EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52022PC0268

Prijedlog PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Poljske

COM/2022/268 final

Bruxelles, 1.6.2022.

COM(2022) 268 final

2022/0181(NLE)

Prijedlog

PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA

o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Poljske

{SWD(2022) 161 final}


2022/0181 (NLE)

Prijedlog

PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA

o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Poljske

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost 1 , a posebno njezin članak 20.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Izbijanje bolesti COVID-19 narušilo je gospodarstvo Poljske. Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku Poljske u 2019. iznosio je 44,3 % prosjeka Unije. Realni BDP Poljske u 2020. smanjio se za 2,2 % i kumulativno se povećao u 2020. i 2021. za 3,6 %. Dugotrajni aspekti s učinkom na srednjoročne gospodarske rezultate uključuju nisku razinu privatnih ulaganja i inovacija, znatan manjak radne snage i vještina u gospodarstvu te nepredvidljivo i opterećujuće regulatorno okruženje.

(2)Vijeće je 9. srpnja 2019. i 20. srpnja 2020. Poljskoj uputilo preporuke u kontekstu europskog semestra. Vijeće je Poljskoj posebno preporučilo da poduzme sve potrebne mjere za učinkovit odgovor na gospodarske posljedice pandemije, uz istodobnu zaštitu srednjoročne fiskalne održivosti, da poboljša učinkovitost javne potrošnje; i da poboljša otpornost, dostupnost i učinkovitost zdravstvenog sustava, Vijeće je Poljskoj preporučilo i da osigura primjerenost budućih mirovinskih naknada te održivost mirovinskog sustava; poveća sudjelovanje na tržištu rada poboljšanjem pristupa skrbi za djecu i dugotrajnoj skrbi; ukloni preostale prepreke trajnijim oblicima zapošljavanja uz istodobno poboljšanje fleksibilnih radnih uvjeta i programa skraćenog radnog vremena; bolje usmjeri socijalne naknade; potiče kvalitetu obrazovanja i vještina, posebno s pomoću obrazovanja odraslih; poboljša digitalne vještine i dalje promiče digitalnu transformaciju. Vijeće je preporučilo i da ojača inovacijske kapacitete gospodarstva te usmjeri ulaganja na zelenu i digitalnu tranziciju, a posebno digitalnu infrastrukturu, čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije te održivi promet, čime se doprinosi postupnoj dekarbonizaciji gospodarstva, i to uzimajući u obzir regionalne razlike. Osim toga, Vijeće je preporučilo da se osigura pristup financiranju i likvidnosti za poduzeća te potiče gospodarski oporavak pojačanim financiranjem već razrađenih projekata javnih ulaganja i promicanjem privatnih ulaganja. Naposljetku, Vijeće je preporučilo da se poboljša regulatorno okruženje, posebno jačanjem uloge savjetovanja sa socijalnim partnerima i javnih savjetovanja u zakonodavnom postupku te poboljša ulagačka klima zaštitom neovisnosti pravosuđa. Nakon što je ocijenila napredak u provedbi tih preporuka za Poljsku u trenutku dostave plana za oporavak i otpornost, Komisija je zaključila da su preporuke o učinkovitom odgovoru na gospodarske posljedice pandemije u potpunosti provedene.

(3)Poljska je 3. svibnja 2021. u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/241 Komisiji dostavila svoj nacionalni plan za oporavak i otpornost. Plan je dostavljen nakon postupka savjetovanja, provedenog u skladu s nacionalnim pravnim okvirom, koji uključuje lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere, organizacije civilnog društva, organizacije mladih i druge relevantne dionike. Nacionalna odgovornost za planove za oporavak i otpornost temelj je za njihovu uspješnu provedbu, trajan učinak na nacionalnoj razini i vjerodostojnost na europskoj razini. Na temelju članka 19. Uredbe (EU) 2021/241 Komisija je ocijenila relevantnost, djelotvornost, učinkovitost i koherentnost plana za oporavak i otpornost, u skladu sa smjernicama za ocjenjivanje utvrđenima u Prilogu V. toj uredbi.

(4)Planovima za oporavak i otpornost trebali bi se nastojati ostvariti opći ciljevi Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/241 („Mehanizam”) i Instrumenta Europske unije za oporavak uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19. Planovi bi trebali promicati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Unije doprinoseći šest stupova iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/241.

(5)Provedba planova za oporavak i otpornost država članica predstavljat će koordinirani napor koji se sastoji od reformi i ulaganja u cijeloj Uniji. Koordiniranom i istodobnom provedbom te provedbom prekograničnih projekata i višedržavnih projekata te će se reforme i ulaganja međusobno jačati i stvoriti pozitivan učinak prelijevanja u cijeloj Uniji. Stoga će otprilike jedna trećina učinka Mehanizma za oporavak i otpornost na gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u državama članicama proizaći iz prelijevanja iz drugih država članica.

Uravnotežen odgovor kojim se doprinosi šest stupova

(6)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.1. iz Priloga V. toj uredbi plan za oporavak i otpornost u velikoj mjeri (ocjena A) predstavlja sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju i time primjereno doprinosi svih šest stupova iz članka 3. te uredbe, uzimajući u obzir specifične izazove s kojima se dotična država članica suočava te njezina dodijeljena financijska sredstva.

(7)Plan sadržava uravnotežen skup reformi i ulaganja kojima se odgovara na posljedice pandemije bolesti COVID-19 i ključne strukturne izazove s kojima se Poljska suočava. U njemu je predstavljena strategija za promicanje konkurentnijeg i otpornijeg gospodarstva, podupiranje gospodarskog rasta u skladu s klimatskim i digitalnim prioritetima EU-a i povećanje kvalitete života u Poljskoj, posebno ulaganjem u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, održivu mobilnost, zdravstveni sustav i digitalne tehnologije te istraživanje i inovacije. Plan je usmjeren na šest ključnih područja politike: zelena tranzicija, digitalizacija, zdravlje, konkurentnost i inovacije, održivi promet i kvaliteta institucija.

(8)Zelena tranzicija i digitalna transformacija gospodarstva u središtu su političkog odgovora u okviru plana. Predviđene zelene reforme i ulaganja usmjereni su na povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, uključujući energiju na kopnu i na moru, fotonaponske sustave, pametne mreže i niskougljični vodik iz obnovljivih izvora te energetsku učinkovitost, poboljšanje kvalitete zraka i razvoj održivog prometa. Digitalne reforme i ulaganja usmjereni su na širokopojasnu infrastrukturu, posebno u ruralnim područjima, razvoj e-usluga, među ostalim u zdravstvenom sustavu, poboljšanje e-kompetencija u obrazovanju i osposobljavanju te jačanje nacionalne kibersigurnosti.

(9)Plan uključuje niz relevantnih mjera za poboljšanje poslovnog okruženja i ulagačke klime u Poljskoj. Predviđenim se reformama želi smanjiti administrativno i regulatorno opterećenje poduzeća, poboljšati upravljanje javnim financijama te pojačati uloga javnih savjetovanja u zakonodavnom postupku, a time bi se trebala poboljšati kvaliteta i stabilnost propisa. Planom se isto tako nastoji podići standard u pogledu određenih aspekata sudske zaštite, čime se doprinosi poboljšanju ulagačke klime. Očekuje se da će se pametan i održiv rast postići i različitim mjerama u području istraživanja i inovacija te boljim širenjem inovativnih rješenja putem obrazovanja i osposobljavanja.

(10)Planom se doprinosi svladavanju niza izazova u cilju povećanja teritorijalne i socijalne kohezije, i to uglavnom nastojanjima da se modernizira i poveća pristup bolničkoj skrbi, rješavanjem problema na tržištu rada, poboljšanjem strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i cjeloživotnog učenja te, naposljetku, ulaganjima u promet. Plan uključuje i razne mjere za koje se očekuje da će povećati otpornost zdravstvenog i socijalnog sustava, primjerice bolničkim reformama, nastojanjima da se riješi problem segmentacije tržišta rada i dugoročne skrbi te ulaganjima u socijalno stanovanje. Naposljetku, znatan dio plana posvećen je politikama za sljedeću generaciju, posebno digitalizacijom sustava obrazovanja i osposobljavanja te poboljšanjem relevantnosti vještina za tržište rada.

Svladavanje svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u preporukama za pojedinu zemlju

(11)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (b) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.2. iz Priloga V. toj uredbi očekuje se da će se planom za oporavak i otpornost doprinijeti djelotvornom (ocjena A) svladavanju svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju upućenima Poljskoj, uključujući njihove fiskalne aspekte ili izazove utvrđene u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u kontekstu europskog semestra.

(12)Premda se za preporuke koje se odnose na izravni odgovor fiskalne politike na pandemiju i preporuku o postizanju srednjoročnog proračunskog cilja u 2020. može smatrati da su izvan područja primjene plana za oporavak i otpornost Poljske zbog isteka odgovarajućeg proračunskog razdoblja, Poljska je općenito primjereno i dostatno odgovorila na izravnu potrebu za potporom gospodarstvu fiskalnim mjerama u 2020. i 2021., u skladu s općom klauzulom o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu.

(13)Plan za oporavak i otpornost sadržava opsežan skup reformi i ulaganja koji se međusobno dopunjuju i pridonose djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela ekonomskih i socijalnih izazova navedenih u preporukama koje je Vijeće uputilo Poljskoj u okviru europskog semestra u 2019. i 2020., posebno u vezi s potrebom za ulaganjima u digitalizaciju i zelenu tranziciju te povećanjem sudjelovanja na tržištu rada i relevantnosti obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada.

(14)Očekuje se da će se opsežnim reformama i ulaganjima u energetskom sektoru doprinijeti proizvodnji i upotrebi energije iz obnovljivih izvora i alternativnih goriva, poboljšanju energetske učinkovitosti i prilagodbi gospodarstva klimatskim promjenama. Mjere sadržane u planu trebale bi doprinijeti i poboljšanju inovacijskog kapaciteta poljskog gospodarstva, njegovu napredovanju u vrijednosnom lancu i ubrzavanju zelene i digitalne tranzicije potporom većoj automatizaciji, razvoju i širenju ekoloških tehnologija te pojačanoj suradnji znanosti i industrije.

(15)Mjerama se odgovara i na posljedice i rizike pandemije bolesti COVID-19 u području zdravstvene skrbi te na postojeće izazove s kojima se suočava poljski zdravstveni sustav, što se posebno odnosi na reformu javnih bolnica kojom se poboljšava dostupnost, djelotvornost i učinkovitost zdravstvene i dugotrajne skrbi, na razvoj digitalnih zdravstvenih usluga te na potporu farmaceutskom sektoru i specijaliziranim istraživanjima i analizama u području medicinske znanosti. Time će se vjerojatno ojačati otpornost zdravstvenog sustava, posebno s obzirom na iskustva stečena tijekom pandemije i važnost pristupa lijekovima.

(16)Plan predstavlja uravnotežen odgovor na preporuke za poboljšanje digitalnih vještina i promicanje digitalne transformacije poduzeća, javne uprave te škola i strukovnog obrazovanja. Planom se promiču digitalne vještine različitih skupina stanovništva i nastoji se uspostaviti upravljanje razvojem digitalnih vještina u Poljskoj. Kad je riječ o digitalnoj transformaciji javne uprave, očekuje se da će se nizom projekata i zakonodavnih promjena potaknuti digitalizacija administrativnih postupaka, što bi trebalo potaknuti digitalizaciju poduzeća. Znatnim ulaganjima u bolju integraciju informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u školama trebalo bi se poboljšati poučavanje i učenje te poduprijeti otpornost i digitalna uključenost u obrazovanju. Planom se doprinosi i svladavanju određenih bitnih prepreka kako bi se poboljšala relevantnost vještina za tržište rada i pojačalo obrazovanje odraslih s pomoću ciljanih mjera, posebno osnivanjem sektorskih centara za vještine u bliskoj suradnji s gospodarskim sektorima i reformama u cilju njihova uključivanja u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Zbog usmjerenosti na digitalne i zelene vještine očekuje se da će to djelovanje pridonijeti boljem usklađivanju obrazovanja i osposobljavanja s potrebama modernog gospodarstva.

(17)Plan uključuje mjere za svladavanje izazova u području održivosti prometa, uz posebne mjere za poboljšanje sigurnosti na cestama, dekarbonizacije cestovnog prometa, među ostalim promicanjem elektromobilnosti i prijevoza na vodik, održive gradske mobilnosti, modalnog prelaska na željeznice i intermodalnog prijevoza. Reforma u području sigurnosti na cestama i s njom povezana ulaganja usmjerena su na promicanje provedbe sigurnosnih pravila i zaštite ranjivih osoba, čime se ostvaruje napredak prema poljskom cilju smanjenja broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda uzrokovanih nesrećama na cestama za 50 % do 2030. 2 Očekuje se da će se dekarbonizacija cestovnog prometa promicati poticajima za vozila bez emisija i fiskalnim ili financijskim mjerama u skladu s načelom „onečišćivač plaća” te ulaganjima u čisti javni prijevoz s naglaskom na održivoj gradskoj mobilnosti. Reforme i ulaganja u željeznice usmjereni su na dionice mreže TEN-T i željeznička vozila bez emisija opremljena Europskim sustavom za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) te promicanje jedinstvene e-karte.

(18)Plan za oporavak i otpornost uključuje i mjere usmjerene na svladavanje izazova povezanih s primjerenošću mirovinskih naknada i održivosti mirovinskog sustava te izazova povezanih sa sudjelovanjem na tržištu rada i njegovom segmentacijom. Ti će se izazovi svladati povećanjem kvalitete i dostupnosti skrbi za djecu, preispitivanjem i naknadnom reformom za poboljšanje politika dugotrajne skrbi, poreznim poticajima za produljenje radnog vijeka i povećanjem stvarne dobi za umirovljenje te reformom za povećanje socijalne zaštite u okviru različitih ugovora o radu.

(19)Naposljetku, očekuje se da će plan za oporavak i otpornost pridonijeti svladavanju izazova povezanih s ulagačkom klimom, posebno u pogledu poljskog pravosudnog sustava te postupaka donošenja odluka i zakonodavstva. Reformama se nastoji poboljšati zakonodavni postupak, uglavnom širom primjenom javnih savjetovanja i procjena učinka u procesu donošenja zakonodavstva kako bi se osigurala strukturiranija uključenost dionika i stručnjaka u izradu zakonodavstva. Nadalje, planom se nastoji ojačati neovisnost i nepristranost sudova. Nastoji se i riješiti pitanje sudaca na koje se odnose odluke Stegovnog vijeća poljskog Vrhovnog suda u stegovnim predmetima i predmetima povezanima s imunitetom sudaca kako bi ih se bez odgode vratilo na dužnost nakon pozitivnog ishoda postupka preispitivanja koji provodi novo vijeće.

Doprinos potencijalu rasta, otvaranju radnih mjesta i ekonomskoj, socijalnoj i institucionalnoj otpornosti

(20)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (c) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.3. iz Priloga V. toj uredbi očekuje se da će plan za oporavak i otpornost snažno utjecati (ocjena A) na jačanje potencijala rasta, otvaranje radnih mjesta i ekonomsku, socijalnu i institucionalnu otpornost Poljske, čime se doprinosi provedbi europskog stupa socijalnih prava, među ostalim i promicanjem politika za djecu i mlade, te na ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, čime se jačaju ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija i konvergencija unutar Unije.

(21)Simulacije službi Komisije pokazuju da plan za oporavak i otpornost, zajedno s ostalim mjerama Instrumenta Europske unije za oporavak, ima potencijal za povećanje BDP-a Poljske za od 1,1 % do 1,8 % do 2026., što ne uključuje mogući pozitivan učinak strukturnih reformi koji može biti znatan. Očekuje se da će javna ulaganja kratkoročno i srednjoročno potaknuti ukupnu potražnju, čime bi se poboljšao ciklički položaj poljskog gospodarstva i time doprinijelo brzom oporavku. U tom smislu posebno je korisno usmjeriti ulaganja na projekte u području digitalizacije, održive infrastrukture i energije iz obnovljivih izvora jer se na taj način podupire zelena i digitalna tranzicija te dugoročna održivost gospodarstva.

(22)Srednjoročno i dugoročno može se očekivati da će javna ulaganja i planirane reforme pridonijeti rješavanju aktualnih potencijalnih poteškoća u pogledu rasta i razviti kapacitete gospodarstva za inovacije. To bi trebalo pomoći poljskim poduzećima da napreduju u globalnim lancima vrijednosti. Stoga se očekuje da će provedba plana za oporavak i otpornost povećati kvalitetu potencijalnog outputa i imati trajan učinak na gospodarske rezultate Poljske. Većina tog dugoročnog učinka proizlazi iz mjera za povećanje konkurentnosti poljskog gospodarstva, unaprjeđenje razvoja i širenja inovacija, poboljšanje kvalitete propisa i potporu poduzećima, osobito MSP-ovima.

(23)Plan uključuje mjere kojima se nastoji poboljšati otpornost tržišta rada poboljšanjem kvalitete i primjerenosti funkcioniranja institucija tržišta rada, uključivanjem i aktiviranjem starijih radnika ili osoba iz skupina u nepovoljnom položaju putem programa usavršavanja i prekvalifikacije, promicanjem fleksibilnih oblika zapošljavanja, većim sudjelovanjem žena na tržištu rada s pomoću fleksibilnijih oblika zapošljavanja, uključujući rad na daljinu, te povećanjem dostupnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i njegove kvalitete. Planom se predviđaju i poticaji za nastavak aktivnosti na tržištu rada nakon navršavanja zakonske dobi za umirovljenje. Te su mjere u skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava o potpori uključivom rastu. Očekuje se da će se relevantnost obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada poboljšati mjerama za poticanje razvoja ljudskog kapitala i poboljšanje usklađenosti vještina i kvalifikacija s potrebama na tržištu rada, među ostalim u kontekstu novih tehnologija. Očekuje se da će politika digitalizacije u području obrazovanja pridonijeti pripremi djece i mladih za informacijsko društvo. Posebne mjere odnose se na jačanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, cjeloživotno učenje i potporu školama u pripremi za digitalnu i zelenu transformaciju te koordinaciju regionalnih politika obrazovanja i osposobljavanja kako bi se osiguralo da se svi dijelovi zemlje prilagode modernim potrebama tržišta rada.

(24)Plan za oporavak i otpornost uključuje razne intervencije za doprinos provedbi europskog stupa socijalnih prava u okviru politika za djecu i mlade. Očekuje se da će se reformama i ulaganjima poboljšati pristup kvalitetnoj skrbi za djecu mlađu od tri godine te promicati razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, visokog obrazovanja i cjeloživotnog učenja uspostavom centara za strukovne vještine i boljom koordinacijom politika u području vještina. Plan za oporavak i otpornost istodobno je usmjeren na modernizaciju škola, među ostalim uspostavom laboratorija za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (STEM), što bi trebalo osigurati stalnu prilagodbu postojećim izazovima u učenju, posebno kad je riječ o digitalizaciji.

(25)Očekuje se da će mjere za poticanje zelene i digitalne tranzicije pridonijeti inovativnosti i održivosti poljskog gospodarstva te povećati socijalnu otpornost premošćivanjem jaza između urbanih i ruralnih područja. Posebno se očekuje da će se ulaganjima u razvoj mrežne infrastrukture obuhvatiti nepokrivena („bijela”) područja širokopojasnih mreža i razviti 5G tehnologija u ruralnim područjima. Očekuje se da će ulaganja u održivi gradski promet ubrzati zelenu tranziciju gradova provedbom planova održive gradske mobilnosti i razvojem javnog prijevoza s nultom stopom emisija u gradovima i na regionalnoj razini. Ulaganja u vozila s niskom i nultom stopom emisija za autobusne veze sa slabo pristupačnim područjima trebala bi pridonijeti povezivanju udaljenih regija sa središtima gospodarske aktivnosti.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

(26)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (d) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.4. iz Priloga V. toj uredbi očekuje se da će se planom za oporavak i otpornost osigurati da se nijednom mjerom za provedbu reformi i projekata ulaganja uključenom u plan za oporavak i otpornost ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima (ocjena A) u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća 3 (načelo „ne nanosi bitnu štetu”).

(27)Poljska je ocijenila mjere iz plana za oporavak i otpornost u skladu s metodologijom utvrđenom u Tehničkim smjernicama Komisije o primjeni načela nenanošenja bitne štete u okviru Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost (2021/C 58/01) 4 . Očekuje se da će se na potencijalni negativan učinak svih relevantnih mjera na okoliš odgovoriti u okviru relevantnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, čime se osigurava ispunjavanje primjenjivih okolišnih kriterija. Očekuje se da će ulaganja u kogeneracijska postrojenja na plin i zamjenu izvora topline biti usklađena s pragovima intenziteta stakleničkih plinova utvrđenima u Komisijinim Tehničkim smjernicama. Očekuje se da će ulaganja u tehnologije vodika biti usklađena s pragom emisija stakleničkih plinova utvrđenim u Delegiranoj uredbi Komisije na temelju Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća 5 . Predviđa se da će se potpora ugradnji kotlova na plin pružiti u okviru širih programa obnove. Očekuje se da će se za cestovna i željeznička vozila primjenjivati strogi zahtjevi u pogledu učinkovitosti potrošnje goriva. Ti se zahtjevi odražavaju u ključnim etapama i ciljnim vrijednostima utvrđenima za odgovarajuće mjere.

(28)Posebna pozornost posvećena je mjerama čiji je učinak na okolišne ciljeve potrebno pomno nadzirati. Kad je riječ o mjerama koje uključuju potporu za mjere upravljanja vodama u ruralnim područjima, očekuje se da će Poljska dati prednost rješenjima koja su otporna na klimatske promjene i u skladu s prirodom. Očekuje se da će Poljska izbjeći nanošenje bitne štete okolišu i isključivanjem iz potpore ulaganja koja znatno negativno utječu na stanje vodnih tijela ili na prirodu. Time se posebno nastoje izbjeći znatni učinci na relevantna vodna tijela, što bi ugrozilo ili odgodilo ostvarenje cilja njihova dobrog stanja. Nastoji se osigurati i da se mjerama ne našteti zaštićenim staništima i vrstama.

Doprinos zelenoj tranziciji, uključujući bioraznolikost

(29)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (e) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.5. iz Priloga V. toj uredbi plan za oporavak i otpornost sadržava mjere koje u velikoj mjeri (ocjena A) doprinose zelenoj tranziciji, uključujući bioraznolikost, ili rješavanju izazova koji iz toga proizlaze. Na mjere potpore klimatskim cijevima otpada iznos koji čini 42,7 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost, izračunan u skladu s metodom utvrđenom u Prilogu VI. toj uredbi. U skladu s člankom 17. te uredbe plan za oporavak i otpornost usklađen je s informacijama koje su uključene u Nacionalni energetski i klimatski plan 2021.–2030.

(30)Očekuje se da će reforme i ulaganja u obnovljive izvore energije, posebno usmjereni na znatno povećanje kapaciteta proizvodnje energije vjetra na kopnu i fotonaponskih sustava, uklanjanje regulatornih prepreka razvoju novih kapaciteta proizvodnje energije vjetra na kopnu, razvoj kapaciteta proizvodnje energije vjetra na moru, tehnologije vodika i alternativna goriva, pomoći Poljskoj da ostvari svoje klimatske i energetske ciljeve za 2030. u okviru dugoročnog prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo. Očekuje se da će Poljskoj u ostvarenju klimatskih i energetskih ciljeva znatno pomoći i mjere energetske učinkovitosti iz plana, koje uključuju ambiciozan program obnove zgrada, u kombinaciji s postupnim ukidanjem javne potpore za pojedinačne peći na ugljen, i program dekarbonizacije industrije. Očekuje se da će se sveobuhvatnim paketom reformi i ulaganja u promet poduprijeti elektromobilnost, čisti javni prijevoz putnika, prelazak na željeznice bez emisija, intermodalni prijevoz robe te cestovna sigurnost.

(31)Reforme i ulaganja povezana s održivim upravljanjem vodama u ruralnim područjima trebale bi doprinijeti svladavanju izazova s kojima se Poljska suočava u pogledu prilagodbe klimatskim promjenama te niskih zaliha vode i nestašice vode, uključujući nestašice pitke vode. Očekuje se da će te reforme i ulaganja pridonijeti povećanju bioraznolikosti i sposobnosti prilagodbe ruralnih područja na posljedice klimatskih promjena, posebice sušu. Mjere za ublažavanje klimatskih promjena mogu biti korisne i za očuvanje bioraznolikosti jer se očekuje da će se temeljiti na rješenjima kojima se obnavlja bioraznolikost.

Doprinos digitalnoj tranziciji

(32)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (f) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.6. iz Priloga V. toj uredbi plan za oporavak i otpornost sadržava mjere kojima se u velikoj mjeri (ocjena A) doprinosi digitalnoj tranziciji ili svladavanju izazova koji iz toga proizlaze. Na mjere potpore digitalnim cijevima otpada iznos koji čini 21,3 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost, izračunan u skladu s metodom utvrđenom u Prilogu VII. toj uredbi.

(33)Očekuje se da će reforme i ulaganja u javnu upravu, gospodarstvo i društvo predviđeni u planu za oporavak i otpornost pridonijeti digitalnoj transformaciji zemlje. Plan uključuje ulaganja u poboljšanje povezivosti, ažuriranje zakona i infrastrukture sustava javne uprave, uvođenje elektroničkih strukturiranih računa i znatno poboljšanje kibersigurnosnih sustava u upravi i ključnim gospodarskim sektorima. Očekuje se da će digitalna transformacija javne uprave potaknuti privatni sektor na bržu digitalnu transformaciju poduzeća.

(34)Očekuje se da će se reformama i ulaganjima predviđenima u području općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, vještina i cjeloživotnog učenja promicati vještine relevantne za tržište rada i olakšati digitalna i zelena tranzicija te pritom smanjiti digitalni jaz osiguravanjem ravnopravnijeg pristupa digitalnoj infrastrukturi, opremi i vještinama u školama i među stanovništvom. Očekuje se i da će pridonijeti široj digitalizaciji obrazovnog sustava i razvoju digitalnih vještina nastavnika, javnih službenika, građana s nedovoljnom digitalnom pismenošću i skupina u nepovoljnom položaju ili osoba kojima prijeti socijalna isključenost.

Trajan učinak

(35)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (g) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.7. iz Priloga V. toj uredbi očekuje se da će plan za oporavak i otpornost u velikoj mjeri (ocjena A) imati trajan učinak na Poljsku.

(36)Očekuje se da će poljski plan za otpornost i oporavak imati trajan učinak u mnogim područjima politika te na javnu upravu i institucije. Konkretno, očekuje se da će ambiciozna reforma za smanjenje administrativnog i regulatornog opterećenja, reforma prostornog planiranja i reforme za kvalitetniju izradu zakonodavstva većom ulogom procjena učinka i većim sudjelovanjem dionika u postupku izrade politika i zakonodavstva imati trajan učinak na kvalitetu javne uprave. Nadalje, očekuje se da će reforme usmjerene na stvaranje regulatornog okvira za razvoj obnovljivih izvora energije, posebno vjetroelektrana na kopnu i moru, trajno utjecati na dekarbonizaciju poljskog gospodarstva. Reformama zdravstvene skrbi poboljšala bi se djelotvornost i učinkovitost sustava zdravstvene zaštite te pristup zdravstvenim uslugama. Reformama na tržištu rada trebalo bi se povećati sudjelovanje na tržištu rada, pojačati socijalna zaštita i smanjiti segmentacija. Očekuje se da će reforme za poboljšanje koordinacije u područjima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, visokog obrazovanja i cjeloživotnog učenja trajno utjecati na relevantnost vještina za tržište rada i omogućavati radnicima da se prilagode tranziciji na tržištu rada.

(37)Raznim ulaganjima trebao bi se podržati i poboljšati učinak reformi iz poljskog plana. Znatna ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora, posebno u vjetroelektrane na moru s pratećom infrastrukturom, i održivi promet (ulaganja u mobilnost s nultom stopom emisija, održivu gradsku mobilnost i željeznice radi promicanja prelaska na druge načine prijevoza) trebala bi doprinijeti dekarbonizaciji poljskog gospodarstva. Očekuje se da će se ulaganjima u opsežnu modernizaciju i obnovu postrojenja za generaciju topline pridonijeti poboljšanju kvalitete zraka i smanjenju energetskog siromaštva, a pritom i pravednoj tranziciji i osiguravanju višeg životnog standarda. Poboljšanjem pristupa širokopojasnom internetu u ruralnim područjima i ulaganjima u kibersigurnost i digitalne vještine trebalo bi se doprinijeti digitalnoj transformaciji. Očekuje se da će se provedbom ambicioznog programa za borbu protiv smoga i ulaganjima u održivi promet poboljšati kvaliteta zraka i ostvariti trajan učinak na smanjenje emisija i poboljšanje kvalitete života. Ulaganjima u bolnice i druge ustanove za skrb podupiru se reforme zdravstvenog sustava. Ulaganjima u sektorske centre za vještine mogao bi se ostvariti trajan učinak na relevantnost ponuđenih vještina za tržište rada. Trajan učinak plana za oporavak i otpornost može se pojačati i sinergijama između plana za oporavak i otpornost i drugih programa, uključujući one koji se financiraju iz fondova kohezijske politike, posebno znatnim uklanjanjem teritorijalnih izazova i promicanjem uravnoteženog razvoja.

Praćenje i provedba

(38)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (h) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.8. iz Priloga V. toj uredbi aranžmani predloženi u planu za oporavak i otpornost prikladni su (ocjena A) za osiguranje djelotvornog praćenja i provedbe plana za oporavak i otpornost, uključujući predviđeni vremenski raspored, ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje.

(39)Plan sadržava ključne etape i ciljne vrijednosti povezane s reformama i ulaganjima koji se odnose na zahtjev za bespovratnu potporu i s dodatnim reformama i ulaganjima koji se odnose na zahtjev za zajmove. Ključne etape i ciljne vrijednosti jasne su i realistične, a predloženi pokazatelji relevantni, prihvatljivi i pouzdani. Ključne etape i ciljne vrijednosti relevantne su i za mjere koje su već dovršene i koje su prihvatljive za financiranje u skladu s člankom 17. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241. Postupno ostvarenje tih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti u zadovoljavajućoj mjeri potrebno je da bi se opravdali zahtjevi za plaćanje. Poljska ima sveobuhvatan sustav provedbe. Ministarstvo fondova i regionalne politike, kao središnje koordinacijsko tijelo zaduženo za plan za oporavak i otpornost i njegovu provedbu, odgovorno je za cjelokupnu koordinaciju, praćenje i izvješćivanje te ima funkciju jedinstvene kontaktne točke za Komisiju. To je tijelo odgovorno i za sastavljanje zahtjeva za plaćanje, izjava o upravljanju i sažetaka revizija. Reviziju će provoditi Nacionalna porezna uprava, posebno Sektor za reviziju javnih sredstava pri Ministarstvu financija i 16 područnih ureda porezne uprave u Poljskoj. Pojedinačna ministarstva, tijela središnje državne uprave i drugi subjekti koje su ovlastila nadležna ministarstva bit će odgovorni za provedbu reformi i ulaganja iz plana za oporavak i otpornost. Poljska će upotrebljavati repozitorijski sustav za praćenje i kontrolu plana za oporavak i otpornost te za prikupljanje, pohranu i stavljanje na raspolaganje podataka u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (d) Uredbe (EU) 2021/241.

(40)Države članice trebale bi osigurati da se financijska potpora u okviru Mehanizma priopći i potvrdi u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) 2021/241. Tehnička potpora može se zatražiti u okviru Instrumenta za tehničku potporu uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća 6 kako bi se državama članicama pomoglo u provedbi njihova plana za oporavak i otpornost.

Troškovi

(41)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (i) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.9. iz Priloga V. toj uredbi obrazloženje iznosa procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koje je navedeno u planu za oporavak i otpornost donekle je (ocjena B) razumno i uvjerljivo, u skladu je s načelom troškovne učinkovitosti te je razmjerno očekivanom nacionalnom ekonomskom i socijalnom učinku.

(42)Poljska je dostavila procjene troškova za sve vrste mjera iz plana za oporavak i otpornost koje dovode do troškova. Općenito, metodologija i pretpostavke za utvrđivanje procjena troškova jasne su i razumljive i vrlo se često temelje na prethodnim projektima koji su se financirali sredstvima iz fondova kohezijske politike. U nekim slučajevima nedostaju pojedinosti o metodologiji i pretpostavkama korištenima za izradu procjene troškova, što otežava potpunu pozitivnu ocjenu procjena troškova. Poljska je dostavila i detaljnu popratnu dokumentaciju za većinu intervencija kako bi potkrijepila obrazloženje i dokaze o procjenama troškova. Poljska je dostavila dovoljno informacija i jamstava da se troškovi plana za oporavak i otpornost ne pokrivaju drugim financijskim sredstvima Unije. Konačno, procijenjeni ukupni trošak plana za oporavak i otpornost u skladu je s načelom troškovne učinkovitosti te je razmjeran očekivanom nacionalnom ekonomskom i socijalnom učinku.

Zaštita financijskih interesa Unije

(43)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (j) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.10. iz Priloga V. toj uredbi aranžmani predloženi u planu za oporavak i otpornost i dodatne mjere sadržane u ovoj Odluci primjereni su (ocjena A) za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava stavljenih na raspolaganje na temelju te uredbe i očekuje se da će se aranžmanima djelotvorno izbjeći dvostruko financiranje sredstvima na temelju te uredbe i drugih programa Unije. Time se ne dovodi u pitanje primjena drugih instrumenata i alata za promicanje i osiguranje usklađenosti s pravom Unije, među ostalim za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje korupcije, prijevara i sukoba interesa te za zaštitu proračuna Unije u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća 7 .

(44)U skladu s člankom 20. stavkom 5. točkom (e) Uredbe (EU) 2021/241 trebalo bi utvrditi ključne etape povezane sa zaštitom financijskih interesa Unije kako bi se osigurala usklađenost s člankom 22. te uredbe. Očekuje se da će zadovoljavajuće ostvarenje tih ključnih etapa jamčiti primjerenost sustava unutarnje kontrole, u skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (j) Uredbe (EU) 2021/241. Uzimajući u obzir da je djelotvorna sudska zaštita preduvjet za funkcioniranje sustava unutarnje kontrole, utvrđene su ključne etape za reformu kojom se jačaju neovisnost i nepristranost sudova, reformu za rješavanje pitanja sudaca na koje se odnose odluke Stegovnog vijeća Vrhovnog suda u stegovnim predmetima i predmetima povezanima s imunitetom sudaca kako bi ih se bez odgode vratilo na dužnost nakon pozitivnog ishoda postupka preispitivanja koji provodi novo vijeće te reformu kojom se osigurava učinkovita revizija i kontrola plana za oporavak i otpornost, uključujući zaštitu financijskih interesa Unije. Uzimajući u obzir da bi te ključne etape trebalo utvrditi i na temelju članka 20. stavka 5. točke (e) Uredbe (EU) 2021/241 kako bi se osigurala zaštita financijskih interesa Unije i uspostava odgovarajućeg sustava kontrole prije nego što Komisija odobri prvo plaćanje u okviru Mehanizma, Poljska bi te ključne etape trebala ostvariti prije podnošenja prvog zahtjeva za plaćanje te se plaćanje u okviru Mehanizma neće moći izvršiti prije njihova ostvarenja. Tim se zahtjevom ne dovodi u pitanje obveza Poljske da u bilo kojem trenutku ispuni svoje obveze na temelju prava Unije, posebno članka 19. stavka 1. Ugovora o Europskoj uniji („UEU”), kako ga tumači Sud Europske unije, koji čini ključnu sastavnicu pravne stečevine EU-a.

(45)Radi jačanja neovisnosti i nepristranosti sudova i sudaca određenih na temelju zakona u skladu s člankom 19. UEU-a sve stegovne predmete koji se odnose na suce trebalo bi prenijeti s postojećeg Stegovnog vijeća poljskog Vrhovnog suda u drugo vijeće istog suda koje ispunjava zahtjeve neovisnosti, nepristranosti i zakonske utemeljenosti, kako je utvrđeno u članku 19. stavku 1. UEU-a. To, među ostalim, znači da bi se sastav tog novog vijeća trebao znatno razlikovati od sastava Stegovnog vijeća.

(46)Radi osiguravanja nepristranosti i neovisnosti sudova i sudaca određenih na temelju zakona u skladu s člankom 19. UEU-a svaki bi sudac na zahtjev stranke u predmetu ili po službenoj dužnosti trebao moći pokrenuti postupak kojemu je cilj provjeriti ispunjava li sud zahtjeve neovisnosti, nepristranosti i „zakonske utemeljenosti” i ta se provjera ne bi trebala smatrati stegovnom povredom. To podrazumijeva da se nijedan sudac koji u konkretnom slučaju pokrene takvo pitanje ne bi smio podvrgnuti stegovnom postupku niti bi mu se smio ukinuti imunitet zbog toga što je proveo procjenu usklađenosti s tim zahtjevima, među ostalim uzimajući u obzir okolnosti u kojima je provedeno imenovanje drugog suca. Nijednom odredom nacionalnog prava ne bi se trebalo ugroziti to načelo.

(47)Iz istog bi razloga diskrecijsko imenovanje nadležnih stegovnih sudova za predmete koji se odnose na suce trebalo ograničiti na temelju objektivnih kriterija.

(48)Ocjena reforme pravosuđa temelji se isključivo na opisu mjere iz plana i ne ovisi o zakonodavnim prijedlozima koji podliježu zakonodavnim postupcima u Poljskoj. Stoga bi zadovoljavajuće ostvarenje ključnih etapa iz ove Odluke trebalo ocijeniti na temelju zakonodavstva koje je na snazi u trenutku podnošenja prvog zahtjeva za plaćanje.

(49)Ovom Odlukom, kojom Komisija odobrava pozitivnu ocjenu plana za oporavak i otpornost, posebno u pogledu odgovarajućih ključnih etapa reforme pravosuđa, ne dovodi se u pitanje nijedan tekući ni budući postupak zbog povrede ni, općenitije, obveza Poljske da poštuje pravo Unije, a posebno presude Suda Europske unije.

(50)Poljska je navela da će se informacijski sustav za europske strukturne i investicijske fondove upotrebljavati i za potrebe Mehanizma za oporavak i otpornost. Posebnom ključnom etapom trebalo bi se osigurati da informacijski sustav za praćenje provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost bude uspostavljen i operativan do prvog zahtjeva za plaćanje. U skladu s člankom 20. stavkom 5. točkom (e) Uredbe (EU) 2021/241, Poljska bi trebala provesti tu mjeru kako bi ispunila zahtjeve iz članka 22. te uredbe i u prvom zahtjevu za plaćanje potvrditi status njezine provedbe posebnim revizijskim izvješćem. Funkcije tog sustava trebale bi biti barem sljedeće: (a) prikupljanje podataka i praćenje ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti; i (b) prikupljanje, pohrana i stavljanje na raspolaganje podataka koji su propisani člankom 22. stavkom 2. točkom (d) podtočkama od i. do iii. Uredbe (EU) 2021/241 u skladu s njezinim člankom 22. stavkom 2. točkom (e). Nadalje, sustav bi poljskim tijelima trebao osigurati sve podatke koji su potrebni za upotrebu alata za utvrđivanje razine rizika i rudarenje podataka Arachne pri revizijama i kontrolama provedbe plana za oporavak i otpornost.

(51)Sustav za provedbu plana za oporavak i otpornost u Poljskoj opisan je na odgovarajući način. Dosljedno je osmišljen i temelji se na pouzdanim procesima i strukturama, tako da su uloge i odgovornosti subjekata u okviru kontrola i revizija jasne, relevantne kontrolne funkcije na odgovarajući način odvojene te je osigurana neovisnost subjekata koji provode revizije. Središnje koordinacijsko tijelo za provedbu plana za oporavak i otpornost trebalo bi biti Ministarstvo fondova i regionalne politike. Pojedinačna ministarstva, tijela središnje državne uprave i drugi subjekti koje su ovlastila nadležna ministarstva bit će odgovorni za provedbu reformi i ulaganja iz plana za oporavak i otpornost, a revizije bi trebalo provoditi nacionalno revizorsko tijelo. Provjeru upravljanja provodi institucija odgovorna za provedbu pojedine mjere.

(52)Trebalo bi provesti posebne mjere radi provjere usklađenosti s pravilima koja se odnose na javnu nabavu i zaštite financijskih interesa Unije. Nacionalna porezna uprava trebala bi provoditi revizije jednom godišnje. Međutim, učestalost revizija ovisi o učestalosti zahtjeva za plaćanje, u skladu sa strategijom revizije. Revizijama bi trebalo obuhvatiti sustav za izvješćivanje o ključnim etapama i ciljnim vrijednostima, informacijski sustav za praćenje provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost te revizije operacija, uključujući uvjete za dobro financijsko upravljanje.

Koherentnost plana za oporavak i otpornost

(53)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (k) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.11. iz Priloga V. toj uredbi plan za oporavak i otpornost u velikoj mjeri (ocjena A) sadržava mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja koje čine koherentna djelovanja.

(54)Reforme i ulaganja povezani su s prioritetnim područjima utvrđenima u planu za oporavak i otpornost te su na temelju toga strukturirani u šest komplementarnih komponenti plana za oporavak i otpornost. Glavni je cilj plana za oporavak i otpornost povećati produktivnost poljskog gospodarstva višom razinom ulaganja, boljim poslovnim okruženja, digitalnom transformacijom, energetskom tranzicijom i čistom pametnom mobilnošću te većom ponudom radne snage i socijalnog kapitala na temelju kvalitete obrazovanja i vještina. Planom se sveobuhvatno odgovara na posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 i na niz strukturnih slabosti poljskog gospodarstva. Reforme i ulaganja u području proizvodnje čiste energije, održivog prometa i digitalizacije posebno se ističu visokim stupnjem sinergije i komplementarnosti, što se primjerice odnosi na reforme kojima se podupire razvoj vjetroelektrana na kopnu i moru i razvoj tehnologija niskougljičnog vodika te promicanje održive gradske mobilnosti i sigurnosti na cestama. U određenoj mjeri to vrijedi i za reforme i ulaganja u području tržišta rada i obrazovanja, za koje se očekuje da će povećati sudjelovanje na tržištu rada i modernizirati obrazovanje i osposobljavanje. Očekuje se da će neke reforme utjecati na kvalitetu i učinkovitost zakonodavstva u svim područjima, što se primjerice odnosi na reforme zakonodavnog postupka. Komplementarnosti s potporom iz fondova kohezijske politike prikazane su u komponentama plana za oporavak i otpornost i sažete na razini plana.

Ravnopravnost

(55)U planu za otpornost i oporavak Poljske opisane su posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 i izazovi povezani s rodnom ravnopravnošću i jednakim mogućnostima za sve, posebno kad je riječ o potrebama tržišta rada. Plan sadržava posebne mjere za svladavanje tih izazova, kao što su mjere za povećanje kvalitete i dostupnosti ustanova za skrb o djeci, kako bi se olakšalo sudjelovanje žena na tržištu rada. Poljska napominje da je provedena prethodna provjera različitih projekata na temelju kriterija ravnopravnosti i da određeni projekti koji nisu ispunjavali kriterije pristupačnosti za osobe s invaliditetom ili na drugi način nisu bili u skladu s načelima ravnopravnosti nisu bili uključeni u plan za oporavak i otpornost. Poljska ističe i da bi se prema očekivanjima trebalo osigurati da se načela rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za sve uzmu u obzir u svakoj fazi upravljanja planom i njegove provedbe. Naposljetku, odbor za praćenje zadužen za praćenje učinkovitosti provedbe plana za oporavak i otpornost bit će prvenstveno sastavljen od predstavnika tijela koja zastupaju civilno društvo i promiču temeljna prava i nediskriminaciju.

Samoprocjena sigurnosti

(56)Samoprocjena sigurnosti u skladu s člankom 18. stavkom 4. točkom (g) Uredbe (EU) 2021/241 nije dostavljena jer je Poljska nije smatrala potrebnom.

Prekogranični i višedržavni projekti

(57)Poljska planira provesti prekogranični ili višedržavni projekt u području digitalizacije. Konkretno, u okviru važnih projekata od zajedničkog europskog interesa (VPZEI) planira podupirati ulaganja u projekt za infrastrukturu i usluge u oblaku sljedeće generacije.

Postupak savjetovanja

(58)Prije podnošenja plana za oporavak i otpornost Poljska je provela savjetovanja s dionicima putem različitih platformi. Javno savjetovanje o planu započelo je 26. veljače 2021. i trajalo je do 2. travnja 2021. Na internetskim stranicama vlade u posebnom obrascu dostavljeno je 5 275 odgovora. Osim toga, primjedbe su, među ostalim, iznesene tijekom triju rasprava koje je organizirala vlada i pet javnih saslušanja koja su vodili socijalni partneri. O planu za oporavak i otpornost raspravljala je i Zajednička komisija vlade i lokalne uprave (polj. Komisja Wspólna Rządu i Samorządu Terytorialnego) te Vijeće za socijalni dijalog. Na temelju savjetovanja unesene su izmjene u sve komponente plana.

