Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52022PC0150

Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o fluoriranim stakleničkim plinovima, izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 517/2014

COM/2022/150 final

Strasbourg, 5.4.2022.

COM(2022) 150 final

2022/0099(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o fluoriranim stakleničkim plinovima, izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 517/2014

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2022) 156 final} - {SWD(2022) 95 final} - {SWD(2022) 96 final} - {SWD(2022) 97 final}


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Na temelju europskog zelenog plana pokrenuta je nova strategija rasta za EU, kojom se EU nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom. U njemu se potvrđuju Komisijine ambicije da utvrdi ambicioznije klimatske ciljeve i da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. Osim toga, nastoji se zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Kako bi odgovorio na hitnu potrebu za djelovanjem u području klime, EU je povećao svoje klimatske ambicije u okviru Uredbe (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi) 1 , koja je donesena 2021. Zakonom o klimi utvrđuju se obvezujući cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. i cilj klimatske neutralnosti EU-a najkasnije do 2050. EU je povećao i svoj prvotni nacionalno utvrđen doprinos na temelju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama sa smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 40 % na smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 %. Kako bi se ostvarili ti ciljevi i omogućilo da prosječna svjetska temperatura ne poraste za više od 1,5 °C, bit će potrebno ojačati sve instrumente relevantne za dekarbonizaciju gospodarstva EU-a. Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima važan je instrument kad je riječ o emisijama fluoriranih stakleničkih plinova.

Fluorirani staklenički plinovi su kemikalije koje su stvorili ljudi i vrlo su snažni staklenički plinovi, često nekoliko tisuća puta snažniji od ugljikova dioksida (CO2). Njihove emisije, uz emisije ugljikova dioksida, metana i dušikova oksida, pripadaju skupini emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama. Emisije fluoriranih stakleničkih plinova danas čine 2,5 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, ali su se u razdoblju od 1990. do 2014. udvostručile, dok su se emisije drugih stakleničkih plinova smanjile. Naime, fluorirani staklenički plinovi u prošlosti su obično zamjenjivali tvari koje oštećuju ozonski sloj u područjima gdje je njihova uporaba bila zabranjena na području EU-a kako bi se zaštitio stratosferski ozonski sloj, u skladu sa zahtjevima iz Montrealskog protokola iz 1987. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj („Protokol”).

Uredba (EU) br. 517/2014 o fluoriranim stakleničkim plinovima 2 donesena je kako bi se preokrenulo povećanje emisija fluoriranih stakleničkih plinova. Fluorougljikovodici (HFC-i) najvažnija su skupina fluoriranih stakleničkih plinova u smislu emisija relevantnih za klimu, a u Uredbi o fluoriranim stakleničkim plinovima najveća je novost bilo „postupno smanjivanje uporabe HFC-a u EU-u”, to jest uvođenje sustava kvota kako bi se primijenio raspored postupnog smanjivanja količine HFC-a koju uvoznici i proizvođači svake godine mogu stavljati na tržište.

Politika EU-a o fluoriranim stakleničkim plinovima mora se razmatrati u kontekstu nedavnog posebnog izvješća Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) 3 . Za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C potrebno je smanjenje emisija fluoriranih stakleničkih plinova na svjetskoj razini za do 90 % do 2050. u odnosu na 2015.

Da bi se preokrenuli rast emisija HFC-a i njihov utjecaj na klimu, iako HFC-i ne oštećuju ozonski sloj, stranke Protokola odlučile su 2016. na temelju Kigalijske izmjene započeti globalno postupno smanjivanje uporabe HFC-a, čime će se njihova proizvodnja i potrošnja na svjetskoj razini u sljedećih 30 godina smanjiti za više od 80 %. To podrazumijeva da svaka stranka mora poštovati raspored smanjivanja potrošnje i proizvodnje HFC-a, izdavati dozvole za uvoz/izvoz i izvješćivati o HFC-ima. Znanstvenici procjenjuju da će se samo na temelju Kigalijske izmjene do kraja stoljeća uštedjeti i do 0,4 °C dodatnog zagrijavanja.

Kako je zaključeno u evaluaciji koju je pripremila Komisija 4 , zahvaljujući Uredbi o fluoriranim stakleničkim plinovima rast je zaustavljen i emisije fluoriranih stakleničkih plinova svake su godine sve manje, počevši od 2015. Nadalje, opskrba tržišta EU-a HFC-ima u razdoblju od 2015. do 2019. smanjila se za 37 % u metričkim tonama, odnosno za 47 % u tonama ekvivalenta CO2. Kod raznih vrsta opreme za koje su se tradicionalno upotrebljavali fluorirani staklenički plinovi jasno je vidljiv prelazak na zamjenska rješenja s nižim potencijalom globalnog zagrijavanja (dalje u tekstu „GWP”), uključujući prirodna zamjenska rješenja (npr. CO2, amonijak, ugljikovodici, voda). Ipak, smanjenje emisija predviđeno do 2030. neće se u potpunosti postići te postoji neiskorišteni potencijal za dodatno smanjivanje. Osim toga, iako je Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima donesena prije Kigalijske izmjene i bila ključna za sklapanje tog globalnog sporazuma, samom uredbom ne može se u cijelosti osigurati ispunjenje svih obveza (posebno nakon 2030.).

Naposljetku, godine iskustva u provedbi te uredbe i povratne informacije dobivene od dionika potvrđuju potrebu za rješavanjem niza problema u sustavu kvota. Ti problemi sežu od nezakonitih aktivnosti, kao što su krijumčarenje i nepošteni trgovci s isključivo spekulativnim motivima, do nedostatka kvalificiranih tehničara. Postoje i određeni nedostaci u praćenju koje je potrebno ispraviti, učinkovitost aktivnosti izvješćivanja i verifikacije potrebno je poboljšati, a neka postojeća pravila potrebno je dodatno pojasniti, što je većina dionika iz industrije, nevladinih organizacija i nadležnih tijela izdvojila kao važan cilj preispitivanja. Stoga je bilo jasno da je glavne elemente Uredbe potrebno zadržati, ali i da je potrebno doraditi i dodati neke odredbe.

Opći su ciljevi politika EU-a za fluorirane stakleničke plinove:

(1)spriječiti dodatne emisije fluoriranih stakleničkih plinova i tako pridonijeti klimatskim ciljevima EU-a;

(2)osigurati usklađenost s Protokolom u pogledu obveza koje se odnose na fluorougljikovodike („HFC-i”).

Emisije se mogu spriječiti na dva načina: tako da se potpuno izbjegava uporaba fluoriranih stakleničkih plinova (tj. da se smanji potražnja za fluoriranim stakleničkim plinovima) i tako da se uspostave mjere za sprečavanje emisija i propuštanja pri proizvodnji, uporabi i zbrinjavanju fluoriranih stakleničkih plinova („ograničavanje”). Stoga su posebni ciljevi politike za fluorirane stakleničke plinove:

·odvraćanje od uporabe fluoriranih stakleničkih plinova s visokim GWP-om i poticanje uporabe zamjenskih tvari ili tehnologija koje dovode do nižih emisija stakleničkih plinova, a ne ugrožavaju sigurnost, funkcionalnost ni energetsku učinkovitost,

·sprečavanje propuštanja iz opreme i pravilno postupanje s fluoriranim stakleničkim plinovima u uporabi koji su na kraju životnog vijeka,

·povećanje održivog rasta, poticanje inovacija i razvoj zelenih tehnologija poboljšanjem prilika na tržištu za alternativne tehnologije i plinove s niskim GWP-om.

Na temelju zaključaka evaluacije Uredbe Komisija preispitivanjem želi postići sljedeće ciljeve:

(1)dodatno smanjiti emisije fluoriranih stakleničkih plinova kako bi se pridonijelo cilju smanjenja emisija za 55 % do 2030. i neto ugljičnoj neutralnosti do 2050.;

(2)u potpunosti se uskladiti s Protokolom;

(3)omogućiti poboljšanu provedbu i izvršenje u pitanjima nezakonite trgovine, funkcioniranja sustava kvota i potreba za osposobljavanjem za rad sa zamjenskim rješenjima za fluorirane stakleničke plinove;

(4)poboljšati praćenje i izvješćivanje kako bi se otklonili postojeći nedostaci i poboljšala kvaliteta postupaka i podataka radi postizanja usklađenosti;

(5)poboljšati jasnoću i unutarnju usklađenost radi bolje provedbe i razumijevanja pravilâ.

Inicijativa pridonosi Programu održivog razvoja do 2030. i njegovim ciljevima održivog razvoja, posebno cilju „borba protiv klimatskih promjena”.

Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Kako bi se ostvarili pravno obvezujući klimatski ciljevi iz Europskog zakona o klimi, Komisija je predložila da se ciljevi smanjenja emisija država članica za razdoblje od 2021. do 2030. ojačaju izmjenom takozvane Uredbe o raspodjeli tereta. Uredba o raspodjeli tereta obuhvaća emisije iz sektora koji nisu obuhvaćeni postojećim sustavom EU-a za trgovanje emisijama 5 , a emisije fluoriranih stakleničkih plinova čine gotovo 5 % emisija obuhvaćenih tom uredbom. Pojedinačni ciljevi država članica odnose se na cijelu tu skupinu stakleničkih plinova. Prema tome, EU ili države članice nemaju obvezujućih ciljeva koji se odnose isključivo na emisije fluoriranih stakleničkih plinova. Ipak, ključno je da se emisije fluoriranih stakleničkih plinova smanjuju prije svega Uredbom o fluoriranim stakleničkim plinovima jer se takvo djelovanje pokazalo djelotvornim i troškovno učinkovitim na europskoj razini. Tim djelovanjem dopunit će se dodatne mjere za smanjenje fluoriranih stakleničkih plinova koje je bolje poduzeti na nacionalnoj razini u skladu s načelom supsidijarnosti, npr. dodatne mjere za politiku u području otpada, stroži nadzor nad sektorima ili financijski poticaji za zamjenska rješenja. Mjerama poduzetima na razini Unije i nacionalnoj razini koje se odnose na sve vrste emisija mora se zajednički osigurati da svaka država članica na učinkovit način može ostvariti svoje nacionalne ciljeve emisija stakleničkih plinova, kako su definirani u Uredbi o raspodjeli tereta.

