Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2022/C 88/08)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI JEDINSTVENOG DOKUMENTA

„Saint-Estèphe”

PDO-FR-A0178-AM01

Datum obavijesti: 26. studenoga 2021..

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Službeni zemljopisni šifrarnik

Općine zemljopisnog područja i područja u neposrednoj blizini ažurirane su u skladu sa službenim zemljopisnim šifrarnikom.

Opseg područja ostao je isti.

Mijenjaju se točke 6. i 9. jedinstvenog dokumenta.

2.   Definirano područje čestice

Na popis sjednica nadležnog nacionalnog odbora koji je odobrio razgraničenja čestica dodan je datum 3. lipnja 2021.

Cilj je te izmjene dodati datum na koji je nacionalno nadležno tijelo odobrilo izmjenu razgraničenog područja čestice unutar zemljopisnog područja proizvodnje. Razgraničenje čestica provodi se utvrđivanjem čestica unutar zemljopisnog područja proizvodnje koje su pogodne za proizvodnju vina s predmetnom zaštićenom oznakom izvornosti.

Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.

3.   kretanje između ovlaštenih skladišta

U poglavlju 1. odjeljku IX. briše se točka 5. podtočka (b) koja se odnosi na datum početka kretanja vina između ovlaštenih skladišta.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

4.   Prijelazne mjere

Iz specifikacije proizvoda povučene su prijelazne mjere čije je trajanje isteklo.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

5.   Upućivanje na nadzorno tijelo

Tekst upućivanja na kontrolno tijelo revidiran je kako bi se uskladio s drugim specifikacijama proizvoda s oznakama zemljopisnog podrijetla. Riječ je samo o izmjeni teksta. Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv

Saint-Estèphe

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla:

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.   Opis vina

KRATAK OPIS

Riječ je o mirnim crnim vinima

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina iznosi 11 % te ukupna volumna alkoholna jakost nakon pojačavanja ne premašuje 13,5 %.

Svaka serija vina koje se stavlja na tržište ima:

—	sadržaj jabučne kiseline od najviše 0,30 g/l,

—	sadržaj fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) od najviše 2 g/l.

—

u rasutom stanju, udio hlapljivih kiselina od najviše 13,26 miliekvivalenata po litri, odnosno 0,79 g/l izraženo u octenoj kiselini (0,65 g/l izraženo u H2SO4) do 31. srpnja godine koja slijedi nakon godine berbe, a nakon tog datuma najviše 16,33 miliekvivalenata po litri, odnosno 0,98 g/l izraženo u octenoj kiselini (0,80 g/l izraženo u H2SO4).

Ukupna kiselost i ukupni sadržaj sumporova dioksida utvrđeni su propisima Unije. Ta su vina intenzivne crvene boje. Najčešće potječu od mješavina u kojima prevladava sorta cabernet-sauvignon N. Ta sorta vinima daje stabilnu punoću i bogatu taninsku strukturu. Zahvaljujući sorti merlot N, pikantne note često su nadopunjene notama bobičastog voća. Struktura i složenost naglašene su sortama cabernet franc N ili petit-verdot N, koji vinu može dati svježinu u godinama kada grožđe dosegne visoki stupanj zrelosti. Ta puna i jaka vina moraju dozrijevati nekoliko godina da bi bila zaokružena, voćna i profinjena.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5.   Enološki postupci

5.1.   Posebni enološki postupci

1.   Poseban enološki postupak

Reduktivne tehnike pojačavanja vina dopuštene su uz ograničenje stope koncentracije od 15 %.

Vina nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13,5 %.

Uz prethodno navedene odredbe, u pogledu enoloških postupaka u proizvodnji vina potrebno je poštovati obveze utvrđene na razini Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

2.   Postupak uzgoja

a)   Gustoća sadnje

—	Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 7 000 trsova po hektaru.

—	Razmak između redova ne smije biti veći od 1,50 metara, a razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 0,80 metara.

b)   Pravila o rezidbi

—	Rezidba se obavlja najkasnije u fazi širenja lišća (9. faza Lorenzove skale za praćenje godišnjeg biološkog ciklusa).

—

Vinova loza obrezuje se u skladu sa sljedećim tehnikama s najviše 12 pupova po trsu: — duga rezidba „médoc” ili kratka i duga rezidba, pri čemu trs može imati dva kraka s najviše četiri pupa po kraku za sorte cot N, cabernet-sauvignon N, merlot N i petit verdot N, odnosno najviše pet pupova po kraku za sorte cabernet franc N i carmenère N. Prigojni reznik reže se na dva pupa po kraku, — kratka rezidba u dvostrukom kordoncu ili rezidba na četiri kraka u lepezu.

c)   Navodnjavanje

Navodnjavanje tijekom sezone uzgoja vinove loze može se odobriti u skladu s odredbama Zakonika o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

5.2.   Najveći prinosi

1.	63 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina odvijaju se na području općine Saint-Estèphe u departmanu Gironde na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika od 1. siječnja 2021.