(59)Kako bi se osiguralo da relevantni akteri preuzmu odgovornost ključno je da se u provedbu ulaganja i reformi iz plana za oporavak i otpornost uključe sva relevantna lokalna tijela i dionici, uključujući socijalne partnere. Poljska se na temelju utvrđene ključne etape obvezuje na osnivanje odbora za praćenje zaduženog za nadzor provedbe mjera iz plana za oporavak i otpornost, sastavljenog od socijalnih partnera i drugih relevantnih dionika.

Pozitivna ocjena

(60)Nakon Komisijine pozitivne ocjene poljskog plana za oporavak i otpornost i zaključka da je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima za ocjenjivanje utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/241, u skladu s člankom 20. stavkom 2. te uredbe i Prilogom V. toj uredbi, ovom bi Odlukom trebalo utvrditi reforme i projekte ulaganja koji su potrebni za provedbu plana za oporavak i otpornost, relevantne ključne etape, ciljne vrijednosti i pokazatelje, i iznos koji Unija stavlja na raspolaganje za provedbu plana za oporavak i otpornost u obliku bespovratne financijske potpore i zajmova.

Financijski doprinos

(61)Procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost Poljske iznose 160 967 579 300 PLN, što je jednako 35 363 500 000 EUR na temelju referentnog tečaja ESB-a za EUR/PLN od 3. svibnja 2021. S obzirom na to da je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima za ocjenjivanje iz Uredbe (EU) 2021/241, a procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost viši su od maksimalnog financijskog doprinosa dostupnog za Poljsku, financijski doprinos dodijeljen za plan za oporavak i otpornost Poljske trebao bi biti jednak ukupnom iznosu financijskog doprinosa dostupnog za Poljsku.

(62)U skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241 izračun maksimalnog financijskog doprinosa za Poljsku ažurirat će se do 30. lipnja 2022. U skladu s člankom 23. stavkom 1. te uredbe iznos za Poljsku koji ne premašuje maksimalni financijski doprinos iz članka 11. stavka 1. točke (a) te uredbe trebalo bi sada staviti na raspolaganje za pravne obveze do 31. prosinca 2022. Bude li to potrebno nakon ažuriranja maksimalnog financijskog doprinosa, Vijeće bi na prijedlog Komisije trebalo izmijeniti ovu Odluku tako da se bez nepotrebne odgode uključi ažurirani maksimalni financijski doprinos izračunan u skladu s člankom 11. stavkom 2. te uredbe.

(63)Osim toga, Poljska je radi potpore dodatnim reformama i ulaganjima zatražila potporu u obliku zajma. Maksimalni opseg zajma koji je zatražila Poljska iznosi manje od 6,8 % njezina bruto nacionalnog dohotka za 2019. izraženog u tekućim cijenama. Iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost veći je od ukupnog iznosa financijskog doprinosa koji je na raspolaganju Poljskoj i zatražene potpore u obliku zajma.

(64)Potpora će se financirati pozajmljivanjem od strane Komisije u ime Unije na temelju članka 5. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 8 . Potpora bi se trebala isplatiti u obrocima nakon što Poljska u zadovoljavajućoj mjeri ostvari relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u vezi s provedbom plana za oporavak i otpornost.

(65)Ovom se Odlukom ne bi trebalo dovoditi u pitanje ishod postupaka koji se odnose na dodjelu sredstava Unije u okviru drugog programa Unije osim Mehanizma ni postupke koji se odnose na narušavanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta koji se mogu poduzeti, posebno na temelju članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Njome se ne poništava zahtjev iz članka 108. tog ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima planirane dodjele državne potpore.

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrenje ocjene plana za oporavak i otpornost

Odobrava se ocjena plana za oporavak i otpornost Poljske na temelju kriterija predviđenih u članku 19. stavku 3. Uredbe (EU) 2021/241. Reforme i projekti ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost, aranžmani i vremenski raspored za praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost, uključujući relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti i dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti povezane s isplatom zajma, relevantni pokazatelji ostvarenja predviđenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te aranžmani kojima se Komisiji pruža potpun pristup osnovnim relevantnim podacima utvrđeni su u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Financijski doprinos

1.Unija Poljskoj stavlja na raspolaganje financijski doprinos u obliku bespovratne potpore u iznosu od 23 851 681 924 EUR. 9  Iznos od 20 270 784 381 EUR na raspolaganju je za preuzimanje pravnih obveza do 31. prosinca 2022. Ako ažuriranje predviđeno u članku 11. stavku 2. Uredbe (EU) 2021/241 rezultira ažuriranim maksimalnim financijskim doprinosom za Poljsku koji je jednak ili veći od 23 851 681 924 EUR, dodatni iznos od 3 580 897 543 EUR na raspolaganju je za preuzimanje pravnih obveza od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. Ako ažuriranje predviđeno u članku 11. stavku 2. Uredbe (EU) 2021/241 rezultira ažuriranim maksimalnim financijskim doprinosom za Poljsku koji je manji od 23 851 681 924 EUR, razlika između ažuriranog maksimalnog financijskog doprinosa i iznosa od 20 270 784 381 EUR na raspolaganju je za preuzimanje pravnih obveza u skladu s postupkom utvrđenim u članku 20. stavku 8. Uredbe (EU) 2021/241od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023.

2.Komisija Poljskoj stavlja na raspolaganje financijski doprinos Unije u obrocima u skladu s Prilogom ovoj Odluci. Komisija obroke može isplatiti u jednoj ili više tranši. Veličina tranši ovisi o raspoloživosti sredstava.

3.Isplata obrokâ u skladu sa sporazumom o financiranju ovisi o dostupnosti sredstava i odluci Komisije, donesenoj u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2021/241, da je Poljska u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u vezi s provedbom plana za oporavak i otpornost. Kako bi bila prihvatljiva za plaćanje, Poljska ključne etape i ciljne vrijednosti mora ostvariti najkasnije 31. kolovoza 2026., podložno stupanju na snagu pravnih obveza iz stavka 1.

Članak 3.

Potpora u obliku zajma

1.Unija Poljskoj stavlja na raspolaganje zajam u iznosu od maksimalno 11 506 500 000 EUR.

2.Komisija Poljskoj stavlja na raspolaganje potporu u obliku zajma u obrocima u skladu s Prilogom ovoj Odluci. Komisija obroke može isplatiti u jednoj ili više tranši. Veličina tranši ovisi o raspoloživosti sredstava.

3.Isplata obrokâ u skladu sa sporazumom o financiranju ovisi o dostupnosti sredstava i odluci Komisije, donesenoj u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2021/241, da je Poljska u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti obuhvaćene zajmom i utvrđene u vezi s provedbom plana za oporavak i otpornost. Kako bi ispunila uvjete za plaćanje, Poljska mora ostvariti dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti najkasnije do 31. kolovoza 2026.

Članak 4.

Adresati

Ova je Odluka upućena Republici Poljskoj.

Sastavljeno u Bruxellesu

   Za Vijeće

   Predsjednik

(1)

   SL L 57, 18.2.2021., str. 17.

(2)

   Zaključci Vijeća od 8. lipnja 2017. o sigurnosti na cestama kojima se podupire Izjava iz Vallette iz ožujka 2017.

(3)

   Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(4)

   Obavijest Komisije, Tehničke smjernice o primjeni načela nenanošenja bitne štete u okviru Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost (2021/C 58/01), SL C 58, 18.2.2021., str. 1.

(5)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 оd 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju; C/2021/2800 final.
(6)    Uredba (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu (SL L 57, 18.2.2021., str. 1.).
(7)    Uredba (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije (SL L 433 I, 22.12.2020., str. 1.).
(8)

   Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom (SL L 424, 15.12.2020., str. 1.).

(9)    Taj iznos odgovara iznosu financijskih sredstava dodijeljenih nakon odbitka proporcionalnog udjela Poljske u troškovima iz članka 6. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/241, izračunanog u skladu s metodom utvrđenom u članku 11. te uredbe.
Top

Bruxelles, 1.6.2022.

COM(2022) 268 final

PRILOG

Prijedlogu provedbene odluke Vijeća

o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Poljske

{SWD(2022) 161 final}


PRILOG

DIO 1.: REFORME I ULAGANJA U OKVIRU PLANA ZA OPORAVAK I OTPORNOST

1.    Opis reformi i ulaganja

A. KOMPONENTA A: „OTPORNOST I KONKURENTNOST GOSPODARSTVA”

Tom komponentom plana za oporavak i otpornost Poljske pridonosi se svladavanju nekoliko izazova povezanih s otpornošću i konkurentnošću poljskog gospodarstva. Prvi sveobuhvatni izazov povezan je s investicijskom klimom i poslovnim okruženjem, koji su posljednjih godina otežani regulatornim nedostacima, opterećujućim administrativnim zahtjevima i postupcima te čestim promjenama ključnih zakona. Drugo, Poljska tek treba povećati svoj inovacijski kapacitet kako bi unaprijedila svoj model rasta, od troškovne konkurentnosti do održivosti i aktivnosti s većom dodanom vrijednošću. Ukupni rashodi za istraživanje i razvoj i dalje su niski te su 2020. iznosili 1,4 % BDP-a u odnosu na 2,3 % BDP-a u EU-u. Iako su se poslovni izdaci za istraživanje i razvoj u posljednjih deset godina više nego učetverostručili, i dalje su ispod prosjeka EU-a. Treće, digitalna transformacija i druge gospodarske tranzicije zahtijevaju napore za poboljšanje relevantnosti vještina za tržište rada i modernizaciju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Četvrto, žene, starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe s nižim kvalifikacijama na tržištu rada sudjeluju mnogo manje nego u mnogim drugim državama članicama EU-a. To proizlazi iz nekoliko čimbenika, uključujući ograničen pristup skrbi za djecu i dugotrajnoj skrbi, kao i nisku zakonsku i stvarnu dob za umirovljenje. Osim toga, fleksibilnost tržišta rada ograničena je nereformiranim posebnim mirovinskim sustavima i nedostatkom fleksibilnosti u pogledu radnog vremena. Naposljetku, udio ugovora o radu na određeno vrijeme i dalje je visok, iako se stalno smanjuje.

Glavni je cilj komponente potaknuti ulaganja, povećati produktivnost te povećati konkurentnost i otpornost poljskog gospodarstva. U tu svrhu komponenta je usmjerena na sljedeće: i. jačanje održivosti i primjerenosti fiskalnog okvira; ii. smanjenje regulatornog i administrativnog opterećenja za poduzeća i poduzetnike; iii. potporu digitalnoj i zelenoj tranziciji te otpornosti ključnih sektora gospodarstva, uključujući poljoprivredno-prehrambeni sektor; iv. poboljšanje inovacijskog ekosustava; v. poticanje relevantnosti vještina za tržište rada i poboljšanje cjeloživotnog učenja; vi. povećanje sudjelovanja na tržištu rada i povećanje stvarne dobi za umirovljenje; vii. poboljšanje pristupa i kvalitete skrbi za djecu mlađu od 3 godine i viii. povećanje učinkovitosti javnih službi za zapošljavanje.

Komponenta se odnosi na sljedeće preporuke za Poljsku izdane u okviru europskog semestra 2019. i 2020., konkretno: 3. preporuku za Poljsku, 2019., i 4. preporuku za Poljsku, 2020., koje se odnose na poboljšanje ulagačke klime i regulatornog okruženja, osobito jačanjem uloge javnih savjetovanja u zakonodavnom postupku; Komponenta se dalje odnosi na: 1. preporuku za Poljsku, 2019., i 1. preporuku za Poljsku, 2020., u pogledu poboljšanja učinkovitosti javne potrošnje i proračunskog postupka te potpore gospodarskom oporavku putem javnih mjera; 2. preporuku za Poljsku, 2019., koja se odnosi na primjerenost budućih mirovinskih naknada i održivost mirovinskog sustava, posebno poduzimanjem mjera za povećanje stvarne dobi za umirovljenje, kao i za poduzimanje koraka za povećanje sudjelovanja na tržištu rada, među ostalim poboljšanjem pristupa skrbi za djecu i dugotrajnoj skrbi, te uklanjanjem preostalih prepreka trajnijim vrstama zaposlenja te, naposljetku, mjerama za povećanje relevantnosti vještina na tržištu rada i poboljšanje cjeloživotnog učenja; 3. preporuku za Poljsku, 2019., jačanjem inovacijskog kapaciteta gospodarstva, među ostalim podupiranjem istraživačkih institucija i njihove bliže suradnje s poduzećima.

Očekuje se da nijedna mjera u ovoj komponenti ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C 58/01).

A.1.    Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Potkomponenta A.1. – Smanjenje posljedica bolesti COVID-19 za poduzeća

A1.1. Reforma fiskalnog okvira

Glavni je cilj reforme povećati transparentnost i učinkovitost javne potrošnje. U tu svrhu reforma je usmjerena na: i. omogućivanje učinkovitijeg upravljanja javnim sredstvima; ii. jačanje odgovornosti u upravljanju javnim sredstvima; iii. povećanje održivosti javnih financija i sprečavanje neodrživog povećanja rashoda.

Reforma se sastoji od provedbe dviju zakonodavnih mjera. Prvo, reformom će se izmijeniti Zakon o javnim financijama uključivanjem novog sustava klasifikacije proračuna, novog modela upravljanja proračunom i novog srednjoročnog proračunskog okvira. Kao rezultat izmjene uspostavlja se novi sustav upravljanja proračunom. Drugo, Zakon o javnim financijama mijenja se proširenjem područja primjene pravila o stabilizaciji rashoda na više jedinica opće države, posebno na fondove posebne namjene.

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. ožujka 2025. 

A1.2. Smanjenje regulatornog i administrativnog opterećenja.

Glavni je cilj reforme smanjiti administrativno i regulatorno opterećenje koje utječe na poduzeća u Poljskoj te poticati privatna ulaganja, posebno u MSP-ove. U tu svrhu reforma je usmjerena na i. pojednostavnjenje administrativnih i pravnih postupaka, ii. smanjenje pravnih zahtjeva za poduzeća i poduzetnike, iii. ubrzanje donošenja odluka, iv. osiguravanje odgovarajućih uvjeta za ulaganja poduzeća, posebno u slabije razvijenim regijama, i v. olakšavanje komunikacije između građana i poduzeća s javnim tijelima.

Reforma se sastoji od dva zakonodavna paketa. Prvime („Pravni štit”, Tarcza prawna) se uvode sljedeće zakonske odredbe: i. da elektronički postupci postanu dominantni kanal za rješavanje najmanje osam administrativnih i pravnih postupaka, uključujući podnošenje izjava turističkih operatera i poduzetnika Jamstvenom fondu za osiguranje; ii. pojednostavnjenje administrativnih postupaka, posebno onih koji se odnose na zanimanja pomoraca te trgovinu i trgovinu alkoholnim pićima; iii. smanjenje korištenja dvostupanjskog postupka u najmanje deset postupaka koji se posebno odnose na geološke resurse; iv. ograničavanje broja dokumenata i formalnosti potrebnih u administrativnim postupcima, primjerice u postupcima prostornog planiranja i gradnje; i v. produljenje rokova za određene administrativne postupke, na primjer za registraciju automobila kupljenog u drugoj državi članici.

Drugim zakonodavnim paketom izmjenjuje se „Zakon o zoni ulaganja” (Polska Strefa Inwestycji) kako bi se povećao broj područja koja su definirana kao „posebne gospodarske zone” u Poljskoj i stvorio novi model za dodjelu financijske potpore poduzećima koja posluju u posebnim gospodarskim zonama, uglavnom u obliku poreznih olakšica i subvencija za kupnju ulagačkog zemljišta.

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. prosinca 2023.

A1.2.1. Ulaganja za poduzeća u proizvode, usluge i kompetencije zaposlenika i osoblja povezana s diversifikacijom djelatnosti

Glavni je cilj tog ulaganja poduprijeti otpornost MSP-ova i mikropoduzeća u sektorima koji su najviše pogođeni pandemijom bolesti COVID-19 u Poljskoj, odnosno u hotelijersko-ugostiteljskom sektoru te sektorima turizma i kulture. U tu svrhu cilj je ulaganja poticanje rasta i diversifikacije aktivnosti koje provode MSP-ovi i mikropoduzeća u tim sektorima.

Ulaganje se sastoji od provedbe sljedećih triju vrsta aktivnosti:

-ulaganja u proizvodnju njihove robe i usluga, kao što su: i. kupnja strojeva i opreme potrebnih za lansiranje novih proizvoda/usluga; ii. građevinski radovi, uključujući izgradnju novih proizvodnih linija; iii. ulaganja povezana sa zelenom tranzicijom, posebno kako bi se u dizajnu potaknulo sprečavanje nastanka otpada i recikliranje/ponovna uporaba otpada te provela rješenja za obnovljivu energiju;

-usluge savjetovanja za provedbu projekata;

-usavršavanje/prekvalificiranje zaposlenika pružanjem osposobljavanja u području novih IT rješenja, novih tehnologija, analize potreba potrošača, upravljanja informacijama/podacima te upravljanja rizicima.

Mjerom se osigurava uravnotežena provedba svih opisanih vrsta projekata, uzimajući u obzir posebne potrebe korisnika i ciljeve Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

A1.2.2. Potpora za pripremu ulagačkih područja za ulaganja od ključne važnosti za gospodarstvo

Glavni je cilj tog ulaganja povećati broj ulagačkih područja u Poljskoj, tj. područja predviđenih i izgrađenih u svrhu industrijskog i poslovnog razvoja. U tu svrhu tim ulaganjem izgradit će se najmanje 4200 hektara područja ulaganja.

Ulaganja se sastoje od i. okrupnjavanja zemljišta i, u iznimnim slučajevima, stjecanja zemljišta, ii. izgradnje potrebne infrastrukture, uključujući izgradnju objekata kako bi poduzeća mogla obavljati svoje djelatnosti, iii. izgradnje komunalne infrastrukture, odnosno vodoopskrbnih, plinskih i energetskih veza, te iv. pružanja tehničke potpore regionalnim i lokalnim vlastima. Ulaganje se u velikoj mjeri odvija u gradovima srednje veličine koji zaostaju u pogledu gospodarskog razvoja.

Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C 58/01). To obuhvaća, između ostaloga:

-da se najmanje 70 % (mase) neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja nastalog na gradilištu pripremi za ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu materijala, uključujući postupke nasipavanja u kojima se otpad koristi kao zamjena za druge materijale, u skladu s hijerarhijom otpada i Protokolom EU-a o gospodarenju građevinskim otpadom i otpadom od rušenja 1 .

-Izgradnja infrastrukture za prijenos i distribuciju plinovitih goriva u trenutku izgradnje omogućuje prijevoz plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova.

-Izgradnja novih zgrada mora biti u skladu sa zgradama gotovo nulte energije, kako je utvrđeno u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada (Direktiva (EU) 2018/844).

-Kriteriji prihvatljivosti za projekte koji će biti dio ulagačkih područja isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući upotrebu na kraju proizvodnog lanca 2 , ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 3 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 4 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 5 ; i iv. aktivnosti i sredstva kod kojih dugoročno odlaganje otpada može nanijeti štetu okolišu. Dodatno se zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.

-Naposljetku, ulagačka područja osiguravaju uspostavu odgovarajućih zaštitnih mjera kako bi se izbjeglo nanošenje štete cilju bioraznolikosti. Konkretno, uspostava ulagačkih područja provodi se potpuno u skladu s Direktivom o procjeni utjecaja na okoliš (Direktiva 2014/52/EU), Direktivom o staništima (Direktiva 92/43/EEZ) i Direktivom o pticama (Direktiva 2009/147/EZ).

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

A1.3. Reforma prostornog planiranja

Glavni je cilj reforme stvaranje stabilne i predvidljive ulagačke klime za građevinski sektor u Poljskoj te borba protiv nekontroliranog širenja zgrada u prigradska područja, posebno u najvećim gradovima. U tu svrhu reformom se želi i. pojednostavniti postojeće zakonodavstvo i poboljšati pravni okvir za prostorno planiranje na općinskoj razini; ii. stvoriti transparentna i jasna pravila za razvoj zemljišta na općinskoj razini, posebno pružanjem pristupa jasnim, digitalnim i pouzdanim informacijama o razvoju zemljišta u općinama; iii. povećati sudjelovanje dionika i socijalnih partnera u izradi nacrta općinskih općih planova.

Reforma se sastoji od donošenja novog zakona o prostornom planiranju. Među ostalim, zakonom se: i. uvodi obveza da sve općine pripreme i donesu dugoročnu strategiju u vezi s razvojem zemljišta u općini; ii. uvodi obveza da sve općine izrade i donesu opće planove prostornog uređenja koji će se pretvoriti u lokalno zakonodavstvo, kojim će se utvrditi opća pravila gradnje na području općine i koje će se temeljiti na dugoročnoj razvojnoj strategiji općine u vezi s razvojem zemljišta; iii. uvodi zahtjev kojim se ulagače obvezuje na provedbu dodatnih projekata u korist općine pri izgradnji novih razvojnih projekata kako bi se, među ostalim, smanjio razvoj stambenog prostora bez dostatnog pružanja usluga; iv. definira postupak u kojem dionici mogu sudjelovati u izradi nacrta strategija i općih planova u općinama.

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. ožujka 2023.

A1.3.1. Provedba reforme prostornog planiranja.

Cilj je ulaganja poduprijeti provedbu nove reforme prostornog planiranja iz reforme A.1.3. komponente A. Cilj je ulaganja pružiti potporu općinama u pripremi razvojnih strategija i općih planova razvoja s ciljem da sve općine u Poljskoj donesu nove opće planove prostornog razvoja. Ulaganje se sastoji od tri vrste mjera: i. pružanje tehničke podrške za pripremu razvojnih planova; ii. pružanje obrazovnog materijala općinama (npr. webinari, priručnici); iii. pružanje ciljanog osposobljavanja planerima uključenima u razvoj općih planova u općinama s ciljem osposobljavanja najmanje 1700 članova osoblja.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

A1.4. Reforma za poboljšanje konkurentnosti i zaštite proizvođača/potrošača u poljoprivrednom sektoru 

Glavni je cilj reforme ojačati položaj potrošača i proizvođača u lancu opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima s ciljem jačanja ulaganja i otpornosti svih aktera u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, posebno MSP-ova i malih proizvođača. U tu svrhu reforma je usmjerena na: i. stvaranje niza načela i dobrih praksi u vertikalnim odnosima u lancu opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima; ii. poboljšanje sustava provedbe ugovora u poljoprivredno-prehrambenom sektoru kako bi se spriječilo iskorištavanje ugovornih prednosti; i iii. povećanje transparentnosti tržišta.

Reforma se sastoji od novog zakona za borbu protiv nepoštene uporabe ugovornih prednosti u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, koji nadilazi Direktivu o nepoštenim trgovačkim praksama 2019/633. Reforma se sastoji od:

I.Osim popisa nepoštenih trgovačkih praksi utvrđenog u Direktivi 2019/633, reformom se uvodi otvorena definicija nepoštenih trgovačkih praksi. Konkretno, Ured za tržišno natjecanje i zaštitu potrošača (UOKiK) takve dodatne trgovačke prakse utvrđuje kao nepoštene ako i. su u suprotnosti sa zahtjevima dobrog poslovnog ponašanja; ii. se njima bitno narušava ili je vjerojatno da će se bitno narušiti interesi drugih ugovornih stranaka.

II.Reformom se štite svi gospodarski subjekti, uključujući kupce poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Reforma uključuje i izradu preispitivanja novog zakona u sredini programskog razdoblja, koje uključuje procjenu jesu li ciljevi postignuti i utvrđivanje načina djelovanja za rješavanje mogućih problema u provedbi.

Provedba reforme mora biti dovršena do 30. lipnja 2025.

A1.4.1. Ulaganja u diversifikaciju i skraćivanje lanca opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te jačanje otpornosti aktera u lancu

Glavni je cilj ovog ulaganja povećati konkurentnost i otpornost poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva u Poljskoj. U tu svrhu cilj je ulaganja i. potpora zelenoj i digitalnoj tranziciji u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i sektoru ribarstva; ii. skraćivanje i jačanje otpornosti lanca opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima te ribarstvom i akvakulturom, posebno podupiranjem lokalnih MSP-ova, malih proizvođača i ribara; iii. izbjegavanje rasipanja hrane i uklanjanje problema i tehničkih prepreka povezanih s preraspodjelom hrane.

Ulaganje se sastoji od sljedećih inicijativa:

-Izgradnja i modernizacija lokalnih centara za skladištenje i distribuciju, veleprodajnih tržišta, lokalnih tržišta hrane i zadruga, uključujući modernizaciju logistike i infrastrukture IKT-a.

-Potpora MSP-ovima i mikropoduzećima u poljoprivredno-prehrambenoj preradi, među ostalim u sektoru ribarstva i akvakulture, koja uključuje kupnju strojeva i opreme, uključujući prijevoznu opremu, kao i širenje i modernizaciju infrastrukture postrojenja.

-Potpora poljoprivrednicima i ribarima za preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, uključujući izgradnju i modernizaciju infrastrukture te kupnju novih strojeva i opreme za preradu, prijevoz i skladištenje proizvoda. Potpora također uključuje organizaciju prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na internetu zajedno s organizacijom isporuka. 

-Izravna potpora dobrotvornim organizacijama u poljoprivredno-prehrambenom sektoru za modernizaciju zgrada, infrastrukture i opreme, uključujući prijevoznu opremu. Potpora uključuje razvoj IT sustava i digitalnih aplikacija.

-Potpora poljoprivrednim proizvođačima za provedbu rješenja u području poljoprivrede 4.0. To uključuje kupnju senzora, tablica i digitalne opreme te kupnju i održavanje digitalnih rješenja, kao što su aplikacije i softveri.

-Potpora proizvođačima u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi povezana sa zelenom tranzicijom. To uključuje obnovu infrastrukture proizvođača, uključujući zamjenu krovova koji sadržavaju materijale štetne za zdravlje ili okoliš, toplinsku modernizaciju zgrada, zamjenu električnih i ventilacijskih sustava energetski učinkovitim sustavima te zamjenu nosača stupova impregniranih kreozotom u plantažama hmelja.

Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C 58/01).

To uključuje sljedeće:

-Kamioni i druga teška vozila kupuju se samo kao kamioni s nultim emisijama 6 , kamioni s niskim emisijama 7 ili kamioni s pogonom na ukapljeni prirodni plin/SPP s pogonom na bioplin/biometan. Vozila posebne namjene moraju biti u skladu s istim gore navedenim pravilima. Za vozila koja upotrebljavaju biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: i. ispunjava kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova utvrđene u člancima od 29. do 31. i pravila o biogorivima koja se temelje na hrani i hrani za životinje utvrđena u članku 26. Direktive o energiji iz obnovljivih izvora (Direktiva (EU) 2018/2001 (REDII)) i povezanim provedbenim i delegiranim aktima; i ii. pruža jamstvo da vozila kupljena u okviru potpore iz programa iz Mehanizma za oporavak i otpornost upotrebljavaju isključivo biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase usklađena s Direktivom REDII; i iii. dopunjen je „pratećim mjerama” kojima se dokazuje da se udio biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase u nacionalnoj mješavini s vremenom povećava.

-Sve obnove zgrada provode se u skladu s Direktivom o energetskim svojstvima zgrada (Direktiva (EU) 2018/844)

-Postrojenja za proizvodnju energije iz bioplina moraju ispunjavati kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova utvrđene u člancima od 29. do 31. i pravila o biogorivima koja se temelje na hrani i hrani za životinje utvrđena u članku 26. Direktive o energiji iz obnovljivih izvora (Direktiva (EU) 2018/2001(REDII)) te povezanim provedbenim i delegiranim aktima.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Potkomponenta A2. – Razvoj nacionalnog sustava inovacija: jačanje koordinacije, poticanje inovacijskih kapaciteta i suradnja između poduzeća i istraživačkih organizacija, uključujući u tehnologijama za zaštitu okoliša

A2.1. Ubrzavanje robotizacije te digitalizacije i inovacijskih procesa

Reformom se nastoji povećati potražnja za znanjem i inovacijama te njihova učinkovita primjena u poduzećima u digitalnom gospodarstvu.

Reforma se sastoji od uvođenja povlastica poreznog sustava za poduzeća koja provode proces digitalizacije putem ulaganja u robotizaciju i digitalizaciju. Porezne olakšice imaju oblik dodatnog odbitka poreznih troškova kako bi se poduprla kupnja robota.

Provedba reforme mora biti dovršena do 30. lipnja 2022.

A2.1.1. Ulaganja kojima se podupiru robotizacija i digitalizacija u poduzećima 

Cilj je ovog ulaganja poduprijeti projekte koji uključuju uvođenje inovativnih rješenja usmjerenih na digitalnu transformaciju.

Ulaganje se sastoji od digitalizacije poslovnih procesa, čime se podupire prijelaz na industriju 4.0, s posebnim naglaskom na robotizaciji i operativnim tehnologijama. Ulaganjem se podupire upotreba tehnologija u oblaku i umjetne inteligencije u integraciji proizvodnih i poslovnih procesa i upravljanju njima; uvođenje pametnih proizvodnih linija, izgradnja pametnih tvornica; uvođenje modernih digitalnih tehnologija kojima se podupire prijelaz na smanjenje emisija iz okoliša (posebno stakleničkih plinova) i smanjenje upotrebe prirodnih resursa i utjecaja proizvodnih i poslovnih procesa na okoliš.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

A2.2. Stvaranje uvjeta za prijelaz na model kružnog gospodarstva

Cilj je reforme stvoriti odgovarajući pravni okvir za funkcioniranje trgovine sekundarnim sirovinama. Reformom se uvode propisi o prestanku statusa otpada za ključni industrijski otpad (s najvećim gospodarskim potencijalom) i provedba definicije sekundarnih sirovina, čime bi se olakšalo kretanje i upotreba otpada kao sekundarnih sirovina.

Reforma se sastoji od okvira za razvoj tržišta sekundarnih sirovina kako bi se olakšalo upravljanje tim materijalima, što dovodi do smanjenja iskorištavanja ležišta prirodnih resursa te zamjene prirodnih materijala i proizvoda. Reformom se smanjuje skladištenje otpada na jalovištima.

Provedba reforme mora biti dovršena do 30. lipnja 2024.

A2.2.1. Ulaganja u uvođenje ekoloških tehnologija i inovacija, uključujući one povezane s kružnim gospodarstvom

Cilj je ovog ulaganja poduprijeti upotrebu sekundarnih sirovina, među ostalim financiranjem infrastrukture za istraživanje i razvoj radi razvoja tehnologija za uporabu otpada kao sekundarnih sirovina u cilju stvaranja učinkovitijeg gospodarstva.

Ulaganje se sastoji od dvije mjere. Prvom mjerom podupiru se projekti dodijeljeni MSP-ovima za razvoj i provedbu zelenih tehnologija povezanih s kružnim gospodarstvom, što dovodi do boljeg upravljanja materijalima, povećane energetske učinkovitosti i pomaka u filozofiji poduzeća prema nultoj stopi otpada.

Provedba djelovanja mora biti dovršena do 31. ožujka 2025.

U okviru druge mjere financiraju se projekti kojima se podupire razvoj tehnologija koje doprinose stvaranju tržišta sekundarnih sirovina.

Provedba djelovanja mora biti dovršena do 30. rujna 2025.

Odabir korisnika provodi se na temelju određenih kriterija odabira u skladu s načelima nediskriminacije i transparentnosti. Projekti su povezani s razvojem i provedbom ili primjenom rješenja zelene industrije za koja se očekuje da će dovesti do povećanja energetske učinkovitosti u proizvodnji i operativnim procesima ili smanjenja otpada nastalog tijekom proizvodnje i operativnih procesa ili ponovne uporabe ili recikliranja otpada ili smanjenja emisija stakleničkih plinova iz proizvodnje i operativnih procesa. Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C 58/01), kriteriji prihvatljivosti navedeni u opisu poslova za buduće pozive za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući upotrebu na kraju proizvodnog lanca 8 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 9 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 10 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 11 ; i iv. aktivnosti i sredstva kod kojih dugoročno odlaganje otpada može nanijeti štetu okolišu.

A2.3. Osiguravanje institucionalne i pravne osnove za razvoj bespilotnih letjelica (UAV)

Cilj je reforme uspostaviti subjekt za potporu ispitivanju i provedbi novih rješenja temeljenih na bespilotnim letjelicama, posebno u urbaniziranim područjima.

Reformom se poljskoj agenciji za usluge u zračnoj plovidbi daje pravo na vlasnički kapital u trgovačkim društvima i ovlašćuje je se da provodi pilot-projekte kojima se podupire provedba poslovnih modela i usluga temeljenih na bespilotnim letjelicama. Poljska agencija za usluge u zračnoj plovidbi djeluje i kao pružatelj specijaliziranih usluga za bespilotne letjelice unutar planirane mreže centara stručnosti.

Provedba reforme mora biti dovršena do 30. lipnja 2023.

A2.3.1. Razvoj i oprema centara za stručnost (centri za stručno osposobljavanje, centri za potporu provedbi, promatračke skupine) i infrastrukture za upravljanje industrijom bespilotnih vozila, kao ekosustav inovacija

Cilj je ovog ulaganja uspostaviti integrirani sustav centara za kompetencije i pilot-projekata te infrastrukture za bespilotna vozila.

Ulaganje se sastoji od provedbe lokalnih središta i infrastrukture za bespilotna vozila. Lokalni centri i/ili infrastruktura provode se na deset lokacija. Ključni elementi podržanog projekta jesu zemaljska infrastruktura, lokalni podatkovni centri i centri za upravljanje prometom, uz provedbu digitalnih usluga i proizvođača.

Drugi element ulaganja sastoji se od testiranja i provedbe usluga bespilotnih vozila u pilot-projektima koji se provode u pojedinačnim centrima za stručnost. Pilot-projekti provode se kao dio specijaliziranih programa u područjima autonomne koordinacije prometa, ključnih infrastrukturnih objekata (luke i energetska infrastruktura), usluga javnog reda (sigurnost i civilna zaštita) i gradske mobilnosti.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

A2.4. Jačanje mehanizama suradnje između znanosti i industrije

Reforma se sastoji od dvije mjere. Cilj je prve mjere omogućiti sveučilištima i istraživačkim institutima da postanu dioničari u trgovačkim društvima. Očekuje se da će to pridonijeti većoj interdisciplinarnosti i fleksibilnosti prijenosa tehnologije.

Prva mjera u okviru ove reforme sastoji se od proširenja kategorija subjekata s kojima sveučilišta mogu uspostaviti subjekte posebne namjene. To su istraživački instituti, instituti poljske akademije znanosti i instituti istraživačke mreže Łukasiewicz. Reformom se omogućuje stvaranje subjekata posebne namjene posebno osmišljenih za komercijalizaciju rezultata istraživanja i razvoja.

Provedba te reforme trebala je biti dovršena do 31. ožujka 2022.

Drugom mjerom u okviru ove reforme utvrđuju se, za istraživačke institute i podređene jedinice pod nadzorom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, pravila za korištenje laboratorija, istraživačku infrastrukturu i prijenos znanja u okviru znanstveno-znanstvene i znanstveno-poslovne suradnje. Pravila za dodjelu potpora moraju biti u skladu s načelima nediskriminacije i transparentnosti.

Provedba te reforme trebala je biti dovršena do 31. ožujka 2022.

A2.4.1. Ulaganja u razvoj istraživačkih kapaciteta

Cilj je ovog ulaganja osigurati bliskiju suradnju među institucijama u području istraživanja i inovacija, kao i između znanstvenih institucija i poslovnog sektora. Doprinosi povećanju visokokvalitetnih rezultata istraživanja i razvoja s visokim potencijalom komercijalizacije.

To ulaganje sastoji se od financiranja istraživačke infrastrukture u okviru istraživačke mreže Łukasiewicz, poljskog plana za istraživačku infrastrukturu i poljoprivredno-prehrambenih instituta i podređenih jedinica pod nadzorom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C 58/01), kriteriji prihvatljivosti navedeni u opisu poslova za buduće pozive za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući upotrebu na kraju proizvodnog lanca 12 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 13 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 14 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 15 ; i iv. aktivnosti i sredstva kod kojih dugoročno odlaganje otpada može nanijeti štetu okolišu.

Sljedeće aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u okviru ovog ulaganja smatraju se usklađenima s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C 58/01): i. aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u okviru ovog ulaganja koje rezultiraju tehnološki neutralnim ishodima na razini njihove primjene; ii. aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u okviru ovog ulaganja kojima se podupiru alternative s malim utjecajem na okoliš za koje postoje; ili iii. aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u okviru ovog ulaganja koje su prvenstveno usmjerene na razvoj alternativa s najmanjim mogućim utjecajem na okoliš u sektoru za one aktivnosti za koje ne postoji tehnološki i gospodarski izvediva alternativa s malim učinkom.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Potkomponenta A.3. – Obrazovanje za moderno gospodarstvo

A3.1. Radna snaga za moderno gospodarstvo: poboljšanje usklađivanja vještina i kvalifikacija sa zahtjevima tržišta rada zbog uvođenja novih tehnologija u gospodarstvo te zelene i digitalne tranzicije

Glavni je cilj reforme osigurati osoblje za moderno gospodarstvo i poboljšati usklađivanje vještina i kvalifikacija sa zahtjevima tržišta rada, što je povezano s uvođenjem novih tehnologija u gospodarstvo te zelenom i digitalnom transformacijom.

Cilj je te reforme uspostaviti centre za sektorske vještine i izmijeniti relevantno zakonodavstvo kako bi se pružile ciljane usluge usavršavanja i prekvalifikacije. Cilj reforme uključuje podupiranje suradnje poslodavaca s pružateljima strukovnog obrazovanja, doprinos širenju inovativnih rješenja i podupiranje inovacija u strukovnom osposobljavanju. Obuhvaća se i uključivanje osoba s invaliditetom. Centri vještina kao takvi dopunjuju postojeću ponudu srednjoškolskog i visokog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te cjeloživotnog učenja.

Reforma uključuje izmjenu Zakona o obrazovanju i Povelje o učiteljima. To će uslijediti nakon postupka preispitivanja u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima, regionalnim vlastima, sektorima i drugim dionicima. Izmjenom Zakona o obrazovanju predviđa se razvojni plan za mrežu centara vještina, određuje mjesto i uloga centara vještina u sustavu obrazovanja i osposobljavanja, utvrđuju uvjeti za zapošljavanje osoblja u centrima za vještine, utvrđuju odredbe za cikličke revizije kako bi se osigurao nadzor nad njihovim upravljanjem i održivošću nakon 2026. te prilagođava postojeći sustav upravljanja prilagođenim odredbama o upravljanju centrima za vještine, uključujući poslodavce (uključujući predstavnike MSP-ova), socijalne partnere i druge relevantne dionike, uključujući regionalne i lokalne vlasti. Uključuje i uspostavu mehanizama financiranja (među ostalim i nakon prestanka potpore EU-a), uvjete osposobljavanja, odredbe o profesionalnom usmjeravanju i kurikulume te utvrđuje vrste osposobljavanja koje se pruža, ciljne skupine, vrste kvalifikacija i standarda, mehanizme osiguranja i provjere kvalitete te kako će ti sektori biti povezani s centrima vještina. Izmjenom Povelje učitelja i nastavnika omogućuje se da centri vještina pružaju trajno stručno osposobljavanje sadašnjim nastavnicima u strukovnom obrazovanju.

Reformom se također nastoji prilagoditi koordinacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, visokog obrazovanja i cjeloživotnog učenja u regijama s ciljem stvaranja održivih i učinkovitih metoda suradnje i interakcije među različitim dionicima u području razvoja vještina koji su dio različitih upravljačkih struktura (kao što su obrazovne ustanove, institucije tržišta rada, poduzeća i organizacije poslodavaca te lokalne vlasti).

To će se postići stupanjem na snagu izmjena nekoliko zakonodavnih akata, nakon postupka preispitivanja postojećih koordinacijskih mehanizama i u bliskoj suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima. Reformom se utvrđuju prava i odgovornosti regija u koordinaciji politika u području vještina i utječe na ponude usavršavanja institucija za cjeloživotno učenje na temelju operativnih programa provedbe (nacionalne) integrirane strategije za vještine do 2030. na regionalnoj razini. Te izmjene uključuju pravnu uspostavu regionalnih koordinacijskih timova (po jedan u svakom poljskom „vojvodstvu”) koji koordiniraju politiku strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, visoko obrazovanje i cjeloživotno učenje; upravljačka struktura koja uključuje odgovornosti regija i socijalnih partnera; obvezu donošenja operativnih programa provedbe nacionalne integrirane strategije za vještine do 2030. na regionalnoj razini (po jedan za svako „vojvodstvo”) i ažuriranja programa svakih pet godina te osiguravanja da ponuda učenja bude prilagođena dijagnosticiranim potrebama za vještinama. Izmjene uključuju odredbe o funkcioniranju koordinacijskog ureda (pružanje usluga za regionalne koordinacijske timove) i plan provedbe za praćenje i evaluaciju.

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. ožujka 2025.

A3.1.1. Ulaganja u moderno strukovno osposobljavanje, visoko obrazovanje i cjeloživotno učenje

Ulaganje je povezano s reformom A3.1. i usmjereno je na stvarno stvaranje i potpuno funkcioniranje mreže centara sektorskih vještina kako bi se podržao razvoj modernog strukovnog osposobljavanja, visokog obrazovanja i cjeloživotnog učenja. To uključuje izgradnju centara za vještine i pružanje tečajeva i kurikuluma za strukovno osposobljavanje, uključujući za odrasle, studente, mlade odrasle osobe, nastavnike u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te mala i srednja poduzeća. Ulaganje ne uključuje kupnju zemljišta.

Za pružanje kurikuluma za usavršavanje, prekvalifikaciju i osposobljavanje u centrima vještina, uključujući certifikaciju ishoda učenja, 24 000 polaznika osposobljavanja mora proći osposobljavanje u svim centrima. Od tih učenika najmanje 60 % moraju biti odrasle osobe (najmanje 25 godina – ne uključujući učitelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja); najmanje 20 % polaznika moraju biti mladi (u dobi od 14 do 24 godine); najmanje 10 % polaznika su sadašnji učitelji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji sudjeluju u osposobljavanju u prve dvije godine rada centara vještina (nakon reforme Zakona o nastavnicima). Naposljetku, svaki program usavršavanja uključuje barem digitalnu dimenziju i zelenu dimenziju, na temelju najboljih dostupnih znanja i znanosti. U centre za vještine (za koje se provodi osposobljavanje) uključeno je najmanje 90 sektorskih organizacija.

Ulaganjem se uspostavlja i najmanje 14 funkcionalnih regionalnih koordinacijskih timova, čiji je opći cilj obuhvatiti 16 regionalnih koordinacijskih timova (po jedan za svako „vojvodstvo”). Ti timovi koordiniraju politike u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te cjeloživotnog učenja. Ulaganje uključuje potporu i razvoj koordinacijskih mehanizama na središnjoj i regionalnoj razini, kao i potporu aktivnostima regionalnih timova za obavljanje njihovih zadaća.

Osim toga, s općim ciljem razvoja 16 operativnih provedbenih programa na regionalnoj razini (po jedan za svako „vojvodstvo”), uspostavljeni regionalni koordinacijski timovi za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i cjeloživotno učenje razvijaju najmanje 14 operativnih provedbenih programa na regionalnoj razini. To su provedbeni programi za nacionalnu integriranu strategiju za vještine do 2030. na regionalnoj razini.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Potkomponenta A.4. – Povećanje strukturnog usklađivanja, učinkovitosti i otpornosti tržišta rada na krize

A4.1. Učinkovite institucije za tržište rada 

Glavni je cilj reforme povećati sudjelovanje na tržištu rada kako bi se pridonijelo većoj produktivnosti, otpornosti na krize i globalnoj konkurentnosti poljskog gospodarstva. Drugi je cilj uvođenje nove fleksibilnosti i sigurnosti na poljskom tržištu rada. U tu svrhu reforma je usmjerena na: i. preoblikovanje načina na koji funkcioniraju javne službe za zapošljavanje i jačanje aktivnih politika tržišta rada; ii. olakšavanje postupka zapošljavanja stranih radnika; iii. olakšavanje postupaka zapošljavanja provedbom novih odredbi o elektroničkim ugovorima; i iv. istraživanje načina za poboljšanje primjene kolektivnih ugovora i jedinstvenog ugovora o radu.

Reforma se sastoji od novog zakonodavstva o javnim službama za zapošljavanje, zapošljavanju radnika migranata i elektroničkom sklapanju ugovora o radu od strane određenih poslodavaca. Osim toga, reforma se sastoji od donošenja novih standarda i okvira uspješnosti za funkcioniranje i koordinaciju javnih službi za zapošljavanje. Provodi se postupak savjetovanja sa socijalnim partnerima o potencijalu za kolektivne ugovore i sveobuhvatna studija o mogućoj ulozi jedinstvenog ugovora o radu. Provode se relevantne pravne promjene, kako su utvrđene u savjetovanju i studiji.