Uredbom o fluoriranim stakleničkim plinovima obuhvaćeni su svi sektori s relevantnim emisijama fluoriranih stakleničkih plinova, ali Uredbu nadopunjuje Direktiva 2006/40/EZ 6 o emisijama iz sustava za klimatizaciju u motornim vozilima (MAC), kojom se izričito zabranjuje uporaba rashladnih sredstava s GWP-om višim od 150 u novim osobnim automobilima od 2017. Prije te zabrane kao rashladno sredstvo upotrebljavao se HFC s GWP-om od 1 430.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Predložena uredba (kao i postojeća uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima) ima mnogo sličnosti s Uredbom (EZ) 1005/2009 o tvarima koje oštećuju ozonski sloj 7 , koja se usporedno revidira. Tim dvjema uredbama mora se zajednički osigurati da Unija ispunjava svoje obveze povezane s fluorougljikovodicima i tvarima koje oštećuju ozonski sloj na temelju Protokola. Premda ti postupci preispitivanja ne utječu izravno jedan na drugi, utječu na slične dionike i sektore te na slične djelatnosti (trgovina, uporaba opreme itd.) i u okviru njih primjenjuju se slične mjere kontrole, uključujući sustav za izdavanje dozvola za trgovinu koji se zahtijeva Protokolom. Stoga su i industrija i tijela pozvali na temeljito usklađivanje relevantnih pravila iz tih uredbi (npr. u pogledu carinskih provjera, pravila o propuštanju, definicija).

Doprinos revidirane Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima ostvarenju ciljeva smanjenja stakleničkih plinova na razini država članica iz Uredbe o raspodjeli tereta nadopunjuje i revizija Direktive o industrijskim emisijama (Direktiva 2010/75/EU), kojom će se obuhvatiti aktivnosti odgovorne za oko 15 % ukupnih emisija stakleničkih plinova iz EU-a koje nisu obuhvaćene sustavom trgovanja emisija. U Direktivi o industrijskim emisijama naglasak je prvenstveno na emisijama onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova iz industrijskih izvora koje nisu obuhvaćene sustavom EU-a za trgovanje emisijama 8 . S druge strane, Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima uglavnom su, ali ne isključivo, usmjerene na stavljanje na tržište i uporabu tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih plinova kako bi se spriječile emisije kemikalija koje su vrlo snažni staklenički plinovi. Direktiva o industrijskim emisijama pruža priliku za sustavno razmatranje emisija fluoriranih stakleničkih plinova kao ključnog okolišnog parametra u izradi referentnih dokumenata o najboljim raspoloživim tehnikama za industrijske sektore. Ti dokumenti čine osnovu za određivanje graničnih vrijednosti emisija za industrijska postrojenja kako bi se ograničile njihove emisije fluoriranih stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj. Nadalje, Uredba o europskom registru otpuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (Uredba (EZ) br. 166/2006) modernizirat će se kako bi se poboljšalo izvješćivanje i javna dostupnost informacija o emisijama onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova, a u budućnosti bi trebala omogućiti i veću granularnost podataka o emisijama fluoriranih stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj iz tih postrojenja.

Postoje i bliske sinergije s energetskim politikama, posebno s Direktivom 2009/125/EZ o ekološkom dizajnu 9 , s obzirom na relevantnost neizravnih emisija iz potrošnje energije opreme u okviru koje se upotrebljavaju fluorirani staklenički plinovi. U Prijedlogu se slijedi načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” tako što se uzimaju u obzir samo zamjenska rješenja koja su barem jednako energetski učinkovita kao i oprema u okviru koje se upotrebljavaju fluorirani staklenički plinovi. Posebna pozornost posvećena je činjenici da će dekarbonizacija energetskog sustava zahtijevati visoke stope rasta za dizalice topline koje se trenutačno stavljaju na tržište u Uniji s fluoriranim stakleničkim plinovima. Glavni je razlog tomu to što nedavna geopolitička kretanja zahtijevaju veći rast uporabe dizalica topline kako bi se smanjila ovisnost o nafti i plinu kako je navedeno u Komunikaciji RePowerEU 10 . Kako bi se postigla klimatska neutralnost, važno je provoditi politike za što veće povećanje energetske učinkovitosti i za ograničenje izravnih emisija fluoriranih stakleničkih plinova. To je posebno važno jer će sva oprema za dizalice topline s fluoriranim stakleničkim plinovima koja se pusti u rad danas dovesti do izravnih emisija stakleničkih plinova godinama u budućnosti zbog propuštanja, potrebnog servisiranja s još fluoriranih stakleničkih plinova i mogućih emisija jednom kad ta oprema uđe u tok otpada. To bi trebalo izbjeći kad god je moguće, zbog čega su uključene i zabrane određenih proizvoda. Općenito, procjenjuje se da predloženo preispitivanje sustava kvota, na temelju najpoželjnije opcije iz procjene učinka, pruža dovoljnu zaštitu kako bi se omogućio takav rast uporabe dizalica topline.

Odredbe o uvozu i izvješćivanju u sinergiji su sa zakonodavstvom o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) 11 jer se oboje primjenjuje na uvoznike fluoriranih stakleničkih plinova. Granularniji prikupljeni podaci i stroži zahtjevi za izvoz koji se odnose na sustav kvota u Uredbi o fluoriranim stakleničkim plinovima mogu poslužiti za poboljšanje pregleda i usklađenosti s obvezama registracije na temelju REACH-a, kako su istaknuli dionici iz kemijske industrije.

Revidiranim prijedlogom uvelike se učvršćuju veze s carinom, nadzorom tržišta, ekološkim kriminalom i prijavljivanjem nepravilnosti tako što se navode konkretne obveze gospodarskih subjekata i nadležnih tijela za smanjenje nezakonitih aktivnosti, uključujući krijumčarenje, i zaštitu okolišnog integriteta Uredbe.

Nadalje, postoje izravne veze s politikom u području otpada jer je kraj životnog vijeka ključna faza u kojoj nastaju brojne emisije ako se postojeće obveze ne ispunjavaju. Obveze prikupljanja iz Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima nadopunjuju se upućivanjima u relevantnom zakonodavstvu o otpadu (npr. Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (WEEE) 12 i Uredba o pošiljkama otpada 13 ). Ojačani sustavi odgovornosti proizvođača koji se promiču Uredbom o fluoriranim stakleničkim plinovima mogu bitno pridonijeti poboljšanju postojećih praksi i smanjenju emisija na kraju životnog vijeka. To je prilika u kontekstu aktualne revizije Okvirne direktive o otpadu.

Naposljetku, kontinuirano i pravodobno ažuriranje sigurnosnih normi, kodeksa i zakonodavstva na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini ključno je da bi se držao korak s brzim razvojem tehnologija i da bi se utvrdilo da se uporaba klimatski prihvatljivih rashladnih sredstava može povećati a da se ne ugrozi sigurnost.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Ovaj Prijedlog temelji se na članku 192. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i u skladu je s ciljevima očuvanja, zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša, zaštite ljudskog zdravlja te promicanja mjera na međunarodnoj razini za borbu protiv klimatskih promjena.    

Supsidijarnost

Prijedlogom se dopunjuje zakonodavstvo EU-a koje na razini EU-a postoji od 2006. i on je očito u skladu s načelom supsidijarnosti zbog razloga navedenih u nastavku.

Prvo, zaštita klimatskog sustava prekogranično je pitanje i opseg problema zahtijeva djelovanje na razini cijelog svijeta. Drugo, najučinkovitije su mjere zabrana ili ograničenje uporabe ili stavljanja na tržište fluoriranih stakleničkih plinova ili proizvoda i opreme koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove. Za funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a i slobodno kretanje robe vrlo je poželjno da se takve mjere poduzmu na razini EU-a. Treće, u okviru Protokola EU se smatra organizacijom za regionalnu gospodarsku integraciju, zbog čega mora poštovati obveze iz Protokola na razini Unije (npr. izvješćivanje, sustav za izdavanje dozvola, postupno smanjenje potrošnje). Za to je potrebno relevantno zakonodavstvo na istoj razini; naime, bilo bi vrlo teško, ili čak neizvedivo, postići usklađenost na temelju 27 različitih nacionalnih sustava. Jedino je izuzeće od klauzule o organizaciji za regionalnu gospodarsku integraciju raspored postupnog smanjenja proizvodnje HFC-a iz Protokola, kojim se zahtijeva usklađenost na razini država članica 14 . Ipak, neke su države članice zatražile da i proizvodnja bude uređena na razini EU-a jer bi se time povećala fleksibilnost za predmetna poduzeća.

Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti. Prijedlogom se osigurava daljnje smanjenje emisija fluoriranih stakleničkih plinova i nastavak ispunjavanja međunarodnih obveza EU-a iz Protokola kako bi se postupno smanjila proizvodnja i uporaba HFC-a. Predložene mjere temelje se na detaljnoj procjeni njihove troškovne učinkovitosti, koja pokazuje da marginalni troškovi smanjenja emisija za svaki sektor odgovaraju rasponu troškova koje bi trebali snositi ostali sektori gospodarstva kako bi se osigurao potreban prelazak na klimatsku neutralnost do 2050. Nadalje, dugoročno će mjere za ublažavanje rezultirati ukupnim smanjenjem troškova. Neke će mjere blago povećati administrativno opterećenje za industriju, no neke su ključne za usklađivanje s Protokolom, a neke su potrebne da bi se olakšala odgovarajuća provedba pravila i praćenje budućih prijetnji. Nijedna od navedenih mjera ne uključuje velike troškove. Ne predlažu se detaljne odredbe u područjima u kojima bi se ciljevi mogli bolje ostvariti djelovanjem u drugim područjima politike, npr. zakonodavstvom u području otpada. Koristi koje se mogu ostvariti tim mjerama ne bi se mogle ostvariti na tako troškovno učinkovit način za industriju i države članice uvođenjem 27 različitih dodatnih politika o fluoriranim stakleničkim plinovima u državama članicama.

Odabir instrumenta

Odabrani pravni instrument je uredba jer se Prijedlogom namjerava zamijeniti i poboljšati Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima te pritom zadržati njezina opća struktura u pogledu kontrolnih mjera. Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima pokazala se djelotvornom. Budući da Prijedlog sadržava nekoliko prilagodbi i izmjena strukture Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima, Uredbu bi trebalo staviti izvan snage i zamijeniti novom uredbom da bi se osigurala pravna jasnoća. Sve velike promjene (tj. stavljanje izvan snage ili pretvaranje u direktivu) neopravdano bi opteretile države članice i stvorile dodatnu nesigurnost za poduzeća koja djeluju u tom sektoru.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

Ex post evaluacija

Komisija je provela evaluaciju Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima u skladu sa zahtjevima „bolje regulative” i odgovorila na članak 21. stavak 2. Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima, u kojem se od Komisije zahtijeva da najkasnije do 31. prosinca 2022. objavi opsežno izvješće o učincima Uredbe.

