chapelle-aux-Saints, Chauffour-sur-Vell, Collonges-la-Rouge, Curemonte, Donzenac, Ligneyrac, Marcillac-la-Croze, Meyssac, Noailhac, Nonards, Puy-d’Arnac, Queyssac-les-Vignes, Saillac, Saint-Bazile-de-Meyssac, Saint-Julien-Maumont, Sioniac, Turenne, Végennes i Voutezac.

Za tradicionalni naziv „Vin de paille” berba grožđa, sušenje, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina odvijaju se na području sljedećih općina u departmanu Corrèze:

Beaulieu-sur-Dordogne, Bilhac, Branceilles, Brivezac, La Chapelle-aux-Saints, Chauffour-sur-Vell, Collonges-la-Rouge, Curemonte, Ligneyrac, Marcillac-la-Croze, Meyssac, Noailhac, Nonards, Puy-d’Arnac, Queyssac-les-Vignes, Saillac, Saint-Bazile-de-Meyssac, Saint-Julien-Maumont, Sioniac, Turenne i Végennes.

8.   Glavne sorte vinove loze

Cabernet franc N

Cabernet-Sauvignon N

Chardonnay B

Chenin B

Merlot N

Sauvignon B – Sauvignon blanc

9.   Opis povezanosti

Zemljopisno područje ZOI-ja „Corrèze” na jugozapadu departmana Corrèze smješteno je u podnožju kotlina Brive i Meyssac. Na krajnjem istoku proteže se obroncima Središnjeg masiva, na zapadu brežuljcima regije Périgord i vapnenačkom visoravni Martel, dok na jugu graniči s rijekom Dordogne.

Zbog geomorfologije i klime departmana Corrèze položaj vinograda izrazito je ograničen. Samo su kotline Brive i Meyssac po svojoj izloženosti, topografiji i nadmorskoj visini pogodne za uzgoj vinove loze. U ovoj regiji, koja je na niskoj nadmorskoj visini i dobro zaštićena, klima je umjerena i blaga, što je u suprotnosti s kontinentalnijom klimom visoravni regije Limousin. Ljeta su vruća, a zime umjereno hladne. Količina padalina dobro je raspoređena tijekom godine te u prosjeku iznosi od 800 do 900 mm. Ta oceanska klima, nekih godina popraćena slabim kišnim jesenskim razdobljima niskog tlaka koja dolaze iz Akvitanije ili, suprotno tome, toplim i vrlo sunčanim kasnim jesenima, pogodna je za proizvodnju kvalitetnih vina. Za vinogradarstvo su u pedološkom smislu povoljna samo smeđa tla na laporastom vapnencu ili pješčenjaku na jugu kotline Meyssac te tla na vertikalnom škriljevcu na sjeveru kotline Brive. Vinogradi se uglavnom nalaze na nadmorskoj visini od 150 do 300 m. Iznad 320 m nadmorske visine, odnosno sjeverno od rasjeda Meyssac, Donzenac i Juillac, vino se više ne proizvodi na kristalnoj podlozi.

Zasađena na najboljim vinogradarskim zemljištima, vinova loza uzgaja se u skladu sa strogim pravilima o gustoći, rezidbi, sustavu brajdi, visini lišća i prinosu, ovisno o vrsti vina koje se proizvodi, kako bi se postigla najbolja koncentracija i aromatska izražajnost različitih proizvedenih vina.

Crna vina sa ZOI-jem „Corrèze” uglavnom se dobivaju od sorte cabernet franc N koja, na glinovito-vapnenačkim tlima pogodnima za rast tartufa, lisnatom škriljevcu ili sedimentnim tlima, omogućuje proizvodnju vina rubin-crvene do granatnocrvene boje s ljubičastim odsjajem, u kojem prevladavaju arome crvenog voća u kombinaciji s pikantnim notama. Dodatne sorte merlot N i cabernet-sauvignon N mogu mješavini pružiti dodatnu strukturu i aromatsku složenost.