Provedba reforme mora biti dovršena do 30. rujna 2024.

A4.1.1. Ulaganja za potporu reformi institucija tržišta rada

Glavni je cilj ovog ulaganja povećati kapacitet javnih službi za zapošljavanje za potporu funkcioniranju tržišta rada. U tu svrhu cilj je ulaganja digitalizirati usluge i alate kojima se koriste javne službe za zapošljavanje, osposobiti osoblje javnih službi za zapošljavanje i provesti informativnu kampanju o novim uslugama koje nude javne službe za zapošljavanje, također i za njihove buduće korisnike.

Ulaganja se sastoje od i. digitalizacije postupaka javnih službi za zapošljavanje i ii. tečajeva osposobljavanja za osoblje javnih službi za zapošljavanje, iii. razvoja novih standarda.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2025.

A4.2. Reforma za poboljšanje položaja roditelja na tržištu rada povećanjem pristupa visokokvalitetnoj skrbi za djecu do tri godine

Glavni je cilj reforme olakšati pristup ustanovama za skrb o djeci do tri godine i osigurati visoke standarde obrazovanja i kvalitete za usluge skrbi o djeci. U tu svrhu cilj je reforme i. racionalizirati upravljanje domaćim i vanjskim fondovima za osnivanje i funkcioniranje ustanova za skrb o djeci; ii. provesti stabilno dugoročno financiranje usluga skrbi za djecu do tri godine; te iii. provesti niz obvezujućih minimalnih standarda obrazovanja i kvalitete za ustanove za skrb o djeci.

Reforma se sastoji od donošenja izmjena zakona o skrbi o djeci do tri godine i uspostave namjenskog višegodišnjeg programa za osnivanje i funkcioniranje ustanova za skrb o djeci. Izmjenom se, među ostalim, objedinjuje upravljanje trima različitim izvorima financiranja za osnivanje i funkcioniranje ustanova za skrb o djeci: domaće financiranje, Europski socijalni fond+ i Mehanizam za oporavak i otpornost. Reforma se sastoji i od osmišljavanja relevantnog programa i osiguravanja dostatnih sredstava za uspostavu stabilnog dugoročnog domaćeg financiranja usluga skrbi za djecu do tri godine. Naposljetku, reforma se sastoji od provedbe strateškog preispitivanja postojećih standarda skrbi i obrazovanja za djecu mlađu od tri godine, razvoja relevantnih obrazovnih smjernica i potpora za ustanove za skrb o djeci te provedbe relevantnih pravnih promjena na temelju tog preispitivanja s ciljem uspostave skupa obvezujućih minimalnih standarda obrazovanja i kvalitete za ustanove za skrb o djeci kako bi se osigurala visoka kvaliteta obrazovanja i skrbi od rane dobi.

Provedba reforme mora biti dovršena do 30. lipnja 2024.

A4.2.1. Potpora ustanovama za skrb o djeci do tri godine (jaslice, dječji klubovi) u programu Maluch+

Glavni je cilj tog ulaganja povećati dostupnost ustanova za skrb o djeci do tri godine subvencioniranjem troškova izgradnje ustanova za skrb o djeci i uspostavom financijskog sustava upravljanja ustanovama za skrb o djeci za djecu do tri godine. U tu svrhu cilj ulaganja je i. uvođenje informatičkog sustava za upravljanje financiranjem i stvaranjem ustanova za skrb o djeci do tri godine te ii. stvaranje novih mjesta u ustanovama za skrb o djeci (jaslice, dječji klubovi) za djecu do tri godine.

Ulaganja se sastoje od razvoja i uvođenja informatičkog sustava za upravljanje financiranjem i stvaranjem ustanova za skrb o djeci do tri godine. Sustav će kombinirati različite izvore financiranja skrbi za djecu (europski fondovi, nacionalno financiranje iz središnjeg proračuna, financiranje lokalnih vlasti).

Ulaganje se također sastoji od stvaranja 47500 novih mjesta u jaslicama i dječjim klubovima izgradnjom novih objekata i obnovom (renovacija i prilagodba) postojećih objekata. Iznimno, ako je potrebno, to može uključivati kupnju nekretnina i infrastrukture (kupnja zemljišta ili prostora).

Poštuje se jasna granica između financiranja iz Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih europskih sredstava.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

A4.3. Provedba pravnog okvira za razvoj socijalne ekonomije

Glavni je cilj reforme povećati stopu profesionalne aktivnosti osoba kojima prijeti socijalna isključenost i poduprijeti deinstitucionalizaciju socijalnih usluga. U tu svrhu cilj je reforme u zakonodavstvu utvrditi okvir za funkcioniranje aktera socijalne ekonomije.

Reforma se sastoji od donošenja zakona o socijalnoj ekonomiji. Zakonom se utvrđuju osnovna pravila povezana s ovim sektorom, uključujući posebno načela funkcioniranja i potpore socijalnom poduzeću, nove načine suradnje između subjekata socijalne ekonomije i lokalne uprave u provedbi socijalnih usluga, kao i načela koordinacije politika u području razvoja socijalne ekonomije.

Provedba reforme mora biti dovršena do 30. lipnja 2022.

A4.3.1. Programi potpore ulaganjima kojima se osobito omogućuje razvoj aktivnosti, povećanje sudjelovanja u pružanju socijalnih usluga, poboljšanje kvalitete reintegracije u subjekte socijalne ekonomije

Glavni je cilj ovog ulaganja maksimalno povećati učinak subjekata socijalne ekonomije na socijalnu i profesionalnu reintegraciju osoba kojima prijeti socijalna isključenost te poduprijeti deinstitucionalizaciju socijalnih usluga. U tu svrhu cilj je ulaganja pomoći subjektima da steknu status socijalnog poduzeća i zadrže radna mjesta u subjektima socijalne ekonomije.

Ulaganje se sastoji od pripreme i provedbe programa kojima se prihvatljivim subjektima osiguravaju bespovratna sredstva. Ciljevi za mjerenje ostvarenja ulaganja jesu i. dodjela statusa socijalnog poduzeća 1400 subjekata i ii. pružanje financijske potpore za najmanje 1000 socijalnih subjekata.

Odabir korisnika provodi se u skladu s utvrđenim kriterijima odabira kojima se poštuju načela nediskriminacije i transparentnosti.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

A4.4. Povećanje fleksibilnosti oblika zapošljavanja i uvođenje rada na daljinu

Glavni je cilj reforme olakšati usklađivanje obiteljskih i profesionalnih odgovornosti te pomoći osobama iz skupina s nižim stopama sudjelovanja u radu da pronađu redovno zaposlenje. U tu svrhu, rad na daljinu i fleksibilni oblici organizacije radnog vremena sadržani su u Zakoniku o radu.

Reforma se sastoji od donošenja izmjene Zakonika o radu. Izmjenom se omogućuje rad na daljinu u bilo kojem trenutku, a ne samo u izvanrednim okolnostima, te se uvode fleksibilni oblici radnog vremena. Izmjenom se također definira nekoliko načina rada na daljinu i fleksibilnog rada, uključujući: i. mogućnost rada na daljinu izvan mjesta rada, na temelju dogovora između radnika i poslodavca, ii. definicija alata za rad koje osigurava poslodavac, iii. stvaranje okvira za zdravstvena i sigurnosna načela koja se primjenjuju na rad na daljinu.

Provedba reforme mora biti dovršena do 30. rujna 2022.

A4.4.1. Ulaganja povezana s opremanjem radnika/poduzeća za rad na daljinu

Glavni je cilj ovog ulaganja povećati produktivnost mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća. U tu svrhu cilj ulaganja je opremanje poduzeća i osposobljavanje njihovih zaposlenika za rad na daljinu.

Ulaganje se sastoji od provedbe programa za pružanje savjeta i bespovratnih sredstava prihvatljivim subjektima kako bi ih se bolje opremilo za rad na daljinu. Cilj za mjerenje ostvarenja ulaganja jest pružanje savjeta o digitalizaciji za najmanje 3000 poduzeća te, ako se to smatra potrebnim kao rezultat takvog savjetovanja, kupnja softvera/dozvola i usavršavanje digitalnih vještina za osoblje. Ako je korisnik prethodno proveo prethodno navedenu analizu, bespovratna sredstva mogu se upotrijebiti za kupnju softvera/dozvola i usavršavanje digitalnih vještina osoblja.

Odabir korisnika provodi se na temelju određenih kriterija odabira u skladu s načelima nediskriminacije i transparentnosti.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2025.

A4.5. Produljenje karijera i promicanje rada nakon zakonske dobi za umirovljenje

Glavni je cilj reforme povećati sposobnost i motivaciju radnika da ostanu na tržištu rada nakon dobi za umirovljenje. U tu svrhu porezni poticaj primjenjuje se za one koji su navršili zakonsku dob za umirovljenje, ali bi radije nastavili raditi. U roku od dvije godine od provedbe poreznog poticaja objavljuje se izvješće o ocjeni njegova učinka na stvarnu dob umirovljenja.

Reforma se sastoji od donošenja izmjene zakona o porezu na dohodak i evaluacije te mjere. Izmjenom se od 2023. smanjuje porez na osobni dohodak za osobe koje su navršile zakonsku dob za umirovljenje, ali ne žele otići u mirovinu i nastavljaju raditi. Radnici koji ulaze u prvi razred poreza na dohodak (85 528 PLN u 2021.) i koji u nacionalnom gospodarstvu u Poljskoj zarađuju najviše prosječnu bruto plaću oslobođeni su od poreza na dohodak. Stopa poreza na osobni dohodak smanjuje se za druge radnike s višim dohotkom koji su navršili zakonsku dob za umirovljenje, ali ne odlaze u mirovinu i nastavljaju raditi. Zahvaljujući tom poreznom poticaju porezni obveznici zarađuju dodatne iznose koji odgovaraju iznosu neplaćenog poreza na dohodak, za koji se očekuje da će ih potaknuti da produlje svoje karijere. U roku od dvije godine od uvođenja prethodno navedene mjere sastavlja se izvješće kako bi se ocijenio učinak izmjena poreza na osobni dohodak na stvarnu dob za umirovljenje. U njemu se analizira učinak na sudjelovanje na tržištu rada, na održivost mirovinskog sustava, na javne financije i na rodnu ravnopravnost.

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. prosinca 2024.

A4.6. Povećanje sudjelovanja određenih skupina na tržištu rada razvojem dugotrajne skrbi

Glavni je cilj reforme povećati sudjelovanje određenih skupina, posebno žena, na tržištu rada razvojem sustava dugotrajne skrbi u Poljskoj. U tu svrhu provodi se strateška revizija sustava dugotrajne skrbi nakon koje slijede relevantne zakonodavne izmjene.

Reforma se sastoji od objave analize sustava dugotrajne skrbi u Poljskoj, nakon čega slijedi izmjena relevantnih zakona kako bi se proveli prioriteti reformi utvrđeni u toj analizi. Analizom se posebno istražuju mogući načini integracije socijalne i zdravstvene dugotrajne skrbi, ubrzavanja deinstitucionalizacije tih usluga, njihova stavljanja u jedinstveno tijelo, smanjenja rascjepkanosti pružanja skrbi, stvaranja stabilnog sustava odgovarajućeg financiranja usluga dugotrajne skrbi, posebno skrbi u zajednici i kućne njege, te uvođenja kvalitativnog okvira za usluge dugotrajne skrbi (zahtjevi za osoblje, opremu, prihvat pružatelja dugotrajne skrbi na tržište). Analizom se također istražuju načini revizije naknada povezanih sa skrbi kako bi se omogućio nastavak rada. Analiza se provodi uz savjetovanje s relevantnim dionicima, uključujući socijalne partnere koji se bave odredbama o dugotrajnoj skrbi, i lokalnim tijelima. Prioriteti reformi utvrđeni u analizi provode se izmjenom relevantnih zakona u okviru reforme.

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. prosinca 2024.

A4.7. Ograničenje segmentacije tržišta rada

Glavni je cilj reforme ograničiti segmentaciju tržišta rada i povećati socijalnu sigurnost određenih radnika. U tu svrhu svi građanskopravni ugovori o radu podliježu doprinosima za socijalno osiguranje, osim ugovora o mandatu sklopljenih sa srednjoškolcima i učenicima do 26 godina života.

Reforma se provodi pravnim aktom kojim se osigurava da zapošljavanje na temelju građanskopravnih ugovora podliježe doprinosima za socijalno osiguranje: mirovine, invalidnine, naknade za nesreću i profesionalnu bolest te naknade za bolovanje. Osim toga, ukida se pravilo prema kojem se doprinosi za socijalno osiguranje plaćaju na temelju minimalne plaće za građanskopravne ugovore.

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. ožujka 2023.

A.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

A1. – POSLOVNO OKRUŽENJE

Redni broj

Povezana mjera (reforma ili ulaganje)

Ključna etapa / ciljna vrijednost

Naziv

Kvalitativni pokazatelji
(za ključne etape)

Kvantitativni pokazatelji
(za ciljne vrijednosti)

Indikativni vremenski plan dovršetka

Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti

Mjerna jedinica

Osnovna vrijednost

Cilj

Tromjesečje

Godina

A1G

A1.1. Reforma fiskalnog okvira

Ključna etapa

Izrada konceptualnog sažetka o standardiziranom računskom dijagramu uključenom u proračunsku klasifikaciju

Objava na web-mjestu Ministarstva financija

 

 

 

1.

2022.

Objava konceptualnog sažetka na Biuletyn Informacji Publicznej (internetska stranica za javne informacije) Ministarstva financija. U konceptualnom sažetku navode se opis i ustroj novog klasifikacijskog sustava.

A2G

A1.1. Reforma fiskalnog okvira

Ključna etapa

Stupanje na snagu izmjene Zakona o javnim financijama od strane Ministarstva financija kojom se provodi novi proračunski sustav, uključujući novi sustav klasifikacije proračuna, novi model upravljanja proračunom i utvrđivanje novog srednjoročnog proračunskog okvira

Odredba izmjene Zakona o javnim financijama o stupanju na snagu

 

 

 

1.

2025.

Stupanje na snagu izmjene Zakona o javnim financijama radi provedbe novog proračunskog sustava, uključujući novi sustav klasifikacije proračuna, novi model upravljanja proračunom i definiranje novog srednjoročnog proračunskog okvira. Novi klasifikacijski sustav objedinjuje postojeću proračunsku klasifikaciju i klasifikaciju uspješnosti te je povezuje sa standardnim računskim planom. Transakcije se bilježe na istoj osnovi, a očekuje se da će poboljšati kvalitetu podataka u proračunskom, financijskom i statističkom izvješćivanju. Novi sustav uključuje više odvojenih segmenata zajedno sa strukturama za kodiranje podataka u tim segmentima, čime se uzimaju u obzir potrebe za informacijama različitih korisnika sustava.

A3G

A1.1. Reforma fiskalnog okvira

Ključna etapa

Stupanje na snagu izmjene Zakona o javnim financijama kojom se proširuje područje primjene pravila o stabilizaciji rashoda (SER) kako bi se obuhvatila državna sredstva posebne namjene

Odredba izmjene Zakona o javnim financijama o stupanju na snagu

 

 

 

3.

2021.

Stupanje na snagu izmjene Zakona o javnim financijama kako bi se proširilo područje primjene pravila o stabilizaciji rashoda (SER).
Pretpostavljeni učinci promjena uključuju obuhvaćanje većeg broja jedinica opće države (državni fondovi posebne namjene) u okviru SER-a, čime se omogućuje povećanje transparentnosti i učinkovitosti upravljanja javnim financijama. Za pripremu izmjena i dopuna odgovorno je Ministarstvo financija.

A4G

A1.1. Reforma fiskalnog okvira

Ključna etapa

Revizija funkcioniranja stabilizacijskog pravila o rashodima u razdoblju 2019.–2023. s ciljem:
– ocjene učinkovitosti pravila, uključujući primjenu izlazne klauzule i klauzule o vraćanju

– analize učinka promjena pravila EU-a na formulu pravila za stabiliziranje rashoda

Objava na internetskim stranicama Ministarstva financija Biuletyn Informacji Publicznej

 

 

 

1.

2025.

Objava preispitivanja funkcioniranja pravila o stabilizaciji rashoda (SER), s posebnim upućivanjem na njegovo područje primjene, nakon pet godina njegove primjene (revizija 2019.–2023.). Revizija se objavljuje na web-mjestu Ministarstva financija.
Stopa preostale pogreške uvedena je 2013. kao instrument kojim se podupire provedba fiskalne politike. U 2018. provedeno je preispitivanje funkcioniranja SER-a za prvih pet godina. Sljedeće preispitivanje obuhvaća razdoblje 2019.–2023. Analiza funkcioniranja SER-a omogućuje pripremu preporuka, među ostalim u pogledu ispunjavanja ciljeva i parametara formule SER i njezina područja primjene.

A5G

A1.2. Daljnje smanjenje regulatornog i administrativnog opterećenja

Ključna etapa

Stupanje na snagu zakonodavnog paketa za smanjenje administrativnog opterećenja za poduzeća i građane

Odredbe zakonodavnog paketa o stupanju na snagu

 

 

 

2.

2022.

Stupanje na snagu zakonodavnog paketa čiji je cilj uklanjanje pravnih prepreka koje utječu na ulagačku klimu, posebno:

1) pojednostavnjenje administrativnih i tihih postupaka u najmanje 12 postupaka, posebno onih povezanih sa zanimanjima pomoraca te trgovinom i trgovinom alkoholnim pićima;

2) smanjenje korištenja dvostupanjskog postupka u najmanje 10 postupaka, posebno u vezi s geološkim resursima;

3) digitaliziranje načina postupanja sa zahtjevima u najmanje osam administrativnih postupaka povezanih, na primjer, s podnošenjem izjava turističkih operatera i poduzetnika Jamstvenom fondu za osiguranje i podnošenje zahtjeva studenata za socijalne naknade, kao i u vezi s geodetskim postupcima;

4) uvođenje drugih racionalizacija administrativnih postupaka (kao što je ograničenje broja dokumenata ili manji broj formalnosti koje treba ispuniti) koji se posebno odnose na uvođenje niza poboljšanja u proces prostornog planiranja, u proces izgradnje i u proces uređenja zemljišta;

5) produljenje roka za ispunjenje obveza poduzetnika i fizičkih osoba prema upravi u nekim slučajevima administrativnih postupaka, na primjer produljenje roka za registraciju automobila kupljenog u drugim državama članicama s 30 na 60 dana ili produljenje roka za upotrebu turističkog vaučera s 31. ožujka 2022. na 30. rujna 2022.

A6G

A1.2. Daljnje smanjenje regulatornog i administrativnog opterećenja

Ključna etapa

Stupanje na snagu izmjene Zakona o zoni ulaganja

Odredba izmjene Zakona o zoni ulaganja o stupanju na snagu

 

 

 

4.

2023.

Stupanje na snagu poljskog Zakona o zoni ulaganja kojim se:
1) povećava područje posebnih gospodarskih zona u Poljskoj za 30 %;
2) definira novi model za dodjelu financijske potpore poduzećima koja posluju u posebnim gospodarskim zonama, u obliku poreznih olakšica i subvencija za kupnju investicijskog zemljišta.
Novi zakon u potpunosti je u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01).

A7G

A1.2.1. Ulaganja za poduzeća u proizvode, usluge i kompetencije zaposlenika i osoblja povezana s diversifikacijom djelatnosti

Ciljna vrijednost

T1 – Broj MSP-ova i mikropoduzeća u hotelijersko-ugostiteljskom, kulturnom i turističkom sektoru koji su modernizirali svoje poslovne djelatnosti

 

Broj

0

2 500

2.

2024.

Najmanje 2500 MSP-ova i mikropoduzeća u hotelijersko-ugostiteljskom, kulturnom i turističkom sektoru dovršilo je projekte usmjerene na modernizaciju njihovih poslovnih djelatnosti. Projekti uključuju sljedeće tri vrste aktivnosti:
1) ulaganja u dizajn i proizvodnju svoje robe i usluga, kao što su: i. kupnja strojeva i opreme potrebnih za lansiranje novih proizvoda/usluga; ii. građevinski radovi, uključujući izgradnju novih proizvodnih linija; iii. ulaganja povezana sa zelenom tranzicijom, posebno kako bi se potaknulo sprečavanje nastanka otpada i recikliranje/ponovna uporaba otpada te provela rješenja za obnovljivu energiju;
2) usluge savjetovanja za provedbu projekata;
3) usavršavanje/prekvalificiranje zaposlenika pružanjem osposobljavanja u području novih IT rješenja, novih tehnologija, analize potreba potrošača, upravljanja informacijama/podacima te upravljanja rizicima.

Ulaganjem se osigurava uravnotežena provedba svih vrsta projekata opisanih u ciljnoj vrijednosti, uzimajući u obzir posebne potrebe korisnika i ciljeve Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Ulaganja u okviru ove mjere moraju biti u potpunosti u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01).

A8G

A1.2.1. Ulaganja za poduzeća u proizvode, usluge i kompetencije zaposlenika i osoblja povezana s diversifikacijom djelatnosti

Ciljna vrijednost

T2 – Broj MSP-ova i mikropoduzeća u hotelijersko-ugostiteljskom, kulturnom i turističkom sektoru koji su modernizirali svoje poslovne djelatnosti

 

Broj

2 500

5 000

2.

2026.

Najmanje 5000 MSP-ova i mikropoduzeća u hotelijersko-ugostiteljskom, kulturnom i turističkom sektoru dovršilo je projekte usmjerene na modernizaciju njihovih poslovnih djelatnosti. Projekti uključuju sljedeće tri vrste aktivnosti:
1) ulaganja u dizajn i proizvodnju svoje robe i usluga, kao što su: i. kupnja strojeva i opreme potrebnih za lansiranje novih proizvoda/usluga; ii. građevinski radovi, uključujući izgradnju novih proizvodnih linija; iii. ulaganja povezana sa zelenom tranzicijom, posebno kako bi se potaknulo sprečavanje nastanka otpada i recikliranje/ponovna uporaba otpada te provela rješenja za obnovljivu energiju;
2) usluge savjetovanja za provedbu projekata;
3) usavršavanje/prekvalificiranje zaposlenika pružanjem osposobljavanja u području novih IT rješenja, novih tehnologija, analize potreba potrošača, upravljanja informacijama/podacima te upravljanja rizicima.

Ulaganjem se osigurava uravnotežena provedba svih vrsta projekata opisanih u ciljnoj vrijednosti, uzimajući u obzir posebne potrebe korisnika i ciljeve Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Ulaganja u okviru ove mjere moraju biti u potpunosti u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01).

A9G

A1.2.2. Potpora za pripremu ulagačkih područja za ulaganja od ključne važnosti za gospodarstvo

Ključna etapa

Donošenje konačnog odabira područja ulaganja koja će se razviti

Obavijest o konačnom odabiru područja ulaganja koja će se razviti

4.

2022.

Donošenje konačnog odabira područja ulaganja koja će se razviti.

Potpora u okviru tog ulaganja sastoji se od:
1) osiguravanja sredstava za konsolidaciju zemljišta, uključujući iznimno za stjecanje zemljišta;
2) osiguravanja sredstava za izgradnju potrebne infrastrukture, uključujući izgradnju proizvodnih i skladišnih objekata te komunalne infrastrukture (kao što su voda, plin, energija);
3) pružanje tehničke podrške lokalnim i regionalnim vlastima.

Za pripremu kriterija odgovorno je Ministarstvo razvoja, rada i tehnologije.


Pri izradi kriterija u obzir se uzimaju sljedeće značajke:
a) prednost se daje područjima ulaganja koja se nalaze u regijama koje su najviše pogođene pandemijom bolesti COVID-19, a koja će se odrediti povećanjem stope nezaposlenosti u 2020. i padom bruto domaćeg proizvoda 2020.;
b) prednost se daje područjima ulaganja koja se nalaze u najnerazvijenijim regijama, koja se određuju na temelju razine bruto domaćeg proizvoda po stanovniku iz 2019. (niži BDP po stanovniku, što znači manje razvijena) i stope nezaposlenosti u 2019. (viša stopa nezaposlenosti, što znači manje razvijena);
c) prednost se daje područjima koja se nalaze u regijama s najvećim potrebama za ulaganjima u području okoliša i klime;
d) prednost se daje projektima s najvišom razinom zrelosti.
Kriteriji moraju biti u skladu s načelima transparentnosti i nediskriminacije.

Mjera se provodi potpuno u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01). Posebno se osigurava usklađenost ulaganja za koja je dodijeljena potpora s člankom 6. stavkom 3. i člankom 12. Direktive o staništima te člankom 5. Direktive o pticama te se, prema potrebi, provodi procjena utjecaja na okoliš ili analiza u skladu s Direktivom o procjeni utjecaja na okoliš. Svi investicijski projekti koji se financiraju u okviru ove komponente i za koje je potrebna odluka o procjeni utjecaja na okoliš moraju biti u skladu s Direktivom 2011/92/EU kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU. Konkretno, svi novi projekti za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš odobravaju se u skladu sa Zakonom o informiranju o okolišu i njegovoj zaštiti, sudjelovanju javnosti u zaštiti okoliša i procjeni utjecaja na okoliš, kako je izmijenjen Zakonom od 30. ožujka 2021. o izmjenama i dopunama tog Zakona i određenim drugim aktima. Odredbe „Smjernica o korektivnim mjerama za projekte koji se sufinanciraju iz fondova EU-a i na koje se odnosi povreda 2016/2046”, o kojima je Poljska obaviještena 23. veljače 2021. (ref. Ares(2021)1423319), uzimaju se u obzir za provedbu svih projekata ulaganja za koje je odluka o okolišu ili građevinska dozvola zatražena ili izdana prije stupanja na snagu Zakona od 30. ožujka 2021.

A10G

A1.2.2. Potpora za pripremu ulagačkih područja za ulaganja od ključne važnosti za gospodarstvo

Ciljna vrijednost

Hektari razvijenih područja ulaganja

 

Broj

14 860

17 660

4.

2023.

17 660 hektara operativnih ulagačkih područja u Poljskoj (2 800 novih hektara).

Izgradnja ulagačkih područja sadržava detaljne kriterije za odabir kako bi se osigurala usklađenost s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C 58/01) upotrebom popisa za isključenje.

A11G

A1.2.2. Potpora za pripremu ulagačkih područja za ulaganja od ključne važnosti za gospodarstvo

Ciljna vrijednost

Hektari razvijenih područja ulaganja

 

Broj

17 660

19 060

4.

2025.

19 060 hektara operativnih ulagačkih područja u Poljskoj (4 200 novih hektara).

Izgradnja ulagačkih područja sadržava detaljne kriterije za odabir kako bi se osigurala usklađenost s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C 58/01) upotrebom popisa za isključenje.

A12G

A1.3. Reforma prostornog planiranja

Ključna etapa

Stupanje na snagu novog zakona o prostornom planiranju

Odredba zakona o prostornom planiranju o stupanju na snagu

 

 

 

1.

2023.

Nakon javnog savjetovanja, stupanje na snagu novog zakona o prostornom planiranju kojim se:
1) uvodi obveza da sve općine pripreme i donesu dugoročnu strategiju u vezi s razvojem zemljišta u općini;
2) uvodi obveza da sve općine izrade i donesu opće planove prostornog uređenja koji će se pretvoriti u lokalno zakonodavstvo, kojim će se utvrditi opća pravila gradnje na području općine i koje će se temeljiti na dugoročnoj razvojnoj strategiji općine u vezi s razvojem zemljišta;
3) uvodi zahtjev kojim se ulagače obvezuje na provedbu dodatnih projekata u korist općine pri izgradnji novih razvojnih projekata kako bi se, među ostalim, smanjio razvoj stambenog prostora bez dostatnog pružanja usluga;
4) definira postupak u kojem dionici mogu sudjelovati u izradi nacrta strategija i općih planova u općinama.

A13G

A1.3.1. Provedba reforme prostornog planiranja.

Ključna etapa

Objava dokumenta kojim se utvrđuju mehanizam raspodjele i okvirni iznos potpore koja se dodjeljuje svakoj općini u Poljskoj za provedbu reforme planiranja uporabe zemljišta

Objava na internetskim stranicama Ministarstva gospodarskog razvoja i tehnologije

3.

2022.

Nakon javnog savjetovanja, objava dokumenta u kojem se utvrđuju mehanizam raspodjele i okvirni iznos potpore koju će svaka općina primiti za provedbu reforme planiranja uporabe zemljišta utvrđene u ključnoj etapi A12G. U dokumentu se posebno navodi iznos potpore koja će se pružiti svakoj općini i objašnjava za koje se vrste aktivnosti potpora upotrebljava.

Sve općine u Poljskoj primaju potporu za provedbu ove mjere. Pri određivanju iznosa potpore koja će se dodijeliti svakoj općini uzima se u obzir broj stanovnika i veličina područja općine (veća potpora dodjeljuje se većim općinama/općinama s više stanovnika), uzimajući pritom u obzir posebne potrebe općina.

A14G

A1.3.1. Provedba reforme prostornog planiranja

Ciljna vrijednost

Osoblje lokalnih vlasti i stručnjaci za prostorno planiranje koji su završili tečaj o novom zakonu o prostornom planiranju

 

Broj

0

850

2.

2024.

Najmanje 850 članova osoblja iz lokalnih vlasti i stručnjaka za prostorno planiranje završilo je tečaj o novom Zakonu o prostornom planiranju utvrđenom u ključnoj etapi A12G.

A15G

A1.3.1. Provedba reforme prostornog planiranja

Ciljna vrijednost

Osoblje lokalnih vlasti i stručnjaci za prostorno planiranje koji su završili tečaj o novom zakonu o prostornom planiranju

 

Broj

850

1 700

2.

2026.

Najmanje 1 700 članova osoblja iz lokalnih vlasti i stručnjaka za prostorno planiranje završilo je tečaj o novom Zakonu o prostornom planiranju utvrđenom u ključnoj etapi A12G.

A16G

A1.3.1. Provedba reforme prostornog planiranja

Ciljna vrijednost

Udio općina koje su donijele opće planove prostornog razvoja

% (postotak)

0

25

4.

2024.

Najmanje 25 % općina pripremilo je i donijelo opći plan prostornog razvoja, kako je propisano novim zakonom utvrđenim u ključnoj etapi A12G.

A17G

A1.3.1. Provedba reforme prostornog planiranja

Ciljna vrijednost

Udio općina koje su donijele opće planove prostornog razvoja

% (postotak)

25

100

2.

2026.

100 % općina pripremilo je i donijelo opći plan prostornog razvoja, kako je propisano novim zakonom utvrđenim u ključnoj etapi A12G.

A18G

A1.4. Reforma za poboljšanje konkurentnosti i zaštite proizvođača/potrošača u poljoprivrednom sektoru

Ključna etapa

Stupanje na snagu novog zakona za borbu protiv nepoštenog korištenja ugovornih povlastica u sektoru trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima

Odredba novog zakona o borbi protiv nepoštenog korištenja ugovornih prednosti u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru o stupanju na snagu

 

 

 

1.

2022.

Nakon javnog savjetovanja, stupanje na snagu novog zakona za borbu protiv nepoštenog korištenja ugovornih povlastica u sektoru trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, kojim se:
1) pruža osnova za bolje funkcioniranje lanca opskrbe hranom i podržati skup načela o dobrim praksama u vertikalnim odnosima u lancu opskrbe hranom te osigurava minimalno usklađivanje standarda kako je predviđeno Direktivom (EU) 2019/633;

2) štite sve trgovinske transakcije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od nepoštenih trgovačkih praksi;

3) nadilazi Direktivu (EU) 2019/633 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

Taj zakon nadilazi Direktivu o nepoštenim trgovačkim praksama na sljedeće načine:

(a) Direktivom se predviđa zatvoreni popis nepoštenih trgovačkih praksi, a novim se zakonom, uz taj popis, uvodi i otvorena definicija nepoštenih trgovačkih praksi. Konkretno, Ured za tržišno natjecanje i zaštitu potrošača (UOKiK) takve dodatne trgovačke prakse utvrđuje kao nepoštene ako i. su u suprotnosti sa zahtjevima dobrog poslovnog ponašanja; ii. se njima bitno narušava ili je vjerojatno da će se bitno narušiti interes druge ugovorne stranke.

(b) Direktivom se štite samo dobavljači poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a novim se zakonom štite svi gospodarski subjekti, uključujući kupce poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Reformom se Uredu za tržišno natjecanje i zaštitu potrošača omogućuje da istraži ne samo slučajeve koje su podnijeli sudionici na tržištu nego i da provede vlastite istrage.

A19G

A1.4. Reforma za poboljšanje konkurentnosti i zaštite proizvođača/potrošača u poljoprivrednom sektoru

Ključna etapa

Donošenje revizije na sredini razdoblja novog zakona za borbu protiv nepoštenog korištenja ugovornih prednosti u sektoru trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima

Objava na internetskim stranicama Ureda za tržišno natjecanje i zaštitu potrošača

 

 

 

2.

2025.

Preispitivanje uključuje procjenu jesu li ostvareni ciljevi reforme o nepoštenim trgovinskim praksama u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i utvrđivanje načina djelovanja za rješavanje mogućih problema provedbe.

A20G

A1.4.1. Ulaganja u diversifikaciju i skraćivanje lanca opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te jačanje otpornosti subjekata u lancu

Ključna etapa

Donošenje kriterija za odabir korisnika za sve projekte u okviru ovog ulaganja

Objava na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Agencije za restrukturiranje i modernizaciju poljoprivrede donošenje kriterija za odabir korisnika

 

 

 

1.

2022.

Nakon javnog savjetovanja, donošenje kriterija za odabir korisnika za sve projekte u okviru ovog ulaganja. Kriteriji odabira moraju biti u skladu s načelima nediskriminacije i transparentnosti.
U kriterijima odabira prednost se daje sljedećim područjima:
i. digitalizacija;
ii. otvaranje radnih mjesta;
iii. zaštita okoliša i održive prakse proizvodnje hrane;
iv. kružno gospodarstvo, uključujući mjere povezane sa sprečavanjem rasipanja hrane.
Postupak podnošenja zahtjeva i provjere provodi Agencija za restrukturiranje i modernizaciju poljoprivrede (ARMA) kako bi se osigurala dosljednost, transparentnost i spriječilo dvostruko financiranje.

A21G

A1.4.1. Ulaganja u diversifikaciju i skraćivanje lanca opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te jačanje otpornosti subjekata u lancu

Ciljna vrijednost

Izgrađeni ili modernizirani distribucijski i skladišni centri te modernizirana veleprodajna tržišta

 

Broj

0

72

4.

2025.

Izgrađena ili modernizirana najmanje 72 centra za distribuciju i skladištenje te veleprodajna tržišta (uključujući zadruge). Cilj je stvoriti neovisne centre za distribuciju i skladištenje na lokalnoj razini kako bi se diversificirao i skratio lanac opskrbe hranom te kako bi se potaknule održivije proizvodne prakse u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, posebno sprečavanjem rasipanja hrane. Ulaganje se sastoji od:

(I)Izgradnje ili modernizacije zgrada i odgovarajuće infrastrukture, kao što su objekti za skladištenje, pakiranje, utovar i prodaju, društveni objekti i laboratoriji. Nadalje, ulaganja uključuju kupnju solarnih ploča i izgradnju postrojenja za oporabu topline, peći na biomasu i rashladnih sredstava sa smanjenim ili neutralnim utjecajem na okoliš. Modernizacija zgrada uključuje i ulaganja u termo-modernizaciju zgrada, izgradnju postrojenja za obradu otpada te izgradnju postrojenja za uštedu vode i energije.

(II)Kupnje i instaliranja strojeva i opreme za skladištenje, prodaju, pakiranje i prijevoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

(III)Kupnje i instaliranja IT sustava za potporu, skladištenje i stavljanje na tržište prehrambenih proizvoda, uključujući sustave povezane s upravljanjem i računovodstvom.

(IV)Kupnje novih specijaliziranih prijevoznih sredstava za upravljanje skladištima (kao što su viličari) i za prijevoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (kao što su spremnici, silosi, hladnjače i izotermi). Prijevozna oprema nabavlja se potpuno u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01)).

(V)Ulaganja povezanih s usklađenošću s certificiranim sustavima upravljanja kvalitetom

(VI)Avansnih naknada za patente i licencije.

Ulaganjem se osigurava uravnotežena provedba svih vrsta projekata opisanih u ciljnoj vrijednosti, uzimajući u obzir posebne potrebe korisnika i ciljeve Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Ulaganja se provode u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01), posebno u pogledu zahtjeva povezanih s energetskom učinkovitošću, prijevoznom opremom, obnovljivom energijom i gospodarenjem otpadom.

A22G

A1.4.1. Ulaganja u diversifikaciju i skraćivanje lanca opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te jačanje otpornosti subjekata u lancu

Ciljna vrijednost

MSP-ovi u poljoprivredno-prehrambenom sektoru koji su dovršili projekte za modernizaciju svoje infrastrukture i opreme

 

Broj

0

400

4.

2024.

Najmanje 400 MSP-ova u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i sektoru ribarstva dovršilo je projekte za modernizaciju svoje infrastrukture i opreme. Ulaganja se sastoje od sljedećih vrsta djelatnosti:
1) izgradnja ili modernizacija zgrada i odgovarajuće infrastrukture, kao što su proizvodni i skladišni objekti i laboratoriji. Potpora obuhvaća i zelena ulaganja kao što su izgradnja objekata za skladištenje otpada i gospodarenje otpadom, postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i postrojenja za proizvodnju bioplina. Nadalje, ulaganja uključuju kupnju solarnih ploča i izgradnju postrojenja za regeneraciju topline, peći na biomasu i rashladnih sredstava sa smanjenim ili neutralnim utjecajem na okoliš.
2) kupnja i instaliranje strojeva i opreme za skladištenje, preradu i prodaju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te proizvoda ribarstva i akvakulture.
3) kupnja i instaliranje informatičkih sustava za potporu postupcima proizvodnje, skladištenja i prodaje, uključujući upravljanje i računovodstvo.
4) kupnja novih specijaliziranih prijevoznih sredstava s nultim ili niskim emisijama za upravljanje skladištima (kao što su viličari) i za prijevoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te proizvoda ribarstva i akvakulture (kao što su spremnici, silosi, hladnjače i izotermi).
5) ulaganja povezana s usklađenošću s certificiranim sustavima upravljanja kvalitetom.
6) avansne naknade za patente i licencije.

Ulaganjem se osigurava uravnotežena provedba svih vrsta projekata opisanih u ciljnoj vrijednosti, uzimajući u obzir posebne potrebe korisnika i ciljeve Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Ulaganje se provodi potpuno u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01), posebno u pogledu zahtjeva povezanih s energetskom učinkovitošću, obnovljivom energijom, gospodarenjem otpadom i opremom za prijevoz.

A23G

A1.4.1. Ulaganja u diversifikaciju i skraćivanje lanca opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te jačanje otpornosti subjekata u lancu

Ciljna vrijednost

MSP-ovi u poljoprivredno-prehrambenom sektoru koji su dovršili projekte za modernizaciju svoje infrastrukture i opreme

 

Broj

400

800

4.

2025.

Najmanje 800 MSP-ova u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i sektoru ribarstva dovršilo je projekte za modernizaciju svoje infrastrukture i opreme.

Ulaganje se sastoji od sljedećih vrsta projekata:
1) izgradnja ili modernizacija zgrada i odgovarajuće infrastrukture, kao što su proizvodni i skladišni objekti i laboratoriji. Potpora obuhvaća i zelena ulaganja kao što su izgradnja objekata za skladištenje otpada i gospodarenje otpadom, postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i postrojenja za proizvodnju bioplina. Nadalje, ulaganja uključuju kupnju solarnih ploča i izgradnju postrojenja za regeneraciju topline, peći na biomasu i rashladnih sredstava sa smanjenim ili neutralnim utjecajem na okoliš.
2) kupnja i instaliranje strojeva i opreme za skladištenje, preradu i prodaju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te proizvoda ribarstva i akvakulture.
3) kupnja i instaliranje informatičkih sustava za potporu postupcima proizvodnje, skladištenja i prodaje, uključujući upravljanje i računovodstvo.
4) kupnja novih specijaliziranih prijevoznih sredstava s nultim ili niskim emisijama za upravljanje skladištima (kao što su viličari) i za prijevoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te proizvoda ribarstva i akvakulture (kao što su spremnici, silosi, hladnjače i izotermi).
5) ulaganja povezana s usklađenošću s certificiranim sustavima upravljanja kvalitetom.
6) avansne naknade za patente i licencije.

Ulaganjem se osigurava uravnotežena provedba svih vrsta projekata opisanih u ciljnoj vrijednosti, uzimajući u obzir posebne potrebe korisnika i ciljeve Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Ulaganje se provodi potpuno u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01), posebno u pogledu zahtjeva povezanih s energetskom učinkovitošću, obnovljivom energijom, gospodarenjem otpadom i opremom za prijevoz.

A24G

A1.4.1. Ulaganja u diversifikaciju i skraćivanje lanca opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te jačanje otpornosti subjekata u lancu

Ciljna vrijednost

Dobrotvorne organizacije u prehrambenom sektoru koje su dovršile projekte za modernizaciju svoje infrastrukture i opreme

 

Broj

0

50

4.

2025.

Najmanje 50 dobrotvornih organizacija u prehrambenom sektoru dovršilo je projekte za modernizaciju svoje infrastrukture i opreme s ciljem poticanja održivijih obrazaca potrošnje hrane, posebno sprečavanjem rasipanja hrane. Ulaganjima se podupire modernizacija infrastrukture u dobrotvornim organizacijama, uključujući sljedeće:
1) izgradnja i prilagodba postojećih zgrada za skladištenje, pripremu i distribuciju hrane.
2) kupnja rashladnih spremnika, hladnjaka, zamrzivača i agregata za napajanje.
3) kupnja strojeva, uređaja i opreme za preradu, skladištenje, pakiranje i distribuciju prehrambenih proizvoda i obroka.
5) kupnja uređaja i IT aplikacija za upravljanje logističkim postupcima povezanima s distribucijom hrane.
6) kupnja specijaliziranih prijevoznih sredstava potrebnih za prikupljanje i prijevoz hrane i upravljanje skladištima (kao što su kamioni za hranu, izotermi, viličari i dizala).

Ulaganjem se osigurava uravnotežena provedba svih vrsta projekata opisanih u ciljnoj vrijednosti, uzimajući u obzir posebne potrebe korisnika i ciljeve Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Ulaganje se provodi potpuno u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01), posebno u pogledu zahtjeva povezanih s energetskom učinkovitošću, obnovljivom energijom, gospodarenjem otpadom i opremom za prijevoz.

A25G

A1.4.1. Ulaganja u diversifikaciju i skraćivanje lanca opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te jačanje otpornosti subjekata u lancu

Ciljna vrijednost

Poljoprivrednici i ribari koji su dovršili projekte za modernizaciju svoje infrastrukture i opreme, skraćivanje lanaca opskrbe hranom i provedbu rješenja za poljoprivredu 4.0 u proizvodnim procesima

 

Broj

0

5 764

4.

2023.

Najmanje 5 764 poljoprivrednika i ribara dovršilo je projekte za modernizaciju svoje infrastrukture i opreme kako bi se povećala njihova otpornost na buduće krize i poboljšali održivi obrasci proizvodnje, skratili lanci opskrbe i poduprle tehnologije poljoprivrede 4.0.

Ulaganja uključuju:

1) izgradnju i modernizaciju zgrada i infrastrukture za preradu poljoprivrednih proizvoda, proizvoda ribarstva i akvakulture te prehrambenih proizvoda od strane poljoprivrednika. Potpora uključuje i zamjenu materijala štetnih za okoliš i zdravlje u zgradama koje se upotrebljavaju za poljoprivrednu proizvodnju;

2) izgradnju postrojenja za oporabu topline, peći na biomasu i rashladnih sredstava sa smanjenim ili neutralnim utjecajem na okoliš. Potpora uključuje i toplinsku modernizaciju zgrada, izgradnju postrojenja za skladištenje otpada i gospodarenje otpadom, postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i postrojenja za proizvodnju bioplina te kupnju fotonaponskih i solarnih ploča.

3) nabavu i instaliranje strojeva i opreme za proizvodnju, preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda te proizvoda ribarstva i akvakulture od strane poljoprivrednika.

4) izgradnju ili modernizaciju mjesta za izravnu prodaju lokalnih prehrambenih proizvoda. To uključuje razvoj, prilagodbu i izgradnju prostora za izravnu prodaju, kao i kupnju odgovarajuće opreme kao što su hladnjaci, zamrzivači te strojevi i uređaji za obradu.

5) kupnju i instaliranje informatičkih sustava i digitalnih rješenja povezanih s poljoprivredom 4.0 za potporu postupcima proizvodnje, skladištenja i prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. To uključuje kupnju strojeva, opreme i softvera u te svrhe, uključujući senzore, informatičku opremu i softverske aplikacije.

6) kupnju specijaliziranih prijevoznih vozila s nultim/niskim emisijama, kao što su kamioni hladnjače, kamioni cisterne i izotermni kamioni, za potporu prodaji od vrata do vrata ili prijevozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
7) stvaranje internetskih alata za prodaju poljoprivrednih proizvoda, proizvoda ribarstva i akvakulture te prehrambenih proizvoda, kao i potporu za organizaciju isporuka.