U evaluaciji je zaključeno da je Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima uglavnom bila djelotvorna u ostvarivanju svojih prvotnih ciljeva smanjenja emisija fluoriranih stakleničkih plinova i doprinosa postizanju međunarodnog sporazuma o smanjenju HFC-a. Nadalje, utvrđeno je da pojedinačne mjere zajednički dobro funkcioniraju u ostvarenju tih ciljeva. Kao izravan rezultat zakonodavstva, emisije fluoriranih stakleničkih plinova smanjuju se svake godine od 2015. nakon desetljeća rasta. Te su uštede emisija ostvarene uz vrlo male troškove smanjenja emisija povezane s tehnološkim promjenama (tj. u prosjeku 6 EUR po toni ekvivalenta CO2) i bez smanjenja energetske učinkovitosti predmetne opreme. Uredbom o fluoriranim stakleničkim plinovima očuvan je ambiciozan okolišni cilj tako što su zadržane jednake obveze u cijelom EU-u, a osigurani su i jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu za predmetne industrije i poduzeća.

Osim toga, u evaluaciji je zaključeno da je, od donošenja Uredbe, niz važnih događaja (ponajprije donošenje europskog zelenog plana i promjena međunarodnog političkog okruženja zahvaljujući Pariškom sporazumu i Kigalijskoj izmjeni) promijenio relevantni okvir politike, što znači da EU-ova Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima nije posve prikladna za iskorištavanje neiskorištenog potencijala za ostvarenje dodatnih smanjenja emisija ni za osiguranje buduće usklađenosti s Protokolom. Modeliranje pokazuje da će smanjenja emisija fluoriranih stakleničkih plinova 2030. biti niža od onih predviđenih u procjeni učinka iz 2012. 15 , čiji je cilj bio pridonijeti ostvarenju prethodnog klimatskog cilja za 2030. (najmanje –40 % u usporedbi s 1990.). Osim toga, neki sektori i dalje upotrebljavaju i ispuštaju fluorirane stakleničke plinove koji uzrokuju veliko zagrijavanje, čak i kad je to moguće izbjeći (npr. s obzirom na tehnološki napredak), a postoje i emisije iz sektora ili tvari koje trenutačno nisu obuhvaćene područjem primjene Uredbe.

U evaluaciji su utvrđeni i drugi problemi, kao što su nezakonit uvoz HFC-a kojim se zaobilazi sustav kvota i „nepošteni trgovci” (porast broja uvoznika tvari u rasutom stanju koji često nemaju veze sa sektorom i ulaze na tržište iz spekulativnih razloga i/ili ostvaruju nerazmjernu korist od sustava kvota). Nadalje, prihvaćanje klimatski prihvatljivih zamjenskih rješenja otežava i nedostatak osoblja koje ima vještine za ugrađivanje i održavanje opreme s klimatski prihvatljivim zamjenskim rješenjima, ali i sigurnosne norme koje nisu posve ažurirane u skladu s tehnološkim napretkom. Boljom kontrolom emisija mogao bi se ukloniti i dio zabrinutosti zbog mogućih ekološko-toksikoloških posljedica atmosferskih proizvoda razlaganja HFC-a i hidro(kloro)fluoroolefina (H(C)FO-i). Osim toga, određene razlike u tvarima i aktivnostima obuhvaćenima mjerama praćenja i izvješćivanja mogle bi se izbjeći. Nadalje, nekoliko obveza povezanih s izvješćivanjem i verifikacijom može se učiniti još učinkovitijima. Naposljetku, činjenica da trenutačno nema fleksibilnosti za brz odgovor na nepoželjne učinke sustava kvota kao što je znatan nedostatak zalihe HFC-a prepoznata je kao prijetnja.

Općenito, Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima ocijenjena je kao dosljedna u vanjskom smislu i usklađena s drugim intervencijama sa sličnim ciljevima iako postoje područja u kojima su se pojavile neke nedosljednosti koje treba ispraviti. Važno je područje carinsko zakonodavstvo, u kojem bi trebalo iskoristiti sinergije s okruženjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu i olakšati učinkovite granične kontrole kako bi se zaustavile nezakonite aktivnosti. Važna je i sinergija s Uredbom REACH, u pogledu koje države članice predvode nastojanja da se ispita relevantnost trajnih proizvoda razgradnje iz H(C)FO-a. Unutarnja je dosljednost Uredbe dobra, ali potrebna su neka pojašnjenja i usklađivanja.

Na temelju ovih nalaza utvrđeno je pet ciljeva preispitivanja navedenih u 1. odjeljku.

Savjetovanja s dionicima

Komisija je provela opsežna savjetovanja s dionicima. U savjetovanju o planu preispitivanja provedenom od 29. lipnja 2020. do 7. rujna 2020. i javnom savjetovanju na internetu provedenom od 15. rujna 2021. do 29. prosinca 2021. svi dionici dobili su priliku iznijeti svoje mišljenje o Uredbi o fluoriranim stakleničkim plinovima, neovisno o tome koliko su upoznati s Uredbom. U okviru prvog savjetovanja primljeno je 76 odgovora, a u okviru drugog savjetovanja 241 odgovor. Pojedinačni odgovori i sažetak javno su dostupni na Komisijinim internetskim stranicama „Iznesite svoje mišljenje” 16 . Provedeno je i ciljano savjetovanje koje se sastojalo od 34 polustrukturirana razgovora prilagođena tijelima nadležnima za fluorirane stakleničke plinove, carinskim tijelima, nevladinim organizacijama, poslovnim udruženjima i organizacijama EU-a te nekim pojedinačnim poduzećima. Otvorena radionica za dionike s 355 sudionika, na kojoj su predstavljeni preliminarni rezultati evaluacije i procjene učinka, održana je 6. svibnja 2021. Dnevni red, materijal s osnovnim informacijama i prezentacija prikazana na radionici dostupni su na internetskim stranicama GU-a CLIMA 17 .

Tim savjetovanjima prikupljena su mišljenja o dosadašnjim postignućima Uredbe s obzirom na njezinu relevantnost, djelotvornost, učinkovitost, dodanu vrijednost EU-a te unutarnju i vanjsku dosljednost. Osim toga, prikupljene su i povratne informacije o mogućim mjerama i njihovim vjerojatnim učincima na okoliš, gospodarstvo i društvo, uzimajući u obzir europski zeleni plan i njegove ambicioznije ciljeve te obveze iz Protokola povezane s fluorougljikovodicima.

Dionici su se općenito složili da je Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima bila vrlo uspješna, ali i da bi se mogla i trebala poboljšati. Nadalje, jasno je istaknuto da se ciljevi Uredbe ne bi mogli bolje ostvariti djelovanjem na razini država članica (nego na razini EU-a).

Većina dionika, a posebno nadležna tijela, navela je da je Uredbu potrebno uskladiti s Protokolom nakon 2030. kako bi se i u budućnosti osigurala dosljednost i usklađenost. Dok neki industrijski i poslovni dionici koji uglavnom rade s fluoriranim stakleničkim plinovima u sektorima rashladnih uređaja, sustava klimatizacije i dizalica topline nisu željeli daljnje povećanje razina ambicija iz postojeće Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima, proizvođači opreme u kojoj se upotrebljavaju zamjenski rashladni uređaji i nevladine organizacije u cijelosti su podržali veće ambicije. U svim aktivnostima savjetovanja industrijski su dionici snažno podržali različite mjere za suzbijanje nezakonite trgovine i rješavanje pitanja povezanih sa sustavom kvota, što znači da to smatraju ključnim pitanjem za poboljšanje Uredbe (dok su različite mjere naišle na različitu razinu podrške). Ti su dionici uvelike podržali i dodatno osposobljavanje i certifikaciju tehničara za rad sa zamjenskim rješenjima za fluorirane stakleničke plinove, pritom naglašavajući da je upravo to ključna prepreka prihvaćanju zamjenskih rješenja.

Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Komisija je prikupila i opsežne tehničke savjete iz niza stručnih studija, uključujući izvješća Komisije 18 o sustavima klimatizacije, rasklopnim uređajima, dostupnosti HFC-a, komercijalnim rashladnim uređajima, dodjeli kvota, sigurnosnim normama i osposobljavanju servisnog osoblja. Osim toga, vanjski savjetnici proveli su sveobuhvatnu pripremnu studiju za preispitivanje Uredbe, koja je sadržavala detaljan model zaliha u sektorima u kojima se upotrebljavaju fluorirani staklenički plinovi odozdo prema gore (model AnaFgas) kako bi se izračunali scenariji potražnje za fluoriranim stakleničkim plinovima i njihovih emisija za osnovni scenarij i opcije politika, kao i potrošnja energije relevantne opreme, za EU27+UK u razdoblju od 2000. do 2050. Priloženi modul troška omogućuje kvantifikaciju povezanih troškova za operatere opreme u kojoj se upotrebljavaju fluorirani staklenički plinovi ili zamjenska rješenja. Makroekonomski učinci modelirani su s pomoću modela GEM-E3 Zajedničkog istraživačkog centra 19 . Ta pripremna studija i njezini prilozi (Öko-Recherche i dr., 2021.) sa svim temeljnim podacima, pretpostavkama i detaljnim rezultatima javno su objavljeni na internetskim stranicama GU-a CLIMA. Industrijski sektor, tijela država članica i civilno društvo dali su opsežan doprinos i tehničku podršku studiji. 

Procjena učinka

Komisija je provela procjenu učinka analizom triju opcija politike s obzirom na njihovu učinkovitost u postizanju ciljeva te učinke na okoliš, gospodarstvo i društvo. Za svaki cilj preispitivanja utvrđen je niz mjera. Mjere se međusobno dopunjuju i ne isključuju jedna drugu te su svrstane u tri opcije politike na temelju očekivanih troškova (smanjenja emisija):

Sve tri opcije uključuju poboljšanja kako bi se pravila razjasnila ili učinila dosljednijima. Te tri opcije su sljedeće:

·1. opcija: usklađivanje s Protokolom – mjere malih troškova. Uključuje sve mjere kojima bi se osigurala dugoročna usklađenost s Protokolom. Ova opcija uključuje i sve korisne mjere za sve ciljeve od kojih se očekivalo da rezultiraju vrlo malim troškovima i uloženim trudom, ako ih uopće bude.