7.   Glavne sorte vinove loze

Cabernet franc N

Cabernet-Sauvignon N

Carmenère N

Cot N – Malbec

Merlot N

Petit Verdot N

8.   Opis povezanosti

8.1.   Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti

Zemljopisno područje kontrolirane oznake izvornosti „Saint-Estèphe” nalazi se na lijevoj obali rijeke Gironde na poluotoku Médoc, na pola puta između Bordeauxa i Pointe de Gravea.

To je zemljopisno područje dio posebne geologije vinogradarskog poluotoka Médoc koji se nastavlja na šljunčane terase raspoređene usporedno s estuarijem rijeke Gironde na nadmorskim visinama od 4 metra do 40 metara.

Te terase iz kvartarnog doba, prosječne debljine desetak metara leže na laporu i vapnencu iz eocena i oligocena kojih najviše ima na zapadnom dijelu općine Saint-Estèphe. „Sable des Landes” (eolski pijesak iz kvartara) prekriva sve te formacije na zapadu uz rub šume. Na rubu estuarija najnoviji aluviji koji se lokalno nazivaju „palus” (močvara) pridonose raznolikosti formacija.

Potoci koji se nazivaju „jalles” i „esteys” i koji odvode cjelokupno tlo prema rijeci Gironde ispresijecali su taj okoliš na pojedinačne uzdignute pješčane terene te se podudaraju s nekoliko općinskih granica. Stoga zemljopisno područje kontrolirane oznake izvornosti „Saint-Estèphe” odgovara području općine Saint-Estèphe. Područje te općine odvojeno je od općine Saint-Seurin-de-Cadourne, na sjeveru močvarom koju je isušio „Estey de la Calupeyre”, a na jugu močvarom Lafite koju je isušio „Jalle du Breuil”.

Na uzdignutim pješčanim terenima prevladava pjeskovito-šljunčano odnosno glinovito-šljunčano tlo. Na zapadnom je dijelu tvrda vapnenačka podloga neravnomjerno prekrivena pjeskovito-šljunčanim tlima i tlima plitkih rendzina. Lokalno obilje sedimenata djelomično je uzrok raznolikosti krajolika i različitih boja tla. Lokalna toponimija nazivima kao što su „Cos” ili „Pez” istodobno upućuje na topografiju uzdignutih terena i na prirodu šljunčanog tla.

Kontrolirana oznaka izvornosti „Saint-Estèphe” najsjevernija je od „općinskih” kontroliranih oznaka izvornosti u regiji Médoc te druga po površini.

Vinogradi zauzimaju veći dio općinskog područja na najvišim dijelovima uzdignutih terena i tako oblikuju krajolik. Njima se proteže gusta mreža sporednih putova koji vode prema nekoliko zaselaka. Ti zaselci, primjerice Marbuzet, Blanquet, Pez, Leyssac ili Saint-Corbian, nalaze se oko vinogradarskih posjeda s dvorcima.

Najveći su vinogradi prepoznatljivi po lijepim osamljenim dvorcima usred svojih vinograda.

Na jugu i sjeveru općine vlažne doline, koje čine močvarna područja postavljena okomito na estuarij, sastoje se od livada i pošumljenih dijelova.

Konačno, uzdignuti vinogradarski pješčani tereni, koji su tipično obilježje kontrolirane oznake izvornosti „Saint-Estèphe”, na istoku se nalaze vrlo blizu estuarija te su tako močvarna područja „palusa” smanjena na pojas širine od 200 do 300 metara.

8.2.   Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

U 13. stoljeću Gui Martin de Saint-Estèphe, koji upravlja nadbiskupijom Lesparre, bio je gospodar Calona. Saint-Estèphe tada postaje poznat po svojoj „dobroj vinovoj lozi” koja je već bila isplativija od žitarica. Na području koje će kasnije postati općina Saint-Estèphe, drugi feudalni posjedi čine povijesni temelj zaseoka, kao što su feudalni posjed Blanquet ili vazalni posjed Lassalle de Pez.

U 17. i 18. stoljeću desetina od vina „Saint-Estèphe” najveća je od svih u regiji Médoc. Međutim, u povijesti se navodi da je slava vina „Saint-Estèphe” usko povezana s djelatnošću bordoških trgovaca koji ta vina čuvaju i stavljaju na tržište.

U 19. su stoljeću, koje obilježava prosperitet, stvoreni veliki sadašnji posjedi. Lijepi veliki dvorci iz tog doba svjedoče o njihovu prosperitetu, moći i dinamičnosti.