8) avansne naknade za patente i licencije.

Ulaganjem se osigurava uravnotežena provedba svih vrsta projekata opisanih u ciljnoj vrijednosti, uzimajući u obzir posebne potrebe korisnika i ciljeve Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Ulaganje se provodi potpuno u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01), posebno u pogledu zahtjeva povezanih s energetskom učinkovitošću, obnovljivom energijom, gospodarenjem otpadom, bioraznolikošću i opremom za prijevoz.

A26G

A1.4.1. Ulaganja u diversifikaciju i skraćivanje lanca opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te jačanje otpornosti subjekata u lancu

Ciljna vrijednost

Poljoprivrednici i ribari koji su dovršili projekte za modernizaciju svoje infrastrukture i opreme, skraćivanje lanaca opskrbe hranom i provedbu rješenja za poljoprivredu 4.0 u proizvodnim procesima

 

Broj

5 764

11 527

4.

2025.

Najmanje 11 527 poljoprivrednika i ribara dovršilo je projekte za modernizaciju svoje infrastrukture i opreme kako bi se povećala njihova otpornost na buduće krize i poboljšali održivi obrasci proizvodnje, skratili lanci opskrbe i poduprle tehnologije za poljoprivredu 4.0.

Ulaganja uključuju:

1) izgradnju i modernizaciju zgrada i infrastrukture za preradu poljoprivrednih proizvoda, proizvoda ribarstva i akvakulture te prehrambenih proizvoda od strane poljoprivrednika. Potpora uključuje i zamjenu materijala štetnih za okoliš i zdravlje u zgradama koje se upotrebljavaju za poljoprivrednu proizvodnju;

2) izgradnju postrojenja za oporabu topline, peći na biomasu i rashladnih sredstava sa smanjenim ili neutralnim utjecajem na okoliš. Potpora uključuje i toplinsku modernizaciju zgrada, izgradnju postrojenja za skladištenje otpada i gospodarenje otpadom, postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i postrojenja za proizvodnju bioplina te kupnju fotonaponskih i solarnih ploča.

3) nabavu i instaliranje strojeva i opreme za proizvodnju, preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda te proizvoda ribarstva i akvakulture od strane poljoprivrednika.

4) izgradnju ili modernizaciju mjesta za izravnu prodaju lokalnih prehrambenih proizvoda. To uključuje razvoj, prilagodbu i izgradnju prostora za izravnu prodaju, kao i kupnju odgovarajuće opreme kao što su hladnjaci, zamrzivači te strojevi i uređaji za obradu.

5) kupnju i instaliranje informatičkih sustava i digitalnih rješenja povezanih s poljoprivredom 4.0 za potporu postupcima proizvodnje, skladištenja i prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. To uključuje kupnju strojeva, opreme i softvera u te svrhe, uključujući senzore, informatičku opremu i softverske aplikacije.

6) kupnju specijaliziranih prijevoznih vozila s nultim/niskim emisijama, kao što su kamioni hladnjače, kamioni cisterne i izotermni kamioni, za potporu prodaji od vrata do vrata ili prijevozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

7) stvaranje internetskih alata za prodaju poljoprivrednih proizvoda, proizvoda ribarstva i akvakulture te prehrambenih proizvoda, kao i potporu za organizaciju isporuka.

8) avansne naknade za patente i licencije.

Ulaganjem se osigurava uravnotežena provedba svih vrsta projekata opisanih u ciljnoj vrijednosti, uzimajući u obzir posebne potrebe korisnika i ciljeve Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Ulaganje se provodi potpuno u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01), posebno u pogledu zahtjeva povezanih s energetskom učinkovitošću, obnovljivom energijom, gospodarenjem otpadom, bioraznolikošću i opremom za prijevoz.



A2 – INOVACIJE

Redni broj

Povezana mjera (reforma ili ulaganje)

Ključna etapa / ciljna vrijednost

Naziv

Kvalitativni pokazatelji
(za ključne etape)

Kvantitativni pokazatelji
(za ciljne vrijednosti)

Indikativni vremenski plan dovršetka

Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti

Mjerna jedinica

Osnovna vrijednost

Cilj

Tromjesečje

Godina

A27G

A2.1. Ubrzavanje robotizacije te digitalizacije i inovacijskih procesa

Ključna etapa

Stupanje na snagu novog zakona za potporu automatizaciji, digitalizaciji i inovacijama poduzeća uvođenjem porezne olakšice za robotizaciju

Odredba u novom zakonu o potpori automatizaciji/digitalizaciji i inovacijama poduzeća o stupanju na snagu

 

 

 

2.

2022.

Novim zakonom uvodi se porezna olakšica tako da poduzetnik ima pravo na dodatni otpis dijela troškova robotizacije iz porezne osnovice na kraju porezne godine. Porezne olakšice dostupne su svim poduzetnicima bez obzira na njihovu veličinu i mjesto poslovanja. Sljedeći se troškovi smatraju prihvatljivima:

• troškovi kupnje novih robota,

• strojevi i periferni uređaji za robote koji su funkcionalno povezani s njima

• strojevi, uređaji i ostali elementi koji su funkcionalno povezani s robotima, koji se upotrebljavaju za osiguravanje ergonomije i sigurnosti na radu

• strojevi, uređaji ili sustavi za daljinsko upravljanje, dijagnozu, praćenje ili servisiranje robota

• uređaji za interakciju čovjeka i stroja za kobote ili robote visoke osjetljivosti

• troškovi nematerijalne imovine u vezi s prethodno navedenom dugotrajnom imovinom

• troškovi usluga osposobljavanja u vezi s robotima

• naknade se odnose na prethodno navedeni ugovor o leasingu dugotrajne imovine ako se nakon završetka osnovnog razdoblja ugovora o leasingu vlasništvo nad dugotrajnom imovinom prenosi na poreznog obveznika.

Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C 58/01). Konkretno, reformom se podupiru ulaganja s niskim učinkom koja su tehnološki neutralna na razini njihove primjene.

A28G

A2.1.1. Ulaganja kojima se podupiru robotizacija i digitalizacija u poduzećima

Ciljna vrijednost

T1 – Provedba projekata povezanih s robotizacijom, umjetnom inteligencijom ili digitalizacijom procesa, tehnologija, proizvoda ili usluga

 

Broj

0

6

4.

2024.

Broj potpuno provedenih projekata povezanih s robotizacijom, umjetnom inteligencijom ili digitalizacijom procesa, tehnologija, proizvoda ili usluga. Projekti posebno obuhvaćaju barem jedno od područja navedenih na popisu:
– cjelovita provedba inovativnih digitalnih rješenja, uključujući digitalizaciju poslovnih procesa,
– podupiranje prijelaza na industriju 4.0, s posebnim naglaskom na robotizaciju i operativne tehnologije,
– upotreba tehnologija u oblaku i umjetne inteligencije u integraciji i upravljanju proizvodnim i poslovnim procesima,
– integracija određenih elemenata poslovnih procesa,
– potpuna primjena komunikacijskih tehnologija komunikacije između strojeva (M2M), upotreba industrijskog interneta stvari (IoT) uz primjenu naprednih metoda obrade informacija,
– potpuna provedba inteligentnih proizvodnih linija, izgradnja inteligentnih tvornica (pametna tvornica),
– stvaranje platformi za digitalno područje i integracija postojećih sustava domena,
– potpuna provedba namjenskih sustava koji automatiziraju procese u području digitalne sigurnosti upotrebom tehnologija u oblaku i umjetne inteligencije,
– potpuna provedba modernih digitalnih radnih mjesta.
Očekuje se da će projekt biti usmjeren uglavnom na velika poduzeća i njihove zaposlenike.

A29G

A2.1.1. Ulaganja kojima se podupiru robotizacija i digitalizacija u poduzećima

Ciljna vrijednost

T2 – Provedba projekata povezanih s robotizacijom, umjetnom inteligencijom ili digitalizacijom procesa, tehnologija, proizvoda ili usluga

 

Broj

6

40

2.

2026.

Dodatna najmanje 34 potpuno provedena projekta povezana s robotizacijom, umjetnom inteligencijom ili digitalizacijom procesa, tehnologija, proizvoda ili usluga koji ispunjavaju zahtjeve utvrđene za mjeru A28G.

A30G

A2.2. Stvaranje uvjeta za prijelaz na model kružnog gospodarstva

Ključna etapa

Stupanje na snagu novog zakonodavstva kojim se uvode izmjene zakonodavnog okvira kako bi se omogućila trgovina sekundarnim sirovinama

Odredba u zakonodavnom paketu o stupanju na snagu

 

 

 

2.

2024.

Novim zakonodavstvom omogućuje se trgovina odabranim sekundarnim sirovinama. Zakonodavstvom se omogućuje lakše gospodarenje tim materijalima, što dovodi do smanjenja iskorištavanja prirodnih resursa, zamjene prirodnih materijala i proizvoda, te se smanjuje skladištenje otpada na jalovištima.

A31G

A2.2.1. Ulaganja u uvođenje ekoloških tehnologija i inovacija, uključujući one povezane s kružnim gospodarstvom

Ciljna vrijednost

Potpisani sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte dodijeljene MSP-ovima s rješenjima za razvoj i poticanje ili primjenu zelenih tehnologija (povezanih s kružnim gospodarstvom)

 

Broj

0

100

1.

2025.

Broj potpisanih sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Odabir se provodi na temelju posebnih kriterija odabira u skladu s načelima nediskriminacije i transparentnosti. Financiranjem se financiraju projekti MSP-ova u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi bitnu štetu” (2021/C 58/01) upotrebom popisa za isključenje i povezani s razvojem i provedbom ili primjenom rješenja zelene industrije, koji se odabiru na temelju najvećeg doprinosa ciljevima (s pomoću mjerljivih i pouzdanih pokazatelja) u jednoj od sljedećih kategorija:
– poboljšanje upravljanja materijalom
– povećanje energetske učinkovitosti u proizvodnim i operativnim procesima
– smanjenje otpada iz proizvodnih i operativnih postupaka
– ponovna uporaba ili recikliranje otpada
– smanjenje emisija stakleničkih plinova iz proizvodnih i operativnih procesa.

A32G

A2.2.1. Ulaganja u uvođenje ekoloških tehnologija i inovacija, uključujući one povezane s kružnim gospodarstvom

Ciljna vrijednost

Potpisani sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte kojima se podupire razvoj tehnologija koje doprinose stvaranju tržišta sekundarnih sirovina

 

Broj

0

5.

3.

2025.

Broj potpisanih sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Odabir se provodi na temelju posebnih kriterija odabira u skladu s načelima nediskriminacije i transparentnosti. Financiranjem se financiraju projekti u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi bitnu štetu” (2021/C 58/01) upotrebom popisa za isključenje i povezani s upotrebom sekundarnih sirovina, koji se odabiru na temelju najvećeg doprinosa sljedećim ciljevima (s pomoću mjerljivih i pouzdanih pokazatelja): (a) razvoj tehnologija za pretvorbu otpada, (b) razvoj i primjena inovativnih tehnologija u području uporabe otpada kao sekundarnih sirovina, (c) povećanje količine materijala koji se mogu reciklirati i smanjenje količine primarnih materijala koji se upotrebljavaju u proizvodnim procesima, (d) potpora ključnim postupcima dizajna za recikliranje, (e) produljenje životnog vijeka proizvoda, (f) smanjenje količine otpada usmjerenog na odlagališta.

A33G

A2.3. Osiguravanje institucionalne i pravne osnove za razvoj bespilotnih letjelica (UAV)

Ključna etapa

Stupanje na snagu zakona o izmjeni Zakona o poljskoj agenciji za usluge u zračnoj plovidbi

Odredba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljskoj agenciji za usluge u zračnoj plovidbi o stupanju na snagu

 

 

 

2.

2023.

Aktom o izmjeni poljskoj agenciji za usluge u zračnoj plovidbi (PANSA) daje se pravo na vlasnički kapital u trgovačkim društvima i PANSA-u ili njezina društva kćeri ovlašćuje se za provođenje pilot-projekata kojima se podupire provedba poslovnih modela i usluga temeljenih na bespilotnim letjelicama.

A34G

A2.3.1. Razvoj i oprema centara za stručnost (centri za stručno osposobljavanje, centri za potporu provedbi, promatračke skupine) i infrastrukture za upravljanje industrijom bespilotnih vozila, kao ekosustav inovacija

Ciljna vrijednost

T1 – Lokalni centri i infrastruktura za bespilotna vozila koje provode lokalna tijela vlasti ili imenovani subjekti za lokalni rad

 

Broj

0

3

1.

2025.

Lokalna infrastruktura provodi se na tri lokacije.
Provedbom digitalne infrastrukture za bespilotna vozila diljem zemlje omogućuje se stabilan, održiv i siguran razvoj aplikacija vozila bez posade u različitim dijelovima zemlje, čime se doprinosi osiguravanju teritorijalne kohezije i održivog razvoja zemlje. Ključni elementi infrastrukture jesu zemaljska infrastruktura, lokalni podatkovni centri i centri za upravljanje prometom, uz provedbu digitalnih usluga i proizvođača.

A35G

A2.3.1. Razvoj i oprema centara za stručnost (centri za stručno osposobljavanje, centri za potporu provedbi, promatračke skupine) i infrastrukture za upravljanje industrijom bespilotnih vozila, kao ekosustav inovacija

Ciljna vrijednost

T2 – Lokalni centri i infrastruktura za bespilotna vozila koje provode lokalna tijela vlasti ili imenovani subjekti za lokalni rad

 

Broj

3

10

2.

2026.

Lokalni centri i/ili infrastruktura provode se na sedam dodatnih lokacija. Provedbom digitalne infrastrukture za bespilotna vozila diljem zemlje omogućuje se stabilan, održiv i siguran razvoj aplikacija vozila bez posade u različitim dijelovima zemlje, čime se doprinosi osiguravanju teritorijalne kohezije i održivog razvoja zemlje. Ključni elementi infrastrukture jesu zemaljska infrastruktura, lokalni podatkovni centri i centri za upravljanje prometom, uz provedbu digitalnih usluga i proizvođača.

A36G

A2.3.1. Razvoj i oprema centara za stručnost (centri za stručno osposobljavanje, centri za potporu provedbi, promatračke skupine) i infrastrukture za upravljanje industrijom bespilotnih vozila, kao ekosustav inovacija

Ciljna vrijednost

Uvedene usluge bespilotnih vozila kojima prethode pilot-projekti

 

Broj

0

2

2.

2024.

Usluge bespilotnih vozila testiraju se i provode u pilot-projektima koji se provode u pojedinačnim centrima stručnosti. Očekuje se da će se provesti najmanje dva pilot-projekta kao dio specijaliziranih programa u sljedećim odabranim područjima primjene:
– autonomna koordinacija prometa (s posebnim naglaskom na lukama i energetskoj infrastrukturi)
– službe za javni red (sigurnost i civilna zaštita)
Broj pilot-projekata provedenih u pojedinačnim paketima ovisi o području zahtjeva, broju potencijalnih primatelja (klijenata), tehnološkoj složenosti i regulatornim uvjetima za određenu primjenu. Usluge koje se provode kao dio pilot-projekata i njihovi zaključci omogućuju standardizaciju tehnologije, pri čemu se dobiva društvena prihvaćenost za upotrebu bespilotnih vozila. Usluge bespilotnih vozila koje se ispituju i provode znači potpuno operativne usluge koje se temelje na hardveru i softveru te ispunjavaju poslovne potrebe primatelja (korisnika). Projekti i izvođači odabiru se na temelju određenih kriterija odabira u skladu s načelima nediskriminacije i transparentnosti. 

A37G

A2.3.1. Razvoj i oprema centara za stručnost (centri za stručno osposobljavanje, centri za potporu provedbi, promatračke skupine) i infrastrukture za upravljanje industrijom bespilotnih vozila, kao ekosustav inovacija

Ciljna vrijednost

Uvedene usluge bespilotnih vozila kojima prethode pilot-projekti

 

Broj

2

4

2.

2026.

Dva dodatna projekta koja ispunjavaju zahtjeve utvrđene za mjeru A36G.  

A38G

A2.4. Jačanje mehanizama suradnje između znanosti i industrije

Ključna etapa

Stupanje na snagu akta o izmjeni zakona o visokom obrazovanju i znanosti u pogledu kataloga subjekata koji mogu stvoriti subjekte posebne namjene zajedno sa sveučilištima

Odredba u izmjenama zakona o visokom obrazovanju i znanosti o stupanju na snagu

 

 

 

1.

2022.

Aktom o izmjeni omogućuje se stvaranje vozila posebne namjene posebno osmišljenih za komercijalizaciju rezultata istraživanja i razvoja. Očekuje se da će to omogućiti veću interdisciplinarnost i fleksibilnost prijenosa tehnologije.

A39G

A2.4. Jačanje mehanizama suradnje između znanosti i industrije

Ključna etapa

Utvrđivanje pravila za korištenje laboratorija i prijenos znanja instituta koje nadzire ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja

Dokument s utvrđenim pravilima

 

 

 

1.

2022.

U pravilima za korištenje laboratorija i prijenos znanja određuju se postupci koji se odnose na korištenje istraživačke infrastrukture u okviru suradnje između znanstvenika te znanstveno-poslovne suradnje. Odredbe slijede načela nediskriminacije i transparentnosti.

A40G

A2.4.1. Ulaganja u razvoj istraživačkih kapaciteta

Ciljna vrijednost

Laboratoriji s modernom istraživačkom i analitičkom infrastrukturom u ustanovama koje su pod nadzorom i/ili su podređene Ministarstvu obrazovanja i znanosti i Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja

 

Broj

0

18

4.

2025.

Izgradnja i modernizacija laboratorija u ustanovama koje se nadziru i/ili su podređene Ministarstvu obrazovanja i znanosti te Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja i glavnom inspektoratu inspekcije kakvoće poljoprivrednih proizvoda i hrane povezane s ciljevima.



A3 – OBRAZOVANJE

Redni broj

Povezana mjera (reforma ili ulaganje)

Ključna etapa / ciljna vrijednost

Naziv

Kvalitativni pokazatelji
(za ključne etape)

Kvantitativni pokazatelji
(za ciljne vrijednosti)

Indikativni vremenski plan dovršetka

Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti

Mjerna jedinica

Osnovna vrijednost

Cilj

Tromjesečje

Godina

A41G

A3.1. Radna snaga za moderno gospodarstvo: poboljšanje usklađivanja vještina i kvalifikacija sa zahtjevima tržišta rada zbog uvođenja novih tehnologija u gospodarstvo te zelene i digitalne tranzicije

Ključna etapa

Stupanje na snagu akta o izmjeni Zakona o obrazovanju kojim se uspostavlja pravni okvir za mrežu centara sektorskih vještina, kojim se osigurava ciljano usavršavanje i prekvalifikacija koje su vrlo relevantne za potrebe tržišta rada

Odredba zakona o izmjeni Zakona o obrazovanju o stupanju na snagu

 

 

 

3.

2023.

Reforma Zakona o obrazovanju, nakon studija izvedivosti i postupka preispitivanja u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima, regionalnim tijelima, sektorima i drugim dionicima, uspostavlja pravni okvir za mrežu centara za sektorske vještine, pružajući ciljano usavršavanje i prekvalifikaciju koje su vrlo relevantne za potrebe tržišta rada, s ciljem poboljšanja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s usmjerenijim sektorskim obrazovnim centrima i boljeg povezivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada.

Zakon o obrazovanju, kako je izmijenjen aktom o izmjeni:
– predviđa razvojni plan za mrežu centara za vještine;
– određuje mjesto i ulogu centara za vještine u sustavu obrazovanja i osposobljavanja;
– utvrđuje uvjete za zapošljavanje osoblja u centrima za vještine;
– utvrđuje odredbe za ciklička preispitivanja kako bi se osigurao nadzor nad upravljanjem centrima za vještine i njihova održivost nakon 2026.;
– prilagođava postojeći sustav upravljanja prilagođenim odredbama o upravljanju centrima za vještine, uključujući poslodavce (uključujući predstavnike MSP-ova), socijalne partnere i druge relevantne dionike, uključujući regionalna i lokalna tijela;

– uspostavlja mehanizme financiranja (uključujući nakon prestanka potpore EU-a), uvjete osposobljavanja, odredbe o profesionalnom usmjeravanju i kurikulume; i
– utvrđuje vrste osposobljavanja koje se pruža, ciljne skupine, vrste kvalifikacija i standarda, mehanizme za osiguranje i provjeru kvalitete te kako će se sektori povezati s centrima za vještine.

A42G

A3.1. Radna snaga za moderno gospodarstvo: poboljšanje usklađivanja vještina i kvalifikacija sa zahtjevima tržišta rada zbog uvođenja novih tehnologija u gospodarstvo te zelene i digitalne tranzicije

Ključna etapa

Stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nastavnicima kojim se omogućuje provedba kontinuiranog strukovnog osposobljavanja nastavnika u centrima za sektorske vještine

Odredba Zakona o izmjeni Zakona o učiteljima o stupanju na snagu

 

 

 

3.

2023.

Reformom Zakona o nastavnicima omogućit će se centrima za sektorske vještine da osiguraju kontinuirano strukovno osposobljavanje nastavnika.

Zakon o nastavnicima, kako je izmijenjen aktom o izmjeni:

– utvrđuje okvir za osposobljavanje nastavnika u centrima vještina;

– uključuje odredbe za osposobljavanje nastavnika za upotrebu novih tehnologija.

A43G

A3.1. Radna snaga za moderno gospodarstvo: poboljšanje usklađivanja vještina i kvalifikacija sa zahtjevima tržišta rada zbog uvođenja novih tehnologija u gospodarstvo te zelene i digitalne tranzicije

Ključna etapa

Stupanje na snagu akata o izmjeni Zakona o regionalnoj samoupravi, Zakona o institucijama tržišta rada, Zakona o županijskoj samoupravi i drugih relevantnih zakona za koordinaciju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te cjeloživotnog učenja u regijama

Odredbe izmijenjenog Zakona o područnoj samoupravi, Zakona o institucijama tržišta rada, Zakona o županijskoj samoupravi i drugih relevantnih akata o stupanju na snagu

 

 

 

1.

2025.

Izmijenjenim zakonodavnim aktima (uključujući Zakon o regionalnoj samoupravi, Zakon o institucijama tržišta rada, Zakon o županijskim samoupravama i druge relevantne akte) nakon postupka revizije i u bliskoj suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima utvrđuju se prava i odgovornosti regija u koordinaciji politika u području vještina te se utječe na ponude usavršavanja ustanova za cjeloživotno učenje na temelju operativnih programa provedbe poljske nacionalne integrirane strategije vještina do 2030. na regionalnoj razini.

Izmjene uključuju:
a) pravni ustroj i zadaće regionalnih koordinacijskih timova za održivo funkcioniranje regionalne koordinacije za politiku u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, visokog obrazovanja i cjeloživotnog učenja;
b) upravljačku strukturu za regionalne politike u području vještina, uključujući odgovornosti regija i socijalnih partnera;
c) obvezu donošenja operativnih programa provedbe nacionalne integrirane strategije za vještine do 2030. na regionalnoj razini, uključujući i. obvezu ažuriranja provedbenog programa svakih pet godina; i ii. obvezu osiguravanja prilagodbe ponude učenja u ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i drugim ustanovama za osposobljavanje u skladu s potrebama za dijagnosticiranim vještinama;
d) odredbe o funkcioniranju koordinacijskog ureda (pružanje usluga regionalnim koordinacijskim timovima); i
e) odredbe kojima se utvrđuju obveze praćenja i ocjenjivanja.
Operativni programi provedbe nacionalne integrirane strategije za vještine do 2030. na regionalnoj razini ne utječu na institucionalnu autonomiju visokih učilišta.

A44G

A3.1.1. Ulaganja u moderno strukovno osposobljavanje, visoko obrazovanje i cjeloživotno učenje

Ciljna vrijednost

T1 – Uspostava mreže funkcionalnih centara za sektorske vještine koji pružaju ciljano usavršavanje i prekvalifikaciju vrlo relevantne za potrebe tržišta rada

 

Broj

0

20

1.

2024.

Potpuno funkcioniranje 20 centara za sektorske vještine i pružanje tečajeva i kurikuluma za strukovno osposobljavanje, među ostalim za odrasle, studente, mlade, nastavnike u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te zaposlenike. To uključuje:
– izgradnju centara vještina;
– kupnju opreme (u mjeri u kojoj je to relevantno za funkcioniranje centara);
– institucionalni ustroj centara, uključujući sudjelovanje 90 sektorskih organizacija;

– zapošljavanje osoblja; i
– potpuno funkcionalne centre vještina.

Ulaganje se provodi potpuno u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01). Konkretno, izgradnja novih zgrada mora biti u skladu sa standardom za zgrade gotovo nulte energije, kako je utvrđeno u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada.

A45G

A3.1.1. Ulaganja u moderno strukovno osposobljavanje, visoko obrazovanje i cjeloživotno učenje

Ciljna vrijednost

T2 – Uspostava mreže funkcionalnih centara za sektorske vještine koji pružaju ciljano usavršavanje i prekvalifikaciju vrlo relevantne za potrebe tržišta rada

 

Broj

20

120

3.

2025.

Potpuno funkcioniranje 120 centara za sektorske vještine te pružanje tečajeva i kurikuluma za strukovno osposobljavanje, među ostalim za odrasle, studente, mlade, nastavnike u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te zaposlenike. To uključuje:
– izgradnju centara vještina;
– kupnju opreme (u mjeri u kojoj je to relevantno za funkcioniranje centara);
– institucionalni ustroj 120 centara, uključujući sudjelovanje 90 sektorskih organizacija;

– zapošljavanje osoblja; i
– 120 centara za vještine koji u potpunosti funkcioniraju.

Ulaganje se provodi potpuno u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01). Konkretno, izgradnja novih zgrada mora biti u skladu sa standardom za zgrade gotovo nulte energije, kako je utvrđeno u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada.

A46G

A3.1.1. Ulaganja u moderno strukovno osposobljavanje, visoko obrazovanje i cjeloživotno učenje

Ciljna vrijednost

T1 – Pružanje vještina polaznicima u centrima za sektorske vještine, uključujući certifikaciju ishoda učenja (vještina), koje izdaje i priznaje sektor

 

Broj

0

2 000

3.

2024.

2 000 osoba mora proći osposobljavanje u centrima sektorskih vještina. Svaki od osposobljenih polaznika dobiva potvrdu o stečenim ishodima učenja (vještine i kvalifikacije) koje priznaje sektor, a koju izdaje sektorska organizacija.

A47G

A3.1.1. Ulaganja u moderno strukovno osposobljavanje, visoko obrazovanje i cjeloživotno učenje

Ciljna vrijednost

T2 – Pružanje vještina polaznicima u centrima za sektorske vještine, uključujući certifikaciju ishoda učenja (vještina), koje izdaje i priznaje sektor

 

Broj

2 000

16 000

3.

2025.

16 000 osoba mora proći osposobljavanje u centrima sektorskih vještina. Svaki od osposobljenih polaznika dobiva potvrdu o stečenim ishodima učenja (vještine i kvalifikacije) koje priznaje sektor, a koju izdaje sektorska organizacija.

A48G

A3.1.1. Ulaganja u moderno strukovno osposobljavanje, visoko obrazovanje i cjeloživotno učenje

Ciljna vrijednost

T3 – Pružanje vještina polaznicima u centrima za sektorske vještine, uključujući certifikaciju ishoda učenja (vještina), koje izdaje i priznaje sektor

 

Broj

16 000

24 000

2.

2026.

24 000 osoba mora proći osposobljavanje u centrima sektorskih vještina. Svaki od osposobljenih polaznika dobiva potvrdu o stečenim ishodima učenja (vještine i kvalifikacije) koje priznaje sektor, a koju izdaje sektorska organizacija.

A49G

A3.1.1. Ulaganja u moderno strukovno osposobljavanje, visoko obrazovanje i cjeloživotno učenje

Ciljna vrijednost

Osnivanje funkcionalnih regionalnih koordinacijskih timova koji koordiniraju politiku u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te cjeloživotnom učenju

 

Broj

0

14

3.

2022.

Uspostavlja se najmanje 14 regionalnih koordinacijskih timova s općim ciljem od 16 regionalnih koordinacijskih timova (po jedan za svako „vojvodstvo”). Regionalni koordinacijski timovi, koji se sastoje od ključnih dionika, koordiniraju politike u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te cjeloživotnom učenju te surađuju s visokim obrazovanjem kada je to relevantno i ako je tako dogovoreno s dotičnim visokim učilištima.

A50G

A3.1.1. Ulaganja u moderno strukovno osposobljavanje, visoko obrazovanje i cjeloživotno učenje

Ciljna vrijednost

Razvoj operativnih provedbenih programa za integriranu strategiju vještina na regionalnoj razini koje provode uspostavljene regionalne koordinacijske skupine za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te cjeloživotno učenje

 

Broj

0

14

3.

2023.

Razvija se najmanje 14 operativnih regionalnih programa provedbe s općim ciljem 16 regionalnih operativnih programa provedbe (po jedan za svako „vojvodstvo”).
Operativni programi provedbe nacionalne integrirane strategije za vještine do 2030. obuhvaćaju sve oblike učenja, uključujući koordinaciju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te cjeloživotnog učenja.
Oni uključuju planove za razvoj strukovnog osposobljavanja u regijama, uzimajući u obzir digitalnu i zelenu tranziciju te potičući inovacije.
One uključuju mehanizme praćenja i evaluacije. Operativni programi provedbe ne utječu na institucionalnu autonomiju visokih učilišta.

A4 – TRŽIŠTE RADA

Redni broj

Povezana mjera (reforma ili ulaganje)

Ključna etapa / ciljna vrijednost

Naziv

Kvalitativni pokazatelji
(za ključne etape)

Kvantitativni pokazatelji
(za ciljne vrijednosti)

Indikativni vremenski plan dovršetka

Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti

Mjerna jedinica

Osnovna vrijednost

Cilj

Tromjesečje

Godina

A51G

A4.1. Učinkovite institucije za tržište rada

Ključna etapa

Stupanje na snagu novih zakona o javnim službama za zapošljavanje, zapošljavanju državljana trećih zemalja i o elektroničkom sklapanju određenih ugovora o radu:
– uvođenje promjena u javne službe za zapošljavanje i aktivne politike tržišta rada kako bi se povećalo sudjelovanje radne snage
– smanjenje administrativnih prepreka zapošljavanju stranaca
– pojednostavnjenje postupka sklapanja određenih ugovora

Odredba u zakonima o javnim službama za zapošljavanje, zapošljavanju državljana trećih zemalja i o elektroničkom sklapanju određenih ugovora o radu uz naznaku stupanja na snagu

 

 

 

4.

2022.

Stupanje na snagu triju novih zakona kojima se uvode nove odredbe:


1. O javnim službama za zapošljavanje i aktivnim politikama tržišta rada kako bi se povećalo sudjelovanje u zapošljavanju: i. proširenjem skupine klijenata ureda za zapošljavanje kako bi se obuhvatile radno neaktivne osobe; ii. utvrđivanjem i dopiranjem do gospodarski neaktivnih osoba koje potencijalno mogu obavljati profesionalnu djelatnost, iii. uvođenjem obveze za poslodavce iz javnog i privatnog sektora (za poduzetnike koji se koriste javnim sredstvima, primjerice sudjelovanjem u natječajima) da ponude posao dostave središnjoj bazi podataka o ponudama za posao; iv. povećanjem pristupa cjeloživotnom učenju za tražitelje zaposlenja financiranjem troškova osposobljavanja iz Fonda za zapošljavanje i certificiranjem stjecanja znanja i vještina, uključujući stručne kvalifikacije; v. uvođenjem novog oblika potpore (vrijednosni kupon za kontinuirano obrazovanje) za zaposlene i nezaposlene.


2. Kako bi se smanjile administrativne prepreke i pojednostavnili postupci koji se odnose na zapošljavanje stranaca: i. javne službe za zapošljavanje mogu u okviru javnih službi za zapošljavanje (ne odvojeni ured) uspostaviti specijalizirane usluge za potporu strancima na tržištu rada, kako za zaposlene tako i za nezaposlene; ii. uloga javnih službi za zapošljavanje povećava se u postupku izdavanja radnih dozvola za strance, što će ga učiniti učinkovitijim; iii. provodi se potpuna digitalizacija postupaka povezanih s ishođenjem radne dozvole za strance.


3. O elektroničkom sklapanju određenih ugovora kako bi se pojednostavnio postupak zapošljavanja. Zakonskim propisima uvodi se mogućnost sklapanja i namirenja određenih ugovora o radu elektroničkim putem, integriranim sa sustavom socijalne sigurnosti i poreznim sustavima. Time se olakšava postupak sklapanja radnog odnosa.

A52G

A4.1. Učinkovite institucije za tržište rada

Ključna etapa

Novi standardi i okvir uspješnosti za funkcioniranje i koordinaciju javnih službi za zapošljavanje

Donošenje u Ministarstvu obitelji i socijalne politike (MRiPS)

 

 

 

4.

2023.

Novi standardi uspješnosti i okvir uspješnosti upravljanja, uključujući:
– prilagodbe novih zakona o javnim službama za zapošljavanje, o zapošljavanju državljana trećih zemalja i o elektroničkom sklapanju određenih ugovora o radu,
– uspostavu sustava upravljanja uspješnošću za decentralizirana tijela javnih službi za zapošljavanje,
– razvoj novih metoda rada i standarda za funkcioniranje i koordinaciju javnih službi za zapošljavanje na temelju donesenih novih propisa (radi njihove operacionalizacije i optimizacije, – razvoj novih standarda usluga za korisnike provodi se sufinanciranjem iz ESF-a plus.

A53G

A4.1. Učinkovite institucije za tržište rada

Ključna etapa

Provesti postupak savjetovanja sa socijalnim partnerima o potencijalu za kolektivne ugovore i provesti sveobuhvatnu studiju o mogućoj ulozi jedinstvenog ugovora o radu u cilju uvođenja nove fleksibilnosti i sigurnosti na poljskom tržištu rada

Objava izvješća Ministarstva obitelji i socijalne politike o savjetovanju sa socijalnim partnerima

 

 

 

4.

2022.

Cilj je savjetovanja sa socijalnim partnerima utvrditi ulogu i potencijal kolektivnih ugovora na poljskom tržištu rada kako bi se osigurale nove fleksibilne mogućnosti u skladu s novim okolnostima koje se brzo mijenjaju. Provodi se studija kako bi se razmotrila mogućnost mogućeg pojedinačnog ugovora o radu, pružila analitička i pravna osnova i primijenila komparativna analiza. Može se razviti uz potporu međunarodnih organizacija i/ili uz posebnu tehničku pomoć.

A54G

A4.1. Učinkovite institucije za tržište rada

Ključna etapa

Stupanje na snagu izmjene relevantnih zakona radi provedbe prioriteta reformi utvrđenih u savjetovanju o kolektivnim ugovorima i u studiji o jedinstvenom ugovoru o radu u Poljskoj

Odredba u izmjeni relevantnih zakona o stupanju na snagu

 

 

 

3.

2024.

Stupanje na snagu izmjene relevantnih zakona kojima se provode prioriteti reformi kako je utvrđeno u studiji o mogućoj ulozi jedinstvenog ugovora o radu i u skladu sa savjetovanjem o kolektivnim ugovorima.

A55G

A4.1.1. Ulaganja za potporu reformi institucija tržišta rada

Ciljna vrijednost

Javna služba za zapošljavanje (PES) u kojoj se provode osuvremenjeni IT sustavi

 

% (postotak)

0

100

2.

2025.

Udio javnih službi za zapošljavanje (ureda) u kojima se upotrebljavaju IT sustavi. Provedba se sastoji od sljedećeg:
– osuvremenjivanje IT sustava (provedba novih funkcionalnosti postojećeg IT sustava, njegova prilagodba novim zadaćama u skladu s novim zakonom, kao što su nove zadaće službi za strance) kako bi se učinkovito upravljalo aktivnim politikama tržišta rada (ALMP) i postupcima javnih službi za zapošljavanje (PES) i digitalnim alatima za aktivnu politiku tržišta rada u javnim službama za zapošljavanje te integrirana u relevantna područja s podacima iz drugih komplementarnih informacijskih sustava (uključujući registre socijalne sigurnosti i poreza);
– digitalizacija postupaka i alata kojima se koriste javne službe za zapošljavanje;
– osuvremenjivanje postojećih ili provedba novih informatičkih rješenja kojima se koriste javne službe za zapošljavanje i za potporu klijentima JSZ-ova;
– proširenje infrastrukture IKT-a za javne službe za zapošljavanje;
– uvođenje novih komunikacijskih alata (uključujući IT) s klijentima.

A56G

A4.1.1. Ulaganja za potporu reformi institucija tržišta rada

Ciljna vrijednost

Osoblje javne službe za zapošljavanje (PES) osposobljeno za primjenu novih postupaka i upotrebu informatičkih alata, koji se provode kao rezultat novih zakona o javnim službama za zapošljavanje, o zapošljavanju državljana trećih zemalja i o elektroničkom sklapanju određenih ugovora o radu

 

% (postotak)

0

50

1.

2025.

Zaposlenici javnih službi za zapošljavanje moraju završiti osposobljavanje o novim postupcima i standardima utvrđenima u novim zakonima o javnim službama za zapošljavanje, zapošljavanju državljana trećih zemalja te o elektroničkom sklapanju određenih ugovora o radu, kao i o informatičkim alatima i informatičkim sustavima koji upotrebljavaju te nove alate i postupke. Ciljna vrijednost se odnosi na postotak ukupnog broja osposobljenog osoblja javnih službi za zapošljavanje.

A57G

A4.2. Reforma za poboljšanje položaja roditelja na tržištu rada povećanjem pristupa visokokvalitetnoj skrbi za djecu do tri godine

Ključna etapa

Donošenje standarda kvalitete za skrb o djeci, uključujući obrazovne smjernice i standarde usluga skrbi za djecu mlađu od tri godine, čime se osigurava visoka kvaliteta, uključujući obrazovanje i skrb

Odredba mjerodavnog zakona o stupanju na snagu

 

 

 

2.

2023.

Neovisna analiza mjere u kojoj postojeći standardi skrbi i obrazovanja za djecu do tri godine omogućuju pristup visokokvalitetnim i pristupačnim sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Analiza se provodi uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 22. svibnja 2019. o visokokvalitetnim sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (2019/C 189/02) i predstavlja se u izvješću koje će objaviti Ministarstvo obitelji i socijalne politike.

Na temelju analize priprema se okvir za standarde kvalitete za skrb o djeci, uključujući obrazovne smjernice i standarde usluga skrbi za djecu mlađu od tri godine, s kojima će se zatim javno savjetovati i dogovoriti Ministarstvo obitelji i socijalne politike s dionicima.

Stupanje na snagu izmjene Zakona od 4. veljače 2011. o skrbi za djecu do tri godine čini okvir obvezujućim za pružatelje skrbi o djeci nakon rezultata savjetovanja i sporazuma Ministarstva obitelji i socijalne politike s dionicima.

A58G

A4.2. Reforma za poboljšanje položaja roditelja na tržištu rada povećanjem pristupa visokokvalitetnoj skrbi za djecu do tri godine

Ključna etapa

Stupanje na snagu zakona o izmjeni Zakona o skrbi o djeci do tri godine kojom se osigurava stabilno dugoročno financiranje usluga skrbi za djecu do tri godine starosti

Odredba Zakona o izmjenama Zakona o skrbi o djeci do tri godine starosti od 4. veljače 2011. o stupanju na snagu

 

 

 

2.

2024.

Stupanje na snagu zakona o izmjeni Zakona od 4. veljače 2011. o skrbi za djecu do tri godine, kojim će se osigurati stabilno dugoročno financiranje iz nacionalnih resursa za stvaranje i funkcioniranje usluga skrbi za djecu do tri godine starosti.

A59G

A4.2. Reforma za poboljšanje položaja roditelja na tržištu rada povećanjem pristupa skrbi za djecu do tri godine

Ključna etapa

Stupanje na snagu zakona o izmjeni Zakona o skrbi o djeci do tri godine s ciljem promjene organizacije sustava financiranja skrbi o djeci do tri godine starosti s ciljem provedbe jedinstvenog dosljednog sustava financijskog upravljanja za stvaranje i funkcioniranje usluga skrbi za djecu do tri godine starosti

Odredba Zakona o izmjenama Zakona od 4. veljače 2011. o skrbi o djeci do tri godine starosti o stupanju na snagu

 

 

 

2.

2022.

Stupanjem na snagu zakona o izmjeni Zakona od 4. veljače 2011. o skrbi o djeci do tri godine, racionalizirat će se upravljanje financiranjem stvaranja i funkcioniranja ustanova za skrb o djeci na sljedeći način:
– provedbom jedinstvenog usklađenog sustava upravljanja financiranjem za stvaranje i funkcioniranje usluga skrbi za djecu do tri godine starosti;
– okupljanje upravljanja sredstvima iz različitih izvora financiranja u okviru programa Maluch+.

A60G

A4.2.1. Potpora ustanovama za skrb o djeci do tri godine (jaslice, dječji klubovi) u programu Maluch+

Ključna etapa

Stvaranje IT sustava za upravljanje financiranjem i osnivanjem ustanova za skrb o djeci do tri godine u kojima će se kombinirati različiti izvori financiranja skrbi za djecu

Potpuno funkcionalan IT sustav

2.

2022.

Stvaranje i uvođenje operativnog IT sustava (ili proširenje jednog od postojećih sustava) koji će se upotrebljavati za potporu projektima krajnjih primatelja financijske potpore, odnosno subjekata koji osnivaju i vode ustanove za skrb o djeci, u svakoj fazi njihove provedbe. Sustav upotrebljavaju i institucije koje nadziru i provode reformu.

A61G

A4.2.1. Potpora ustanovama za skrb o djeci do tri godine (jaslice, dječji klubovi) u programu Maluch+

Ciljna vrijednost

Otvaranje novih mjesta u ustanovama za skrb o djeci (jaslice, dječji klubovi) za djecu do tri godine

 

Broj

0

47 500

2.

2026.

Stvaranje i razvoj infrastrukture u području skrbi za djecu do tri godine starosti sastoji se od:
– izgradnja ili obnova jaslica i dječjih klubova (u skladu s načelima univerzalnog dizajna);
– kupnja nekretnina i infrastrukture (kupnja zemljišta ili prostora).
Ciljna vrijednost odnosi se na jaslice i dječje klubove. Cilj se primjenjuje na izgradnju novih objekata te na obnovu i prilagodbu postojećih objekata za najmanje 47 500 novih mjesta za skrb o djeci.

A62G

A4.3. Provedba pravnog okvira za subjekte socijalne ekonomije

Ključna etapa

Stupanje na snagu zakona o socijalnoj ekonomiji

Odredba u aktu o socijalnoj ekonomiji o stupanju na snagu

 

 

 

2.

2022.

Stupanje na snagu akta o socijalnoj ekonomiji kojim se uređuju osnovna pitanja povezana s tim sektorom, uključujući posebno: definicija socijalnog poduzeća, načela funkcioniranja i podupiranja poduzeća socijalne ekonomije, novi modeli suradnje između poduzeća socijalne ekonomije i lokalne uprave u provedbi socijalnih usluga, kao i načela koordinacije politika u području razvoja socijalne ekonomije.

A63G

A4.3.1. Programi potpore ulaganjima koji posebno omogućuju razvoj aktivnosti, povećanje sudjelovanja u provedbi socijalnih usluga, poboljšanje kvalitete integracije u subjekte socijalne ekonomije

Ciljna vrijednost

Broj subjekata koji su stekli status socijalnog poduzeća

 

Broj

0

1 400

2.

2025.

Dodjela statusa socijalnog poduzeća za 1 400 subjekata.

A64G

A4.3.1. Programi potpore ulaganjima koji posebno omogućuju razvoj aktivnosti, povećanje sudjelovanja u provedbi socijalnih usluga, poboljšanje kvalitete integracije u subjekte socijalne ekonomije

Ciljna vrijednost

Broj subjekata socijalne ekonomije, uključujući socijalna poduzeća, obuhvaćenih financijskom potporom

 

Broj

0

1 000

4.

2025.

Dodjela bespovratnih sredstava za najmanje 1 000 subjekata socijalne ekonomije, uključujući socijalna poduzeća, što dovodi do očuvanja radnih mjesta, povećanja financijskog prometa ili uvođenja promjene u gospodarskoj djelatnosti (proširenje razmjera, oblika djelatnosti ili promjena u industriji). Zaposlenost u subjektima koji primaju bespovratna sredstva zadržava se najmanje 12 mjeseci nakon datuma dodjele bespovratnih sredstava.

Odabir korisnika provodi se na temelju određenih kriterija odabira u skladu s načelima nediskriminacije i transparentnosti.