·2. opcija: razmjerno smanjenje emisija i poboljšanje provedbe. Povrh 1. opcije, ta opcija uključuje mjere kojima bi se ostvarila smanjenja emisija i poboljšanja provedbe uz umjerene troškove i uloženi trud, zahvaljujući čemu podsektor ne bi trebao snositi više od očekivanih marginalnih sektorskih troškova smanjenja emisija kako bi gospodarstvo postalo ugljično neutralno do 2050. Stoga su razine kvota za HFC-e restriktivnije nego u 1. opciji, a dodatne zabrane koje se odnose na fluorirane stakleničke plinove s posebnim ograničenjima GWP-a i datumima nadopunjuju njihovo postupno smanjenje. Ova opcija uključuje i dodatne mjere za poboljšanje provedbe i praćenja, sve dok one ne podrazumijevaju velike troškove.

·3. opcija: najveća moguća poboljšanja izvedivosti i provedbe. 3. opcija podrazumijeva najveće troškove. Uz sve prethodno spomenute mjere iz 1. i 2. opcije, 3. opcija uključuje i one mjere kojima se želi postići najveće moguće smanjenje emisija stakleničkih plinova koje je danas tehnički izvedivo, uzimajući u obzir energetsku učinkovitost i sigurnosne aspekte, ali neovisno o cijeni. Ova opcija podrazumijeva najskuplji sustav kvota. Sve mjere za poboljšanje provedbe i praćenja koje su se smatrale izvedivima uključene su u ovu opciju.

Iako bi se svim opcijama osigurala potpuna usklađenost s Protokolom, detaljna procjena učinka jasno pokazuje da će 2. opcija rezultirati najprimjerenijim omjerom troškova i koristi te dovesti do znatne količine dodatnih emisija u odnosu na postojeću uredbu (tj. osnovni scenarij) uz skromnu cijenu i izbjegavanje nepotrebnih poteškoća za zahvaćene sektore. U kontekstu 2030. procjenjuje se da će predložena uredba rezultirati dodatnim uštedama od ukupno 40 MtCO2e. Važno je imati na umu da će se te uštede ostvariti dodatno uz uštede 430 MtCO2e, za koje je predviđeno da će nastati na temelju postojeće uredbe. Dodatne uštede iz 2. opcije do 2050. iznosit će oko 310 MtCO2e. To znači da se procjenjuje da će 2050. preostale emisije fluoriranih stakleničkih plinova iznositi samo 14 MtCO2e. Stoga se smatra da se provedbom 2. opcije može postići neto klimatska neutralnost do 2050., čime bi se smanjila potreba da se politikama uklanjanja ugljika nadoknade emisije koje se ne mogu izbjeći 2050. kako bi se postigla neto klimatska neutralnost.

Potrebna tehnološka prilagodba dovodi do općenitih ušteda troškova i ušteda u brojnim podsektorima zbog nižih troškova energije za korisnike. No postoje određeni troškovi za krajnje korisnike koji ne prijeđu na zamjenska rješenja zbog viših cijena HFC-a u ojačanom sustavu kvota. Ipak, dugoročno gledano, neki će sektori gospodarstva imati koristi od promjene tehnologije, što će dovesti do više rezultata, inovacija i radnih mjesta. Stoga je 2. opcija najusklađenija s ciljevima europskog zelenog plana i s načelom „ne nanosi bitnu štetu”. Kao što su potvrdili dionici, vrste mjera iz 2. opcije imaju dodanu vrijednost EU-a. U konačnici, razina ostvarenih koristi ne bi se mogla postići uz jednaku troškovnu učinkovitost za industriju i države članice uvođenjem 27 različitih dodatnih politika za fluorirane stakleničke plinove u državama članicama. Pokazalo se da 1. opcija ne donosi nikakve dodatne kumulativne uštede emisija u usporedbi s postojećom uredbom, a s obzirom na potencijal ušteda prikazan u 2. i 3. opciji, 1. opcija jednostavno bi bila manje prikladna u svjetlu EU-ovih ambicioznih klimatskih ciljeva. S druge strane, 3. opcijom ostvarile bi se marginalno veće uštede emisija u usporedbi s 2. opcijom, ali te bi dodatne uštede došle po cijenu vrlo velikih troškova za neke sektore (marginalni sektorski troškovi smanjenja emisija do 2050. iznosili bi i do 2 111 EUR/tCO2e) u okviru 3. opcije, u usporedbi s najviše 336 EUR/t CO2e u okviru 2. opcije; troškovi tehnološke prilagodbe za sve sektore iznosili bi 113 milijuna EUR godišnje u okviru 3. opcije u usporedbi s 12 milijuna EUR godišnje u okviru 2. opcije), pa je bolje tražiti druge načine da se pridonese ostvarenju nacionalnih ciljeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

2. opcijom osigurat će se i bolja kontrola uz umjereno povećanje administrativnog opterećenja za industriju i tijela (procjenjuje se da bi ukupni neto troškovi iznosili 7,6 milijuna EUR za industriju kao stalni godišnji troškovi uz 3 milijuna EUR jednokratnih troškova). Te promjene trebale bi omogućiti djelotvornu provedbu i rješavanje prepoznatih postojećih problema, posebno onih povezanih s nezakonitom trgovinom. Nadalje, pravila za praćenje bit će jednostavnija i sveobuhvatnija tako što će obuhvatiti nove aspekte koji su postali relevantni. Detaljni rezultati učinaka na okoliš, gospodarstvo i društvo prikazani su u procjeni učinka.

U području praćenja ostvaren je niz pojednostavnjenja. To uključuje uštede od promjena u postupku izjava o kvotama (godišnje uštede u iznosu od 1,2 milijuna EUR), usklađivanja pragova za izvješćivanje i odobrenje za uvoznike opreme (0,09 milijuna EUR godišnje), snižavanja praga za verifikaciju za uvoznike opreme (1,7 milijuna EUR godišnje) i digitalizacije postupka verifikacije (1,5 milijuna EUR godišnje).

Odbor za nadzor regulative 25. veljače 2022. dao je pozitivno mišljenje o procjeni učinka uz određene zadrške. U revidiranom tekstu procjene učinka uvažene su konačne preporuke da bi se bolje trebale objasniti veze s Uredbom o raspodjeli tereta te potreba za povećanjem ambicija, detaljnijim opisom metodologije i izričitim navođenjem parametara uspjeha. U procjeni učinka navedeni su svi detaljni komentari Odbora i način na koji su uvaženi. Cijela procjena učinka i njezina sažeta verzija dostupne su na internetskim stranicama GU-a CLIMA.

Temeljna prava

Predloženim pravilima u okviru predmetne inicijative u cijelosti se poštuju prava i načela utvrđena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Ovaj Prijedlog sadržava fiksnu cijenu kvote za velik dio kvote za HFC-e koja se svake godine dodjeljuje uvoznicima i proizvođačima. Najveći mogući godišnji prihod prikazan je u tablici u nastavku.

milijun EUR/godina

2025.–2026.    125

2027.–2029.    53

2030.–2032.    27

2033.–2035.    25

2036.–2038.    20

Ipak, daljnji razvoj, funkcioniranje, održavanje i IT sigurnost sustava kvota za HFC-e i sustava za izdavanje dozvola za fluorirane stakleničke plinove i tvari koje oštećuju ozonski sloj koji se zahtijevaju u okviru Montrealskog protokola, kao i potrebne poveznice s okruženjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu i olakšavanje bolje provedbe, zahtijevat će dodatna sredstva. Stoga se predlaže da se prihod od prodaje kvota upotrebljava za pokrivanje troškova povezanih s tim aktivnostima i da se preostali prihod od prodaje kvota vrati u proračun EU-a kao opći prihod.

5.DRUGI ELEMENTI

Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Buduće praćenje i evaluacija Uredbe mogu se temeljiti na godišnjim podacima iz izvješća poduzećâ koje Europska agencija za okoliš (EEA) svake godine prikuplja i objedinjuje 20 . Za predstavnike država članica i Komisiju (GU CLIMA) Agencija priprema izvješće o aktivnostima povezanima s fluoriranim stakleničkim plinovima, koje među ostalim sadržava podatke o uvozu, izvozu, proizvodnji, uništavanju i oporabi koji se odnose na fluorirane stakleničke plinove u rasutom stanju i opremu koja ih sadržava. Nadalje, Komisija se radi usklađivanja s Protokolom koristi tim podacima kako bi u ime EU-a na godišnjoj razini izvješćivala Tajništvo za ozon iz Protokola o proizvodnji HFC-a, njihovoj uporabi kao sirovine, uništavanju, uvozu i izvozu. Osim toga, na internetu postoji javna verzija tog izvješća u obliku pokazatelja fluoriranih stakleničkih plinova koji EEA objavljuje i redovito ažurira. Predloženim mjerama za izvješćivanje i praćenje ta bi se baza podataka u budućnosti dodatno poboljšala.

Promjene opsega izvješćivanja (nove tvari, primatelji izuzetih kvota, postrojenja za oporabu) upotpunit će sliku o relevantnim plinovima i primjenama. U okviru baza podataka za izvješćivanje o emisijama unaprijedit će se znanje o emisijama, a time i učinak sektora fluoriranih stakleničkih plinova, kao i kvaliteta podataka dostavljenih Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC). Racionalizacija pravila o izvješćivanju i verifikaciji trebala bi pridonijeti i tomu da se bolja kvaliteta podataka postigne na učinkovitiji način.

Nadalje, Komisija će i dalje pozorno pratiti cijene, funkcioniranje sustava kvota i druga tržišna kretanja u sektoru na temelju ugovora s vanjskim stručnjacima. Države članice redovito izvješćuju Odbor za provedbu osnovan Uredbom o relevantnim provedenim aktivnostima kao što su i. prikupljanje i uporaba podataka za utvrđivanje emisija, ii. sustavi odgovornosti proizvođača i iii. provedbene i druge mjere poduzete u vezi s nezakonitim aktivnostima, uključujući sankcije. 

Naposljetku, Komisija će pratiti provedbu predloženih mjera. U tom će kontekstu Komisija blisko surađivati s nacionalnim tijelima, npr. nacionalnim stručnjacima za tvari koje oštećuju ozonski sloj, carinskim tijelima i tijelima za nadzor tržišta. Odbor naveden u Prijedlogu pomagat će Komisiji u radu i prema potrebi će raspravljati o pitanjima usklađene provedbe predloženih pravila. Pratit će se i razvoj relevantne sudske prakse Suda Europske unije, kao i sve odluke Odbora za provedbu Montrealskog protokola o usklađenosti EU-a i njegovih država članica.