Vina s dodatnim zemljopisnim nazivom Coteaux de la Vézère proizvode se na lisnatim škriljevcu na brežuljcima Vézère na sjeveru regije Brive, zbog čega crna vina sorte cabernet franc N imaju posebna svojstva, odnosno rubin-crvene su boje te se odlikuju složenim aromama crvenog i crnog bobičastog voća. Jedino se na tom području suha bijela vina proizvode samo od sorte chenin B, što rezultira vinima cvjetnih nota i nota bijelog voća.

Grožđe za proizvodnju vina pod nazivom „vin de paille” tradicionalno se uzgaja na glinovito-vapnenačkim tlima kotline Meyssac, gdje su klimatski uvjeti za tu praksu posebno povoljni u jesen. Za proizvodnju tog vina ključne su geomorfologija i mikroklima tog područja, a pogotovo sedimentna tla u podnožju kristalnog masiva, potpuna izloženosti jugu i blag utjecaj oceanske klime. To područje proizvodnje jedinstvena je cjelina koja se lokalno naziva „Riviera Limousine” (Limuzinska rivijera) te je pogodna za razvoj mekoće tog vina boje starog zlata do jantarne boje, s aromama suhog ili kandiranog voća. Prirodnu provjetrenost i blage jesenske klimatske uvjete koji su povoljni za prirodno sušenje voća to područje duguje svojem položaju poluokruženom brežuljcima podno planinskog krajolika regije Limousin koji se na jugu uzdižu nad rijekom Dordogne. Sušenje voća i biljaka dio su dugogodišnje tradicije u toj regiji Bas-Limousin. U kotlini Meyssac raširena je proizvodnja oraha sa ZOI-jem „Noix du Périgord”. Regija je u prošlom stoljeću bila i važan proizvođač duhana s praksom sušenja. François Planchard de la Greze opisao je 1821. kako se proizvodi „vin de paille”. Pritom je pojasnio da se grožđe ubrano nakon rose prostire na slamu ili vrlo čistom podu. Sredinom prosinca s grožđa se uklanjaju peteljke te se ono preša. Ta drevna tradicija proizvodnje slatkog vina jedinstvenih karakteristika održala se tijekom vremena unatoč smanjenju broja vinograda u prošlom stoljeću.

Iako su vinogradarske tradicije gotovo obustavljene tijekom cijelog stoljeća zbog filoksere, značajno je da se na dvama vinogradarskim područjima u departmanu Corrèze skupina strastvenih ljudi okupila oko zajedničkog projekta kako bi oživjela njihovu staru slavu. Kvaliteta vina i otpornost vinograda u kojima se ta vina proizvode proizvod su znanja i iskustva te angažmana tih ljudi. Vinogradari su prilagođavanjem sorti i praksi području razvili visokokvalitetne komplementarne proizvode kojima se oživljava nekadašnji ugled te regije.

10.   Osnovni dodatni uvjeti

Tradicionalni izraz „vin de paille”

Pravni okvir:

Zakonodavstvo EU-a

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Nazivu oznake može se dodati tradicionalni naziv „vin de paille” za vina koja ispunjavaju uvjete proizvodnje utvrđene za tu vrstu vina.

Dodatni zemljopisni nazivi

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Nakon naziva oznake može slijediti zemljopisni naziv „Coteaux de la Vézère” za vina koja ispunjavaju uvjete proizvodnje utvrđene za taj dodatni zemljopisni naziv.

Za dodatni zemljopisni naziv „Coteaux de la Vézère” berba grožđa, proizvodnja i razvoj vina odvijaju se na području sljedećih općina u departmanu Corrèze: Allassac, Donzenac i Voutezac.

Upućivanje na objavu specifikacije

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-ffb5421f-1d52-4f8c-b484-b5a93270c83d

---

(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.