A65G

A4.4. Povećanje fleksibilnosti oblika zapošljavanja i uvođenje rada na daljinu

Ključna etapa

Stupanje na snagu akta o izmjeni Zakonika o radu kojim se uvodi stalna institucija rada na daljinu odredbama Zakonika o radu i fleksibilnim oblicima radnog vremena

Odredba u aktu o socijalnoj ekonomiji o stupanju na snagu

 

 

 

3.

2022.

Stupanje na snagu akta o izmjeni Zakonika o radu kojim će se pomoći u boljem usklađivanju profesionalnih i privatnih odgovornosti, odgovoru na krizu i pružanju potpore neaktivnim osobama s nižom gospodarskom aktivnošću u pronalaženju stalnog zaposlenja. Reforma se sastoji od sljedećeg:
– uvođenje mogućnosti rada na daljinu (u cijelosti ili djelomično) izvan radnog mjesta na temelju sporazuma između zaposlenika i poslodavca sklopljenih pri sklapanju ugovora o radu ili tijekom zaposlenja;
– uspostavljanje pravila rada na daljinu u sporazumu između poslodavca i predstavnika radnika;
– uključivanje posebnih slučajeva u kojima bi se rad na daljinu mogao obavljati na zahtjev poslodavca (npr. tijekom izvanrednih okolnosti);
– uspostava obveze poslodavca da osigura materijale i alate potrebne za obavljanje poslova na daljinu i/ili korištenje osobne opreme zaposlenika;
– provedba fleksibilnih oblika radnog vremena.

A66G

A4.4.1. Ulaganja povezana s opremanjem radnika/poduzeća za rad na daljinu

Ciljna vrijednost

Poduzeća koja primaju potporu u području digitalizacije

 

Broj

0

3 000

2.

2025.

Pružanje savjeta o digitalizaciji za najmanje 3 000 mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća i, ako se to smatra potrebnim kao rezultat takvog savjetovanja, kupnja softvera/dozvola i usavršavanje digitalnih vještina osoblja.

Mjera se sastoji od:

a) analize postupaka u poduzeću prije provedbe koji se mogu digitalizirati u kontekstu rada na daljinu, koja uključuje zahtjeve u pogledu softvera i sustava, opis funkcionalnosti i razvoj plana puta za provedbu. Korisnik tom elementu dodjeljuje najviše 20 % potpore. Ako je korisnik prethodno proveo prethodnu analizu, bespovratna sredstva mogu se u cijelosti iskoristiti za aktivnosti opisane u točkama (b) i (c).

b) osposobljavanja zaposlenika i rukovodstva u području rada na daljinu (posebno rad i upravljanje timom na daljinu, internetska prodaja, internetska komunikacija s klijentima, nadzor rada na daljinu, zapošljavanje na daljinu, planiranje i bilježenje radnog vremena, provedba specijaliziranih informatičkih alata). Korisnik tom elementu dodjeljuje najmanje 30 % potpore.

c) kupnje licencija i softvera koji omogućuju komunikaciju na daljinu i rad među zaposlenicima i klijentima. Trgovačko društvo tom elementu dodjeljuje najmanje 50 % potpore.

A67G

A4.5. Produljenje karijera i promicanje rada nakon zakonske dobi za umirovljenje

Ključna etapa

Stupanje na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak kojim se od 2023. uvodi smanjenje poreza na osobni dohodak za osobe koje su navršile dob za umirovljenje, ali nastavljaju raditi

Odredba zakona o porezu na dohodak o stupanju na snagu

 

 

 

4.

2022.

Stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih osoba kojim se provode sljedeće izmjene: smanjenje poreza na osobni dohodak za porezne obveznike koji navrše zakonsku dob za umirovljenje, ali nastavljaju raditi. Ti radnici oslobođeni su od poreza na dohodak do određene granice dohotka (ne više od prvog razreda poreza na dohodak, 85 528 PLN u 2021. i ne više od prosječne bruto plaće u nacionalnom gospodarstvu u Poljskoj). Smanjuje se stopa poreza na osobni dohodak osoba iznad prvog razreda. Zahvaljujući tom poreznom poticaju porezni obveznici zarađuju dodatne iznose koji odgovaraju iznosu neplaćenog poreza na dohodak za koji se očekuje da će ih potaknuti da produlje karijeru.

A68G

A4.5. Produljenje karijera i promicanje rada nakon zakonske dobi za umirovljenje

Ključna etapa

Izvješće za procjenu učinka mjera poduzetih za podizanje stvarne dobi umirovljenja

Objava evaluacijskog izvješća Ministarstva obitelji i socijalne politike (MRiPS)

 

 

 

4.

2024.

Cilj je ovog izvješća ocijeniti učinak izmjena poreza na osobni dohodak na stvarnu dob za umirovljenje u roku od dvije godine od njihova uvođenja. U njemu se analizira učinak na sudjelovanje na tržištu rada, održivost mirovinskog sustava, javne financije i rodnu ravnopravnost.

A69G

A4.6. Povećanje sudjelovanja određenih skupina na tržištu rada razvojem dugotrajne skrbi

Ključna etapa

Strateško preispitivanje dugotrajne skrbi u Poljskoj s ciljem utvrđivanja prioriteta reformi

Objava izvješća o strateškoj analizi Ministarstva obitelji i socijalne politike (MRiPS) i Ministarstva zdravstva

 

 

 

4.

2023.

Dovršetak analize sustava dugotrajne skrbi u Poljskoj s ciljem njegove buduće reforme i objavljivanje relevantnog izvješća na internetskim stranicama Ministarstva obitelji i socijalne politike Biuletyn Informacji Publicznej. Analizom se posebno istražuju mogući načini za:
– integrirati socijalnu i zdravstvenu dugotrajnu skrb,
– ubrzati deinstitucionalizaciju tih usluga,
– staviti ih pod jedinstveno tijelo,
– smanjenje rascjepkanosti pružanja skrbi,

– preispitivanje naknada povezanih sa skrbi kako bi se omogućilo zapošljavanje,
– stvaranje stabilnog sustava odgovarajućeg financiranja usluga dugotrajne skrbi, posebno skrbi u zajednici i kućne njege,
– uvođenje kvalitativnog okvira za usluge dugotrajne skrbi (zahtjevi za osoblje, opremu, prihvat pružatelja dugotrajne skrbi na tržište).
Analiza se provodi uz savjetovanje s relevantnim dionicima, uključujući socijalne partnere koji se bave pružanjem dugotrajne skrbi, neformalne njegovatelje, osobe koje primaju skrb, one koje ne primaju skrb, ali bi je trebale primiti, i lokalna tijela.

A70G

A4.6. Povećanje sudjelovanja određenih skupina na tržištu rada razvojem dugotrajne skrbi

Ključna etapa

Stupanje na snagu zakona o izmjeni relevantnih zakona radi provedbe prioriteta reformi kako su utvrđeni u strateškom preispitivanju dugotrajne skrbi u Poljskoj (u skladu s ključnom etapom A69G)

Odredba zakona o izmjeni relevantnih zakona o stupanju na snagu

 

 

 

4.

2024.

Stupanje na snagu zakona o izmjeni relevantnih zakona kojima se provode prioriteti reformi utvrđeni u strateškom preispitivanju dugotrajne skrbi u Poljskoj.

A71G

A4.7. Ograničenje segmentacije tržišta rada

Ključna etapa

Stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu socijalnog osiguranja kojim se ograničava segmentacija tržišta rada i povećava socijalna zaštita svih osoba koje rade na temelju građanskopravnih ugovora na način da ti ugovori podliježu doprinosima za socijalno osiguranje

Odredba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu socijalnog osiguranja o stupanju na snagu

 

 

 

1.

2023.

Stupanje na snagu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu socijalnog osiguranja kojim se: i. osigurava da svi građanskopravni ugovori podliježu doprinosima za socijalno osiguranje (mirovina, invalidnost, ozljeda i profesionalna bolest, naknade za bolovanje), bez obzira na zarađeni dohodak, uz iznimku ugovora sa studentima mlađima od 26 godina; ii. ukida pravilo da se doprinosi za socijalno osiguranje plaćaju na temelju minimalne plaće za građanskopravne ugovore.

A.3.    Opis reformi i ulaganja za zajam

A2.5. Jačanje potencijala kulturnog sektora i kulturnih industrija za gospodarski razvoj

Glavni je cilj te reforme osmisliti i stvoriti okvir za potporu kulturnim i kreativnim i sektorima nakon pandemije bolesti COVID-19. Reforma se sastoji od donošenja političkog dokumenta za rješavanje sljedećih pitanja: i. utvrđivanje ključnih srednjoročnih i dugoročnih izazova u kulturnim i kreativnim sektorima; ii. osiguranje usklađenosti s horizontalnim načelima EU-a, uključujući rodnu ravnopravnost i nediskriminaciju; iii. utvrđivanje potencijala zelenih i digitalnih alata i platformi za rješavanje tih izazova; iv. razvoj koncepata za suradnju i prijenos znanja i vještina među kulturnim i kreativnim sektorima te sa sektorima znanosti, obrazovanja, tehnologije i poslovanja s naglaskom na općim načelima EU-a, uključujući rodnu ravnopravnost i nediskriminaciju, v. utvrditi opcije kojima se daje prednost za pružanje javne potpore za mjere u kulturnom i kreativnom sektoru.

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. prosinca 2022.

A2.5.1. Program za potporu aktivnostima subjekata u kulturnim i kreativnim industrijama za poticanje njihova razvoja

Cilj je ovog ulaganja spriječiti dugoročne negativne učinke pandemije bolesti COVID-19 i potaknuti zelenu i digitalnu tranziciju u kulturnom i kreativnom sektoru. U tu svrhu cilj je ulaganja pružanje financijske potpore i tehničke pomoći kulturnim institucijama, nevladinim organizacijama, umjetnicima, mikropoduzećima i MSP-ovima u kulturnom i kreativnom sektoru.

Ulaganje se sastoji od dva glavna elementa. Prvo, ulaganjem se stvara program bespovratnih sredstava za kulturne institucije, nevladine organizacije, MSP-ove i mikropoduzeća u kulturnom i kreativnom sektoru kako bi se podržala provedba projekata povezanih s: i. poboljšanjem digitalnih i zelenih kompetencija u kulturnom i kreativnom sektoru; ii. razvojem kulturnih/kreativnih aktivnosti, kao što su koncerti, izvedbe i izložbe, među ostalim u virtualnim formatima; iii. stvaranjem obrazovnih programa i radionica o arhitekturi, dizajnu i kreativnoj umjetnosti kako bi se umjetnicima i dizajnerima pomoglo da razviju svoje zelene i digitalne vještine; iv. održavanjem radionica za potporu suradnji i razmjeni znanja i vještina među kulturnim i kreativnim sektorima te sa sektorima znanosti, tehnologije i poslovanja; v. razvojem novih proizvoda i usluga u kojima se upotrebljavaju disruptivne tehnologije kao što su umjetna inteligencija, lanci blokova i internet stvari u kulturnom i kreativnom sektoru. Opća načela EU-a, uključujući rodnu ravnopravnost i nediskriminaciju, uzimaju se u obzir u svim projektima.

Drugo, ulaganjem se uspostavlja program stipendiranja za potporu stvarateljima, umjetnicima, animatorima, edukatorima i istraživačima u kulturnom i kreativnom sektoru. Konkretno, programom stipendiranja pruža se financijska pomoć za: i. organiziranje tečajeva za umjetnike kako bi razvili svoje umjetničke i digitalne ili zelene vještine; ii. pružanje individualiziranog stručnog osposobljavanja umjetnicima; iii. stvaranje prilika za umjetnike da se u virtualnom ili fizičkom obliku sastanu s lokalnim, nacionalnim i međunarodnim umjetničkim stručnjacima putem radionica i serija rasprava; iv. stvaranje prilika za umjetnike za suradnju u virtualnom ili fizičkom obliku sa stručnjacima u drugim sektorima, uključujući znanost, tehnologiju i poslovanje. Stipendije se dodjeljuju u skladu s općim načelima EU-a, uključujući rodnu ravnopravnost i nediskriminaciju. Kriteriji za odabir prijava za stipendije umjetnika u kulturnim i kreativnim sektorima, koji odgovaraju jednom od sektora NACE kako ih definira Eurostat, uključuju: (a) uvjerljiv umjetnički portfelj u posljednja 24 mjeseca; (b) uvjerljiv umjetnički plan za sljedeća 24 mjeseca.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2024.

A2.5.2. Ulaganja za stvaranje centra za potporu modelu za kreativne industrije

Glavni je cilj tog ulaganja pružiti potporu kulturnim i kreativnim industrijama, posebno MSP-ovima, u cilju uvođenja inovativnih rješenja u gospodarstvo, među ostalim digitalizacijom kulturnih i kreativnih sektora. U tu svrhu cilj je ulaganja stvoriti centar za potporu kulturnim i kreativnim industrijama, s posebnim naglaskom na dizajn i arhitekturu, znanost i poslovanje.

Ulaganje se sastoji od dva glavna elementa. Prvo, ulaganjem će se obnoviti muzej kreativnih industrija u Krakovu kako bi se uspostavio ogledni centar za potporu kulturnim i kreativnim industrijama, posebno za dizajn i arhitekturu. Obnova muzeja uključuje najviše standarde u pogledu energetske učinkovitosti i materijala za obnovu s najnaprednijim tehnologijama u smislu održivosti u skladu s načelom nenanošenja bitne štete (DNSH). Radovi na obnovi između ostalog uključuju: i. rješenja za energetsku učinkovitost; ii. razvoj digitalnih objekata otvorenih MSP-ovima u kulturnim industrijama; iii. demonstraciju rješenja održivosti za kružno gospodarstvo u vezi s građevinskim materijalima.

Drugo, ulaganjem se sklapa deset sporazuma o suradnji između klijenata kreativnih industrija i centra za potporu. U sporazumima o suradnji posebno se utvrđuju načini jačanja suradnje između kulturnih institucija, sveučilišta, novoosnovanih poduzetnika i proizvođača iz kreativnih industrija.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Reforma A2.6. – Razvoj nacionalnog sustava usluga praćenja, proizvoda, analitičkih alata, usluga i prateće infrastrukture s pomoću satelitskih podataka

Cilj je reforme povećati upotrebu satelitskih podataka u javnim i privatnim subjektima. Novim zakonom o svemirskim aktivnostima olakšava se uporaba satelitskih podataka u javnoj upravi.

Zakonom se uspostavlja nacionalni administrator satelitskih podataka. Također je obvezan promicati uporabu satelitskih podataka od strane privatnih poduzeća, među ostalim organiziranjem osposobljavanja za sve zainteresirane subjekte. Zakonom se utvrđuju i pravila i uvjeti za obavljanje svemirskih aktivnosti i njihov nadzor, odgovornost za štetu prouzročenu svemirskim objektom, kao i pravila za rad Nacionalnog registra svemirskih objekata.

Provedba reforme mora biti dovršena do 30. rujna 2024.

 

Ulaganje A2.6.1. – Razvoj nacionalnog sustava usluga praćenja, proizvoda, analitičkih alata, usluga i prateće infrastrukture s pomoću satelitskih podataka

Cilj je ulaganja znatno povećati učinkovitost upotrebe satelitskog promatranja Zemlje u Poljskoj te osigurati učinkovitu i trajnu proizvodnju i pružanje obrađenih informacija o promatranju Zemlje (EO) prilagođenih potrebama korisnika. Očekuje se da će se time poboljšati upravljanje zemljom (odluke koje se temelje na konkretnijim i ažuriranim informacijama), ostvariti znatna digitalna transformacija uprave i stvoriti potražnja za proizvodima za promatranje Zemlje, uključujući dodatnu privatnu i javnu potražnju za postojećim sustavom EU-a Copernicus.

Ulaganje se sastoji od dva ulaganja. Prvo ulaganje uključuje uspostavu nacionalnog satelitskog informacijskog sustava (NSIS) koji pruža usluge praćenja s pomoću podataka dobivenih satelitskim promatranjem Zemlje. Prve usluge bit će dostupne krajnjim korisnicima do 30. rujna 2023.

Drugo ulaganje uključuje lansiranje četiriju satelita. Pripremni radovi koji će se provesti u skladu sa standardima Europske suradnje za normizaciju u svemiru (faza ECSS-a 0/A/B/C) moraju biti dovršeni do 30. lipnja 2023. Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

A.4. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu zajma

A2 – INOVACIJE

Redni broj

Povezana mjera (reforma ili ulaganje)

Ključna etapa / ciljna vrijednost

Naziv

Kvalitativni pokazatelji
(za ključne etape)

Kvantitativni pokazatelji
(za ciljne vrijednosti)

Indikativni vremenski plan dovršetka

Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti

Mjerna jedinica

Osnovna vrijednost

Cilj

Tromjesečje

Godina

A1L

A2.5. Jačanje potencijala kulturnog sektora i kulturnih industrija za gospodarski razvoj

Ključna etapa

Donošenje političkog dokumenta za podupiranje zelenih i digitalnih mjera u kulturnom i kreativnom sektoru

Objava dokumenta o politikama

4.

2022.

Nakon javnog savjetovanja ministar nadležan za kulturna pitanja donio je dokument o politikama za potporu kulturnom i kreativnom sektoru. Dokument se posebno odnosi na sljedeća pitanja:

1.Utvrđivanje ključnih srednjoročnih i dugoročnih izazova u kulturnom i kreativnom sektoru, uključujući pouke izvučene iz krize uzrokovane bolešću COVID-19;

2.Osiguranje usklađenosti s općim načelima EU-a, uključujući rodnu ravnopravnost i nediskriminaciju, u projektima kojima će se pružiti potpora;

3.Utvrđivanje potencijala zelenih i digitalnih alata i platformi za rješavanje tih izazova;

4.Razvoj koncepata za suradnju i prijenos znanja i vještina među kulturnim i kreativnim sektorima te sa sektorima znanosti, obrazovanja, tehnologije i poslovanja s naglaskom na općim načelima EU-a, uključujući rodnu ravnopravnost i nediskriminaciju, zelenu i digitalnu;

Utvrđivanje najpoželjnijih opcija za pružanje javne potpore za mjere u kulturnom i kreativnom sektoru.

A2L

A2.5.1. Program za potporu aktivnostima subjekata u kulturnim i kreativnim industrijama za poticanje njihova razvoja

Ključna etapa

Kriteriji odabira za potporu projektima u kulturnom i kreativnom sektoru

Objava kriterija odabira i osnivanje neovisnog povjerenstva za odabir

4.

2022.

Ministarstvo kulture i nacionalne baštine donosi i objavljuje kriterije odabira za potporu MSP-ovima, kulturnim institucijama i nevladinim organizacijama u stvaranju projekata u kulturnom i kreativnom sektoru.

Nadalje, osniva se neovisni odbor za odabir sa stručnjacima iz različitih disciplina, uključujući predstavnike neovisnih organizacija i institucija za kulturni i kreativni sektor. Povjerenstvo za odabir odlučuje o dodjeli bespovratnih sredstava i stipendijama.

Kriteriji za odabir prijava za bespovratna sredstva kulturnih institucija, nevladinih organizacija, MSP-ova i mikropoduzeća u kulturnim i kreativnim sektorima, koji odgovaraju jednom od sektora NACE kako ih je definirao Eurostat:

a) daju prednost projektima koji će vjerojatno imati trajan učinak na digitalnu i zelenu tranziciju u kulturnom i kreativnom sektoru;

b) daju prednost onim korisnicima koji imaju poslovni plan o tome kako će se bespovratna sredstva upotrebljavati za financiranje troškova projekta;

c) daju prednost onim korisnicima koji u posljednja 24 mjeseca imaju dosadašnje aktivnosti ili projekte povezane s prijedlogom projekta.

Opća načela EU-a, uključujući rodnu ravnopravnost i nediskriminaciju, uzimaju se u obzir u svim projektima.

A3L

A2.5.1. Program za potporu aktivnostima subjekata u kulturnim i kreativnim industrijama za poticanje njihova razvoja

Ciljna vrijednost

Broj potpisanih ugovora za projekte kulturnih institucija, nevladinih organizacija, MSP-ova i mikropoduzeća koji djeluju u kulturnim i kreativnim sektorima

Broj

0

2 710

4.

2024.

Cilj je ove mjere ojačati kulturni i kreativni sektor podupiranjem provedbe projekata kojima se šire kulturna postignuća i povećava prisutnost kulture u društvenom životu s pomoću internetskih alata i resursa. Projekti se odabiru putem otvorenih poziva na podnošenje prijedloga.

Projekti uključuju prekvalifikaciju i usavršavanje te promicanje digitalnih kompetencija među kulturnim subjektima (i privatnima i zaposlenicima kulturnih ustanova).

Podupire se provedba 2710 projekata u području hvatanja i skladištenja ugljika, odabranih na temelju kriterija objavljenih u kontekstu ključne etape A2L.

A4L

A2.5.1. Program za potporu aktivnostima subjekata u kulturnim i kreativnim industrijama za poticanje njihova razvoja

Ciljna vrijednost

Broj dodijeljenih stipendija u kulturnom i kreativnom sektoru

Broj

0

746

4.

2024.

Tim se ulaganjem uspostavlja program stipendija za potporu stvarateljima, umjetnicima, animatorima i edukatorima, kao i istraživačima koji žele pronaći nove načine predstavljanja kulturnih dobara uživo i putem interneta.

746 stipendija dodjeljuje se umjetnicima za razvoj njihovih aktivnosti. Program stipendiranja usmjeren je na pružanje potpore umjetnicima kako bi se potaknule kreativne aktivnosti u razdoblju oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19. Konkretno, programom stipendiranja pruža se financijska pomoć za:

-Osiguranje tečajeva za umjetnike kako bi razvili svoje umjetničke i digitalne ili zelene vještine;

-Pružanje individualiziranog stručnog osposobljavanja umjetnicima;

-Stvaranje prilika za umjetnike da se u virtualnom ili fizičkom obliku sastanu s lokalnim, nacionalnim i međunarodnim umjetničkim stručnjacima putem radionica i serija rasprava;

-Stvaranje prilika za umjetnike za suradnju u virtualnom ili fizičkom obliku sa stručnjacima u drugim sektorima, uključujući znanost, tehnologiju i poslovanje.

Stipendije se dodjeljuju u skladu s općim načelima EU-a, uključujući rodnu ravnopravnost i nediskriminaciju. Kriteriji za odabir prijava za stipendije umjetnika u kulturnim i kreativnim sektorima, koji odgovaraju jednom od sektora NACE kako ih definira Eurostat, uključuju:

a)uvjerljiv umjetnički portfelj u posljednja 24 mjeseca;

b)uvjerljiv umjetnički plan za sljedeća 24 mjeseca.

Povjerenstvo za odabir navedeno u ključnoj etapi A2L odlučuje o odabiru stipendista.

A5L

A2.5.2. Ulaganja za stvaranje centra za potporu modelu za kreativne industrije

Ključna etapa

Obnova muzeja radi smještaja oglednog centra za potporu kreativnim industrijama

Završetak radova na obnovi

2.

2026.

Muzej kreativnih industrija u Krakovu obnovit će se i proširiti kako bi se uspostavio ogledni centar za potporu kreativnim industrijama, s posebnim naglaskom na dizajn i arhitekturu, u suradnji sa znanošću i poduzetnicima, kako bi se u gospodarstvu donijela inovativna rješenja, uključujući digitalizaciju, te kako bi se promicala mala i srednja poduzeća u tim industrijama.

Obnova muzeja uključuje najviše standarde u pogledu energetske učinkovitosti i materijala za obnovu s najnaprednijim tehnologijama u smislu održivosti u skladu s načelom nenanošenja bitne štete (DNHS) i u skladu s Direktivom o energetskim svojstvima zgrada.

Podupire inicijativu novog Bauhausa, posebno i. poticanjem suradnje između svijeta znanosti i tehnologije, umjetnosti i kulture; i ii. predstavljanjem modela rješenja u području energetske učinkovitosti i obnove.

Radovi na obnovi između ostalog uključuju:

·Rješenja za energetsku učinkovitost

·Razvoj digitalnih ustanova otvorenih za MSP-ove u kulturnim industrijama

·Demonstraciju rješenja održivosti za kružno gospodarstvo u vezi s građevinskim materijalima

A6L

A2.5.2. Ulaganja za stvaranje centra za potporu modelu za kreativne industrije

Ciljna vrijednost

Sporazumi o suradnji sklopljeni između klijenata centra za podršku kreativnim industrijama

Broj

0

10

4.

2024.

Sporazumi o suradnji koji obuhvaćaju inovativna poduzeća (proizvode) u područjima visokih tehnologija i dizajna, kao što su inovativne metode očuvanja, primijenjeni dizajn, arhitektura i urbanističko planiranje. U sporazumima o suradnji utvrđuju se načini kreativne suradnje među kulturnim institucijama, sveučilištima, početnim poduzetnicima i proizvođačima iz kreativnih industrija. 

Očekivani rezultati uključuju:

– razmjenu vještina i znanja u gore navedenim područjima,

– provedbu specijaliziranih istraživačkih i razvojnih projekata koji će se primjenjivati na nove proizvode i tehnologije,

– nove modele zadružnih poduzeća između visokog obrazovanja, kreativnih industrija i kulture,

– promicanje lokalnih industrija, nevladinih organizacija i umjetničkih subjekata,

– obrazovne projekte o podizanju svijesti o održivom razvoju i okolišu,

Indikativne smjernice za modele javnih prostora i urbane projekte za privatni i javni sektor.

A7L

Reforma A2.6. – Razvoj nacionalnog sustava usluga praćenja, proizvoda, analitičkih alata, usluga i prateće infrastrukture s pomoću satelitskih podataka

Ključna etapa

Stupanje na snagu zakona o svemirskim aktivnostima koji Parlament treba donijeti

Odredba zakona o stupanju na snagu

 

 

 

3.

2024.

Novim se zakonom, među ostalim, javnoj upravi olakšava uporaba satelitskih podataka. Zakonom se uspostavlja nacionalni administrator satelitskih podataka. Zakonom se utvrđuje obveza nacionalnog administratora da promiče uporabu satelitskih podataka od strane privatnih poduzeća, među ostalim organiziranjem osposobljavanja za sve zainteresirane subjekte.

A8L

Ulaganje A2.6.1. – Razvoj nacionalnog sustava usluga praćenja, proizvoda, analitičkih alata, usluga i prateće infrastrukture s pomoću satelitskih podataka

Ciljna vrijednost

Razvoj potrebne infrastrukture: nacionalni satelitski informacijski sustav (NSIS) koji pruža usluge praćenja s pomoću podataka dobivenih iz satelitskog promatranja Zemlje (EO)

 

Broj

0

1.

3.

2023.

Nacionalni satelitski informacijski sustav (NSIS) postaje operativan. Pokretanje početnih usluga u suradnji s korisnicima u dvama područjima elektroničkog prikupljanja podataka (EDC) koje su od velike važnosti za gospodarstvo i sigurnost Poljske, odabranih iz sljedećih područja: prostorno upravljanje, upravljanje krizama, poljoprivreda i šumarstvo, upravljanje vodama, praćenje baltičkog okoliša.

A9L

Ulaganje A2.6.1. – Razvoj nacionalnog sustava usluga praćenja, proizvoda, analitičkih alata, usluga i prateće infrastrukture s pomoću satelitskih podataka

Ključna etapa

Pripremni radovi za lansiranje prvog poljskog satelita: Faza ECSS-a 0/A/B/C (analiza misije/identifikacija potreba, izvedivost i definicija)

Objava izvješćâ

2.

2023.

Pokazatelj se odnosi na tri objavljena izvješća (preispitivanje definicije misije, preliminarna revizija zahtjeva, kritički pregled projekta). Svemirski segment uključuje satelitske platforme mikro i senzore koji omogućuju dobivanje optoelektroničkih podataka, opremljene, među ostalim, tlačnim modulom, i šifrirane uzlazne/nizvodne radijske veze. Pripremni radovi provode se u skladu sa standardima Europske suradnje za normizaciju u svemiru (ECSS).

A10L

Ulaganje A2.6.1. – Razvoj nacionalnog sustava usluga praćenja, proizvoda, analitičkih alata, usluga i prateće infrastrukture s pomoću satelitskih podataka

Ciljna vrijednost

T1 – Lansiranje prvog poljskog satelita

 

Broj

0

1.

2.

2025.

Broj lansiranih satelita, što se sastoji od potpune proizvodnje, sastavljanja i testiranja hardvera/softvera za letenje, uključujući povezanu zemaljsku potporu, čime se prvi satelit stavlja u orbitu.

A11L

Ulaganje A2.6.1. – Razvoj nacionalnog sustava usluga praćenja, proizvoda, analitičkih alata, usluga i prateće infrastrukture s pomoću satelitskih podataka

Ciljna vrijednost

T2 – Lansiranje sljedećih triju poljskih satelita

 

Broj

1

4

2.

2026.

Cilj se odnosi na broj lansiranih satelita (u skladu sa zahtjevima za prethodno navedenu mjeru A10L). Dovršena proizvodnja, sastavljanje i ispitivanje opreme/softvera za let, uključujući povezanu zemaljsku podršku, što dovodi do lansiranja sljedeća tri satelita u orbitu.

B. KOMPONENTA B: „ZELENA ENERGIJA I SMANJENJE ENERGETSKOG INTENZITETA”

Ti se ciljevi prvo postižu nizom mjera kojima se optimizira potpora ulaganju u energetsku učinkovitost, uglavnom u okviru sustava obveze energetske učinkovitosti. One uključuju olakšavanje korištenja ugovora o energetskom učinku u javnom sektoru, mogućnost da subjekti obuhvaćeni sustavom obveze energetske učinkovitosti ispune svoje obveze uštede energije u okviru takozvanih programa subvencija te omogućivanje poduzećima za energetske usluge da sudjeluju u sustavu obveze energetske učinkovitosti. To se postiže izmjenom Zakona o energetskoj učinkovitosti u vezi s izmjenama zakona o podupiranju toplinske modernizacije i obnove te središnjim registrom emisija zgrada; zakona o financijskoj potpori za izgradnju stambenih prostora za najam; zakona o nekim vrstama potpore za stanovanje; i zakona o obnovljivim izvorima energije. Ti pravni akti trebali su stupiti na snagu do 31. ožujka 2022.

Drugo, ciljevi reforme „Čisti zrak i energetska učinkovitost” ostvaruju se razvojem prioritetnog programa za čisti zrak u skladu s dugoročnom strategijom obnove u okviru Direktive o energetskim svojstvima zgrada (2010/31/EU), koja je glavno sredstvo za mjere energetske učinkovitosti zgrada. Učinkovitost provedbe postojećeg programa Čisti zrak povećava se pojednostavnjenjem postupaka podnošenja zahtjeva. Razvija posebnu potporu usmjerenu na kućanstva s najnižim dohotkom, kućanstva s niskim dohotkom i kućanstva s višim dohotkom, u slučaju potonjih, posebno uz sudjelovanje bankarskog sektora koji pruža zajmove u kombinaciji s bespovratnim sredstvima. Tim se promjenama postavljaju temelji za uvođenje potpore u okviru ulaganja B1.1.2. „Zamjena izvora topline i poboljšanje energetske učinkovitosti u stambenim zgradama”, čime se omogućuje znatno povećanje stope obnove zgrada i zamjene grijača koji se podupiru u okviru tog programa. Ažuriranja prioritetnog programa „Čisti zrak” donose se do 31. ožujka 2023.

Treći element na kojem se temelji ta reforma bit će ažuriranje nacionalnog programa zaštite zraka. Programom se utvrđuje sveobuhvatan, dugoročan skup zahtjeva i povoljnih uvjeta za regionalna i lokalna tijela kako bi se osiguralo poboljšanje kvalitete zraka. Ta su tijela ovlaštena poduzeti posebne mjere za smanjenje razine onečišćujućih tvari u zraku koje ispuštaju grijanje i promet u kućanstvima kada se premaši određeni prag onečišćenja zraka. Lokalnim i regionalnim vlastima dodjeljuje se i poseban proračun za provedbu pravila o zaštiti zraka, posebno u okviru takozvanih „rezolucija protiv smoga”. Ažuriranim nacionalnim programom zaštite zraka propisuje se kraj svake javne potpore za ulaganja u nove grijače na ugljen do 31. prosinca 2021.

Četvrti element reforme bit će izmijenjena uredba ministra klime i okoliša o utvrđivanju standarda za kruta goriva. Nastavno na zabranu niskokvalitetnog ugljena za grijanje u kućanstvima koja je donesena 2018., ovom se izmjenom utvrđuju i minimalni standardi za kruta goriva te se proizvođačima zabranjuje uporaba obmanjujućeg brendiranja. Ova Odluka stupa na snagu 31. prosinca 2022.

B1.1.1. Ulaganja u izvore topline u sustavima centraliziranoga grijanja

Cilj je tih ulaganja modernizirati centralizirano grijanje i smanjiti emisije stakleničkih plinova. Znatan udio operatora centraliziranog grijanja u Poljskoj treba modernizirati zamjenom izvora u lošim tehničkim uvjetima koji nisu u skladu s definicijom učinkovitog sustava centraliziranog grijanja. Potreba za zamjenom izvora topline povezana je i s niskim udjelom obnovljivih izvora energije u sustavu grijanja, koji trenutačno iznosi oko 9,5 %. Stoga je cilj smanjiti energetski intenzitet i emisije proizvodnje topline. U okviru ove mjere provode se samo ulaganja u postrojenja s niskim emisijama ugljika i obnovljive izvore energije. Potpora se daje postrojenjima koja upotrebljavaju toplinu; energiju iz obnovljivih izvora; plinovita goriva u kogeneraciji isključujući ugljen; toplinske crpke i geotermalne izvore te druge tehnologije koje ispunjavaju zahtjeve nenanošenja bitne štete za zamjenu ugljena u sustavu grijanja. Uporaba goriva dobivenog iz otpada nije dopuštena. Prag od 250 g CO2/kwh proizvedene energije ne smije se premašiti ni za jedno od postrojenja koja primaju potporu. Korisnici uključuju subjekte čiji je cilj proizvodnja toplinske energije u komunalne i stambene svrhe. Projekti se odabiru na temelju otvorenog natječaja, uzimajući u obzir sljedeće kriterije: i. spremnost i zrelost projekta za provedbu; ii. stupanj smanjenja emisija CO2 i/ili PM 2,5 i PM10 kao rezultat projekta; iii. upotreba obnovljivih izvora energije. iv. lokacija u područjima s najvišim godišnjim emisijama PM 2,5 i PM10.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

B1.1.2. Zamjena izvora topline i energetska učinkovitost stambenih zgrada

Cilj je ovog ulaganja poboljšati kvalitetu zraka, uključujući smanjenje emisija lebdećih čestica zamjenom izvora topline s visokim emisijama i poboljšanjem energetske učinkovitosti jednočlanih i višeobiteljskih stambenih objekata. Ulaganje se usmjerava putem prioritetnog programa „Čisti zrak” čija je nadogradnja u skladu s dugoročnom strategijom obnove u okviru Direktive o energetskim svojstvima zgrada jedna od ključnih mjera u okviru reforme B1.1, kako je prethodno opisano (i Fonda za termo-modernizaciju i obnovu u pogledu više obiteljskih stanova). Program se temelji na iskustvu iz prioritetnog programa Čisti zrak. Ulaganja se sastoje od i. zamjene neučinkovitih izvora grijanja prostora i vode; i/ili ii. termičke modernizacije stambenih zgrada; i/ili iii. postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (uglavnom fotonaponske ploče, solarni kolektori). Razina potpore prilagođava se kupovnoj moći krajnjih primatelja. Potpora se raspoređuje u skladu s načelom DNSH-a. Mjere u okviru tog ulaganja u prosjeku dovode do uštede primarne energije od najmanje 30 % i znatnog smanjenja emisija stakleničkih plinova. Njima se ostvaruju i znatne koristi za okoliš i javno zdravlje, posebno zahvaljujući smanjenju onečišćenja, a posebno u područjima u kojima su premašeni standardi EU-a za kvalitetu zraka utvrđeni Direktivom 2008/50/EU ili postoji rizik od prekoračenja tih standarda.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

B1.1.3. Toplinska modernizacija škola

Cilj je ovog ulaganja poboljšati energetsku učinkovitost škola i lokalnih ustanova za socijalnu aktivnost te zamijeniti izvore topline s visokim emisijama čišćim alternativama. Mjere u okviru ovog ulaganja mogu obuhvaćati, među ostalim, obnovljive izvore energije i prilagodbu funkcija, instalacija i tehničkih sustava zgrade postojećim zahtjevima važećeg zakonodavstva; temeljitu obnovu; modernizaciju sustava grijanja prostora i vode; ugradnju učinkovite rasvjete. Ulaganja koja primaju potporu u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u prosjeku dovode do uštede primarne energije od najmanje 30 %. Projekti se odabiru na temelju otvorenog natječaja, uzimajući u obzir sljedeće kriterije: i. spremnost – zrelost projekta za provedbu; ii. stupanj smanjenja emisija CO2 i PM 2,5 i PM10; iii. stupanj smanjenja potrošnje primarne energije. iv. korištenje obnovljivih izvora energije.

Komplementarne mjere mogu obuhvaćati i obrazovne aktivnosti, podizanje svijesti među nastavnicima, studentima i lokalnim zajednicama o ublažavanju klimatskih promjena i upotrebi obnovljivih izvora energije.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

B1.1.4. Jačanje energetske učinkovitosti lokalnih ustanova za socijalnu djelatnost

Cilj je ovog ulaganja poboljšati energetsku učinkovitost škola i lokalnih ustanova za socijalnu aktivnost te zamijeniti izvore topline s visokim emisijama čišćim alternativama. Mjere u okviru ovog ulaganja mogu obuhvaćati, među ostalim, obnovljive izvore energije i prilagodbu funkcija, instalacija i tehničkih sustava zgrade postojećim zahtjevima važećeg zakonodavstva; temeljitu obnovu; modernizaciju sustava grijanja prostora i vode; ugradnju učinkovite rasvjete. Ulaganjima se u prosjeku ostvaruje najmanje 30 % uštede primarne energije u ciljanim zgradama. Projekti se odabiru na temelju otvorenog natječaja, uzimajući u obzir sljedeće kriterije: i. spremnost – zrelost projekta za provedbu; ii. stupanj smanjenja emisija CO2 i/ili PM 2,5 i PM10; iii. stupanj smanjenja potrošnje primarne energije. iv. upotreba obnovljivih izvora energije.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

B2.1. Poboljšanje uvjeta za razvoj tehnologija vodika i drugih dekarboniziranih plinova

Cilj je reforme razviti tržište za vodik iz obnovljivih izvora i niskougljični vodik i druga alternativna goriva.

Mjera se sastoji od dvije mjere. Prvom se nastoji stvoriti regulatorni okvir za funkcioniranje vodika kao alternativnog goriva za promet uvođenjem odredbi za izgradnju, siguran rad i nadogradnju stanica za vodik, kao i tijela odgovorna za odobravanje uporabe stanica za vodik i njihovih potrebnih tehničkih pregleda. Osim toga, njome se utvrđuje sustav za praćenje i kontrolu kvalitete vodikovih goriva koja se upotrebljavaju za pogon vozila. Provedba mjere trebala je biti dovršena do 30. prosinca 2021.

Drugom mjerom nastoji se uspostaviti infrastruktura za vodik i oblikovanje tržišta kako bi se poduprlo uvođenje vodika iz obnovljivih izvora i niskougljičnog vodika na tržište, integracija proizvodnje vodika u druga energetska tržišta te postojeća i namjenska infrastruktura s ciljem stvaranja regulatorne predvidljivosti za ulagače i podupiranja uvođenja vodika iz obnovljivih izvora i niskougljičnog vodika. Reforme moraju biti u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi bitnu štetu” (2021/C 58/01) kojima se osigurava da reforma ne otežava upotrebu i stavljanje na tržište vodika iz obnovljivih izvora u odnosu na druge izvore vodika. Cilj je reforme razvoj vodika iz obnovljivih izvora ili vodika proizvedenog iz elektrolizatora te se očekuje da će se njome promicati niskougljični vodik koji je u skladu sa strategijom EU-a za vodik.

Provedba ovog djelovanja mora biti dovršena do 31. prosinca 2023.

B2.1.1. Ulaganja u vodik, proizvodnju, skladištenje i transport vodika

Cilj je ulaganja stvoriti industriju vodika u Poljskoj i povećati uporabu vodika iz obnovljivih izvora i niskougljičnog vodika. Projekti su dio integriranog pristupa politici kojim se prioritet daje vodiku iz obnovljivih izvora. Ulaganje će se sastojati od nekoliko projekata. Svi projekti moraju biti u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi bitnu štetu” (2021/C 58/01).

Prvi projekt uključuje ulaganja u stanice za opskrbu vodikom. Objekti za opskrbu gorivom otvoreni su za sve izvore vodika, no količina uskladištenog sivog vodika s vremenom se smanjuje.

Drugim dijelom projekta podupire se razvoj, izgradnja i provedba inovativnih prijevoznih jedinica s pogonom na vodik. Ulaganje je usmjereno na unapređenje, ispitivanje, demonstraciju i komercijalizaciju različitih vrsta prijevoznih jedinica vodikovih gorivnih ćelija kako bi se poduprli napori Poljske u pogledu dekarbonizacije mobilnosti. Komercijalizacija inovativnih vrsta prijevoznih jedinica s pogonom na vodik pridonosi dekarbonizaciji prijevoza u kojem je teško smanjiti emisije. Obuhvaća izgradnju novih jedinica, kao i naknadnu ugradnju postojećih. Prijevozne jedinice nisu namijenjene prijevozu fosilnih goriva.

Treći projekt uključuje razvoj kapaciteta za niskougljičnu proizvodnju vodika i postrojenja za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora, uključujući elektrolizatore, s povezanom infrastrukturom. Projekt mora biti u skladu sa zahtjevom uštede emisija stakleničkih plinova u životnom ciklusu od 73,4 % za vodik, što rezultira emisijama stakleničkih plinova u životnom ciklusu nižima od 3 tCO2eq/tH2 i 70 % za sintetička goriva na bazi vodika, u odnosu na usporedno fosilno gorivo od 94 g CO2e/MJ, što dovodi do 2,256 tCO2eq/tH2, analogno pristupu utvrđenom u članku 25. stavku 2. i Prilogu V. Direktivi (EU) 2018/2001. Uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se primjenom metodologije iz članka 28. stavka 5. Direktive (EU) 2018/2001 ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018. Projekti se odabiru na temelju otvorenog natječaja, uzimajući u obzir spremnost i zrelost projekta za provedbu.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

 

B2.2. Poboljšanje uvjeta za razvoj obnovljivih izvora energije

Cilj je reforme poboljšati regulatorno okruženje za distribuiranu energiju i energiju koju proizvode proizvođači-potrošači, razviti opskrbni lanac za energiju vjetra na moru, uvesti sustave upravljanja energijom, povećati instalirani kapacitet obnovljivih izvora energije i povećati udio energije iz izvora obnovljive energije.

Reforma se sastoji od izmjena Zakona o obnovljivoj energiji („Zakon o obnovljivoj energiji”), kao što su uvođenje boljih uvjeta za rad energetskih klastera, provedba kolektivnih modela proizvođača-potrošača energije, provedba odredbi o novim zajednicama energije iz obnovljivih izvora, uvođenje odredbi kojima se utvrđuju načela djelovanja za jedan od modela zajednice energije iz obnovljivih izvora i usvajanje načela vođenja poslovanja za sektor biometana. Izmjenom se također produljuje trajanje programa potpore za obnovljive izvore energije do 31. prosinca 2027.

Provedba djelovanja mora biti dovršena do 30. ožujka 2023.

Reformom se izmjenjuje i Zakon o ulaganjima u vjetroelektrane na kopnu kako bi se olakšala mogućnost ulaganja energije vjetra na kopnu u općine koje žele locirati takva postrojenja tako što će se općinskim tijelima dati veća ovlast za određivanje lokacije pojedinačnih ulaganja i omogućiti da elektrana bude smještena bliže stambenim zgradama od trenutačne najmanje udaljenosti od 10 puta veće od visine postrojenja.

Provedba djelovanja mora biti dovršena do 30. lipnja 2022.

Prethodno navedena reforma popraćena je stupanjem na snagu uredbe kojom se predviđa plan dražbi obnovljivih izvora energije po tehnologiji (uključujući nove kopnene vjetroelektrane). U planu se utvrđuju proračun i količina električne energije koji će biti dostupni za svaku konkurentnu dražbu za razdoblje 2022. 2027. Uredba se objavljuje do 30. rujna 2022.

Nadalje, Poljska će postupno povećavati instalirani kapacitet kopnenih vjetroelektrana i fotonaponskih postrojenja kako bi pridonijela zelenoj tranziciji. Instalirani kapacitet vjetra i fotonaponske energije na kopnu mora dosegnuti 23,5 GW do 30. lipnja 2026.

Kad je riječ o razvoju odobalnih vjetroelektrana, reformom se uvode detaljna pravila za plaćanje naknade za koncesiju predsjedniku Regulatornog ureda za energiju proširena na subjekte uključene u proizvodnju električne energije u odobalnim vjetroelektranama.

Provedba ovog djelovanja mora biti dovršena do 30. lipnja 2022.

Nadalje, reformom se uređuju i vrste novčanih tokova koje treba uzeti u obzir pri izračunu prilagođene cijene i detaljna metoda izračuna prilagođene cijene.