Uredba se može smatrati uspješnom ako se ostvari sljedeće:

·smanjenje emisija fluoriranih stakleničkih plinova u skladu s modelom provedenim u okviru popratne procjene učinka, odnosno godišnje emisije trebale bi iznositi 37 MtCO2e u 2030.,

·ne postoje problemi pri usklađivanju obveza za HFC-e s Montrealskim protokolom,

·neometana provedba sustava kvota i smanjenje nezakonite trgovine kako bi se izbjegla šteta za okoliš, gospodarstvo ili ugled,

·praćenjem i izvješćivanjem podupire se evaluacija politika i provjera usklađenosti na učinkovitiji, ali i djelotvorniji način.

Učinci Uredbe trebali bi se redovito ocjenjivati; prvu evaluaciju, koja se temelji na tim podacima, trebalo bi objaviti najkasnije 2033. U tom bi kontekstu trebalo provesti stručnu studiju kako bi se procijenio napredak ostvaren u pogledu zaliha pjene. U okviru evaluacije trebalo bi ispitati i kretanje administrativnih troškova.

Detaljno obrazloženje posebnih odredaba Prijedloga.

Mjere za smanjenje emisija fluoriranih stakleničkih plinova utvrđene na temelju Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima ne dovode se u pitanje u ovom Prijedlogu. Prijedlogom se ponajprije osigurava usklađenost predložene uredbe s ambicioznim klimatskim ciljevima EU-a i jamči dugoročna usklađenost s međunarodnim obvezama. Pojašnjena su i ojačana postojeća pravila kako bi se osigurala bolja provedba.

Poglavlje I.

Prijedlogom se utvrđuju predmet i područje primjene Uredbe te se navode potrebne definicije.

Poglavlje II.

Prijedlog uključuje pravila o ograničavanju (sprečavanje emisija, provjere propuštanja, sustav za otkrivanje propuštanja i pravila o prikupljanju). Sprečavanje emisija obuhvaća fluorirane stakleničke plinove navedene u prilozima I. i II., a dužni su ga osigurati svi relevantni sudionici pri proizvodnji, skladištenju, prijevozu, proizvodnji i uporabi fluoriranih stakleničkih plinova i opreme koja ih sadržava. Provjere propuštanja i vođenje evidencije obuhvaća i plinove navedene u Prilogu II. odjeljku 1. Proširuju se obveze prikupljanja fluoriranih stakleničkih plinova kako bi se obuhvatile i pjene u sendvič-panelima i laminiranim pločama nakon uklanjanja iz zgrada. Prijedlogom se utvrđuju i obveze osposobljavanja i certifikacije koje uključuju i zadaće povezane s opremom koja sadržava plinove koji se upotrebljavaju kao zamjena za fluorirane stakleničke plinove (zamjenski plinovi) kako bi se oni upotrebljavali i s njima postupalo na sigurniji način. Programi osposobljavanja i certifikacije trebali bi obuhvaćati i aspekte energetske učinkovitosti.

Poglavlje III.

Prijedlog uključuje ograničenja i zabrane stavljanja fluoriranih stakleničkih plinova te predmetnih proizvoda i opreme na tržište. U njemu se pojašnjava da se proizvodi i oprema koji su nezakonito stavljeni na tržište ne mogu upotrebljavati ili dalje isporučivati. Dvije godine nakon isteka roka zabrane dopušta se daljnja isporuka proizvoda i opreme koji su zakonito stavljeni na tržište samo ako se dokaže da su (prvotno) zakonito stavljeni na tržište. Spremnici za jednokratnu uporabu ne smiju ulaziti na carinsko područje te se dalje upotrebljavati ili isporučivati.

Prijedlog uključuje i zahtjeve za označivanje kad se fluorirani staklenički plinovi u spremnicima i određenoj opremi stavljaju na tržište. Ti zahtjevi uključuju fluorougljikovodike izuzete od zahtjeva za kvote kako bi se omogućila provedba tih izuzeća. Prijedlogom se zabranjuju i posebne uporabe određenih fluoriranih stakleničkih plinova.

Poglavlje IV.

Prijedlogom se utvrđuje raspored smanjenja proizvodnje HFC-a u skladu s obvezujućim pravilima Montrealskog protokola. Postrojenjima koja ih i danas proizvode dodijelit će se prava na temelju prošle osnovne vrijednosti iz razdoblja od 2011. do 2013., a Komisija može na zahtjev države članice i u okviru proizvodnih ograničenja te države koja su utvrđena Protokolom dodijeliti dodatna prava novim tržišnim sudionicima. Protokolom se ne izuzimaju HFC-i koji se izvoze u proizvodima i opremi.

Prijedlogom se utvrđuje i raspored smanjenja za stavljanje HFC-a na tržište tako što se utvrđuju pojedinačni količinski pragovi (kvote) za proizvođače i uvoznike. Uvoznici i proizvođači moraju imati dovoljne kvote kako bi obuhvatili količine HFC-a koje se stavljaju na tržište u trenutku njihova stavljanja na tržište (odnosno u trenutku puštanja u slobodan promet kad je riječ o uvoznicima). HFC-i za određene primjene izuzeti su od zahtjeva za kvote. Međutim, uklanja se izuzeće od postupnog smanjenja dozirnih inhalatora za uporabu u farmaceutske svrhe radi usklađivanja s rasporedom postupnog smanjenja potrošnje iz Montrealskog protokola, u okviru kojeg ti proizvodi nisu izuzeti. Uporaba HFC-a kao potisnih plinova za dozirne inhalatore u potpunosti je emisivna, tj. ukupna količina HFC-a kojom se ti proizvodi pune na kraju će završiti u atmosferi, a u razdoblju od 2015. do 2019. povećala se za 45 %. Iako su dostupna dva prikladna i ekološki prihvatljiva zamjenska rješenja koja ne bi trebalo prilagođavati za dozirne inhalatore koje upotrebljavaju pacijenti i za koja je u tijeku postupak odobravanja koji provodi tijelo nadležno za lijekove (EMA), u industriji se očekuje da će prihvaćanje tih rješenja na tržištu biti sporo jer ne postoji politički signal. Ako se dozirni inhalatori uključe u sustav kvota, mogla bi se uštedjeti znatna količina emisija do 2050., a pritom ne bi nastali znatni troškovi za proizvođače i pacijente 21 .

Kvote se novim tržišnim sudionicima dodjeljuju svake godine isključivo na temelju izjave, dok se uvoznicima i proizvođačima koji su otprije prisutni na tržištu (prvotni uvoznici i proizvođači) dodjeljuju na temelju njihovih referentnih vrijednosti (i na temelju izjave ako postoji). Određeni uvjeti primjenjuju se na dodjelu kvota svim uvoznicima i proizvođačima, uključujući plaćanje iznosa dodjele. Uvoznici i proizvođači koji imaju istog stvarnog vlasnika ili više njih smatraju se jednim poduzećem za potrebe utvrđivanja referentnih vrijednosti i dodjele kvota. U sustav kvota trebali bi se uključiti i HFC-i kojima je punjena određena oprema.

Uvoznici i proizvođači koji imaju referentnu vrijednost mogu sve dodijeljene kvote ili dio njih prenijeti drugom poduzeću u svrhu stavljanja na tržište HFC-a u rasutom stanju, a mogu i odobriti uporabu svih svojih kvota ili dijela njih drugom poduzeću za potrebe stavljanja na tržište opreme napunjene HFC-ima.

Prijedlogom se predviđa i rad portala F-gas za provedbu sustava dodjele kvota, obveza izdavanja dozvola i izvješćivanja te njegovo povezivanje s jedinstvenim sučeljem EU-a za carinu. Registrirani uvoznici i proizvođači mogu pristupiti svojim pojedinačnim dodjelama kvota, sankcijama i količinama koje su prijavili kao stavljene na tržište, a ta poduzeća mogu pristupiti i prijenosima i odobrenjima za uporabu kvota koje su evidentirala. Ako poduzeće navodi da postoje administrativne pogreške u evidentiranju informacija i prijavljenim podacima, to mora potkrijepiti dokazima i pravodobno ih dostaviti Komisiji.

Poglavlje V.

Prijedlogom se utvrđuje obveza da se u slučajevima uvoza i izvoza carinskim tijelima predoči valjana dozvola kao uvjet za trgovanje.

U prijedlogu se pojašnjava i uloga carinskih tijela i tijela za nadzor tržišta u provedbi kontrola trgovine koje su u njemu predviđene. Navode se informacije koje treba pružiti u slučajevima uvoza i izvoza te se navodi što carinska tijela trebaju posebno provjeravati u okviru carinskih provjera koje se provode na temelju rizika. Spremnike za jednokratnu uporabu trebalo bi zaplijeniti ili oduzeti ili povući s tržišta. Za ostalu robu carinska tijela i tijela za nadzor tržišta poduzimaju sve potrebne mjere, uključujući prema potrebi zapljenu ili oduzimanje, kako zabranjena roba ne bi ponovno ušla na tržište iz drugog carinskog ureda EU-a. Zabranjuje se ponovni izvoz nezakonitih plinova ili proizvoda obuhvaćenih Uredbom. Samo određena ili odobrena mjesta i carinski uredi smiju postupati u slučajevima uvoza i izvoza fluoriranih stakleničkih plinova i samo ti određeni uredi i mjesta smiju otvoriti ili zaključiti postupak provoza.

Naposljetku, Prijedlogom se od 2028. uvodi zabrana trgovine HFC-ima sa zemljama koje nisu stranke Protokola, u skladu s obvezama utvrđenima u Protokolu.

Poglavlje VI.

Prijedlogom se utvrđuju obveze izvješćivanja, posebno za proizvođače, uvoznike plinova u rasutom stanju, kao i plinova kojima se pune proizvodi i oprema, izvoznike, korisnike sirovina, postrojenja za uništavanje i oporabu te poduzeća koja su primila fluorougljikovodike na koje se primjenjuju izuzeća od pravila za kvotu. Izvješćivanje se obavlja elektroničkim putem na portalu F-gas. I verifikacija prijavljenih podataka, koja podliježe količinskim pragovima provodi se na portalu F-gas.

Prijedlogom se od država članica zahtijeva da, ako je to moguće, elektroničkim putem prikupljaju podatke o emisijama.

Poglavlje VII.

U Prijedlogu se navodi u kojim se slučajevima zahtijevaju razmjena informacija i suradnja s nadležnim tijelima u državi članici, među državama članicama i s nadležnim tijelima trećih zemalja.

Prijedlogom se utvrđuje i obveza nadležnih tijela da provjeravaju usklađenost poduzećâ s Uredbom na temelju rizika i u slučaju konkretnih dokaza.