Kao i u pogledu drugih vinogradarskih kontroliranih oznaka izvornosti poluotoka Médoc, vinogradi općine Saint-Estèphe priznati su različitim razvrstavanjima posjeda koja se provode od 17. i 18. stoljeća. Tako se „Razvrstavanjem bordoških vina 1855.” priznaje pet vinograda u općini Saint-Estèphe, dok „Razvrstavanje ‚crus Bourgeois’ 1932.” obuhvaća četrdesetak vinograda.

Danas se gotovo polovica vina Saint-Estèphe stavlja na tržište izvan državnog područja, odnosno u Belgiji, Engleskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj, ili se izvoze u Sjedinjene Američke Države, Švicarsku i Aziju.

Kontrolirana oznaka izvornosti „Saint-Estèphe” priznata je odlukom od 11. rujna 1936. U vinogradima se prosječno proizvodi 65 000 hektolitara mirnih crnih vina.

Ta su vina intenzivne crvene boje. Najčešće potječu od mješavina u kojima prevladava sorta cabernet-sauvignon N. Ta sorta vinima daje stabilnu punoću i bogatu taninsku strukturu. Zahvaljujući sorti merlot N, pikantne note često su nadopunjene notama bobičastog voća. Struktura i složenost naglašene su sortama cabernet franc N ili petit-verdot N, koji vinu može dati svježinu u godinama kada grožđe dosegne visoki stupanj zrelosti. Ta puna i jaka vina moraju dozrijevati nekoliko godina da bi bila zaokružena, voćna i profinjena. Kvaliteta i originalnost vina kontrolirane oznake izvornosti „Saint-Estèphe” posljedica su iznimne komplementarnosti tla i topografskog položaja čestica blizu estuarija koji štiti vinograde od teških klimatskih uvjeta.

U skladu s običajima koji su već utvrđeni odlukom o definiciji kontrolirane oznake izvornosti „Saint-Estèphe”, čestice za berbu grožđa jasno su razgraničene.

Tako na istočnom dijelu općine razgraničeno područje čestice čine čestice sa šljunčanim tlima koja su prirodno vrlo porozna. Ta su tla savršeno prilagođena sorti cabernet-sauvignon N. Iz tog su područja čestice isključene čestice s tlima razvijenima na novijim aluvijima i pijesku, kao i čestice s tlima razvijenima na nepropusnom podtlu.

Na zapadnom dijelu općine, na više-manje „karstificiranoj” vapnenačkoj podlozi, razgraničeno područje čestice čine čestice s tlima koja su prirodno vrlo porozna. Tim se uvjetima osobito dobro prilagodila sorta merlot N. Tom području ne pripadaju položaji u depresijama zatrpani pijeskom i promjenjivih hidromorfnih obilježja, kao ni položaji na glinovitim tlima s dubinskim zadržavanjem podzemnih voda te položaji u močvarama i na tresetištima.

Ovakav način uzgoja i sadnje vinograda omogućuje dobivanje vrlo zrelog i zdravog grožđa kontroliranog prinosa. Moguća je dugotrajna maceracija kako bi se dobila struktura potrebna za dozrijevanje vina. Stoga je dozrijevanje, koje mora trajati najmanje šest mjeseci, neophodno kako bi se omogućilo dobivanje kombinacija tanina i antocijana potrebnih za stabilizaciju boje i postizanje obloge tanina, koji tako gube svoju tvrdoću.

Neovisno o važnoj ulozi koju je za reputaciju i slavu te kontrolirane oznake izvornosti imalo bordoško tržište, veliki posjedi, od kojih se više njih nalazi u „Razvrstavanju bordoških vina 1855.”, uvelike pridonose njezinu ugledu i širenju glasa o njezinu imidžu. Osim tih uglednih dvoraca, priznavanju posebnosti te oznake unutar Médoca uvelike pridonose i posjedi male i srednje veličine te obiteljske zajednice i članovi zadruga, i to u okviru posebnih navoda kao što su „crus paysans” i „crus artisans”.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

Zakonodavstvo EU-a

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje, razvoja i dozrijevanja, obuhvaća područja sljedećih općina departmana Gironde, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika od 1. siječnja 2021.: Cissac-Médoc, Pauillac, Saint-Sauveur, Saint-Seurin-de-Cadourne i Vertheuil.

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označavanje

Opis uvjeta:

Na oznaci se može navesti veća zemljopisna jedinica „Vin de Bordeaux– Médoc” ili „Grand Vin de Bordeaux - Médoc”. Slova u tom nazivu moraju viisnom i širinom biti barem za trećinu manja od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

http://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-93ceee01-eb46-4a2b-a4e3-3f5a1eaf13be

---

(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.