Provedba ovog djelovanja mora biti dovršena do 31. prosinca 2022.

B2.2.1. Razvoj prijenosnih mreža, pametna elektroenergetska infrastruktura

Cilj je ulaganja proširiti i modernizirati prijenosne mreže u nekoliko regija, uključujući proširenje veza između sjevernih i južnih dijelova zemlje.

Ulaganje se sastoji od razvoja prijenosnih vodova od 400 kV s relevantnim postajama i uvođenja podatkovnog čvorišta i analizatora kvalitete električne energije na tržištu električne energije. Očekuje se da će se tom mjerom omogućiti daljnji razvoj distribucijske mreže i olakšati integracija obnovljivih izvora energije, posebno energije vjetra na moru i na kopnu u sjevernoj Poljskoj, te razvoj fotonaponskih sustava u elektroenergetski sustav. Modernizacijom prijenosnih vodova pridonosi se i smanjenju gubitaka energije, što dovodi do ukupnog smanjenja emisija.

Uvođenje podatkovnog centra mora biti dovršeno do 31. prosinca 2024., a provedba ulaganja u prijenosne vodove mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

B2.2.2. Postrojenja za obnovljive izvore energije kojima upravljaju energetske zajednice

Cilj je ulaganja potaknuti razvoj lokalnih obnovljivih izvora energije koji provode energetske zajednice (uključujući energetske klastere, energetske zadruge i druge energetske zajednice koje proizlaze iz provedbe Direktive RED II), grupirani proizvođači-potrošači (kolektivni i virtualni proizvođači-potrošači), s posebnim naglaskom na ulogu lokalnih vlasti (posebno općina i udruženja općina) koje čine takve lokalne energetske zajednice.

Ulaganje se provodi u okviru programa prije ulaganja i investicijske potpore koji obuhvaća postojeće energetske zajednice ili subjekte koji namjeravaju osnovati takve zajednice.

Program potpore prije ulaganja sastoji se od razvoja optimalnog pravnog/organizacijskog formata i poslovnog modela za pokretanje ili razvoj energetske zajednice te pripreme potrebnih analiza i dokumentacije za pripremu ulaganja. Tim će se programom poduprijeti, među ostalim, strategije razvoja lokalnih energetskih tržišta; analize lokalne potražnje i opskrbe energijom; inventari lokalnih energetskih resursa (infrastruktura) i njihov potencijal (npr. kapacitet za osiguravanje energetskih veza); studije izvedivosti, poslovni planovi, dokumenti o dubinskoj analizi; tehnička dokumentacija i građevinski projekti.

Program potpore ulaganjima sastoji se od provedbe naprednih tehničkih i pravnih sustava za promicanje energetskih usluga u najnaprednijim energetskim zajednicama. Kao dio investicijske potpore, financiranje, među ostalim, obuhvaća nove tehnologije usmjerene na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora; komplementarnu infrastrukturu za tehnologije koje nisu električna energija; pripadajuću infrastrukturu (kao što su mrežne komponente i brojila); objekte za pohranu energije i IT softver za upravljanje energetskom zajednicom i energetsku optimizaciju.

Provedba potpore prije ulaganja mora biti dovršena do 30. ožujka 2025., a provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

B2.2.3. Izgradnja infrastrukture odobalnih terminala

Cilj je tog ulaganja ublažiti rizik od kašnjenja u provedbi projekata odobalnih vjetroelektrana te osigurati pravilno funkcioniranje i sigurnost odobalnih vjetroelektrana.

Ulaganje se sastoji od dva projekta. Prvi projekt uključuje izgradnju instalacijskog terminala na dubokoj vodi s površinom od približno 30 ha, što omogućuje istodobno upravljanje dvjema instalacijskim jedinicama. Drugi projekt uključuje obnovu luka i pristup lukama s mora (uključujući lukobrane). Dva servisna terminala za odobalne vjetroelektrane koji čine ključnu infrastrukturu za održavanje odobalnih objekata provest će se u lukama Łeba i Ustka.

Provedba ulaganja u terminal za odobalne instalacije mora biti dovršena do 30. lipnja 2025. Provedba ulaganja u odobalne uslužne terminale u Łebi i Ustkama mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

B3.1. Potpora održivom gospodarenju vodama i otpadnim vodama u ruralnim područjima

Cilj je reforme osigurati da se alternativna rješenja za upravljanje vodama i otpadnim vodama, kao što su pojedinačna postrojenja za pročišćavanje ili septički spremnici, primjereno prate, održavaju i kontroliraju kako bi se spriječilo pogoršanje stanja.

Reforma se sastoji od uvođenja obveze općina da upotrebljavaju instrumente za sprečavanje nepravilnog odlaganja otpadnih voda i mehanizma takozvane zamjenske učinkovitosti, tj. organiziranja pražnjenja septičkih spremnika od strane općine koja se primjenjuje na vlasnike nekretnina koji nisu sklopili ugovore o pražnjenju septičkih spremnika. Njome se također uvodi obveza provođenja redovitih kontrola i uvodi učinkovit provedbeni mehanizam.

Provedba ovog djelovanja mora biti dovršena do 30. lipnja 2022.

Reformom se utvrđuju i teritorijalni kriteriji za odabir korisnika potpore za ulaganja u vodoopskrbu ili otpadne vode u ruralnim područjima. U kriterijima odabira prednost se daje općinama koje imaju najmanje mogućnosti financiranja ulaganja iz vlastitih sredstava i projektima s najvećim potencijalom za ublažavanje postojećih negativnih učinaka na okoliš.

Provedba te mjere trebala je biti dovršena do 31. prosinca 2021.

B3.1.1. Ulaganja u održivo gospodarenje vodama i otpadnim vodama u ruralnim područjima

Cilj je tih ulaganja povećati dostupnost vodovodne i kanalizacijske infrastrukture u ruralnim područjima s najvećim manjkom te poboljšati kvalitetu života u ruralnim područjima razvojem vodoopskrbe i kanalizacijske infrastrukture. Cilj ulaganja bit će i povećanje ulagačkog potencijala ruralnih područja.

Ulaganje se sastoji od potpore novim priključcima na vodnu infrastrukturu, uključujući izgradnju, proširenje ili modernizaciju sustava vodoopskrbe ili odvodnje otpadnih voda u ruralnim područjima i dovodi do povećanja broja stanovnika ruralnih područja s pomoću infrastrukture za vodoopskrbu i zbrinjavanje otpadnih voda. Podupirat će se i ulaganja povezana s promicanjem racionalnog upravljanja vodama i otpadnim vodama. U okviru ulaganja bit će moguće sufinancirati i infrastrukturu s pomoću digitalnih rješenja, kao što su postavljanje/zamjena vodomjera za opremu za očitavanje na daljinu i stvaranje elektroničkih sustava za upravljanje vodom i kanalima. Razmatraju se alternativna rješenja za infrastrukturu za vodoopskrbu i pročišćavanje otpadnih voda u ruralnim područjima (kao što je kombiniranje zajedničkog sustava sa septičkim spremnicima ili pojedinačnim postrojenjima).

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

B.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Redni broj

Povezana mjera (reforma ili ulaganje)

Ključna etapa / ciljna vrijednost

Naziv

Kvalitativni pokazatelji
(za ključne etape)

Kvantitativni pokazatelji
(za ciljne vrijednosti)

Indikativni vremenski plan dovršetka

Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti

Mjerna jedinica

Osnovna vrijednost

Cilj

Tromjesečje

Godina

B1G

B1.1. Čisti zrak i energetska učinkovitost

Ključna etapa

Stupanje na snagu akta o izmjeni Zakona o energetskoj učinkovitosti i povezanih zakonodavnih akata

Odredba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti i povezanih zakonodavnih akata o stupanju na snagu

 

 

 

1.

2022.

Stupanje na snagu akta o izmjeni Zakona o energetskoj učinkovitosti i povezanih zakonodavnih akata (zakona o potpori termo-modernizaciji i obnovi te o središnjem registru emisija zgrada, zakona o financijskoj potpori za izgradnju stambenih prostora za najam; zakona o nekim vrstama potpore za stanovanje; i zakona o obnovljivim izvorima energije), kojim se subjektima obuhvaćenima sustavom obveze energetske učinkovitosti omogućuje da ispune obveze uštede energije u okviru takozvanih programa subvencija. U njemu se pojašnjavaju mogućnosti korištenja ugovora o energetskom učinku u javnom sektoru. Njime se poduzećima koja pružaju energetske usluge omogućuje sudjelovanje u sustavima obveze energetske učinkovitosti.

B2G

B1.1. Čisti zrak i energetska učinkovitost

Ključna etapa

Ažuriranje prioritetnog programa „Čisti zrak”  

Donošenje izmjena prioritetnog programa „Čisti zrak” u okviru Nacionalnog fonda za zaštitu okoliša, uključujući odredbe za potporu usmjerenu na (a) kućanstva s višim dohotkom, posebno uz sudjelovanje bankarskog sektora koji pruža zajmove u kombinaciji s bespovratnim sredstvima; (b) kućanstva s niskim dohotkom; (c) kućanstva s najnižim dohotkom.

 

 

 

1.

2023.

Nacionalni fond za zaštitu okoliša donosi izmjene prioritetnog programa „Čisti zrak” u skladu s dugoročnom strategijom obnove u okviru Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada, uključujući namjensku potporu usmjerenu na (a) kućanstva s višim dohotkom, posebno uz sudjelovanje bankarskog sektora koji pruža zajmove u kombinaciji s bespovratnim sredstvima; (b) kućanstva s niskim dohotkom; (c) kućanstva s najnižim dohotkom (u skladu s primjenjivim definicijama u okviru prioritetnog programa „Čisti zrak”).

Do 31. ožujka 2023. odredbe o pružanju ciljane potpore navedenim skupinama u potpunosti su operativne, a primatelji imaju pristup toj potpori.  

B3G

B1.1. Čisti zrak i energetska učinkovitost

Ključna etapa

Ažuriranje nacionalnog programa zaštite zraka 

Ministar klime i okoliša donosi ažurirani Nacionalni program zaštite zraka   

 

 

 

4.

2021.

U Nacionalnom programu zaštite zraka definiraju se nove zadaće koje treba provesti do 2025., 2030. i 2040. na nacionalnoj, pokrajinskoj i općinskoj razini: (1) utvrđivanje standarda za zone s niskim emisijama za općine u kojima su premašene dopuštene razine NO2; (2) obvezivanje vojvodstava na donošenje rezolucija protiv smoga u gradovima u kojima se ne poštuju određeni standardi kvalitete zraka; (3) financijska potpora regionalnim i lokalnim vlastima za promicanje provedbe aktivnosti navedenih u rezolucijama protiv smoga i pripremu informacijskih točaka za stanovnike koji podnose zahtjev za financiranje u okviru prioritetnog programa Čisti zrak; (4) uvođenje zadaće koja se sastoji od jačanja odredaba o kontrolnom sustavu za izvršavanje zadaća navedenih u rezolucijama protiv smoga; (5) Isključenje novih grijača na ugljen iz programa javne potpore od 1. siječnja 2022. 

B4G

B1.1. Čisti zrak i energetska učinkovitost

Ključna etapa

Stupanje na snagu izmjene Uredbe ministra klime i okoliša o standardima kvalitete za kruta goriva

Odredba u izmjeni Uredbe o standardima kvalitete za kruta goriva o stupanju na snagu

 

 

 

4.

2022.

Na temelju preporuka o potrebnim ili preporučenim zakonodavnim izmjenama koje je pripremio međuministarski tim i nakon čega slijedi savjetovanje o prijedlozima s nevladinim organizacijama i komorama iz sektora ugljena, izmjena Uredbe o krutim gorivima na bazi ugljena stupa na snagu do 31. prosinca 2022. Njome se proizvođačima krutih goriva na ugljen zabranjuje uporaba zavaravajućeg brendiranja.

B5G

B1.1. Čisti zrak i energetska učinkovitost

Ključna etapa

Stupanje na snagu uredbe o utvrđivanju standarda kvalitete za kruta goriva iz biomase

Odredba Uredbe o standardima kvalitete za kruta goriva iz biomase o stupanju na snagu

3.

2023.    

Uredbom se utvrđuju standardi kvalitete za kruta goriva iz biomase, uključujući drvene pelete.

Uredbom se proizvođačima krutih goriva iz biomase zabranjuje uporaba zavaravajućeg brendiranja.

B6G

B1.1.1. Ulaganja u izvore topline u sustavima centraliziranoga grijanja

Ciljna vrijednost

T1 – Izvori topline u sustavima centraliziranog grijanja 

 

Broj

0

45

4.

2024.

Broj izvora topline na temelju potpisanih ugovora koji ispunjavaju zahtjeve nenanošenja bitne štete. Podržane tehnologije uključuju kogeneracijske jedinice za prirodni plin, obnovljive izvore energije (solarni, geotermalni, bioenergija) i toplinske crpke. Granična vrijednost od 250 g CO2/kWh proizvedene energije ne smije se premašiti ni za jedno postrojenje koje prima potporu. U slučaju postrojenja koja upotrebljavaju bioenergiju osigurava se usklađenost s Direktivom 2018/2001 RES. Također se osigurava da bioplin/biometan kojim se koristi plinovod ispunjava kriterije održivog razvoja i smanjenja emisija stakleničkih plinova (u skladu s Direktivom o obnovljivim izvorima energije).

B7G

B1.1.1. Ulaganja u izvore topline u sustavima centraliziranoga grijanja

Ciljna vrijednost

T2 – Izvori topline u sustavima centraliziranog grijanja 

 

Broj

45

90

2.

2026.

Cilj se odnosi na broj izvora topline u okviru potpisanih ugovora koji ispunjavaju zahtjeve utvrđene za stavku B6G.

B8G

B1.1.2. Zamjena izvora topline i energetska učinkovitost stambenih zgrada

Ciljna vrijednost

T1 – Zamjena izvora topline u jednoobiteljskim zgradama 

 

Broj

0

250 000

3.

2023.

Broj ugrađenih izvora topline koji ispunjavaju zahtjeve nenanošenja bitne štete (na temelju potpisanih kontakata). Ulaganja se podupiru u okviru prioritetnog programa za čisti zrak i Fonda za termo-modernizaciju, u skladu s dugoročnom strategijom obnove u okviru Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Osigurava se da razina uštede primarne energije na razini programa iznosi najmanje 30 %. Potpora za plinske kotlove uvodi se u skladu s Tehničkim smjernicama Komisije o nenanošenju bitne štete (2021/C58/021), a posebno će dovesti do znatnog smanjenja emisija stakleničkih plinova i znatnog poboljšanja okoliša (posebno zbog smanjenja onečišćenja) i javnog zdravlja. Osim toga, osigurava se da kotlovi na plin ne predstavljaju više od 40 % ukupnog broja zamjena izvora topline u okviru ove mjere. 

B9G

B1.1.2. Zamjena izvora topline i energetska učinkovitost stambenih zgrada

Ciljna vrijednost

T2 – Zamjena izvora topline u jednoobiteljskim zgradama 

 

Broj

250 000

791 200

2.

2026.

Broj ugrađenih izvora topline koji ispunjavaju zahtjeve utvrđene za stavku B8G.

B10G

B1.1.2. Zamjena izvora topline i energetska učinkovitost stambenih zgrada

Ciljna vrijednost

T1 – Termo-modernizacija i ugradnja obnovljivih izvora energije u stambene zgrade (zgrade s jednom obitelji i zgrade s više obitelji)

 

Broj

0

244 952

3.

2023.

Broj termo-moderniziranih jednoobiteljskih kuća i stambenih objekata u višeobiteljskim kućama koje ispunjavaju standarde energetske učinkovitosti u okviru projekata kojima je dodijeljena potpora. Ulaganja se podupiru u okviru programa Prioritet za čisti zrak i Fonda za termo-modernizaciju i obnovu. Osigurava se da razina uštede primarne energije na razini programa iznosi najmanje 30 %. Potpora se raspoređuje u skladu s Tehničkim smjernicama Komisije o nenanošenju bitne štete (2021/C58/021). Posebno se osigurava da se najmanje 70 % građevinskog otpada nastalog u okviru programa ponovno upotrijebi ili reciklira.

B11G

B1.1.2. Zamjena izvora topline i energetska učinkovitost stambenih zgrada

Ciljna vrijednost

T2 – Termo-modernizacija i ugradnja obnovljivih izvora energije u stambene zgrade (zgrade s jednom obitelji i zgrade s više obitelji)

 

Broj

244 952

700 390

2.

2026.

Broj termomoderniziranih jednoobiteljskih kuća i stambenih objekata u višeobiteljskim kućama koje ispunjavaju zahtjeve utvrđene za stavku B10G.

B12G

B1.1.3. Toplinska modernizacija škola

Ciljna vrijednost

Modernizirani ili razmijenjeni izvori topline koji ispunjavaju zahtjeve nenanošenja bitne štete u zgradama obrazovnih ustanova (na temelju potpisanih ugovora)

 

Broj

0

90

2.

2026.

Broj zamijenjenih ili moderniziranih izvora topline u zgradama obrazovnih ustanova koje ispunjavaju zahtjeve nenanošenja bitne štete (na temelju potpisanih ugovora). Osigurava se da razina uštede primarne energije na razini programa iznosi najmanje 30 %. Potpora za plinske kotlove uvodi se u skladu s Tehničkim smjernicama Komisije za DNSH (2021/C58/021). Osim toga, osigurava se da kotlovi na plin ne predstavljaju više od 20 % ukupnog broja zamjena izvora topline u okviru ove mjere.

B13G

B1.1.3. Toplinska modernizacija škola

Ciljna vrijednost

Termo-modernizirane zgrade obrazovnih ustanova (na temelju potpisanih ugovora)

 

Broj

0

322

2.

2026.

Broj zgrada obrazovnih ustanova koje primaju potporu za ulaganja u energetsku modernizaciju i/ili primjenu modernih instalacijskih rješenja, uključujući: obnovljive izvore energije i prilagodbu funkcija, instalacija i tehničkih sustava zgrada postojećim zahtjevima mjerodavnog prava. Provedenim ulaganjima omogućuje se ušteda energije na razini cijelog programa ulaganja od najmanje 30 %.

B14G

B1.1.4. Jačanje energetske učinkovitosti lokalnih ustanova za socijalnu djelatnost

Ciljna vrijednost

Postrojenja za socijalnu djelatnost sa zamijenjenim neučinkovitim izvorima topline na kruta goriva modernim izvorima topline koji ispunjavaju zahtjeve u pogledu nenanošenja bitne štete

Broj

0

21

2.

2026.

Broj objekata za socijalnu djelatnost koji su neučinkovite izvore topline na kruta goriva zamijenili modernim izvorima topline koji ispunjavaju zahtjeve načela nenanošenja bitne štete (na temelju potpisanih ugovora). Provedenim ulaganjima osigurava se ušteda energije na razini cijelog programa ulaganja od najmanje 30 %.

Osim toga, osigurava se da kotlovi na plin ne predstavljaju više od 20 % ukupnog broja zamjena izvora topline u okviru ove mjere.

B15G

B1.1.4. Jačanje energetske učinkovitosti lokalnih ustanova za socijalnu djelatnost

Ciljna vrijednost

Termo-modernizirane ustanove socijalne djelatnosti

Broj

0

85

2.

2026.

Broj termo-moderniziranih objekata u zajednici (knjižnice i društveni centri).

Provedenim ulaganjima osigurava se ušteda energije na razini cijelog programa ulaganja od najmanje 30 %.
Potpora za plinske kotlove uvodi se u skladu s Tehničkim smjernicama Komisije za DNSH (2021/C58/021). Osim toga, osigurava se da kotlovi na plin ne predstavljaju više od 20 % ukupnog broja zamjena izvora topline u okviru ove mjere.

B16G

B2.1. Poboljšanje uvjeta za razvoj tehnologija vodika i drugih dekarboniziranih plinova

Ključna etapa

Stupanje na snagu regulatornog okvira za vodik kao alternativno gorivo za promet

Odredbe u zakonodavnim aktima o izmjeni o stupanju na snagu  

 

 

 

4.

2021.

1. Izmjena Zakona o elektromobilnosti (11. siječnja 2018.; Dz. U. z 2018 r. poz. 317) uvode se definicije za infrastrukturu za opskrbu vodikom, određuju opći sigurnosni i tehnički zahtjevi za stanice za opskrbu gorivom (u skladu s Direktivom o infrastrukturi za alternativna goriva) i utvrđuju postupci i nadležna tijela relevantna za inspekcijski pregled te infrastrukture.
2. Izmjena Zakona o sustavu praćenja i kontrole kvalitete goriva (25. kolovoza 2006.; Dz.U. Nr 169, poz. 1200) uvodi se pojam vodika u skladu s oznakom kombinirane nomenklature KN 2804 10 00, utvrđuju se postupci praćenja i kontrole kvalitete vodika i određuju se relevantna tijela. Pojam vodika mora biti u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi bitnu štetu” (2021/C 58/01). Reformom se ne otežava upotreba i stavljanje na tržište vodika iz obnovljivih izvora u odnosu na druge izvore vodika. Reforma je prvenstveno usmjerena na razvoj vodika iz obnovljivih izvora ili vodika proizvedenog iz elektrolizatora.

B17G

B2.1. Poboljšanje uvjeta za razvoj tehnologija vodika i drugih dekarboniziranih plinova

Ključna etapa

Stupanje na snagu zakona kojim se utvrđuju pravila za vodik

Odredba zakona o stupanju na snagu  

 

 

 

4.

2023.

Stupanje na snagu zakona o uspostavi infrastrukture za vodik i oblikovanja tržišta s ciljem podupiranja uvođenja vodika iz obnovljivih izvora i niskougljičnog vodika na tržište, integracije proizvodnje vodika u druga energetska tržišta te postojeće i namjenske infrastrukture čiji je cilj stvaranje regulatorne predvidljivosti za ulagače i podupiranje uvođenja vodika iz obnovljivih izvora i niskougljičnog vodika. Zakon mora biti u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi bitnu štetu” (2021/C 58/01). Reformom se ne otežava upotreba i stavljanje na tržište vodika iz obnovljivih izvora u odnosu na druge izvore vodika. Reforma je prvenstveno usmjerena na razvoj vodika iz obnovljivih izvora ili vodika proizvedenog iz elektrolizatora. Reforma je u skladu sa strategijom EU-a za vodik.

B18G

B2.1.1. Ulaganja u vodik, proizvodnju, skladištenje i transport vodika

Ciljna vrijednost

Okolišne dozvole izdane za stanice za opskrbu vodikom

 

Broj

0

10

3.

2023.

Broj okolišnih dozvola izdanih za stanice za opskrbu vodikom.

B19G

B2.1.1. Ulaganja u vodik, proizvodnju, skladištenje i transport vodika

Ciljna vrijednost

Puštanje u rad stanica za opskrbu vodikom

 

Broj

0

25

2.

2026.

Broj stanica za opskrbu vodikom, uključujući opskrbu vodikom, koje su otvorene za javnost u okviru integriranog pristupa politike kojim se prioritet daje vodiku iz obnovljivih izvora i u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi bitnu štetu” (2021/C 58/01). Skladištenje je otvoreno za sve izvore vodika, ali se količina sivog vodika u spremniku s vremenom smanjuje.

B20G

B2.1.1. Ulaganja u vodik, proizvodnju, skladištenje i transport vodika

Ciljna vrijednost

Istraživački i inovacijski projekti u području inovativnih prijevoznih jedinica s pogonom na vodik

 

Broj

0

3

2.

2026.

Broj razvijenih inovativnih projekata za prijenosne jedinice s pogonom na vodik. Projektom se podupire razvoj, izgradnja i provedba te komercijalizacija inovativnih prijevoznih jedinica s pogonom na vodik. Ulaganjem se podupire i razvija potencijal Poljske da postane dobavljač brodova/vlakova/autobusa na vodik za održivi promet. Osim istraživanja i razvoja, podupire se povećanje proizvodnje. Opseg ulaganja uključuje širok raspon aktivnosti za unapređenje, ispitivanje, demonstraciju i komercijalizaciju različitih vrsta prijevoznih jedinica vodikovih gorivnih ćelija. Obuhvaća izgradnju novih jedinica, kao i naknadnu ugradnju postojećih.
Projekti moraju biti u skladu s tehničkim smjernicama „Ne nanosi bitnu štetu” (2021/C 58/01). Prijevozne jedinice nisu namijenjene prijevozu fosilnih goriva.

B21G

B2.1.1. Ulaganja u vodik, proizvodnju, skladištenje i transport vodika

Ciljna vrijednost

Kapacitet niskougljičnih postrojenja za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora, uključujući elektrolizatore, s pripadajućom infrastrukturom

 

Broj

0

320

2.

2026.

Kapacitet niskougljičnih postrojenja za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora, uključujući elektrolizatore, s pripadajućom infrastrukturom (320 MW). Ulaganje povezano s niskougljičnim i obnovljivim vodikom u skladu su sa zahtjevom uštede emisija stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa od 73,4 % za vodik, što dovodi do emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku nižih od 3 tCO2eq/tH2) i 70 % za sintetička goriva na bazi vodika, u odnosu na usporedno fosilno gorivo od 94 g CO2e/MJ, što dovodi do 2,256 tCO2eq/tH2, analogno pristupu iz članka 25. stavka 2. i Priloga V. Direktivi (EU) 2018/2001. Uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se primjenom metodologije iz članka 28. stavka 5. Direktive (EU) 2018/2001 ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018.

B22G

B2.2. Poboljšanje uvjeta za razvoj obnovljivih izvora energije

Ključna etapa

Stupanje na snagu akata o izmjeni zakonodavnog okvira za zajednice energije iz obnovljivih izvora i biometan: Izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije, izmjene zakonodavstva o energetskom tržištu i stupanje na snagu uredbe Zakona o obnovljivim izvorima energije

Odredbe u aktima o izmjeni i u uredbi u kojima se navodi njihovo stupanje na snagu

 

 

 

1.

2023.

Donošenje i stupanje na snagu akata i propisa o izmjeni, uključujući:

1. Izmjenama i dopunama Zakona od 20. veljače 2015. o obnovljivim izvorima energije (Zakon o obnovljivim izvorima energije) preformuliraju se načela rada energetskih klastera (bolji uvjeti za osnivanje takvih tijela) tako da se utvrđuju: područje primjene, sporazume, predmet energetskog klastera, registar energetskih klastera ili suradnju pojedinačnih članova energetskog klastera i operatora sustava.


2. Izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije uvode se kolektivni modeli proizvođača-potrošača energije.

3. Izmjenama zakonodavnih akata koji se odnose na energetsko tržište provode se odredbe o novim zajednicama energije iz obnovljivih izvora kojima se osigurava da krajnji kupci, posebno kupci iz kategorije kućanstvo, imaju pravo sudjelovati u zajednici energije iz obnovljivih izvora u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, a da pritom zadrže svoja prava i/ili obveze kao krajnji kupci te da ne podliježu neopravdanim ili diskriminirajućim uvjetima ili postupcima kojima bi se spriječilo njihovo sudjelovanje u zajednici energije iz obnovljivih izvora.


4. Pravilnikom Zakona o obnovljivim izvorima energije o načelima obračuna energije za energetske zadruge uvode se odredbe kojima se utvrđuju načela rada za jedan od modela zajednice obnovljive energije.

5. Izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije – kojima se utvrđuju pravila kojima se uređuje poslovanje u sektoru biometana.

B23G

B2.2. Poboljšanje uvjeta za razvoj obnovljivih izvora energije

Ključna etapa

Stupanje na snagu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ulaganjima u kopnene vjetroelektrane

Odredba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ulaganjima u kopnene vjetroelektrane o stupanju na snagu

 

 

 

2.

2022.

Stupanje na snagu akta o izmjeni kojim se uklanjaju formalne prepreke ulaganjima u kopnenu infrastrukturu. Izmjenom se pravilo udaljenosti (najmanja udaljenost od vjetrenjača do stambenih zgrada – 10 puta veća od visine vjetrenjača) čini fleksibilnijim jer se daju veće ovlasti za određivanje minimalnih udaljenosti općinama u okviru prostornog/zonskog postupka i regionalnim uredima za zaštitu okoliša u okviru postupka donošenja odluka o okolišnim uvjetima.
Opće pravilo udaljenosti od 10 km, ali da se omogući mogućnost odstupanja od tog pravila te da se pojedinačnim općinama u okviru postupka lokalnog planiranja (postupak zona trgovanja/prostornog postupka) daje veća ovlast za utvrđivanje lokacije vjetroelektrana. U lokalnom planu mora biti moguće odrediti kraću udaljenost vjetroelektrane od stambenog objekta, uzimajući u obzir raspon učinaka vjetroelektrana na temelju predviđanja utjecaja na okoliš iz takvog plana.

B24G

B2.2. Poboljšanje uvjeta za razvoj obnovljivih izvora energije

Ključna etapa

Stupanje na snagu uredbe o utvrđivanju plana dražbi obnovljivih izvora energije za razdoblje 2022.–2027.

Odredba uredbe o stupanju na snagu

 

 

 

3.

2022.

Stupanje na snagu uredbe o utvrđivanju plana dražbi obnovljivih izvora energije po tehnologiji (uključujući nove kopnene vjetroelektrane). U planu se utvrđuju proračun i količina električne energije koji će biti dostupni na konkurentnim dražbama za razdoblje 2022.–2027.

B25G

B2.2. Poboljšanje uvjeta za razvoj obnovljivih izvora energije

Ciljna vrijednost

T1 – Instalirani kapacitet vjetroelektrana na kopnu i fotonaponskih postrojenja (u GW)

Broj

11,2

18

4.

2023.

Ukupni instalirani kapacitet (u GW) vjetroelektrana na kopnu i fotonaponskih postrojenja.

B26G

B2.2. Poboljšanje uvjeta za razvoj obnovljivih izvora energije

Ciljna vrijednost

T2 – Instalirani kapacitet vjetroelektrana na kopnu i fotonaponskih postrojenja (u GW)

Broj

18

20

4.

2024.

Ukupni instalirani kapacitet (u GW) vjetroelektrana na kopnu i fotonaponskih postrojenja.

B27G

B2.2. Poboljšanje uvjeta za razvoj obnovljivih izvora energije

Ciljna vrijednost

T3 – Instalirani kapacitet vjetroelektrana na kopnu i fotonaponskih postrojenja (u GW)

Broj

20

23

4.

2025.

Ukupni instalirani kapacitet (u GW) vjetroelektrana na kopnu i fotonaponskih postrojenja.

B28G

B2.2. Poboljšanje uvjeta za razvoj obnovljivih izvora energije

Ciljna vrijednost

T4 – Instalirani kapacitet vjetroelektrana na kopnu i fotonaponskih postrojenja (u GW)

Broj

23

23,5

2.

2026.

Ukupni instalirani kapacitet (u GW) vjetroelektrana na kopnu i fotonaponskih postrojenja.

B29G

B2.2. Poboljšanje uvjeta za razvoj obnovljivih izvora energije

Ključna etapa

Stupanje na snagu provedbenog propisa koji proizlazi iz Zakona od 17. prosinca 2020. o poticanju proizvodnje električne energije u odobalnim vjetroelektranama

Odredba uredbe o stupanju na snagu

 

 

 

2.

2022.

Sljedeća provedbena uredba stupa na snagu:
Uredba Vijeća ministara o naknadi za koncesiju – u skladu s člankom 34. stavkom 2.a Zakona o energiji, obveza plaćanja koncesijske naknade predsjedniku Ureda za regulaciju energije proširena je i na energetska poduzeća koja obavljaju gospodarsku djelatnost u području proizvodnje električne energije u odobalnim vjetroelektranama, kako je navedeno u Zakonu od 17. prosinca 2020. o promicanju proizvodnje električne energije u odobalnim vjetroelektranama. Osim toga, u vezi s izmjenom Zakona o energetici od 15. travnja 2021., skladištenje električne energije također je djelatnost koja je obuhvaćena naknadom za koncesiju.

B30G

B2.2. Poboljšanje uvjeta za razvoj obnovljivih izvora energije

Ključna etapa

Stupanje na snagu provedbenog propisa koji proizlazi iz Zakona od 17. prosinca 2020. o poticanju proizvodnje električne energije u odobalnim vjetroelektranama

Odredba uredbe o stupanju na snagu

4.

2022.

Uredba ministra klime i okoliša o vrstama novčanih tokova koje treba uzeti u obzir pri izračunu prilagođene cijene i detaljne metode izračuna prilagođene cijene. Uredbom se određuju vrste novčanih tokova koje treba uzeti u obzir pri izračunu prilagođene cijene i detaljna metoda izračuna prilagođene cijene. Tijekom postupka uzimaju se u obzir čimbenici kao što su potpore za ulaganje, datum dodjele potpore za ulaganje i pravila za dodjelu javnih potpora u području zaštite okoliša i energetike. Očekivani je učinak olakšati navedeni postupak za ulagače u odobalne vjetroelektrane.

B31G

B2.2.1. Razvoj prijenosnih mreža, pametna elektroenergetska infrastruktura

Ciljna vrijednost

T1 – Duljina novoizgrađene ili modernizirane mreže za prijenos snage (km)

 

Broj

0

70

4.

2024.

Broj kilometara novoizgrađenih ili moderniziranih dionica projekata mreže za prijenos snage (400 kV). Duljina svakog odsjeka računa se samo jednom (bez obzira na to radi li se o jednostrukom ili dvostrukom spoju).

B32G

B2.2.1. Razvoj prijenosnih mreža, pametna elektroenergetska infrastruktura

Ciljna vrijednost

T2 – Duljina novoizgrađene ili modernizirane mreže za prijenos snage (km)

 

Broj

70

190

4.

2025.

Broj kilometara novoizgrađenih ili moderniziranih dionica projekata mreže za prijenos snage (400 kV). Duljina svakog odsjeka računa se samo jednom (bez obzira na to radi li se o jednostrukom ili dvostrukom spoju).

B33G

B2.2.1. Razvoj prijenosnih mreža, pametna elektroenergetska infrastruktura

Ciljna vrijednost

T3 – Duljina novoizgrađene ili modernizirane mreže za prijenos snage (km)

 

Broj

190

320

2.

2026.

Broj kilometara novoizgrađenih ili moderniziranih dionica projekata mreže za prijenos snage (400 kV). Duljina svakog odsjeka računa se samo jednom (bez obzira na to radi li se o jednostrukom ili dvostrukom spoju).

B34G

B2.2.1. Razvoj prijenosnih mreža, pametna elektroenergetska infrastruktura

Ključna etapa

Uvođenje podatkovnog centra na tržištu električne energije (OIRE/CSIRE)

Početak rada

4.

2024.

Početak rada i instaliranje jednog podatkovnog čvorišta i analizatora kvalitete električne energije na tržištu električne energije (OIRE/CSIRE).

B35G

B2.2.2. Postrojenja za obnovljive izvore energije kojima upravljaju energetske zajednice

Ciljna vrijednost

Subjekti kojima se pruža potpora u okviru dijela koji prethodi ulaganju

 

Broj

0

139

1.

2025.

Broj sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava potpisanih s korisnicima koji se odabiru putem otvorenog, konkurentnog i transparentnog poziva na podnošenje prijedloga. Dodjelom projekata subjektima korisnicima osigurava se uravnotežena raspodjela među subjektima diljem zemlje, uzimajući u obzir broj stanovnika i geografsku pokrivenost. Na dan potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava korisnici pripadaju subjektima koji mogu osnovati zajednicu energije iz obnovljivih izvora kako je definirana u Direktivi (EU) 2018/2001 (preinaka) o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora i drugim energetskim zajednicama definiranima u poljskom pravu (uključujući energetske klastere „klaster energii” i energetske zadruge „spółdzielnia energetyczna”).

B36G

B2.2.2. Postrojenja za obnovljive izvore energije kojima upravljaju energetske zajednice

Ciljna vrijednost

Energetske zajednice koje primaju potporu u okviru dijela ulaganja

 

Broj

0

10

4.

2025.

Broj sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava potpisanih sa zajednicama energije iz obnovljivih izvora kako su definirane u Direktivi (EU) 2018/2001 (preinaka) o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora i drugim energetskim zajednicama definiranima u poljskom pravu (uključujući energetske klastere „klaster energii” i energetske zadruge „spółdzielnia energetyczna”). Subjekti korisnici odabiru se putem otvorenih, transparentnih i konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga. Dodjelom projekata subjektima korisnicima osigurava se uravnotežena raspodjela među subjektima diljem zemlje, uzimajući u obzir broj stanovnika i geografsku pokrivenost.

B37G

B2.2.3. – Izgradnja infrastrukture odobalnih terminala

Ključna etapa

Izgradnja odobalnog instalacijskog terminala

Početak rada

 

 

 

2.

2025.

Početak rada novog lučkog gata. Ukupna površina skladišnih i operativnih pločnika iznosi 33,6 ha. Unutar predsastavljenog područja površina mora imati nosivost od 50T/m2 i skladišnu površinu od 20T/m2. Ro-ro rampa također mora biti izgrađena. Skladišno područje terminala pruža usluge dvama neovisnim poduzećima koja grade vjetroelektrane na moru. Pregrada vanjskog pristaništa ima mogućnost primjene dvaju ležajeva za brodove za dizalicu. Ukupna duljina pristaništa u odobalnom vjetroelektranskom terminalu mora biti veća od 1 000 metara.
Odobalni vjetroelektranski terminal koji se nalazi na vanjskom pristaništu mora imati optimalne hidrotehničke i navigacijske uvjete za odobalna plovila. Nadvisivanjem kanala luke osigurava se učinkovitost i sigurnost plovidbe brodova. Glavni kanal mora biti širok 280 metara u najužoj točki.

B38G

B2.2.3. – Izgradnja infrastrukture odobalnih terminala

Ciljna vrijednost

Izgradnja odobalnog uslužnog terminala u Łebi i Ustki

 

Broj

0

2

2.

2026.

Završetak izgradnje dvaju odobalnih uslužnih terminala (Ustka i Łeba). Ulaganje u Ustki sastoji se od izgradnje prilaznog puta plovnog puta dubine 8 m, s mogućnošću produbljivanja na 9 – 9,5 m. Investicijski pristanišni bazen iznosi 12,7 ha. Osim toga, planira se obnova istočnog lukobrana i izgradnja novog zapadnog lukobrana duljine približno 1400 m. Planirana površina terminala mora biti približno 14 ha, uz izgradnju pristaništa na terminalu duljine približno 400 m. Ulaganja u Łeba uključuju izgradnju prilaznog vodnog puta dubine 3,5 – 4 m. Provodi se stručna procjena stanja objekata duž kolosijeka. Osim toga, izgradit će se novi istočni lukobran duljine najmanje 220 m kako bi se osigurao siguran ulaz u luku. Na zemljištu se gradi novi lučki bazen i pristanište unutar bazena duljine oko 260 m.

B39G

B3.1. Potpora održivom gospodarenju vodama i otpadnim vodama u ruralnim područjima

Ključna etapa

Razvoj pravila za teritorijalizaciju potpore za opskrbu vodom ili ulaganja u kanalizaciju u okviru plana za oporavak i otpornost u ruralnim područjima

Donošenje smjernica ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja.

 

 

 

4.

2021.

Donošenje teritorijalnih kriterija za odabir korisnika.
Kriterijima odabira daje se prednost općinama s najmanjom sposobnošću financiranja ulaganja iz vlastitih sredstava. Vojvodstvena samouprava uključena je u postupak utvrđivanja kriterija za odabir korisnika.

B40G

B3.1. Potpora održivom gospodarenju vodama i otpadnim vodama u ruralnim područjima

Ključna etapa

Stupanje na snagu pravnog akta kojim se utvrđuje obveza redovitog praćenja i kontrole odgovarajućih pojedinačnih sustava

Odredba pravnog akta o stupanju na snagu

 

 

 

2.

2022.

Stupanje na snagu pravnog akta kojim će se općinama uvesti obveza praćenja i kontrole odlaganja otpadnih voda i uporabe instrumenata za sprečavanje nepravilnog odlaganja, uključujući mehanizam takozvane zamjenske učinkovitosti, tj. organiziranje pražnjenja septičkih spremnika od strane općine za vlasnike nekretnina koji nisu sklopili ugovore o pražnjenju septičkih spremnika.

B41G

B3.1.1 Ulaganja u sustave za pročišćavanje otpadnih voda i opskrbu vodom u ruralnim područjima

Ciljna vrijednost

Dodatne veze ruralnog stanovništva u području vodoopskrbne infrastrukture

 

Broj

0

33 990

4.

2025.

Dodatne veze ruralnog stanovništva s pomoću infrastrukture za vodoopskrbu i pročišćavanje otpadnih voda u općinama koje su u potpunosti u skladu s izmijenjenim pravilima o odlaganju otpadnih voda. Potpora se usmjerava na područja čiji je kapacitet ulaganja ograničen zbog pandemije bolesti COVID-19 izvan aglomeracija u smislu članka 86. Zakona o vodama i na infrastrukturne projekte za pročišćavanje otpadnih voda s najvećim potencijalom za smanjenje postojećih negativnih utjecaja na okoliš. Korisnici ulaganja odabiru se na temelju otvorenog i transparentnog natječaja. Razmatraju se alternativna rješenja za infrastrukturu za vodoopskrbu i pročišćavanje otpadnih voda u ruralnim područjima (kao što je kombiniranje kolektivnih sustava sa septičkim spremnicima ili pojedinačnim postrojenjima). Zahvaćanje vode izbjegava se ako su dotična vodna tijela (površinske ili podzemne vode) u manjem stanju ili ako se predviđa da su (u kontekstu intenziviranja klimatskih promjena) u dobrom stanju ili potencijalu.

B1.2. Olakšavanje obveze energetskih poduzeća u pogledu uštede energije

Cilj je reforme pojednostavniti i proširiti sustav obveze energetske učinkovitosti.

Reforma se provodi stvaranjem standardnog skupa referentnih vrijednosti za različite vrste mjera uštede energije. Takve mjere više ne treba revidirati, što će olakšati sudjelovanje manjih subjekata u programu. Drugi element reforme jest uključivanje u sustav obveze energetske učinkovitosti poduzeća za goriva koja stavljaju na tržište tekuća goriva koja se koriste za prijevoz. Ta poduzeća provode projekte za poboljšanje energetske učinkovitosti, poništavaju odgovarajući broj bijelih certifikata ili plaćaju zamjensku naknadu pod određenim uvjetima. Kao rezultat toga očekuje se povećanje potražnje za bijelim certifikatima, čime će se povećati razina prometa na tržištu i ispuniti ciljevi povećanja energetske učinkovitosti.

Provedba reforme mora biti dovršena do 30. lipnja 2022.

B1.2.1. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u poduzećima – ulaganja s najvećim potencijalom za smanjenje emisija stakleničkih plinova

Cilj je reforme smanjiti krajnju potrošnju energije i emisije stakleničkih plinova poduzeća.

Provedba zelenih rješenja u poduzećima usmjerena je na poboljšanje industrijskih i energetskih procesa kako bi se poboljšala energetska učinkovitost i smanjio energetski intenzitet, što dovodi do smanjenja i veće učinkovitosti potrošnje energije, zajedno s ulaganjima u obnovljive izvore energije i niskougljične izvore energije u poduzećima. Ulaganjem se posebno podupiru i. izgradnja, proširenje ili modernizacija postojećih industrijskih i proizvodnih postrojenja, industrijske opreme i postrojenja za električnu energiju s ciljem poboljšanja njihove energetske učinkovitosti; ii. izgradnja i postavljanje vlastitih obnovljivih izvora energije u poduzećima, uključujući vjetroturbine, solarne kolektore, fotonaponske ploče, male hidroelektrane, geotermalne sustave, toplinske crpke; iii. izgradnja postrojenja za skladištenje energije u poduzećima u vezi s proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora; iv. izgradnja/nadogradnja vlastitih (unutarnjih) izvora energije s niskim emisijama ugljika, uključujući kogeneraciju; v. povećanje udjela goriva s niskim ili nultim emisijama u proizvodnim procesima, uz poštovanje najviših standarda emisija; vi. zamjena niskoenergetskih izvora topline upotrebom goriva (kruta, tekuća, plinska) ili električne energije energetski učinkovitijim izvorima; vii. toplinska modernizacija zgrada i postrojenja koja se koriste u industrijskim procesima. Projekti se odabiru na temelju otvorenog natječaja, uzimajući u obzir sljedeće kriterije: i. spremnost – zrelost projekta za provedbu; ii. usklađenost s postojećim planovima za klimatsku neutralnost; iii. stupanj smanjenja emisija CO2 i PM 2,5 i PM10; iv. stupanj smanjenja potrošnje primarne energije.

Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C 58/01), kriteriji prihvatljivosti navedeni u opisu poslova za buduće pozive za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući upotrebu na kraju proizvodnog lanca 16 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 17 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 18 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 19 ; i iv. aktivnosti i sredstva kod kojih dugoročno odlaganje otpada može nanijeti štetu okolišu. Dodatno se zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2023.

B2.3. Potpora za ulaganja u odobalne vjetroelektrane

Cilj je reforme osigurati učinkovitu provedbu i daljnji razvoj energije vjetra na moru.