Prijedlogom se osigurava da zviždači koji prijave kršenja Uredbe imaju istu razinu zaštite koja je predviđena Direktivom (EU) 2019/1937.

Poglavlje VIII.

Naposljetku, Prijedlogom se utvrđuje da razina i vrsta administrativnih sankcija za kršenje Uredbe moraju biti učinkovite, odvraćajuće i proporcionalne te se temeljiti na relevantnim kriterijima (kao što su priroda i težina kršenja). Posebno se predlaže određivanje administrativne novčane kazne u slučajevima nezakonite proizvodnje, uporabe ili trgovine plinovima te proizvodima i opremom obuhvaćenima ovom Uredbom. Predložene odredbe usklađene su s Komisijinim Prijedlogom direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti okoliša putem kaznenog prava donesenim 15. prosinca 2021. 22 te ga dopunjuju.

Prijedlogom se uspostavlja i savjetodavni forum koji predstavljaju države članice i predstavnici civilnog društva, uključujući organizacije za zaštitu okoliša, predstavnike proizvođača, operatere i certificirane osobe koje će Komisiju savjetovati i pružati joj stručno znanje u provedbi ove Uredbe.

2022/0099 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o fluoriranim stakleničkim plinovima, izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 517/2014

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 23 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 24 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Europskim zelenim planom pokrenuta je nova strategija rasta za Uniju kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom. U njemu se potvrđuju Komisijine ambicije da se povećaju klimatski ciljevi i da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent, a namijenjen je i zaštiti zdravlja i dobrobiti građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Nadalje, EU se obvezao na provedbu Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih ciljeva održivog razvoja.

(2)Fluorirani staklenički plinovi su kemikalije nastale ljudskim djelovanjem koje su vrlo snažni staklenički plinovi, često nekoliko tisuća puta snažniji od ugljikova dioksida („CO2”). Uz CO2, metan i dušikov oksid pripadaju skupini emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih Pariškim sporazumom donesenim u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime („Pariški sporazum”) 25 . Emisije fluoriranih stakleničkih plinova danas čine 2,5 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u Uniji, ali one su se u razdoblju od 1990. do 2014. udvostručile, dok su se emisije drugih stakleničkih plinova smanjile.

(3)Uredba (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 26 donesena je kako bi se preokrenulo povećanje emisija fluoriranih stakleničkih plinova. U skladu sa zaključcima evaluacije koju je pripremila Komisija, zahvaljujući Uredbi (EU) br. 517/2014 emisije fluoriranih stakleničkih plinova svake su godine sve manje. Isporuka fluorougljikovodika („HFC-i”) smanjila se za 37 % u metričkim tonama i za 47 % u tonama ekvivalenta CO2 u razdoblju od 2015. do 2019. Osim toga, kad je riječ o raznim vrstama opreme u okviru koje su se tradicionalno upotrebljavali fluorirani staklenički plinovi, vidljiv je očit prelazak na zamjenska rješenja s nižim potencijalom globalnog zagrijavanja („GWP”), uključujući prirodna zamjenska rješenja (npr. CO2, amonijak, ugljikovodici, voda).

(4)Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) u svojem je izvješću 27 zaključio da je do 2050. emisije fluoriranih stakleničkih plinova potrebno smanjiti do 90 % u odnosu na 2015. Kako bi odgovorila na hitnu potrebu za djelovanjem u području klime, Unija je povećala svoje klimatske ambicije u okviru Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (Europski zakon o klimi) 28 . Tom se uredbom utvrđuju obvezujući cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u usporedbi s razinama iz 1990. i cilj klimatske neutralnosti do 2050. Unija je povećala i svoj prvotni nacionalno utvrđeni doprinos na temelju Pariškog sporazuma sa smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 40 % na smanjenje od najmanje 55 %. Međutim, evaluacija Uredbe (EU) br. 517/2014 pokazuje da se uštede emisija predviđene do 2030. neće potpuno ostvariti jer su klimatski ciljevi Unije zastarjeli.

(5)Zbog porasta emisija HFC-a na svjetskoj razini stranke Montrealskog protokola iz 1987. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj („Protokol”) odlučile su 2016. na temelju Kigalijske izmjene 29 uvesti postupno smanjenje uporabe HFC-a, kojim će se njihova proizvodnja i potrošnja u sljedećih 30 godina smanjiti za više od 80 %. To znači da svaka stranka mora poštovati raspored smanjenja potrošnje i proizvodnje HFC-a i predvidjeti sustav za izdavanje dozvola za uvoz i izvoz te izvješćivanje o HFC-ima. Procjenjuje se da će se samo na temelju Kigalijske izmjene do kraja stoljeća uštedjeti i do 0,4 °C dodatnog zagrijavanja.

(6)Važno je da se ovom Uredbom osigura da Unija dugoročno ispunjava svoje međunarodne obveze na temelju Kigalijske izmjene Protokola, posebno s obzirom na smanjenje potrošnje i proizvodnje HFC-a te zahtjeve za izvješćivanje i izdavanje dozvola, u prvom redu tako da se postupno smanji proizvodnja i uvedu koraci kojima bi se osiguralo da se nakon 2030. manje HFC-a stavlja na tržište.

(7)Kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima za izvješćivanje na temelju Protokola, potencijali globalnog zagrijavanja HFC-a trebali bi se izračunati kao potencijal globalnog zagrijavanja 1 kg plina u razdoblju od 100 godina u odnosu na 1 kg CO2 na temelju Četvrtog izvješća o procjeni koje je donio IPCC. Za druge tvari trebalo bi primijeniti najnovije izvješće o procjeni IPCC-a. Ako je dostupno, trebalo bi navesti dvadesetogodišnji potencijal globalnog zagrijavanja kako bi se povećala informiranost o utjecaju tvari obuhvaćenih ovom Uredbom na klimu.

(8)Namjerno nezakonito ispuštanje fluoriranih tvari ozbiljno je kršenje ove Uredbe i trebalo bi se izričito zabraniti; operateri i proizvođači opreme trebali bi imati obvezu da, ako je to moguće, spriječe propuštanje takvih tvari, među ostalim tako da provjeravaju propuštanja na najrelevantnijoj opremi.

(9)Budući da postupak proizvodnje nekih fluoriranih tvari može dovesti do znatnih emisija drugih fluoriranih stakleničkih plinova nastalih kao nusproizvod, takve emisije nusproizvoda trebale bi se uništiti ili prikupiti za kasniju uporabu kao uvjet za stavljanje fluoriranih stakleničkih plinova na tržište. Od proizvođača i uvoznika trebalo bi tražiti da dokumentiraju mjere donesene radi sprečavanja emisija trifluorometana tijekom postupka proizvodnje.

(10)Kako bi se spriječile emisije fluoriranih tvari, potrebno je utvrditi odredbe o prikupljanju tvari iz proizvoda i opreme te o sprečavanju propuštanja tih tvari. S pjenama koje sadržavaju fluorirane stakleničke plinove trebalo bi postupati u skladu s Direktivom 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća. 30 Obveze prikupljanja trebalo bi proširiti i na vlasnike zgrada i izvođače radova koji uklanjaju određene pjene iz zgrada kako bi se ostvarilo što veće smanjenje emisija.

(11)Kako bi se podupirala primjena tehnologija koje nemaju nikakav utjecaj ili imaju manji utjecaj na klimu i koje mogu uključivati uporabu otrovnih i zapaljivih tvari ili tvari pod visokim tlakom, osposobljavanje fizičkih osoba koje obavljaju aktivnosti povezane s fluoriranim stakleničkim plinovima trebalo bi obuhvaćati tehnologije koje se primjenjuju za zamjenu i smanjenje uporabe fluoriranih stakleničkih plinova, kao i informacije o aspektima energetske učinkovitosti te primjenjivim propisima i tehničkim normama. Programe certifikacije i osposobljavanja uspostavljene na temelju Uredbe (EU) br. 517/2014, koji se mogu integrirati u nacionalne sustave strukovnog osposobljavanja, trebalo bi preispitati ili prilagoditi kako bi tehničko osoblje moglo sigurno postupati sa zamjenskim tehnologijama.

(12)Trebalo bi zadržati postojeće zabrane određenih primjena sumporova heksafluorida te ih dopuniti dodatnim ograničenjima u pogledu uporabe u ključnom sektoru distribucije energije jer je riječ o tvari koja ima najštetniji učinak na klimu.

(13)Kad su dostupna odgovarajuća zamjenska rješenja za uporabu određenih fluoriranih stakleničkih plinova, trebalo bi uvesti zabrane stavljanja na tržište nove opreme za hlađenje, klimatizaciju i zaštitu od požara koja sadržava fluorirane stakleničke plinove ili čije funkcioniranje o njima ovisi. Kad zamjenska rješenja nisu dostupna ili se ne mogu upotrijebiti iz tehničkih ili sigurnosnih razloga, ili kad bi uporaba takvih zamjenskih rješenja iziskivala nerazmjerno visoke troškove, Komisija bi trebala moći odobriti izuzeće kako bi se omogućilo stavljanje takvih proizvoda i opreme na tržište na ograničeno razdoblje.

(14)Kako bi se smanjio neizravan utjecaj opreme za hlađenje i klimatizaciju na klimu, kao razlog za izuzimanje određenih vrsta opreme od zabrane uporabe fluoriranih stakleničkih plinova i dalje bi trebalo uzimati u obzir najveću potrošnju energije takve opreme utvrđenu u relevantnim provedbenim mjerama donesenima na temelju Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 31 .

(15)Spremnici za jednokratnu uporabu za tvari koje oštećuju ozonski sloj trebali bi se zabraniti jer u tim spremnicima, kad se isprazne, neizbježno ostaje određena količina rashladnog sredstva, koja se zatim ispušta u atmosferu. S tim u vezi ovom Uredbom trebalo bi zabraniti njihov uvoz, stavljanje na tržište, kasniju isporuku ili stavljanje na raspolaganje na tržištu, uporabu, osim za laboratorijsku i analitičku primjenu, i izvoz.

(16)Kako bi se olakšala provedba zabrana stavljanja na tržište i ograničenja na proizvode i opremu koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili čije funkcioniranje o njima ovisi, među ostalim kad se stavljaju na tržište u spremnicima, važno je utvrditi potrebne zahtjeve za označivanje te robe.

(17)Radi provedbe Protokola, uključujući postupno smanjenje količina HFC-a, Komisija bi trebala pojedinačnim proizvođačima i uvoznicima i dalje dodjeljivati kvote za stavljanje HFC-a na tržište i pritom osigurati da se ne premaši ukupni količinski prag na temelju Protokola. Kako bi se zaštitila cjelovitost postupnog smanjenja količina HFC-a koje se stavljaju na tržište, HFC-i koji se nalaze u opremi trebali bi i dalje biti uključeni u sustav kvota.

(18)Izračun referentnih vrijednosti i raspodjela kvota pojedinačnim proizvođačima i uvoznicima na početku se temeljio na prijavljenim količinama HFC-a koje su oni stavili na tržište u referentnom razdoblju od 2009. do 2012. Međutim, kako se poduzećima ne bi onemogućilo da uđu na tržište ili šire svoje djelatnosti, manji dio ukupnog količinskog praga trebalo bi namijeniti uvoznicima i proizvođačima koji u prethodnom razdoblju nisu na tržište stavili HFC-e te uvoznicima i proizvođačima koji imaju referentnu vrijednost i koji žele povećati svoju dodjelu kvota.

(19)Komisija bi ponovnim izračunima referentnih vrijednosti i kvota svake tri godine trebala osigurati da se poduzećima dopusti nastavak aktivnosti na temelju prosječnih količina koje su posljednjih godina stavili na tržište, uključujući i poduzeća koja prije nisu imala referentnu vrijednost.

(20)S obzirom na tržišnu vrijednost dodijeljene kvote primjereno je odrediti cijenu za njezinu dodjelu. Time se izbjegava daljnja fragmentacija tržišta na štetu poduzeća kojima je potrebna isporuka HFC-a i koja već ovise o trgovini HFC-ima na tržištu koje je sve manje. Smatra se da su poduzeća koja nisu tražila i platila kvotu na koju bi imala pravo u jednoj ili više godina koje prethode izračunu referentnih vrijednosti odlučila napustiti tržište i ona stoga ne dobivaju novu referentnu vrijednost.  Prihodi bi se trebali upotrijebiti za pokrivanje administrativnih troškova.

(21)Kako bi se zadržala fleksibilnost tržišta HFC-a u rasutom stanju, kvote poduzeća kojima je dodijeljena referentna vrijednost trebalo bi biti moguće prenijeti na druge proizvođače ili uvoznike u Uniji ili na druge proizvođače ili uvoznike koje u Uniji predstavlja jedini predstavnik.

(22)Komisija bi trebala uspostaviti i upravljati središnjim portalom F-gas kako bi upravljala kvotama za stavljanje HFC-a na tržište, registracijom predmetnih poduzeća i izvješćivanjem o svim tvarima i opremi koje se stavljaju na tržište, posebno ako je oprema prethodno napunjena HFC-ima koji nisu stavljeni na tržište prije punjenja. Trebalo bi utvrditi posebne uvjete kako bi se samo stvarni operateri mogli registrirati na portalu F-gas. Valjana registracija na portalu F-gas trebala bi biti istovjetna dozvoli, koja je nužna na temelju Protokola radi praćenja trgovine i sprečavanja nezakonitih aktivnosti u tom pogledu.

(23)Da bi se osigurale automatske carinske provjere u stvarnom vremenu na razini pošiljke, kao i elektronička razmjena i pohrana informacija o svim pošiljkama fluoriranih stakleničkih plinova i predmetnih proizvoda i opreme podnesenih carini, potrebno je povezati portal F-gas s okruženjem jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu uspostavljenim Uredbom (EU) br. …/… Europskog parlamenta i Vijeća [potpuno upućivanje treba unijeti nakon što se ta uredba donese] 32 .

(24)Kako bi se omogućilo praćenje učinkovitosti ove Uredbe, opseg postojećih obveza izvješćivanja trebalo bi proširiti na druge fluorirane tvari koje imaju znatan potencijal globalnog zagrijavanja ili koje će vjerojatno zamijeniti fluorirane stakleničke plinove. Zbog istog bi razloga trebalo prijaviti i uništavanje fluoriranih stakleničkih plinova i uvoz tih plinova u Uniju kad se nalaze u proizvodima i opremi. Trebalo bi utvrditi pragove de minimis kako bi se izbjeglo nerazmjerno administrativno opterećenje, posebno za mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća, ako to ne bi dovelo do neusklađenosti s Protokolom.

(25)Kako bi se osiguralo da su izvješća o znatnim količinama tvari točna i da su količine HFC-a sadržane u prethodno napunjenoj opremi uključene u sustav kvota Unije, trebalo bi zahtijevati verifikaciju koju provodi treća strana.

(26)Upotreba dosljednih, visokokvalitetnih podataka za izvješćivanje o emisijama fluoriranih stakleničkih plinova vrlo je važna za osiguravanje kvalitete izvješćivanja o emisijama na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Uspostava sustavâ izvješćivanja o emisijama fluoriranih stakleničkih plinova u državama članicama osigurala bi usklađenost s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća 33 . Podaci o propuštanju fluoriranih stakleničkih plinova iz opreme koje su poduzeća prikupila u skladu s ovom Uredbom mogli bi znatno poboljšati te sustave izvješćivanja o emisijama. To bi trebalo dovesti do poboljšanja procjene emisija fluoriranih stakleničkih plinova u nacionalnim inventarima stakleničkih plinova.

(27)Da bi se olakšale carinske provjere, važno je utvrditi informacije koje je potrebno pružiti carinskim tijelima u slučaju uvoza i izvoza plinova i proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom te zadaće carinskih tijela u provedbi zabrana i ograničenja uvoza i izvoza tih tvari, proizvoda i opreme obuhvaćenih ovom Uredbom.

(28)Nadležna tijela država članica trebala bi poduzeti sve potrebne mjere, uključujući zapljenu i oduzimanje, kako bi se spriječio nezakonit ulazak plinova i proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom u Uniju ili izlazak iz nje. Ponovni izvoz nezakonito uvezenih proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom trebalo bi u svakom slučaju zabraniti.

(29)Države članice trebale bi osigurati da carinska tijela koja obavljaju provjere na temelju ove Uredbe imaju odgovarajuće resurse i znanje, na primjer tako što će im se ponuditi osposobljavanje, i da su dostatno opremljena za postupanje u slučajevima nezakonite trgovine plinovima, proizvodima i opremom obuhvaćenima ovom Uredbom. Države članice trebale bi odrediti carinska tijela koja ispunjavaju te uvjete i stoga su ovlaštena provoditi carinske provjere u slučaju uvoza, izvoza i provoza.

(30)Suradnja i razmjena potrebnih informacija među svim nadležnim tijelima uključenima u provedbu ove Uredbe, odnosno carinskim tijelima, tijelima za nadzor tržišta, tijelima za zaštitu okoliša i svim drugim nadležnim tijelima s inspekcijskim zadaćama, među državama članicama i s Komisijom, iznimno su važne kako bi se suzbila kršenja ove Uredbe, a posebno nezakonita trgovina. Zbog povjerljive naravi razmjene informacija o rizicima u carinskim pitanjima u tu bi svrhu trebalo upotrebljavati sustav za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima.

(31)Komisiji bi u obavljanju zadaća koje su joj povjerene ovom Uredbom trebao pomagati Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) radi promicanja suradnje i odgovarajuće razmjene informacija između nadležnih tijela i Komisije u slučajevima provjere usklađenosti i nezakonite trgovine fluoriranim stakleničkim plinovima. OLAF bi trebao imati pristup svim potrebnim informacijama koje bi mu olakšale izvršavanje zadaća.

(32)Od 2028. trebalo bi zabraniti uvoz i izvoz HFC-a te proizvoda i opreme koji sadržavaju HFC-e ili čije funkcioniranje o njima ovisi iz zemlje i u zemlju koja nije stranka Protokola. Stoga je usporedna zabrana predviđena Protokolom od 2033. unaprijeđena kako bi se mjerama iz Kigalijske izmjene koje se odnose na smanjenje HFC-a na svjetskoj razini što prije ostvarile predviđene koristi za klimu.

(33)Države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama za kršenje odredaba ove Uredbe i osigurati njihovu primjenu. Te sankcije trebale bi biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(34)Potrebno je i predvidjeti administrativne sankcije koje razinom i vrstom doista odvraćaju od kršenja ove Uredbe.

(35)Za ozbiljno kršenje ove Uredbe trebalo bi predvidjeti i kazneni progon u skladu s Direktivom 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. 34

(36)Nadležna tijela država članica, uključujući njihova tijela za zaštitu okoliša, tijela za nadzor tržišta i carinska tijela, trebala bi obavljati provjere i primjenjivati pristup utemeljen na riziku kako bi se osigurala usklađenost sa svim odredbama ove Uredbe. Takav je pristup potreban kako bi se obuhvatile aktivnosti koje predstavljaju najveći rizik od nezakonite trgovine ili nezakonitog ispuštanja fluoriranih stakleničkih plinova obuhvaćenih ovom Uredbom. Osim toga, nadležna tijela trebala bi obavljati provjere kad imaju dokaze ili druge relevantne informacije o mogućim slučajevima neusklađenosti. Prema potrebi i u mjeri u kojoj je to moguće te bi informacije trebalo prenijeti carinskim tijelima kako bi se prije provjera obavila analiza rizika u skladu s člankom 47. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 35 . Važno je osigurati da su nadležna tijela zadužena za daljnje postupanje u vezi s izricanjem sankcija obaviještena kad druga nadležna tijela utvrde da je došlo do kršenja ove Uredbe.

(37)Zviždači mogu nadležnim tijelima skrenuti pozornost na nove informacije koje im mogu pomoći u otkrivanju kršenja ove Uredbe i omogućiti im izricanje sankcija. Potrebno je osigurati prikladne mjere da se zviždačima omogući da nadležnim tijelima prijave stvarne ili moguće povrede ove Uredbe i da se zviždače zaštiti od odmazde. U tu bi svrhu ovom Uredbom trebalo predvidjeti da se Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća 36 primjenjuje na prijave povreda ove Uredbe i zaštitu osoba koje prijavljuju takve povrede.

(38)Na temelju ove Uredbe i u svrhu poboljšanja pravne sigurnosti primjenjivost Direktive (EU) 2019/1937 na prijave povreda ove Uredbe i zaštitu osoba koje prijavljuju takve povrede trebala bi se odražavati u Direktivi (EU) 2019/1937. Prilog Direktivi (EU) 2019/1937 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Države članice moraju osigurati da se ta izmjena odražava u njihovim mjerama za prenošenje donesenima u skladu s Direktivom, iako ni izmjena ni prilagodba nacionalnih mjera za prenošenje nisu uvjet za primjenjivost Direktive (EU) 2019/1937 na prijave povreda ove Uredbe i zaštitu osoba koje prijavljuju povrede.