Reforma se sastoji od uvođenja detaljnih zahtjeva za komponente izlazne elektrane i za komponente odobalnih elektrana te zahtjeva za izgradnju komponenata odobalnih elektrana, uzimajući pritom u obzir sigurnost i pouzdanost odobalne izlazne snage i sklopa elektrana. Stupa na snagu uredba kojom se utvrđuje najviša cijena za 1 MWh (izražena u PLN) koja se može navesti u ponudama proizvođača na dražbi. Provedba reforme mora biti dovršena do 30. lipnja 2024.

Cilj je reforme također ograničiti učinak ograničenja dodjele na rezultate tržišta električne energije. Reforma se sastoji od toga da operater transportnog sustava provodi izričitu nabavu rezerviranih kapaciteta (rezerve) prije jedinstvenog povezivanja dan unaprijed (SDAC) u skladu s preporukom ACER-a kojom se predlaže smanjenje razine primijenjenih ograničenja dodjele. Provedba reforme mora biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Reforma je popraćena dražbama za proizvodnju električne energije iz odobalnih vjetroelektrana. Dražbe se organiziraju do 31. prosinca 2025.

B2.3.1. Izgradnja odobalnih vjetroelektrana

Provedbom odobalnih projekata na Baltiku nastoji se pridonijeti postupnom povećanju udjela obnovljivih izvora energije i izvora bez emisija u poljskom energetskom sustavu.

Ulaganjem se podupiru projekti povezani s izgradnjom odobalnih vjetroelektrana. Vjetroelektrane na moru pridonose stabilizaciji rada elektroenergetske mreže osiguravanjem veće stabilnosti proizvodnje energije u usporedbi s drugim vrstama postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao što su fotonaponske elektrane i kopnene vjetroelektrane. Ukupni nazivni kapacitet postrojenja za odobalne vjetroelektrane instaliranih kao rezultat ulaganja iznosi 1 500 MW.

Korisnici se odabiru u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem pozivu na podnošenje prijedloga dostupnom svim projektima koji sudjeluju u fazi I. (potpora dodijeljena izvan sustava dražbi), koji se ocjenjuje. Potpora se dodjeljuje više korisnika kako bi se omogućilo učinkovito tržišno natjecanje na tržištu odobalne vjetroenergije. Kriteriji za odabir projekata uključuju zrelost i spremnost za dovršetak projekata do 30. lipnja 2026., raspored provedbe i rokove za postizanje pretpostavljenih pokazatelja ili instalirani kapacitet kao rezultat provedbe projekta.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

B2.4. Pravni okvir za razvoj objekata za skladištenje energije

Cilj je reforme ukloniti postojeće pravne prepreke razvoju tehnologija skladištenja i stvoriti stabilno pravno okruženje za rad poduzeća za skladištenje.

Reformom se, među ostalim, izuzima skladištenje električne energije od tarifne obveze i ukloniti dvostruko zaračunavanje naknada za upotrebu mreže. Obveza ishođenja koncesije/upisa u registar ovisi o ukupnom instaliranom kapacitetu za skladištenje električne energije, neovisno o njegovu kapacitetu. Predloženi okvir tarifa za skladištenje mora biti nediskriminirajući i odražavati troškove.

Provedba reforme trebala je biti dovršena do 30. lipnja 2021.

B2.4.1. Sustavi za pohranu energije

Cilj je ulaganja osigurati kontinuitet opskrbe potrošača i povećati učinkovitost korištenja obnovljivih izvora energije ulaganjima u tehnologije kojima se olakšava uravnoteženje električne energije u elektroenergetskom sustavu.

Ulaganje se sastoji od modernizacije postojećeg skladišta crpne hidroelektrane. Uključuje prilagodbu postrojenja trenutačnim i budućim regulatornim i tržišnim potrebama kako bi se osigurao održiv rad elektrane. Sastoji se od modernizacije gornjeg spremnika (obnavljanje prednje strane bitumenskog betona), tunela s gornjim dovodom vode i tunela derivata te najmanje tri od četiri hidrogeneratora skladišta i crpne elektrane. Očekuje se da će ulaganje dovesti do povećanja dostupnosti i učinkovitosti postrojenja.

Ulaganjem se financira i kupnja i postavljanje rezervnog postrojenja za skladištenje električne energije s kapacitetom od 4 do 5 kWh.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

B3.2. Potpora obnovi okoliša i zaštiti od opasnih tvari

Cilj je reforme smanjiti negativan utjecaj degradiranog zemljišta velikih razmjera na okoliš i omogućiti koordiniranu neutralizaciju prijetnji u poljskim morskim područjima.

Reforma podrazumijeva uklanjanje organizacijskih i pravnih prepreka sveobuhvatnom uklanjanju negativnog utjecaja na okoliš velikih postindustrijskih područja. Usmjerena je na četiri neovisna područja komponenti (različite lokacije i opseg radova): 1) bivše kemijsko postrojenje „Tarnowskie Góry” u Tarnowskie Góry; 2) bivše kemijsko postrojenje „Zachem” u Bydgoszczu; 3) postrojenje „Organika-Azot” u Jaworznu; 4) bivša tvornica boje „Boruta” u Zgierzu.

Zakonodavstvo kojim se uvode te promjene stupa na snagu do 31. prosinca 2022.

Drugi dio reforme sastoji se od utvrđivanja pravila posvećenih opasnim materijalima koji se potapaju u Baltičkom moru, a čiji je cilj povećanje sigurnosti za zdravlje ljudi i stanje okoliša. U njemu se opisuju nadležnosti tijela javne vlasti u zakonskim odredbama; utvrđuje vodeće subjekte i subjekte koji surađuju u pitanjima povezanima s taloženjem opasnih materijala u pomorskim područjima; izrađuje detaljan akcijski plan javne uprave te nadziranih i podređenih jedinica na temu opasnih materijala odloženih u morskim područjima, uz navođenje tijela odgovornih za provedbu pojedinačnih zadataka; te uvode pravne promjene kako bi se omogućilo praćenje, identifikacija i moguće vađenje i odlaganje opasnih materijala.

Zakonodavstvo kojim se uvode te izmjene stupa na snagu do 30. rujna 2022.

B3.2.1. Ulaganja u neutralizaciju rizika i obnovu velikih napuštenih i neiskorištenih industrijskih područja i Baltičkog mora

Cilj je ulaganja ukloniti prijetnju za zdravlje ljudi i život koju predstavljaju velika napuštena industrijska područja, smanjiti njihov negativan utjecaj na prirodni okoliš i oporaviti ih za ponovnu uporabu uz poštovanje načela „onečišćivač plaća” i Direktive 2004/35/EZ o odgovornosti za okoliš. Očekuje se i da će se ulaganjem pridonijeti uklanjanju rizika koji proizlaze iz onečišćenja i opasnih materijala u poljskim morskim područjima.

Ulaganje se sastoji od razvoja istraživanja i studija koje vode do pripreme potpune investicijske dokumentacije za unaprijed definirane lokacije za koje postoje znatni problemi s prisutnošću onečišćujućih tvari ili opasnih tvari na velikom području. Uključuje razvoj terenskih istraživanja, studija i inventara zemljišta, kao preliminarni, ali temeljni korak koji vodi do pripreme potpune investicijske dokumentacije u sljedećim koracima programa.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Ulaganjem se podupire sanacija zemljišta i neutralizacija opasnih tvari, priprema zemljišta za ulaganja modernizacijom tvrde infrastrukture te revitalizacija zgrada u Huta Sendzimiri.

Ulaganjem se podupiru i aktivnosti izviđanja i mjerenja u Baltičkom moru te analiza dobivenih podataka kao nužan korak za pripremu potpune dokumentacije za planove neutralizacije.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

B3.3. Potpora održivom upravljanju vodnim resursima u poljoprivredi i ruralnim područjima

Cilj je reforme poboljšati uvjete za ulaganje u ruralnim područjima u upravljanje vodama i učinkovito korištenje resursa. Reformom se doprinosi povećanju otpornosti poljoprivrede na suše i sprečavanje poplava u poljoprivrednim područjima; poboljšanju učinkovitosti vode pravilnim reguliranjem vodnih odnosa u poljoprivrednim područjima i smanjenjem otjecanja; i povećanju zadržavanja vode.

Reforma se sastoji od izmjena nacionalnog zakonodavstva potrebnih za poboljšanje uvjeta za otporno upravljanje vodama u poljoprivredi i ruralnim područjima. Izmjenama se olakšava priprema i provedba ulaganja u vezi sa zadržavanjem vode i zaustavljanjem njezina isušivanja iz poljoprivrednih zemljišta, uključujući posebno ulaganja povezana s obnovom i ponovnom izgradnjom uređaja za odvodnju kako bi se ispunila funkcija zadržavanja i na taj način zaštitilo poljoprivredno zemljište od suše i ograničio rizik od poplava.

Reforma mora biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C 58/01), a posebno se njome osigurava usklađenost sa zakonodavstvom EU-a o okolišu, uključujući Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš (2011/92/EU) i Okvirnu direktivu o vodama (2000/60/EZ).

Izmjene ne smiju dovesti do pogoršanja razine usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a o okolišu, posebno u pogledu ulaganja koja se u skladu s uredbom Vijeća ministara smatraju značajnim ili potencijalno značajnim ulaganjima u projekte koji bi mogli imati znatan utjecaj na okoliš i ulaganja u područja mreže Natura 2000 ili na njih utječu. Osim toga, izmjenama se ne mijenjaju trenutačno obvezujuća pravila o unosu vode.

Provedba reforme mora biti dovršena do 30. lipnja 2022.

B3.3.1. Ulaganja u povećanje potencijala održivog upravljanja vodama u ruralnim područjima

Cilj je ulaganja poduprijeti ulaganja u ruralna područja radi poboljšanja upravljanja vodama i učinkovitosti resursa.

Ulaganje doprinosi povećanju otpornosti poljoprivrede na suše i sprečavanje poplava u poljoprivrednim područjima; poboljšanju učinkovitosti vode pravilnim reguliranjem vodnih odnosa u poljoprivrednim područjima i smanjenjem otjecanja; i povećanje zadržavanja vode, pod uvjetom da su njihova potreba i priroda opravdane na odgovarajući način. Prednost se daje rješenjima koja su otporna na klimatske promjene i koja se temelje na prirodi. Projekti u okviru ove mjere podliježu procjeni utjecaja na okoliš i ispunjavaju zahtjeve utvrđene u Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C 58/01). Osigurava se usklađenost sa zakonodavstvom EU-a o okolišu, uključujući Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš (2011/92/EU) i Okvirnu direktivu o vodama (2000/60/EZ). Svi investicijski projekti koji se financiraju u okviru ove komponente i za koje je potrebna odluka o procjeni utjecaja na okoliš moraju biti u skladu s Direktivom 2011/92/EU kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU. Konkretno, svi novi projekti za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš odobravaju se u skladu sa Zakonom o informiranju o okolišu i njegovoj zaštiti, sudjelovanju javnosti u zaštiti okoliša i procjeni utjecaja na okoliš, kako je izmijenjen Zakonom od 30. ožujka 2021. o izmjenama i dopunama tog Zakona i određenim drugim aktima. Odredbe „Smjernica o korektivnim mjerama za projekte koji se sufinanciraju iz fondova EU-a i na koje se odnosi povreda 2016/2046”, o kojima je Poljska obaviještena 23. veljače 2021. (ref. Ares(2021)1423319), uzimaju se u obzir za provedbu svih projekata ulaganja za koje je odluka o okolišu ili građevinska dozvola zatražena ili izdana prije stupanja na snagu Zakona od 30. ožujka 2021. Podupiru se samo projekti koji ne dovode do pogoršanja stanja površinskih i podzemnih voda i ne sprečavaju poboljšanje ekološkog stanja ili potencijala zahvaćenih vodnih tijela.

Svako ulaganje koje negativno utječe na prirodu isključuje se iz potpore. Ako se voda zahvaća, relevantno tijelo mora izdati relevantnu dozvolu kojom se osigurava dobro ekološko stanje zahvaćenih vodnih tijela i utvrđuju uvjeti za izbjegavanje njezina pogoršanja, u skladu sa zahtjevima Direktive 2000/60/EZ i tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete te se dokazuju najnovijim relevantnim popratnim podacima. Zahvaćanje vode izbjegava se ako su dotična vodna tijela (površinske ili podzemne vode) u manjem stanju ili ako se predviđa da su (u kontekstu intenziviranja klimatskih promjena) u dobrom stanju ili potencijalu. Mjere također moraju biti u skladu s odredbama Direktive 2009/147/EZ o očuvanju divljih ptica (Direktiva o pticama) i Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore 92/43/EEZ (Direktiva o staništima).

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

B3.4. Okvir za pospješivanje ulaganja u zelenu tranziciju u urbanim područjima

Cilj je reforme poduprijeti kapacitete gradova u određivanju prioriteta, planiranju, provedbi i financiranju investicijskih projekata usmjerenih na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima u skladu s europskim zelenim planom. Reforma i povezana ulaganja posebno su usmjerena na povećanje udjela zelenih površina u gradovima.

Kao skup zakonodavnih promjena osigurava se bolja integracija aspekata održivosti u postupke urbanističkog planiranja i pravilno savjetovanje s dionicima u okviru tih postupaka. Nadalje, osigurava se da lokalna tijela dobiju odgovarajuću potporu kapacitetima za određivanje prioriteta, planiranje i provedbu projekata za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima. Ti regulatorni elementi i elementi izgradnje kapaciteta dopunjuju se uspostavom namjenskog instrumenta za financiranje ulaganja u zelenu tranziciju u urbanim područjima.

Kako bi se osigurala usklađenost mjere s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući upotrebu na kraju proizvodnog lanca 20 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 21 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 22 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 23 ; i iv. aktivnosti i sredstva kod kojih dugoročno odlaganje otpada može nanijeti štetu okolišu. Dodatno se zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.

Zakonodavne promjene usmjerene na olakšavanje ulaganja u zelene gradove stupaju na snagu do 31. prosinca 2023. Fond za zelenu urbanu tranziciju uspostavlja se do 30. lipnja 2022.

B3.4.1 Ulaganja u zelenu transformaciju gradova

Cilj je ulaganja ublažiti utjecaj gradova na klimatske promjene i zdravlje njihovih stanovnika smanjenjem emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari. Cilj je također prilagoditi gradove sve većim ekstremnim vremenskim uvjetima povezanima s klimatskim promjenama, kao što su suše, toplinski valovi i poplave.

Prvi od tih ciljeva postiže se investicijskim projektima kojima se povećava uporaba obnovljivih izvora energije kao izvora energije u gradu i povećava energetska učinkovitost, kao i razvoj prometne infrastrukture s nultom stopom emisija (pješački, biciklizam) koja je integrirana s kolektivnim prijevozom, obrazovanjem i podizanjem svijesti među građanima o potrebi da se gradovi pretvore u klimatsku neutralnost u prilagodbi klimatskim promjenama. Drugi od tih ciljeva postiže se projektima ulaganja usmjerenima na povećanje biološki aktivnih površina u urbanim i funkcionalnim područjima te smanjenje prekrivanja tla i prirodnih urbanih ulaganja s povezanim rješenjima za vegetaciju.

Kako bi se osigurala usklađenost mjere s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući upotrebu na kraju proizvodnog lanca 24 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 25 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 26 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 27 ; i iv. aktivnosti i sredstva kod kojih dugoročno odlaganje otpada može nanijeti štetu okolišu. Dodatno se zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.

Svi ugovori za ta ulaganja dodjeljuju se do 31. prosinca 2025. Uspostavljaju se relevantni pokazatelji ostvarenja i/ili rezultata kako bi se pratila provedba tih ulaganja s obzirom na prethodno navedene ciljeve.

B3.5. Reforma izgradnje stambenih objekata za osobe s niskim i prosječnim prihodima, uzimajući u obzir veću energetsku učinkovitost zgrada

Cilj je reforme povećati ponudu energetski učinkovitih stambenih nekretnina za kućanstva s niskim i prosječnim dohotkom.

Taj se cilj postiže povećanjem stope javnog sufinanciranja za zgrade koje zadovoljavaju standarde energetske učinkovitosti 20 % ambicioznije od minimalnog standarda energetske učinkovitosti koji je na snazi u Poljskoj (standard za zgrade gotovo nulte energije, zgrada približno nulte energije).

Reforma mora biti dovršena do 30. lipnja 2022.

B3.5.1. Ulaganja u energetski učinkovite stambene objekte za kućanstva s niskim i prosječnim dohotkom

Cilj je ulaganja povećati ponudu energetski učinkovitih stambenih objekata za kućanstva s niskim i prosječnim dohotkom.

Ulaganjima se podupire stvaranje stambenih objekata koji čine dio općinskog stambenog fonda, zaštićenih stambenih objekata, smještajnih objekata, skloništa za beskućnike, grijanja i privremenog smještaja te sudjelovanje općine ili međuopćinske udruge u projektu drugog ulagača koji se sastoji od stvaranja stanova za najamninu za osobe s niskim prihodima koje si ne mogu priuštiti smještaj na privatnom tržištu.

Uložit će se u izgradnju stambenih zgrada s više stanova s niskom razinom emisija s pomoću postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (uključujući fotonaponske ploče, solarne kolektore) i drugih „zelenih” rješenja kojima se povećava energetska učinkovitost zgrada. Potrošnja energije zgrada koje primaju potporu za 20 % je niža od minimalnih standarda energetske učinkovitosti (zgrada približno nulte energije) za nove zgrade.

Ulaganje mora biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

B.4.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu zajma

Redni broj

Povezana mjera (reforma ili ulaganje)

Ključna etapa / ciljna vrijednost

Naziv

Kvalitativni pokazatelji
(za ključne etape)

Kvantitativni pokazatelji
(za ciljne vrijednosti)

Indikativni vremenski plan dovršetka

Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti

Mjerna jedinica

Osnovna vrijednost

Cilj

Tromjesečje

Godina

B1L

B1.2. Olakšavanje provedbe obveze uštede energije za energetska poduzeća

Ključna etapa

Stupanje na snagu provedbenog propisa za Zakon o energetskoj učinkovitosti 

Odredba provedbenog propisa Zakona o energetskoj učinkovitosti o stupanju na snagu

 

 

 

2.

2022.

Stupanje na snagu provedbenog propisa Zakona o energetskoj učinkovitosti kojim se utvrđuje referentna vrijednost uštede energije za projekte kojima se poboljšava energetska učinkovitost; te metodologija za izračun uštede energije za projekte u prometnom sektoru. 

B2L

B1.2.1 Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u poduzećima – ulaganja s najvećim potencijalom za smanjenje emisija stakleničkih plinova

Ključna etapa

Upute za financiranje (uključujući kriterije prihvatljivosti i odabira) za program potpore usmjeren na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u poduzećima, uključujući one obuhvaćene sustavom EU-a za trgovanje emisijama

Objava programa potpore

4.

2022.

Politika ulaganja programa uključuje barem sljedeće kriterije prihvatljivosti i odabira projekata: i. cilj najniže cijene po toni ušteđenog stakleničkog plina; ii. osiguravanje usklađenosti s propisima EU-a i nacionalnim zakonima o okolišu te tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01) za podržane aktivnosti i poduzeća te utvrđivanje ciljeva dekarbonizacije, kako je detaljnije opisano u operativnom sporazumu iii. postrojenja ETS-a koja primaju potporu smanjuju svoje emisije ispod referentne vrijednosti relevantne za projektnu ponudu.

B3L

B1.2.1. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u poduzećima – ulaganja s najvećim potencijalom za smanjenje emisija stakleničkih plinova

Ciljna vrijednost

Dodjela svih ugovora za provedbu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u poduzećima

 

Broj

0

43

4.

2023.

Broj ugovora dodijeljenih investicijskim projektima povezanima s poboljšanjem industrijskih i energetskih procesa radi poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja energetskog intenziteta, što dovodi do smanjenja i racionalizacije potrošnje energije ulaganjima u obnovljive izvore energije i niskougljične izvore energije u poduzećima. Program se provodi u skladu s njegovim uputama za financiranje, kako je opisano u odjeljku B2L. Program dekarbonizacije provodi se u okviru nediskriminirajućeg, transparentnog i otvorenog postupka otvorenog za sve industrijske sektore.

B4L

B2.3. Potpora za ulaganja u odobalne vjetroelektrane

Ključna etapa

Stupanje na snagu provedbenih propisa koji proizlaze iz Zakona o poticanju proizvodnje električne energije u odobalnim vjetroelektranama

Odredba u propisima o stupanju na snagu

 

 

 

2.

2024.

Na snagu stupaju dvije provedbene uredbe:

1. Uredba ministra klime i okoliša o zahtjevima za elemente skupa opreme za evakuaciju električne energije i za elemente odobalnih trafostanica – Osim toga, Uredbom se jamči odgovarajuća kvaliteta infrastrukture u kontekstu njezine moguće integracije u elektroenergetsku mrežu u slučaju prijenosa izlaza iz odobalnih vjetroelektrana, kako je utvrđeno u člancima 58. – 60. Zakona o vjetroelektrani na moru.
2. Uredba ministra klime i okoliša o najvišoj cijeni izraženoj u PLN za 1 MWh, koja se može navesti u ponudama koje proizvođači podnose na dražbi.

B5L

B2.3. Potpora za ulaganja u odobalne vjetroelektrane

Ključna etapa

Organizacija dražbi za električnu energiju iz odobalnih vjetroelektrana

Objava rezultata dražbe

 

 

 

4.

2025.

Zakonom od 17. prosinca 2020. o promicanju proizvodnje električne energije u odobalnim vjetroelektranama (Službeni list zakona iz 2021., točka 234.) člankom 29. uvedena je obveza predsjednika Ureda za regulaciju energije da održi dražbu 2025. Maksimalni ukupni instalirani električni kapacitet odobalnih vjetroelektrana za koje se može dodijeliti pravo na pokrivanje negativne bilance na dražbi 2025. iznosi 2,5 GW.

B6L

B2.3. Potpora za ulaganja u odobalne vjetroelektrane

Ključna etapa

Stupanje na snagu izmjene Uredbe o detaljnim uvjetima rada elektroenergetskog sustava kojom se izmjenjuju nacionalna pravila uravnoteženja kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjio učinak ograničenja dodjele

Odredba u izmjeni Uredbe o stupanju na snagu

 

 

 

4.

2023.

Kao dio reforme energetskog tržišta, pravila tržišta uravnoteženja mijenjaju se tako da uključuju izričitu nabavu rezervi prije jedinstvenog povezivanja dan unaprijed (SDAC). To je rješenje predložio ACER u metodologiji CORE CCM-a (Odluka ACER-a 02/2019) kao jedno od mogućih rješenja za smanjenje u najvećoj mogućoj mjeri učinka ograničenja dodjele. Radi provedbe te reforme ministar nadležan za energetiku izmijenit će Uredbu ministra gospodarstva od 4. svibnja 2007. o detaljnim uvjetima za funkcioniranje elektroenergetskog sustava. Ograničenja dodjele prati energetski regulator u skladu s primjenjivim pravilima EU-a. Regulatorno tijelo provodi studiju o optimizaciji predloženih mjera za ograničavanje ograničenja dodjele u poljskom elektroenergetskom sustavu i očekuje se da će se njegove preporuke na odgovarajući način uzeti u obzir u daljnjim radovima.

B7L

B2.3.1. Izgradnja odobalnih vjetroelektrana

Ključna etapa

Poziv na podnošenje prijedloga za odabrane projekte odobalnih vjetroelektrana

Objava rezultata postupka odabira

 

 

 

3.

2022.

Poljska provodi otvoren, transparentan i nediskriminirajući poziv na podnošenje prijedloga dostupan svim projektima koji sudjeluju u fazi I. (potpora dodijeljena izvan sustava dražbi) koji se ocjenjuje. Potpora se dodjeljuje više korisnika kako bi se omogućilo učinkovito tržišno natjecanje na tržištu odobalne vjetroenergije.
Primarni kriteriji za odabir projekata uključuju:

– zrelost i spremnost za dovršetak projekata do drugog tromjesečja 2026.,

– raspored provedbe i rokovi za postizanje pretpostavljenih pokazatelja,

– instalirani kapacitet kao rezultat provedbe projekta (MW)

B8L

B2.3.1. Izgradnja odobalnih vjetroelektrana

Ključna etapa

Početak građevinskih radova

Dovršetak

 

 

 

4.

2024.

Početak građevinskih radova odvija se nakon donošenja konačne odluke o ulaganju (FID), nakon što dobije potrebna odobrenja, odabire se glavni izvođač, potpisuje ugovore s podizvođačima, a izvođačima se izdaje nalog za početak radova (NTP).

B9L

B2.3.1. Izgradnja odobalnih vjetroelektrana

Ciljna vrijednost

Instalirani kapacitet odobalnih vjetroelektrana (u MW)

 

Broj

0

1 500

2.

2026.

Ukupni nazivni kapacitet odobalnih vjetroelektrana koje su postavljene kao rezultat ulaganja. Pokazatelj se odnosi na nazivni kapacitet instaliranih turbina u odobalnim vjetroelektranama.

B10L

B2.4. Pravni okvir za razvoj objekata za skladištenje energije

Ključna etapa

Stupanje na snagu izmjena Zakona o energetici u vezi sa skladištenjem energije

Odredba u izmjenama i dopunama Zakona o energetici o stupanju na snagu

 

 

 

2.

2021.

Izmjenama se olakšava razvoj skladištenja električne energije, posebno uključujući izuzeće od tarifne obveze, nepostojanje dvostrukih naknada za mrežu, djelomično izuzeće od naknada za priključivanje skladišta na mrežu, izuzeće od obveze podnošenja potvrda o podrijetlu i određenih naknada u pogledu uskladištene električne energije. Predloženi okvir tarifa za skladištenje mora biti nediskriminirajući i odražavati troškove.

B11L

B2.4.1. Sustavi za pohranu energije

Ciljna vrijednost

T1 – Ugrađeni rezidencijalni objekti za skladištenje energije za proizvođače-potrošače

 

Broj

0

10 000

2.

2024.

Pokazatelj se primjenjuje na broj instaliranih stambenih postrojenja za skladištenje energije s minimalnim kapacitetom od 4 kWh.

B12L

B2.4.1. Sustavi za pohranu energije

Ciljna vrijednost

T2 – Ugrađeni rezidencijalni objekti za skladištenje energije za proizvođače-potrošače

 

Broj

10 000

28 000

2.

2026.

Pokazatelj se primjenjuje na dodatni broj instaliranih stambenih postrojenja za skladištenje energije s minimalnim kapacitetom od 4 kWh.

B13L

B2.4.1. Sustavi za pohranu energije

Ključna etapa

Modernizacija postrojenja za skladištenje električne energije (elektrana za skladištenje i crpna elektrana).

Dovršetak modernizacije

2.

2026.

Dovršetak modernizacije postojećeg objekta za skladištenje električne energije (skladišna i crpna elektrana) koja uključuje modernizaciju gornjeg spremnika, gornjeg dovoda vode i tunela derivata te najmanje 3 od 4 hidrogeneratora skladišta i crpne elektrane. Projekt dovodi do povećanja dostupnosti i učinkovitosti elektrana u načinu rada za proizvodnju i pumpu. Očekuje se da će instalirana snaga (turbinski način rada) dosegnuti 540 MW.

B14L

B3.2. Potpora obnovi okoliša i zaštiti od opasnih tvari

Ključna etapa

Stupanje na snagu zakona kojim se olakšava sveobuhvatno uklanjanje negativnog utjecaja na okoliš velikih postindustrijskih područja.

Odredba zakona o stupanju na snagu

4.

2022.

Stupanje na snagu zakona čiji je cilj povećanje sigurnosti za zdravlje ljudi i stanje okoliša. Zakonom se uklanjaju organizacijske i pravne prepreke sveobuhvatnom uklanjanju negativnog utjecaja na okoliš velikih postindustrijskih područja.
Riječ je o obliku peljarenja za unaprijed određene lokacije.
Zakonom se utvrđuju pravila za četiri neovisna područja komponenti (različite lokacije i opseg radova): 1) bivše kemijsko postrojenje „Tarnowskie Góry” u Tarnowskie Góry; 2) bivše kemijsko postrojenje „Zachem” u Bydgoszczu; 3) postrojenje „Organika-Azot” u Jaworznu; 4) bivša tvornica boje „Boruta” u Zgierzu.
Opseg projekta uključuje izviđanje i popis područja, pripremu i procjenu razmjera problema povezanih sa smanjenjem utjecaja velikih napuštenih područja na okoliš i razvoj sveobuhvatne investicijske dokumentacije za ta područja.

B15L

B3.2. Potpora obnovi okoliša i zaštiti od opasnih tvari

Ključna etapa

Stupanje na snagu pravnog akta posvećenog opasnim materijalima koji ostaju u Baltičkom moru

Odredba pravnog akta o stupanju na snagu

3.

2022.

Stupanje na snagu pravnog akta čiji je cilj povećanje sigurnosti za zdravlje ljudi i stanje okoliša, koji
osigurava:
– precizan opis nadležnosti tijela javne vlasti u pravnim odredbama;
– utvrđivanje vodećih subjekata i subjekata koji surađuju u pitanjima povezanima s odlaganjem opasnih materijala u pomorskim područjima Republike Poljske,
– razvoj detaljnog akcijskog plana javne uprave i nadziranih i podređenih jedinica u vezi s opasnim materijalima odloženim u morskim područjima, zajedno s navođenjem subjekata odgovornih za provedbu pojedinačnih zadaća;
– uvođenje pravnih promjena kako bi se omogućilo praćenje, identifikacija i moguće vađenje i odlaganje opasnih materijala.

B16L

B3.2.1. Ulaganja u neutralizaciju rizika i obnovu velikih napuštenih i neiskorištenih industrijskih područja i Baltičkog mora

Ciljna vrijednost

Skupovi dokumentacije pripremljeni za ulaganja povezana s negativnim utjecajem na okoliš odabranih velikih napuštenih i opasnih materijala koji su potopljeni na dnu Baltičkog mora

 

Broj

0

9

2.

2026.

Potpunom investicijskom dokumentacijom utvrđuje se devet unaprijed definiranih lokacija – na kopnu i moru kao drugog dijela programa – za koje postoje znatni problemi s prisutnošću onečišćujućih tvari ili opasnih tvari na velikom području.

B17L

B3.2.1. Ulaganja u neutralizaciju rizika i obnovu velikih napuštenih i neiskorištenih industrijskih područja i Baltičkog mora

Ciljna vrijednost

Kopnena područja za koja je provedeno terensko istraživanje povezano s prisutnošću onečišćujućih tvari i opasnih materijala

 

Broj

0

5.

4.

2024.

Razvoj terenskih istraživanja, studija i inventara zemljišta, kao preliminarni, ali temeljni korak koji vodi do pripreme potpune investicijske dokumentacije u sljedećim koracima programa.

B18L

B3.2.1. Ulaganja u neutralizaciju rizika i obnovu velikih napuštenih i neiskorištenih industrijskih područja i Baltičkog mora

Ciljna vrijednost

Lokacije u poljskim morskim područjima (uključujući olupine) s obavljenim popisom i terenskim istraživanjima povezanima s prisutnošću opasnih materijala

 

Broj

0

4

4.

2025.

Detaljne kampanje izviđanja i mjerenja u moru te analiza dobivenih podataka kao nužan korak za pripremu potpune dokumentacije za planove neutralizacije.

B19L

B3.2.1. Ulaganja u neutralizaciju rizika i obnovu velikih napuštenih i neiskorištenih industrijskih područja i Baltičkog mora

Ciljna vrijednost

Površina saniranog zemljišta (u hektarima)

 

Broj

0

160

4.

2025.

Sanacija Hute Sendzimire, gdje se planira dio ulaganja.
Pokazatelj uključuje sanaciju zemljišta i neutralizaciju opasnih tvari, pripremu zemljišta za ulaganja modernizacijom tvrde infrastrukture (komunikacijska, cestovna i pružna infrastruktura).

B20L

B3.2.1. Ulaganja u neutralizaciju rizika i obnovu velikih napuštenih i neiskorištenih industrijskih područja i Baltičkog mora

Ciljna vrijednost

Površina revitaliziranih zgrada (u kvadratnim metrima)

 

Broj

0

17 000

4.

2025.

Pokazatelj se primjenjuje na komponentu koja se odnosi na Hutu Sendzimiru, gdje se planira dio ulaganja.
Pokazatelj uključuje revitalizaciju dviju povijesnih zgrada promjenom standarda zaštite okoliša i energetske učinkovitosti u postojeće – u skladu s pravnim i ekološkim zahtjevima.

B21L

B3.3. Potpora održivom upravljanju vodnim resursima u poljoprivredi i ruralnim područjima

Ključna etapa

Stupanje na snagu izmjena nacionalnog zakonodavstva potrebnih za poboljšanje uvjeta za otporno gospodarenje vodama u poljoprivredi i ruralnim područjima

Odredba u izmjenama o stupanju na snagu

 

 

 

2.

2022.

Stupanje na snagu izmjena koje će doprinijeti povećanju otpornosti poljoprivrede na suše i sprečavanje poplava u poljoprivrednim područjima; poboljšanju učinkovitosti vode pravilnim reguliranjem vodnih odnosa u poljoprivrednim područjima i smanjenjem otjecanja; i povećanju zadržavanja vode. Izmjene moraju biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C 58/01), a posebno se njima osigurava usklađenost sa zakonodavstvom EU-a o okolišu, uključujući Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš i Okvirnu direktivu o vodama.

Izmjene ne dovode do pogoršanja razine usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a o okolišu u pogledu ulaganja koja se u skladu s uredbom Vijeća ministara smatraju značajnim ili potencijalno značajnim ulaganjima u projekte koji bi mogli imati znatan utjecaj na okoliš i ulaganja u područja mreže Natura 2000 ili na njih utječu. Osim toga, izmjenama se ne mijenjaju trenutačno obvezujuća pravila o unosu vode.

B22L

B3.3.1 Ulaganja u povećanje potencijala održivog upravljanja vodama u ruralnim područjima

Ključna etapa

Donošenje kriterija odabira za poziv na podnošenje prijedloga

Donošenje kriterija od strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

 

 

 

2.

2022.

Ulaganja se odabiru putem namjenskih poziva na podnošenje prijedloga na temelju kriterija zaštite okoliša.

Projekt doprinosi povećanju otpornosti poljoprivrede na suše i sprečavanje poplava u poljoprivrednim područjima; poboljšanju učinkovitosti vode pravilnim reguliranjem vodnih odnosa u poljoprivrednim područjima i smanjenjem otjecanja; i povećanje zadržavanja vode, pod uvjetom da su njihova potreba i priroda opravdane na odgovarajući način.

Prednost se daje rješenjima temeljenima na prirodi ili drugim rješenjima otpornima na klimatske promjene. Podupiru se samo projekti koji ne dovode do pogoršanja stanja površinskih i podzemnih voda i ne sprečavaju poboljšanje ekološkog stanja ili potencijala zahvaćenih vodnih tijela.

B23L

B3.3.1 Ulaganja u povećanje potencijala održivog upravljanja vodama u ruralnim područjima

Ciljna vrijednost

Površina poljoprivrednog zemljišta/šuma (u hektarima) koja ima koristi od poboljšanog zadržavanja vode

 

Broj

0

2 500 000

4.

2025.

Najmanje 2,5 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta ili šuma za koje je dokazano da imaju koristi od poboljšanog zadržavanja vode putem intervencija kojima se poboljšava dugoročna otpornost poljoprivrednog sektora na učinke klimatskih promjena, odnosno suše i poplave, te podupire bioraznolikost.

Ulaganje mora biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C 58/01). Posebno osigurava usklađenost sa zakonodavstvom EU-a o okolišu, uključujući Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš (2014/52/EU) i Okvirnu direktivu o vodama (2000/60/EZ). Svi investicijski projekti koji se financiraju u okviru ove komponente i za koje je potrebna odluka o procjeni utjecaja na okoliš moraju biti u skladu s Direktivom 2011/92/EU kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU. Konkretno, svi novi projekti za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš odobravaju se u skladu sa Zakonom o informiranju o okolišu i njegovoj zaštiti, sudjelovanju javnosti u zaštiti okoliša i procjeni utjecaja na okoliš, kako je izmijenjen Zakonom od 30. ožujka 2021. o izmjenama i dopunama tog Zakona i određenim drugim aktima. Odredbe „Smjernica o korektivnim mjerama za projekte koji se sufinanciraju iz fondova EU-a i na koje se odnosi povreda 2016/2046”, o kojima je Poljska obaviještena 23. veljače 2021. (ref. Ares(2021)1423319), uzimaju se u obzir za provedbu svih projekata ulaganja za koje je odluka o okolišu ili građevinska dozvola zatražena ili izdana prije stupanja na snagu Zakona od 30. ožujka 2021. Podupiru se samo projekti koji ne dovode do pogoršanja stanja površinskih i podzemnih voda i ne sprečavaju poboljšanje ekološkog stanja ili potencijala zahvaćenih vodnih tijela.

 

Ako se voda zahvaća, relevantno tijelo mora izdati odgovarajuću dozvolu u kojoj se navode uvjeti za izbjegavanje pogoršanja i osiguravanje dobrog ekološkog stanja zahvaćenih vodnih tijela, u skladu sa zahtjevima Direktive 2000/60/EZ i na temelju najnovijih relevantnih popratnih podataka. Zahvaćanje vode izbjegava se ako su dotična vodna tijela (površinske ili podzemne vode) u manjem stanju ili ako se predviđa da su (u kontekstu intenziviranja klimatskih promjena) u dobrom stanju ili potencijalu. Mjere također moraju biti u skladu s odredbama Direktive 2009/147/EZ o očuvanju divljih ptica (Direktiva o pticama) i Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore 92/43/EEZ (Direktiva o staništima).

B24L

B3.4. Okvir za pospješivanje ulaganja u zelenu tranziciju u urbanim područjima

Ključna etapa

Stupanje na snagu zakona o održivom urbanom razvoju kojim se utvrđuju ciljevi, smjernice, provedbena pravila i koordinacijski mehanizmi za zelenu preobrazbu gradova

Odredba zakona o stupanju na snagu

 

 

 

4.

2023.

Stupanje na snagu zakona čiji je cilj podupiranje kapaciteta urbanih područja za ulaganje u zelenu tranziciju. Njime se osigurava bolja integracija aspekata održivosti u postupke urbanističkog planiranja. Osigurava odgovarajuće savjetovanje s dionicima u okviru tih postupaka. Njime se lokalnim vlastima pruža potpora kapacitetima za provedbu takvih projekata.

B25L

B3.4. Okvir za pospješivanje ulaganja u zelenu tranziciju u urbanim područjima

Ključna etapa

Instrument za zelenu urbanu transformaciju

Uspostava Instrumenta za zelenu urbanu transformaciju i donošenje njegovih detaljnih pravila i postupaka uz savjetovanje sa svim dionicima 

 

 

 

2.

2022.

Ključna etapa odnosi se na uspostavu Instrumenta za zelenu urbanu tranziciju kako bi se pružila potpora (a) zelenoj transformaciji gradova; i (b) ulaganja u zelenu digitalizaciju gradova, s usvojenim postupcima. Instrument za zelenu urbanu tranziciju u skladu je s tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01). Kako bi se osigurala usklađenost mjere s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C 58/01), kriteriji prihvatljivosti za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući upotrebu na kraju proizvodnog lanca; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama i postrojenjima za mehaničku biološku obradu; i iv. aktivnosti i sredstva kod kojih dugoročno odlaganje otpada može nanijeti štetu okolišu. Dodatno se zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.

Instrumentom za zelenu urbanu transformaciju osigurava se da se sva vraćena sredstva (tj. kamate na zajam, povrat na kapital ili otplaćena glavnica umanjena za povezane troškove) povezana s tim instrumentom upotrebljavaju za iste ciljeve politike, uključujući i nakon 2026., ili za otplatu zajma u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

B26L

B3.4.1 Ulaganja u zelenu transformaciju gradova

Ciljna vrijednost

T1 – Potpisivanje svih ugovora za ulaganja u projekte zelenog urbanog razvoja (izračunano na složenoj osnovi) 

 

Broj

0

120

2.

2024.

Ciljna vrijednost odnosi se na broj ugovora potpisanih s korisnicima. Potpora se usmjerava putem Instrumenta za zelenu urbanu tranziciju i u skladu je s donesenim postupcima. Subjekti korisnici odabiru se putem transparentnih i konkurentnih poziva otvorenih za projekte koji se odnose na sve gradove. Kriteriji za odabir subjekata korisnika posebno odražavaju potrebe za ublažavanjem utjecaja gradova na klimatske promjene i zdravlje njihovih stanovnika smanjenjem emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari. Pokazatelji rezultata definiraju se u skladu sa specifičnošću podržanih projekata. Prihvatljive vrste projekata uključuju: i. povećanje biološki aktivnih površina u urbanim i funkcionalnim područjima i smanjenje prekrivanja tla; ii. urbana ulaganja koja se temelje na prirodi s povezanim rješenjima za vegetaciju; iii. održivi sustavi upravljanja oborinskim vodama koji uključuju zelenu infrastrukturu i prirodna rješenja; iv. poboljšanje kvalitete zraka u gradovima, uključujući razvoj distribuirane i građanske energije; v. uspostavljanje zona s niskom razinom emisija, održive multimodalne urbane mobilnosti, učinkovitih planova mobilnosti, zelenih zona u gradskim područjima; vi. razvoj energetskih klastera i zadruga; vii. povećanje uporabe energije iz obnovljivih izvora u gradovima; viii. razvoj prometne infrastrukture s nultom stopom emisija (pješačke, biciklističke) integrirane s kolektivnim prijevozom; ix. uvođenje energetski učinkovitih rasvjetnih tehnologija za ceste i javne prostore; x. obrazovanje i podizanje svijesti građana o potrebi da se gradovi preobraze u prilagodbu klimatskim promjenama prema klimatskoj neutralnosti; Trošak vrste x. ne smije premašiti 10 % troška mjere B3.4.1. Prednost imaju gradovi u kojima su takve vrste projekata uvedene ili se planiraju uvesti. Dodjelom projekata subjektima korisnicima osigurava se uravnotežena raspodjela među subjektima diljem zemlje, uzimajući u obzir broj stanovnika i geografsku pokrivenost. Troškovi otplate zajma ne zahtijevaju doprinose krajnjih primatelja ili lokalnih vlasti u bilo kojem obliku. Ova se odredba ne primjenjuje na projekte ulaganja kojima se ostvaruju relevantni prihodi ili uštede troškova.

B27L

B3.4.1 Ulaganja u zelenu transformaciju gradova

Ciljna vrijednost

T2 – Potpisivanje svih ugovora za ulaganja u projekte zelenog urbanog razvoja (izračunano na složenoj osnovi) 

Broj

120

344

4.

2025.

Broj ugovora potpisanih s korisnicima za ulaganja koja ispunjavaju kriterije utvrđene za stavku B26L.

B28L

B3.5. Reforma izgradnje stambenih objekata za osobe s niskim i prosječnim prihodima,

uzimajući u obzir veću energetsku učinkovitost zgrada

Ključna etapa

Stupanje na snagu zakona o izmjenama i dopunama Zakona od 8. prosinca 2006. o financijskoj potpori za izgradnju stambenih prostora za najam, sklonište, noćna skloništa, skloništa za beskućnike, postrojenja za grijanje i privremene prostorije te promjene u drugim aktima

Odredba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona od 8. prosinca 2006. o financijskoj potpori za izgradnju stambenih prostora za najam, sklonište, noćna skloništa, skloništa za beskućnike, toplane i privremene prostore, te promjene u drugim aktima o stupanju na snagu

2.

2022.

Izmjenom akta predviđa se povećanje potpore za ulaganja u izgradnju zgrada s energetskim standardom višim za 20 % od zgrada približno nulte energije. Potpora se povećava u odnosu na standardno stanovanje s 80 % na 95 % za zgrade za kućanstva s niskim dohotkom i s 35 % na 60 % za kućanstva s prosječnim dohotkom. Te se odredbe primjenjuju na sve izvore javne potpore.

B29L

B3.5.1. Ulaganja u energetski učinkovito stanovanje za kućanstva s niskim i prosječnim dohotkom

Ciljna vrijednost

T1 – Dovršena izgradnja prve serije energetski učinkovitih stambenih objekata za kućanstva s niskim i prosječnim dohotkom

Broj

0

1544

2.

2024.

Broj dovršenih stanova po pristupačnim cijenama (za osobe s niskim i prosječnim dohotkom).

Ulaganja ostvaruju lokalna tijela i udruge za socijalno stanovanje.

U ugovorima potpisanima sa subjektima korisnicima (lokalnim tijelima i udrugama za socijalno stanovanje) navodi se sljedeće:

-najmanje 75 % tih stanova dodjeljuje se podnositeljima zahtjeva za stanove koji se nalaze u donjoj polovici popisa podnositelja zahtjeva sastavljenog na temelju prihoda podnositelja zahtjeva padajućim redoslijedom, i

-stanovi se grade u skladu sa standardom energetske učinkovitosti koji je 20 % ambiciozniji od minimalnog standarda energetske učinkovitosti koji je na snazi u Poljskoj (standard za zgrade gotovo nulte energije/NZEB).

Subjekti korisnici odabiru se transparentnim i konkurentnim pozivima otvorenima za sva lokalna tijela i udruge za socijalno stanovanje. Kriteriji za odabir subjekata korisnika posebno odražavaju potrebe za povećanjem ponude energetski učinkovitih stambenih nekretnina za kućanstva s niskim i prosječnim dohotkom.

Prednost se daje područjima u kojima su takvi projekti uvedeni ili se planiraju uvesti. Dodjelom projekata subjektima korisnicima osigurava se uravnotežena raspodjela među subjektima diljem zemlje, uzimajući u obzir broj stanovnika i geografsku pokrivenost.

Ovom se mjerom ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01).

Ako se nove građevinske aktivnosti odvijaju u područjima osjetljivima na bioraznolikost ili blizu njih (uključujući mrežu zaštićenih područja Natura 2000, lokalitete svjetske baštine UNESCO-a i ključna područja bioraznolikosti, kao i druga zaštićena područja), zahtijeva se usklađenost s člankom 6. stavkom 3. i člankom 12. Direktive o staništima te člankom 5. Direktive o pticama, a procjena utjecaja na okoliš (EIA) ili pregled provodi se ako se to zahtijeva na temelju Direktive o procjeni utjecaja na okoliš. Svi investicijski projekti koji se financiraju u okviru ove komponente i za koje je potrebna odluka o procjeni utjecaja na okoliš moraju biti u skladu s Direktivom 2011/92/EU kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU. Konkretno, svi novi projekti za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš bit će odobreni na temelju Zakona o informiranju o okolišu i njegovoj zaštiti, sudjelovanju javnosti u zaštiti okoliša i procjeni utjecaja na okoliš kako je izmijenjen Zakonom od 30. ožujka o izmjenama i dopunama Zakona i određenih drugih akata. Odredbe „Smjernica o korektivnim mjerama za projekte koji se sufinanciraju iz fondova EU-a i na koje se odnosi povreda 2016/2046”, o kojima je Poljska obaviještena 23. veljače 2021. (ref. Ares(2021)1423319), uzimaju se u obzir za provedbu svih projekata ulaganja za koje je odluka o okolišu ili građevinska dozvola zatražena ili izdana prije stupanja na snagu Zakona od 30. ožujka 2021.

B30L

B3.5.1. Ulaganja u energetski učinkovito stanovanje za kućanstva s niskim i prosječnim dohotkom

Ciljna vrijednost

T2 – Dovršena izgradnja druge serije energetski učinkovitih stambenih objekata za kućanstva s niskim i prosječnim dohotkom

Broj

1544

6485

2.

2025.

Broj dovršenih stanova po pristupačnim cijenama (za osobe s niskim i prosječnim dohotkom).

Ulaganja ostvaruju lokalna tijela i udruge za socijalno stanovanje.

U ugovorima potpisanima sa subjektima korisnicima (lokalnim tijelima i udrugama za socijalno stanovanje) navodi se sljedeće:

-najmanje 75 % tih stanova dodjeljuje se podnositeljima zahtjeva za stanove koji se nalaze u donjoj polovici popisa podnositelja zahtjeva sastavljenog na temelju prihoda podnositelja zahtjeva padajućim redoslijedom, i

-stanovi se grade u skladu sa standardom energetske učinkovitosti koji je 20 % ambiciozniji od minimalnog standarda energetske učinkovitosti koji je na snazi u Poljskoj (standard za zgrade gotovo nulte energije/NZEB).

Subjekti korisnici odabiru se transparentnim i konkurentnim pozivima otvorenima za sva lokalna tijela i lokalne stambene udruge. Kriteriji za odabir subjekata korisnika posebno odražavaju potrebe za povećanjem ponude energetski učinkovitih stambenih nekretnina za kućanstva s niskim i prosječnim dohotkom.

Prednost se daje područjima u kojima su takvi projekti uvedeni ili se planiraju uvesti. Dodjelom projekata subjektima korisnicima osigurava se uravnotežena raspodjela među subjektima diljem zemlje, uzimajući u obzir broj stanovnika i geografsku pokrivenost.

Ovom se mjerom ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01).

Ako se nove građevinske aktivnosti odvijaju u područjima osjetljivima na bioraznolikost ili blizu njih (uključujući mrežu zaštićenih područja Natura 2000, lokalitete svjetske baštine UNESCO-a i ključna područja bioraznolikosti, kao i druga zaštićena područja), zahtijeva se usklađenost s člankom 6. stavkom 3. i člankom 12. Direktive o staništima te člankom 5. Direktive o pticama, a procjena utjecaja na okoliš (EIA) ili pregled provodi se ako se to zahtijeva na temelju Direktive o procjeni utjecaja na okoliš. Svi investicijski projekti koji se financiraju u okviru ove komponente i za koje je potrebna odluka o procjeni utjecaja na okoliš moraju biti u skladu s Direktivom 2011/92/EU kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU. Konkretno, svi novi projekti za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš bit će odobreni na temelju Zakona o informiranju o okolišu i njegovoj zaštiti, sudjelovanju javnosti u zaštiti okoliša i procjeni utjecaja na okoliš kako je izmijenjen Zakonom od 30. ožujka o izmjenama i dopunama Zakona i određenih drugih akata. Odredbe „Smjernica o korektivnim mjerama za projekte koji se sufinanciraju iz fondova EU-a i na koje se odnosi povreda 2016/2046”, o kojima je Poljska obaviještena 23. veljače 2021. (ref. Ares(2021)1423319), uzimaju se u obzir za provedbu svih projekata ulaganja za koje je odluka o okolišu ili građevinska dozvola zatražena ili izdana prije stupanja na snagu Zakona od 30. ožujka 2021.

B31L

B3.5.1. Ulaganja u energetski učinkovito stanovanje za kućanstva s niskim i prosječnim dohotkom

Ciljna vrijednost

Dovršena izgradnja treće serije energetski učinkovitih stambenih objekata za kućanstva s niskim i prosječnim dohotkom

 

Broj

6485

12 355

2.

2026.

Broj dovršenih stanova po pristupačnim cijenama (za osobe s niskim i prosječnim dohotkom). Ulaganja ostvaruju lokalna tijela i udruge za socijalno stanovanje.

U ugovorima potpisanima sa subjektima korisnicima (lokalnim tijelima i udrugama za socijalno stanovanje) navodi se sljedeće:

-Najmanje 75 % tih stanova dodjeljuje se podnositeljima zahtjeva za stanove koji se nalaze u donjoj polovici popisa podnositelja zahtjeva sastavljenog na temelju prihoda podnositelja zahtjeva padajućim redoslijedom, i

-stanovi se grade u skladu sa standardom energetske učinkovitosti koji je 20 % ambiciozniji od minimalnog standarda energetske učinkovitosti koji je na snazi u Poljskoj (standard za zgrade gotovo nulte energije/NZEB).

Subjekti korisnici odabiru se transparentnim i konkurentnim pozivima otvorenima za sva lokalna tijela i udruge za socijalno stanovanje. Kriteriji za odabir subjekata korisnika posebno odražavaju potrebe za povećanjem ponude energetski učinkovitih stambenih nekretnina za kućanstva s niskim i prosječnim dohotkom.

Prednost se daje područjima u kojima su takvi projekti uvedeni ili se planiraju uvesti. Dodjelom projekata subjektima korisnicima osigurava se uravnotežena raspodjela među subjektima diljem zemlje, uzimajući u obzir broj stanovnika i geografsku pokrivenost.

Ovom se mjerom ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01).

Ako se nove građevinske aktivnosti odvijaju u područjima osjetljivima na bioraznolikost ili blizu njih (uključujući mrežu zaštićenih područja Natura 2000, lokalitete svjetske baštine UNESCO-a i ključna područja bioraznolikosti, kao i druga zaštićena područja), zahtijeva se usklađenost s člankom 6. stavkom 3. i člankom 12. Direktive o staništima te člankom 5. Direktive o pticama, a procjena utjecaja na okoliš (EIA) ili pregled provodi se ako se to zahtijeva na temelju Direktive o procjeni utjecaja na okoliš. Svi investicijski projekti koji se financiraju u okviru ove komponente i za koje je potrebna odluka o procjeni utjecaja na okoliš moraju biti u skladu s Direktivom 2011/92/EU kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU. Konkretno, svi novi projekti za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš bit će odobreni na temelju Zakona o informiranju o okolišu i njegovoj zaštiti, sudjelovanju javnosti u zaštiti okoliša i procjeni utjecaja na okoliš kako je izmijenjen Zakonom od 30. ožujka o izmjenama i dopunama Zakona i određenih drugih akata. Odredbe „Smjernica o korektivnim mjerama za projekte koji se sufinanciraju iz fondova EU-a i na koje se odnosi povreda 2016/2046”, o kojima je Poljska obaviještena 23. veljače 2021. (ref. Ares(2021)1423319), uzimaju se u obzir za provedbu svih projekata ulaganja za koje je odluka o okolišu ili građevinska dozvola zatražena ili izdana prije stupanja na snagu Zakona od 30. ožujka 2021.

C. KOMPONENTA C: „DIGITALNA TRANSFORMACIJA”

Cilj je te reforme zajamčiti univerzalan pristup brzom internetu i digitalnim uslugama diljem Poljske, uključujući takozvane „bijele točke”, u kojima ne postoji širokopojasna infrastruktura visokog kapaciteta.

Taj se cilj prvo postiže uklanjanjem zakonodavnih prepreka ulaganjima u širokopojasni pristup i, drugo, usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva s paketom instrumenata povezivosti na razini EU-a od 25. ožujka 2021., skupom najboljih praksi za poticanje uvođenja i uvođenja mreža vrlo velikog kapaciteta (VHCN). Pravnim izmjenama predviđaju se, među ostalim, izmjene Uredbe o popisu telekomunikacijskih infrastruktura i Uredbe o sustavu jedinstvenih informacijskih točaka (SIP).

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. ožujka 2023.

C1.1.1. Osiguranje pristupa vrlo brzom internetu u bijelim točkama

Cilj je tog ulaganja, u skladu s prethodno navedenom reformom, povećati broj kućanstava koja su obuhvaćena fiksnom širokopojasnom mrežom od 931 000 jedinica s naglaskom na bijela područja pristupa sljedeće generacije (NGA), u kojima trenutačno ne postoji širokopojasna infrastruktura visokog kapaciteta i u kojima nije vjerojatno da će tržište u bliskoj budućnosti krajnjim korisnicima pružiti mrežu koja nudi povezivost brzine preuzimanja od 100 Mbps kako bi se obuhvatilo najmanje 80 % kućanstava s kapacitetom od 100 Mbps, uz mogućnost povećanja kapaciteta od gigabitnog kapaciteta. Ulaganje je podijeljeno na tri ciljne vrijednosti: prva je dostići 100 000 kućanstava do prosinca 2024., druga je obuhvatiti 400 000 kućanstava do prosinca 2025., a posljednja je usmjerena na preostalu 431 000 kućanstava do 30. lipnja 2026.

Kako bi se ispunili uvjeti usklađenosti s načelom nenanošenja bitne štete, provodi se procjena klimatskog rizika i osjetljivosti ako je to propisano relevantnim zakonodavstvom i svim potrebnim rješenjima za prilagodbu koja se provode u skladu s ovim zakonodavstvom.

Za sva infrastrukturna ulaganja najmanje 70 % građevinskog otpada i otpada od rušenja ponovno se upotrebljava ili reciklira u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi bitnu štetu” (2021/C58/01) 28 .

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

C2.1. Poboljšanje digitalnih aplikacija u javnoj sferi, gospodarstvu i društvu

Ta široka reforma obuhvaća različite aspekte kojima se promiče digitalizacija poljskog društva, od digitalnih javnih usluga do digitalnog obrazovanja građana i radnika.

Poboljšanje digitalnih aplikacija u javnom sektoru podupire se zakonodavnim promjenama kojima se promiče elektronička komunikacija između javnih institucija, poduzeća i građana. Prva se sastoji od izmjene Zakona od 17. veljače 2005. o informatizaciji aktivnosti koje obavljaju javna tijela radi digitalizacije dokumenata i postupaka javne uprave. Drugom će se izmijeniti Zakon od 11. ožujka 2004. o porezu na robu i usluge s obzirom na korištenje podataka iz strukturiranih računa izdanih u elektroničkom obliku, uvodeći obvezu izdavanja i primanja e-računa putem Nacionalnog sustava e-računa.

Kad je riječ o digitalnim kompetencijama, temeljni element na kojem se temelji njihov razvoj jest stvaranje i provedba Programa razvoja digitalnih kompetencija. Programom se utvrđuje sveobuhvatan, dugoročan skup zahtjeva za potporu razvoju i praćenju digitalnih kompetencija u formalnom, neformalnom i informalnom obrazovanju. Osnivanje i funkcioniranje Centra za razvoj digitalnih kompetencija jasno je formulirano u programu. Dokument se izrađuje primjenom pristupa koji uključuje više dionika.

U području obrazovanja ključni element koji potiče digitalizaciju obrazovanja sastoji se od definiranja minimalnih obvezujućih standarda za opremanje škola digitalnom infrastrukturom. Obvezne smjernice izrađuju se u suradnji s lokalnim vlastima i uz savjetovanje sa širokom skupinom dionika te se njima osigurava minimalna razina opreme za informacijsku i računalnu tehnologiju (IKT) za svaku školu u Poljskoj.

Provedba reforme mora biti dovršena do 30. lipnja 2024.

C2.1.1. Javne e-usluge, informatička rješenja kojima se poboljšava funkcioniranje uprava i gospodarskih sektora te disruptivne tehnologije u javnom sektoru, gospodarstvu i društvu

Kako bi se povećala uporaba javnih e-usluga, u okviru ovog ulaganja provode se sljedeći paketi:

·razvoj e-usluga u javnoj upravi koje građanima omogućuju rješavanje administrativnih pitanja na internetu;

·izgradnja ili razvoj informatičkih sustava za javnu upravu kojima se javnim službenicima omogućuje digitalizacija njihovih aktivnosti;

·digitalizacija administrativnih postupaka povezanih s gradnjom i prostornim planiranjem;

·digitalizacija usluga i postupaka Nacionalne porezne uprave, uključujući uvođenje elektroničkog optjecaja računa u poslovanju (nacionalni sustav e-računa);

·digitalizacija poljoprivrede, uključujući provedbu geomatike i satelitskog praćenja u poljoprivredi te uvođenje digitalnog sustava za provjeru poljoprivrednih zemljišta;

·provedba mehanizama suradnje za ispitivanje kako bi se potaknuo razvoj i širenje revolucionarnih tehnologija, na primjer putem portala koji objedinjuje usluge pametnih gradova s aplikacijama koje se temelje na umjetnoj inteligenciji i internetu stvari.

Konkretno, očekuje se da će se razviti 39 projekata kako bi se, među ostalim, postigla izgradnja devet novih ili proširenih platformi za razmjenu javnih podataka i e-usluga; izgradnja 30 novih ili proširenih javnih IT sustava; uvođenje 65 novih, izmijenjenih ili integriranih javnih e-usluga; pružanje, prilagodba i širenje 400 e-usluga, uključujući usluge API-ja na novim ili proširenim platformama te, naposljetku, provedba triju mehanizama suradnje za ispitivanje radi poticanja upotrebe naprednih tehnologija. Očekuje se da će sve nove ili nadograđene e-usluge s grafičkim korisničkim sučeljem imati barem četvrtu razinu zrelosti, odnosno potpuno elektroničko rješavanje predmeta (razina transakcije u modelu zrelosti u pet faza).

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

C2.1.2. Ravnopravni uvjeti za škole s mobilnim multimedijskim uređajima – ulaganja povezana s ispunjavanjem minimalnih standarda opreme

U skladu s izradom minimalnih obvezujućih standarda za IKT opremu, tim će se ulaganjem svim školama u Poljskoj osigurati najsuvremenija multimedijska oprema kojom će se koristiti nastavnici i učenici. Cilj je omogućiti upotrebu digitalnih tehnologija u učenju na ravnopravnoj razini u svakoj osnovnoj i srednjoj školi diljem Poljske, a cilj je osigurati prijenosna računala sa softverom za najmanje 90 % nastavnika te najmanje jedno prijenosno računalo na najviše šest učenika, ukupno najmanje 1 200 000 prijenosnih računala.

Kako bi bila u skladu s uvjetima usklađenosti s načelom nenanošenja bitne štete, IKT oprema mora ispunjavati zahtjeve povezane s energijom i zahtjeve u pogledu učinkovitosti materijala utvrđene u skladu s Direktivom 2009/125/EZ za poslužitelje i pohranu podataka ili računala i računalne poslužitelje ili elektroničke zaslone. Osim toga, IKT oprema ne smije sadržavati ograničene tvari navedene u Prilogu II. Direktivi 2011/65/EU.

Izrađen je plan gospodarenja otpadom kako bi se na kraju vijeka trajanja osigurala maksimalna ponovna upotreba ili recikliranje u skladu s hijerarhijom otpada, među ostalim na temelju ugovora s partnerima za gospodarenje otpadom i uključivanjem u financijske projekcije ili službenu projektnu dokumentaciju. Na kraju vijeka trajanja opreme provode se postupci njezine pripreme za ponovnu uporabu, oporabu ili recikliranje ili pravilnu obradu, uključujući uklanjanje svih tekućina i selektivnu obradu u skladu s Prilogom VII. Direktivi 2012/19/EU.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. rujna 2025.

C2.1.3. E-kompetencije

Osposobljavanjem najmanje 380 000 ljudi Poljska nastoji povećati ukupnu razinu digitalnih kompetencija u društvu i poboljšati proces digitalizacije u toj zemlji. Od toga 40 % čine građani kojima su potrebne osnovne digitalne vještine, 20 % javni službenici, 20 % osobe su isključene i izložene su riziku od isključenosti, a preostalih 20 % sastoji se od nastavnog osoblja i nastavnika koji pohađaju osnovnu i srednju razinu osposobljavanja. Ova posljednja kategorija ne obuhvaća osoblje vrtića koje podupire ulaganje zajmova u uređaje i infrastrukturu IKT-a, za koje će se predvidjeti dodatna specijalizirana osposobljavanja.

U okviru ulaganja u okviru Ureda ministra nadležnog za digitalizaciju osniva se Centar za razvoj digitalnih kompetencija koji se sastoji od stručnjaka, savjetnika i digitalnih stručnjaka koji podupiru provedbu digitalnih politika.

Osim toga, uspostavit će se mreža digitalnih koordinatora za potporu svakoj općini (gmina) u organizaciji procesa digitalizacije, za ukupno najmanje 2 477 koordinatora (u prosjeku jedan po općini ovisno o elementima kao što su veličina gmina, broj građana, razina digitalnih vještina i potražnja za računalnom opremom).

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

C3.1. Poboljšanje kibersigurnosti informacijskih sustava, jačanje infrastrukture za obradu podataka i optimizacija infrastrukture službi za izvršavanje zakonodavstva

Reforma je usmjerena na tri posebna cilja kojima se omogućuje provedba sigurnosnih rješenja informacijskih sustava: i. razvoj nacionalnog sustava kibersigurnosti; ii. sposobnost učinkovitog sprečavanja incidenata i reagiranja na njih; iii. stvaranje društvene svijesti u pogledu kibersigurnosti. Ti se ciljevi postižu nizom izmjena Akta o nacionalnom sustavu kibersigurnosti od 5. srpnja 2018. i Uredbe Kabineta od 11. rujna 2018. o osnovnim uslugama.

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. prosinca 2023.

C3.1.1. Kibersigurnost – CyberPL, infrastruktura za obradu podataka i optimizacija infrastrukture službi za izvršavanje zakonodavstva

To ulaganje sastoji se od četiri različite komponente: i. kibersigurnost, ii. infrastruktura za obradu podataka; iii. optimizacija infrastrukture službi za izvršavanje zakonodavstva i iv. rješenja računalstva u oblaku i računalstva na rubu mreže.

Kad je riječ o i. kibersigurnosti, osam pojedinačnih projekata provodi se u svrhu:

-Uspostave mreže od sedam regionalnih centara za kibersigurnost (RegioSOC);

-Uspostave mreže za ukupno 7 sektorskih timova za odgovor na računalne sigurnosne incidente (CSIRT-ovi) u ključnim sektorima u smislu Direktive NIS: energetika, promet, zdravstvo, bankarstvo, infrastruktura financijskog tržišta, digitalna infrastruktura i opskrba vodom;

-Povezivanja 385 nacionalnih subjekata za kibersigurnost s integriranim sustavom za upravljanje kibersigurnošću;

-Stvaranja mreže od najmanje 30 sigurnosnih operativnih centara (SOC) za nacionalnu sigurnost i modernizaciju postojećih;

-Ostvarivanja programa za prekvalifikaciju 600 osoba u području kibersigurnosti, uključujući, ali ne ograničavajući se na postojeće osoblje;

-Provedbe programa za sustavno jačanje najmanje 30 subjekata koji upotrebljavaju operativnu tehnologiju za industrijske kontrolne sustave;

-Potpore za 400 subjekata u nadogradnji i širenju kibersigurnosnih infrastruktura s pomoću informacijske tehnologije i operativne tehnologije te u kupnji vatrozida i kibersigurnosnih sustava;

-Stvaranja mreže pružatelja prve pomoći u području kibersigurnosti na razini vojvodstva kako bi se javnim subjektima pružila potpora u rješavanju incidenata i oporavku te osposobljavanje lokalnih i regionalnih vlasti u području kibersigurnosti (najmanje 440 osposobljenih osoba koje prve reagiraju i zaposlenika lokalnih i regionalnih vlasti).

Kad je riječ o podatkovnoj infrastrukturi, osnivaju se 3 standardna centra za obradu podataka koji pružaju energetski učinkovitu i nadogradivu kritičnu infrastrukturu kako bi imali dostupne digitalne usluge i sigurnu infrastrukturu za sustave IKT-a. Centri se pridržavaju Europskog kodeksa ponašanja za energetsku učinkovitost podatkovnih centara, posebno u pogledu sljedećih područja:

-3.2.8. Održiva potrošnja energije: energija potrebna za podatkovne centre ugovorit će se iz obnovljivih izvora energije;

-3.2.11. Alternativne tehnologije za proizvodnju električne energije: planira se ugradnja obnovljivih izvora energije na objekte podatkovnih centara i upotreba tehnologija vodikovih gorivnih ćelija;

-3.3.2. Razmotriti višestruke razine otpornosti: očekuje se da će podatkovni centri povećati pouzdanost sustava napajanja električnom energijom izgradnjom novih metoda rezervnog napajanja, npr. plinskih turbina i vodikovih gorivih ćelija.

Kako bi se ispunili uvjeti usklađenosti s načelom nenanošenja bitne štete, provodi se procjena rizika za okoliš i osjetljivosti za izgradnju i obnovu podatkovnih centara te se provode sva potrebna rješenja za prilagodbu. Za sva infrastrukturna ulaganja najmanje 70 % građevinskog otpada i otpada od rušenja ponovno se upotrebljava ili reciklira u skladu s Tehničkim smjernicama „Ne nanosi bitnu štetu” (2021/C58/01).

iii. Optimizacija infrastrukture za državne službe odgovorne za sigurnost uključuje 4 projekta čiji je cilj integracija različitih sustava uzbunjivanja i upozoravanja te poboljšanje suradnje između državnih službi kao što su policija, vatrogasci i lokalne vlasti.

Naposljetku, kad je riječ o iv. uvođenju rješenja računalstva u oblaku i računalstva na rubu mreže, očekuje se da će Poljska sudjelovati u potencijalnom važnom projektu od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) o infrastrukturi i uslugama računalstva u oblaku sljedeće generacije kako bi se pružila potpora razvoju i prvoj industrijskoj primjeni naprednih projekata istraživanja i razvoja za budućnost obrade podataka duž oblaka do kontinuuma ruba.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

C.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Redni broj

Povezana mjera (reforma ili ulaganje)

Ključna etapa / ciljna vrijednost

Naziv

Kvalitativni pokazatelji
(za ključne etape)

Kvantitativni pokazatelji
(za ciljne vrijednosti)

Indikativni vremenski plan dovršetka

Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti

Mjerna jedinica

Osnovna vrijednost

Cilj

Tromjesečje

Godina

C1G

C1.1. Olakšavanje razvoja mrežne infrastrukture kako bi se osigurao univerzalan pristup brzom internetu

Ključna etapa

Okvir koji je pripremio Ured predsjednika vlade za sufinanciranje projekata širokopojasnog pristupa u područjima pristupa bijeloj generaciji nove generacije (NGA) u kojima trenutačno ne postoji mreža NGA

Objava okvira u Uredu predsjednika vlade i internetskim stranicama Projektnog centra za digitalnu Poljsku

 

 

 

2.

2022.

Uspostava okvira kao temelj sljedećeg postupka poziva na podnošenje prijedloga.

Okvir uključuje odredbe kojima se osigurava potpuna usklađenost projekata koji primaju potporu u okviru te mjere s tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) primjenom provjere održivosti, popisa za isključenje i zahtjeva za usklađenost s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.

C2G

C1.1. Olakšavanje razvoja mrežne infrastrukture kako bi se osigurao univerzalan pristup brzom internetu

Ključna etapa

Izmjena uredbe ministra za digitalizaciju o godišnjoj telekomunikacijskoj infrastrukturi i evidenciji usluga

Odredba izmjene uredbe o stupanju na snagu

 

 

 

1.

2023.

Stupanje na snagu izmjene Uredbe o nacionalnom inventaru telekomunikacijske infrastrukture i usluga kako bi se bolje utvrdila područja u kojima je potrebna dodatna potpora iz javnih intervencija.

C3G

C1.1. Olakšavanje razvoja mrežne infrastrukture kako bi se osigurao univerzalan pristup brzom internetu

Ključna etapa

Izmjena Uredbe o jedinstvenoj informacijskoj točki koju je proveo premijer

Odredba u izmjeni Uredbe o stupanju na snagu

 

 

 

4.

2022.

Stupanje na snagu izmjene Uredbe o jedinstvenoj informacijskoj točki kako bi se operaterima pružio širi opseg informacija o infrastrukturi koja se može koristiti za ulaganja u telekomunikacije te kako bi se osigurali prikladniji alati za planiranje.

C4G

C1.1.1. Osiguranje pristupa vrlo brzom internetu u bijelim točkama

Ciljna vrijednost

T1 – Dodatna kućanstva (stambene prostorije) sa širokopojasnim pristupom internetu s kapacitetom od najmanje 100 Mb/s (uz mogućnost povećanja kapaciteta na gigabitni kapacitet)

 

Broj

0

100 000

4.

2024.

Najmanje dodatnih 100 000 kućanstava u bijelim područjima pristupa sljedeće generacije u kojima tržište neće u bliskoj budućnosti krajnjim korisnicima omogućiti mrežu koja nudi povezivost brzine preuzimanja od 100 Mbps, koja će biti pokrivena širokopojasnim pristupom internetu kapaciteta od najmanje 100 Mbps (uz mogućnost povećanja na gigabitni kapacitet), u skladu s ciljevima Nacionalnog plana za širokopojasni pristup i Komunikacije Komisije o europskom gigabitnom društvu.

Ulaganje se provodi potpuno u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01), posebno u pogledu zahtjeva povezanih s energetskom učinkovitošću, gospodarenjem otpadom i procjenom rizika za okoliš.

C5G

C1.1.1. Osiguranje pristupa vrlo brzom internetu u bijelim točkama

Ciljna vrijednost

T2 – Dodatna kućanstva (stambene prostorije) sa širokopojasnim pristupom internetu s kapacitetom od najmanje 100 Mb/s (uz mogućnost povećanja kapaciteta na gigabitni kapacitet)

 

Broj

100 000

500 000

4.

2025.

Najmanje dodatnih 500 000 kućanstava kumulativno u bijelim područjima pristupa sljedeće generacije, u kojima nije vjerojatno da će tržište u bliskoj budućnosti krajnjim korisnicima pružiti mrežu koja nudi povezivost brzine preuzimanja od 100 Mbps, koja će biti pokrivena širokopojasnim pristupom internetu kapaciteta od najmanje 100 Mbps (uz mogućnost njegova povećanja na gigabitni kapacitet), u skladu s ciljevima Nacionalnog plana za širokopojasni pristup i Komunikacije Komisije o europskom gigabitnom društvu.

Ulaganje se provodi potpuno u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01), posebno u pogledu zahtjeva povezanih s energetskom učinkovitošću, gospodarenjem otpadom i procjenom rizika za okoliš.

C6G

C1.1.1. Osiguranje pristupa vrlo brzom internetu u bijelim točkama

Ciljna vrijednost

T3 – Dodatna kućanstva (stambene prostorije) sa širokopojasnim pristupom internetu s kapacitetom od najmanje 100 Mb/s (uz mogućnost povećanja kapaciteta na gigabitni kapacitet)

 

Broj

500 000

931 000

2.

2026.

U skladu s ciljevima Nacionalnog plana za širokopojasni pristup i Komunikacije Komisije o europskom gigabitnom društvu, najmanje dodatnih 931 000 kućanstava kumulativno u područjima pristupa sljedeće generacije u kojima se krajnjim korisnicima u bliskoj budućnosti neće omogućiti mreža koja nudi povezivost brzine preuzimanja od 100 Mbps, koja će biti pokrivena širokopojasnim pristupom internetu kapaciteta od najmanje 100 Mbps (uz mogućnost povećanja kapaciteta na gigabitni kapacitet).

Ulaganje se provodi potpuno u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01), posebno u pogledu zahtjeva povezanih s energetskom učinkovitošću, gospodarenjem otpadom i procjenom rizika za okoliš. 

C7G

C2.1. Poboljšanje digitalnih aplikacija u javnoj sferi, gospodarstvu i društvu

Ključna etapa

Izmjena Zakona od 17. veljače 2005. o informatizaciji aktivnosti subjekata koji obavljaju javne zadatke – uvođenju zadanog digitalnog oblika dokumenata i elektroničkog oblika usluga te digitalizaciji administrativnih postupaka.

Odredba u izmjeni akta u kojoj se navodi stupanje na snagu

 

 

 

4.

2023.

Stupanje na snagu izmjene Zakona od 17. veljače 2005. o računalnoj obradi djelatnosti subjekata koji obavljaju javne poslove. Odbor predsjednika vlade odgovoran je za pripremu i donošenje ovog akta.

C8G

C2.1. Poboljšanje digitalnih aplikacija u javnoj sferi, gospodarstvu i društvu

Ključna etapa

Izmjena Zakona od 11. ožujka 2004. o porezu na robu i usluge (korištenje strukturiranih računa) – uvođenje strukturiranih elektroničkih računa na gospodarskom tržištu i obveza njihova izdavanja i primanja putem Nacionalnog sustava e-računa

Odredba u izmjeni akta u kojoj se navodi stupanje na snagu

 

 

 

2.

2024.

Stupanje na snagu izmjene Zakona od 11. ožujka 2004. o porezu na robu i usluge (korištenje strukturiranih računa). Korištenje e-računa smatra se obveznim. Državno tijelo nadležno za pripremu i donošenje ovog izmijenjenog akta je Ministarstvo financija.

C9G

C2.1. Poboljšanje digitalnih aplikacija u javnoj sferi, gospodarstvu i društvu

Ključna etapa

Minimalni obvezujući standardi za opremanje svih škola digitalnom infrastrukturom kako bi se omogućila uporaba digitalnih tehnologija u učenju na ravnopravnoj razini u svakoj školi.

Donošenje standarda od strane Ministarstva obrazovanja i znanosti (MES)

 

 

 

3.

2022.

Donošenje obvezujućih standarda za opremanje škola digitalnom infrastrukturom za koje se očekuje da će biti obvezni za svaku školu kako bi se postigla ista razina digitalne infrastrukture. O razvoju standarda savjetuje se sa širokom skupinom dionika i lokalnim vlastima. Za pripremu i donošenje ove Uredbe nadležno je Ministarstvo obrazovanja i znanosti.

C10G

C2.1. Poboljšanje digitalnih aplikacija u javnoj sferi, gospodarstvu i društvu

Ključna etapa

Stupanje na snagu Rezolucije Vijeća ministara o Programu razvoja digitalnih kompetencija za upravljanje razvojem digitalnih kompetencija i digitalnog obrazovanja građana i zaposlenika u različitim sektorima. To uključuje osnivanje Centra za razvoj digitalnih kompetencija (DCDC).

Odredba iz rezolucije Vijeća ministara o stupanju na snagu

 

 

 

3.

2022.

Stupanje na snagu rezolucije Vijeća ministara o Programu razvoja digitalnih kompetencija (koji je višegodišnji program do 2030.), uključujući plan provedbe, mjere evaluacije i praćenja u skladu s „Zakonom o načelima razvojne politike”. Program se razvija primjenom pristupa koji uključuje više dionika. Programom se, među ostalim, osniva Centar za razvoj digitalnih kompetencija (DCDC) i politika za razvoj digitalnih kompetencija.

C11G

C2.1.1. Javne e-usluge, informatička rješenja kojima se poboljšava funkcioniranje uprava i gospodarskih sektora te disruptivne tehnologije u javnom sektoru, gospodarstvu i društvu

Ciljna vrijednost

T1 – Projekti kojima se stvaraju nove e-usluge i nadograđuju postojeće, čime se poboljšava proces njihova stvaranja ili, zahvaljujući digitalizaciji, poboljšava postupanje s postupcima

 

Broj

0

6

3.

2024.

Broj dovršenih projekata kojima se stvaraju nove i razvijaju postojeće e-usluge, poboljšava proces njihova stvaranja ili, digitalizacijom, poboljšava upravljanje postupcima. Ti projekti vode do sljedećeg:
– Dovršetak izgradnje novih ili proširenih platformi za razmjenu javnih podataka i platformi za uvođenje e-usluga;
– Dovršetak izgradnje novih ili proširenih javnih IT sustava;
– Uvođenje novih, izmijenjenih ili integriranih javnih e-usluga;
– Pružanje, prilagodba i širenje e-usluga, uključujući usluge sučelja za programiranje aplikacija (API) na novim ili proširenim platformama;
– Provedba mehanizama suradnje za testiranje radi poticanja upotrebe naprednih tehnologija.
Sve nove ili nadograđene e-usluge s grafičkim korisničkim sučeljem moraju imati barem 4. stupanj zrelosti, tj. potpuno elektroničko rješavanje predmeta.

C12G

C2.1.1. Javne e-usluge, informatička rješenja kojima se poboljšava funkcioniranje uprava i gospodarskih sektora te disruptivne tehnologije u javnom sektoru, gospodarstvu i društvu

Ciljna vrijednost

T2 – Projekti kojima se stvaraju nove e-usluge i nadograđuju postojeće, čime se poboljšava proces njihova stvaranja ili, zahvaljujući digitalizaciji, poboljšava postupanje s postupcima

 

Broj

6

39

2.

2026.

Broj dovršenih projekata kojima se stvaraju nove i razvijaju postojeće e-usluge, poboljšava proces njihova stvaranja ili, digitalizacijom, poboljšava upravljanje postupcima. Ti projekti vode do sljedećeg:
– Dovršetak izgradnje novih ili proširenih platformi za razmjenu javnih podataka i platformi za uvođenje e-usluga;
– Dovršetak izgradnje novih ili proširenih javnih IT sustava;
– Uvođenje novih, izmijenjenih ili integriranih javnih e-usluga;
– Pružanje, prilagodba i širenje e-usluga, uključujući usluge sučelja za programiranje aplikacija (API) na novim ili proširenim platformama;
– Provedba mehanizama suradnje za testiranje radi poticanja upotrebe naprednih tehnologija.
Sve nove ili nadograđene e-usluge s grafičkim korisničkim sučeljem moraju imati barem 4. razinu zrelosti.

C13G

C2.1.1. Javne e-usluge, informatička rješenja kojima se poboljšava funkcioniranje uprava i gospodarskih sektora te disruptivne tehnologije u javnom sektoru, gospodarstvu i društvu

Ciljna vrijednost

Autentifikacija koju provodi nacionalni čvor https://login.gov.pl (prosječno mjesečno u određenoj godini)

 

Broj

0

8 500 000

4.

2025.

Najmanje 8 500 000 autentifikacija od strane nacionalnog čvora, alata kojim se povezuju nacionalni (javni i privatni) sustavi elektroničke identifikacije i IT sustavi u okviru kojih se pružaju e-usluge. Mjeri se ukupan broj internetskih autentifikacija koje odražavaju jednu interakciju određenog korisnika javnih internetskih usluga.

C14G

C2.1.2. Ravnopravni uvjeti za škole s mobilnim multimedijskim uređajima – ulaganja povezana s ispunjavanjem minimalnih standarda opreme

Ciljna vrijednost

Nova prijenosna računala na raspolaganju nastavnicima

 

Broj

0

465 000

3.

2023.

Najmanje 465 000 dodatnih prijenosnih računala s potrebnim softverom za nastavnike u školama. Opći je cilj ove mjere opremiti nastavnike prijenosnim računalima. Pravedan i transparentan postupak dodjele prijenosnih računala s softverom kojim se osigurava jednako postupanje prema svim školama i obrazovnim ustanovama uspostavlja se u suradnji s lokalnim vlastima.

Ulaganje se provodi potpuno u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01), posebno u pogledu zahtjeva povezanih s energetskom učinkovitošću, učinkovitošću materijala i recikliranjem.

C15G

C2.1.2. Ravnopravni uvjeti za škole s mobilnim multimedijskim uređajima – ulaganja povezana s ispunjavanjem minimalnih standarda opreme

Ciljna vrijednost

Nova prijenosna računala na raspolaganju učenicima

 

Broj

0

735 000

3.

2025.

Najmanje 735 000 dodatnih prijenosnih računala s potrebnim softverom za učenike u školama.

Pravedan i transparentan postupak dodjele prijenosnih računala s softverom kojim se osigurava jednako postupanje prema svim školama i obrazovnim ustanovama uspostavlja se u suradnji s lokalnim vlastima.

Ulaganje se provodi potpuno u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C 58/01), posebno u pogledu zahtjeva povezanih s energetskom učinkovitošću, učinkovitošću materijala i recikliranjem.

C16G

C2.1.3. E-kompetencije

Ključna etapa

Osnivanje Centra za razvoj digitalnih kompetencija (DCDC)

Izvješće o organizacijskom ustroju i funkcioniranju DCDC-a

4.

2022.

Centar za razvoj digitalnih kompetencija (DCDC) osniva se u okviru ureda ministra nadležnog za digitalizaciju. Glavni je cilj DCDC-a unaprijediti i poboljšati sustav koordinacije razvoja digitalnih kompetencija u Poljskoj realizacijom sljedećih podfunkcija:
• Funkcija istraživanja i analize
Ta funkcija uključuje aktivnosti istraživanja i praćenja u vezi s digitalnim kompetencijama u kombinaciji s funkcijom opservatorija koje prikuplja i strukturira znanje u tom pogledu (analizom modernih trendova, inovacija, istraživanja i dobrih praksi). To dovodi do oblikovanja preporuka i prijedloga za relevantne aktivnosti.
• Funkcija ispitivanja i provedbe
Ta funkcija uključuje testove u obliku pilot-aktivnosti i provedbu najvrjednijih i najperspektivnijih rješenja, preporuka i prijedloga koji proizlaze iz pilot-aktivnosti i realizacije istraživačke i analitičke funkcije.
• Funkcija obrazovanja i popularizacije.
Ta funkcija uključuje aktivnosti kao što su savjetovanje, mentorstvo, seminari, osposobljavanje i tečajevi te širenje rezultata aktivnosti Centra putem informacijskog portala s analizama/standardima/programima/dobrom praksom u pogledu razvoja digitalnih kompetencija.

C17G

C2.1.3. E-kompetencije

Ciljna vrijednost

T1 – Digitalni koordinatori, u prosjeku jedan po svakoj općini (gmina) u Poljskoj

 

Broj

0

1 500

2.

2023.

Najmanje polovina svih općina (gmina) obuhvaćena je programom za prijelazni cilj, a u prosjeku je jedan digitalni koordinator po gmini. Broj koordinatora po općini određuje se na temelju elemenata kao što su: veličina općine, broj stanovnika, razina digitalnih vještina i potražnja za računalnom opremom. Zadaća je digitalnih koordinatora pružiti potporu općinama i institucijama u njihovu području te odgovoriti na stvarne potrebe stanovništva.

C18G

C2.1.3. E-kompetencije

Ciljna vrijednost

T2 – Novi digitalni koordinatori, najmanje jedan za svaku općinu (gminu) u Poljskoj

 

Broj

1 500

2 477

3.

2025.

Sve općine (gmina) obuhvaćene su programom, a u prosjeku je jedan digitalni koordinator po gmini. Broj koordinatora po općini određuje se na temelju elemenata kao što su: veličina općine, broj stanovnika, razina digitalnih vještina i potražnja za računalnom opremom. Zadaća je digitalnih koordinatora pružiti potporu općinama i institucijama u njihovu području te odgovoriti na stvarne potrebe stanovništva.

C19G

C2.1.3. E-kompetencije

Ciljna vrijednost

T1 – Dodatne osobe osposobljene za digitalne kompetencije, uključujući digitalnu pismenost

 

Broj

0

190 000

3.

2024.

Najmanje 190 000 osoba završilo je osposobljavanje u okviru provedbe projekata usmjerenih na razvoj (stjecanje ili razvoj) digitalnih kompetencija.

Osobe obuhvaćene osposobljavanjem u području digitalnih kompetencija uključuju više ili manje ravnomjerno sljedeće kategorije:

– 40 % građana kojima su potrebne osnovne digitalne vještine;

– 20 % javnih službenika;
– 20 % odgojno-obrazovnih djelatnika i nastavnika;
– 20 % isključenih osoba i osoba izloženih riziku od isključenosti.

Dodatno obvezno osposobljavanje nastavnog osoblja vrtića o upotrebi IKT opreme za malu djecu nije dio ovog ulaganja.

C20G

C2.1.3. E-kompetencije

Ciljna vrijednost

T2 – Dodatne osobe osposobljene za digitalne kompetencije, uključujući digitalnu pismenost

 

Broj

190 000

380 000

2.

2026.

Najmanje 380 000 osoba završilo je osposobljavanje u okviru provedbe projekata usmjerenih na razvoj (stjecanje ili razvoj) digitalnih kompetencija.

Osobe obuhvaćene osposobljavanjem u području digitalnih kompetencija uključuju više ili manje ravnomjerno sljedeće kategorije:

– 40 % građana kojima su potrebne osnovne digitalne vještine;

– 20 % javnih službenika;
– 20 % odgojno-obrazovnih djelatnika i nastavnika;
– 20 % isključenih osoba i osoba izloženih riziku od isključenosti.

Dodatno obvezno osposobljavanje nastavnog osoblja vrtića o upotrebi IKT opreme za malu djecu nije dio ovog ulaganja.

C21G

C3.1. Poboljšanje kibersigurnosti informacijskih sustava, jačanje infrastrukture za obradu podataka i optimizacija infrastrukture službi za izvršavanje zakonodavstva

Ključna etapa

Izmjena Akta od 5. srpnja 2018. o nacionalnom sustavu kibersigurnosti, provedbi Direktive NIS i uspostavi sveobuhvatne pravne i organizacijske osnove za kibersigurnost za nacionalni sustav kibersigurnosti

Odredba izmjene Zakona o stupanju na snagu

 

 

 

4.

2022.

Stupanje na snagu izmjena akta o nacionalnom sustavu kibersigurnosti. Time se, među ostalim, omogućuje uspostava sektorskih mreža za odgovor na računalne sigurnosne incidente (CSIRT), stvaranje centara za razmjenu i analizu informacija (ISAC) i jačaju mehanizmi suradnje između državne uprave i jedinica lokalne uprave u području odgovora na sigurnosne incidente. Akt o nacionalnom sustavu kibersigurnosti nužan je i zbog potrebe za provedbom takozvanog paketa alata za 5G. Odbor predsjednika Vlade odgovoran je za pripremu i donošenje ovog izmijenjenog akta.

C22G

C3.1. Poboljšanje kibersigurnosti informacijskih sustava, jačanje infrastrukture za obradu podataka i optimizacija infrastrukture službi za izvršavanje zakonodavstva

Ključna etapa

Izmjena Uredbe Vijeća ministara od 11. rujna 2018. o popisu ključnih usluga i pragovima za negativan učinak incidenta u vezi s pružanjem ključnih usluga

Odredba u izmjeni Uredbe u kojoj se navodi stupanje na snagu

 

 

 

4.

2023.

Stupanje na snagu izmjene Uredbe Vijeća ministara od 11. rujna 2018. o popisu ključnih usluga i pragovima za negativan učinak incidenta za pružanje ključnih usluga. Pragovi/kriteriji za utvrđivanje operatora ključnih usluga, prvenstveno u zdravstvenom sektoru, mijenjaju se kako bi se poboljšali postojeći kriteriji kvalitete, čime se omogućuje utvrđivanje ključnih subjekata/bolnica u zdravstvenom sektoru.