(39)Komisija bi pri provedbi ove Uredbe trebala uspostaviti takozvani Savjetodavni forum kako bi se osiguralo ravnomjerno sudjelovanje predstavnika država članica i predstavnika civilnog društva, uključujući organizacije u području okoliša te predstavnike proizvođača, operatera i certificiranih osoba.

(40)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s dokazima koje treba dostaviti o uništenju ili prikupljanju trifluorometana nastalog kao nusproizvod pri proizvodnji drugih fluoriranih tvari, zahtjevima za provjere propuštanja, oblikom evidencije, njezinom uspostavom i vođenjem, minimalnim zahtjevima za programe certifikacije i potvrde o osposobljavanju, oblikom obavijesti o programima certifikacije i osposobljavanja, izuzećima za proizvode i opremu koji su obuhvaćeni zabranom stavljanja na tržište, oblikom oznaka, određivanjem prava proizvodnje za proizvođače HFC-a, izuzećima od zahtjeva za kvotu za HFC-e u određenim primjenama ili određenim kategorijama proizvoda ili opreme, određivanjem referentnih vrijednosti za proizvođače i uvoznike za stavljanje HFC-a na tržište, modalitetima i detaljnim načinima za plaćanje predmetnog iznosa, detaljnim načinima postupanja u pogledu izjave o sukladnosti za prethodno napunjenu opremu i njezine provjere, kao i u pogledu akreditacije verifikatora, neometanim funkcioniranjem registra, odobravanjem trgovine sa subjektima koji nisu obuhvaćeni Protokolom, pojedinostima o verifikaciji izvješćivanja i akreditaciji verifikatora te obrascem za podnošenje izvješća. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća. 37

(41)Radi izmjene određenih elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) u vezi sa sastavljanjem popisa proizvoda i opreme za koje je prikupljanje i uništavanje plinova tehnički i ekonomski izvedivo te navođenjem tehnologija koje treba primjenjivati, zahtjevima za označivanje, isključenjem HFC-a iz zahtjeva za kvote u skladu s odlukama stranaka Protokola, iznosima koje treba platiti za dodjelu kvota i mehanizmom za dodjelu preostalih kvota, dodatnim mjerama za praćenje tvari, proizvoda i opreme koji se privremeno skladište i carinskim postupcima, pravilima koja se primjenjuju na puštanje u slobodan promet proizvoda i opreme koji su uvezeni iz bilo kojeg subjekta koji nije obuhvaćen Protokolom ili izvezeni u njega, ažuriranjem potencijala globalnog zagrijavanja tvari navedenih na popisu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 38 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(42)Zaštita pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka koju obavljaju države članice uređena je Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 39 , a zaštita pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka koju obavlja Komisija uređena je Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 40 , posebno s obzirom na zahtjeve u pogledu povjerljivosti i sigurnosti obrade, prijenos osobnih podataka iz Komisije državama članicama, zakonitost obrade te prava ispitanika da budu informirani, da pristupe svojim osobnim podacima i da ih isprave.

(43)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća te je on dao mišljenje [datum kad je mišljenje dostavljeno].

(44)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog prekogranične prirode okolišnih problema koji se nastoje riješiti te učinaka ove Uredbe na trgovinu unutar Unije i vanjsku trgovinu oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(45)Potreban je veći broj izmjena Uredbe (EU) br. 517/2014. Radi jasnoće tu bi uredbu trebalo staviti izvan snage i zamijeniti.

(46)S obzirom na postupak godišnje dodjele kvota i izvješćivanja utvrđen u ovoj Uredbi primjereno je da se ova Uredba primjenjuje od 1. siječnja [Ured za publikacije: unijeti godinu koja slijedi nakon godine stupanja na snagu ove Uredbe],

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom:

(a)utvrđuju se pravila o ograničavanju, uporabi, prikupljanju i uništavanju fluoriranih stakleničkih plinova i o odgovarajućim popratnim mjerama te se olakšava sigurna uporaba zamjenskih tvari;

(b)određuju se uvjeti uvoza, izvoza, stavljanja na tržište, daljnje isporuke i uporabe fluoriranih stakleničkih plinova i određenih proizvoda i opreme koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili čije funkcioniranje o njima ovisi;

(c)određuju se uvjeti za određene uporabe fluoriranih stakleničkih plinova;

(d)utvrđuju se količinski pragovi za stavljanje fluorougljikovodika na tržište;

(e)utvrđuju se pravila o izvješćivanju.

Članak 2.

Područje primjene

1.Ova se Uredba primjenjuje na fluorirane stakleničke plinove navedene u prilozima I., II. i II., pojedinačne ili u mješavini.

2.Ova se Uredba primjenjuje na proizvode i opremu te njihove dijelove koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili čije funkcioniranje o njima ovisi.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„potencijal globalnog zagrijavanja” ili „GWP” znači potencijal klimatskog zagrijavanja stakleničkog plina u odnosu na onaj ugljikova dioksida („CO2”), a izračunava se kao potencijal klimatskog zagrijavanja 1 kg stakleničkog plina, osim ako je drukčije određeno, u razdoblju od 100 godina u odnosu na potencijal klimatskog zagrijavanja 1 kg CO2, kako je navedeno u prilozima I., II., III. i VI. ili se, u slučaju mješavina, izračunava u skladu s Prilogom VI.;

(2)„mješavina” znači tekućina koja se sastoji od dviju ili više tvari, od kojih je barem jedna tvar navedena u Prilogu I., II. ili III.;

(3)„tona (tone) ekvivalenta CO2” znači količina stakleničkih plinova izražena kao umnožak mase stakleničkih plinova u metričkim tonama i njihova potencijala globalnog zagrijavanja;

(4)„fluorougljikovodici” ili „HFC-i” znači tvari navedene u Prilogu I. odjeljku 1. ili mješavine koje sadržavaju bilo koju od tih tvari;

(5)„operater” znači poduzeće koje ima stvarni nadzor nad tehničkim radom proizvoda i opreme obuhvaćenih ovom Uredbom ili vlasnik, ako je država članica odredila da u posebnim slučajevima on odgovara za obveze operatera;

(6)„stavljanje na tržište” znači prva isporuka ili prvo stavljanje na raspolaganje drugoj osobi u Uniji, uz naknadu ili besplatno, carinska izjava za puštanje u slobodan promet u Uniji i uporaba proizvedenih tvari ili uporaba proizvoda ili opreme proizvedenih za vlastitu uporabu;

(7)„uvoz” znači ulazak tvari, proizvoda i opreme na koje se odnosi ova Uredba na carinsko područje Unije ako je riječ o državnom području obuhvaćenom ratifikacijom Montrealskog protokola iz 1987. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj te uključuje privremeno skladištenje i carinske postupke iz članaka 201. i 210. Uredbe (EU) br. 952/2013;

(8)„izvoz” znači izlazak tvari, proizvoda i opreme iz carinskog područja Unije ako je riječ o državnom području obuhvaćenom ratifikacijom Montrealskog protokola iz 1987. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj;

(9)„hermetički zatvorena oprema” znači oprema u kojoj su svi dijelovi koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove tijekom postupka proizvodnje u prostoru proizvođača spojeni lemljenjem, zavarivanjem ili sličnim trajnim spajanjem, a može imati ventile s poklopcem ili servisne otvore s poklopcem koji omogućuju odgovarajući popravak ili zbrinjavanje;

(10)„spremnik” znači proizvod koji je osmišljen ponajprije za prijevoz ili skladištenje fluoriranih stakleničkih plinova;

(11)„prikupljanje” znači sakupljanje i skladištenje fluoriranih stakleničkih plinova iz proizvoda, uključujući spremnike, i opreme tijekom održavanja ili servisiranja ili prije zbrinjavanja proizvoda ili opreme;

(12)„obnavljanje” znači ponovna uporaba prikupljenog fluoriranog stakleničkog plina nakon osnovnog postupka pročišćavanja, uključujući filtriranje i sušenje;

(13)„oporaba” znači ponovna prerada prikupljenog fluoriranog stakleničkog plina radi postizanja učinka jednakog učinku nerabljene tvari, uzimajući u obzir njegovu planiranu namjenu;

(14)„uništavanje” znači postupak kojim se fluorirani staklenički plin trajno pretvara ili potpuno razlaže, ako je to moguće, u jednu ili više stabilnih tvari koje nisu fluorirani staklenički plinovi;

(15)„stavljanje izvan pogona” znači uklanjanje iz pogona ili uporabe proizvoda ili opreme koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove, uključujući konačno isključenje postrojenja;

(16)„popravak” znači obnova oštećenih proizvoda ili opreme, ili proizvoda ili opreme koji propuštaju, a koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili čije funkcioniranje o njima ovisi, uključujući dio koji sadržava takve plinove ili je osmišljen za sadržavanje takvih plinova;

(17)„ugradnja” znači spajanje dvaju ili više dijelova opreme ili cjevovoda koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili su osmišljeni za sadržavanje takvih plinova radi sastavljanja sustava na mjestu njegova rada, što podrazumijeva međusobno spajanje plinovoda sustava kako bi zatvorili cjevovod;

(18)„održavanje ili servisiranje” znači sve aktivnosti osim prikupljanja u skladu s člankom 8. i provjera propuštanja u skladu s člankom 4. i člankom 10. stavkom 1. točkom (b) ove Uredbe koje podrazumijevaju otvaranje cjevovoda koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili su osmišljeni za sadržavanje takvih plinova, opskrbu sustava fluoriranim stakleničkim plinovima, uklanjanje jednog ili više dijelova cjevovoda ili opreme, ponovno sastavljanje dvaju ili više dijelova cjevovoda ili opreme, kao i saniranje propuštanja;

(19)„nerabljene tvari” znači tvari koje prethodno nisu bile upotrijebljene;

(20)„nepokretan” znači koji tijekom rada obično nije u pokretu i uključuje sobne klimatizacijske uređaje koji se mogu pomicati;

(21)„pokretan” znači koji je tijekom rada obično u pokretu;

(22)„jednokomponentna pjena” znači sastav pjene koja se nalazi u jednom raspršivaču aerosola u nereaktivnom ili djelomično reaktivnom tekućem stanju te koja se po izlasku iz raspršivača širi i stvrdne;

(23)„kamion hladnjača” znači motorno vozilo mase veće od 3,5 tona koje je osmišljeno i izrađeno ponajprije za prijevoz robe i opremljeno rashladnom jedinicom;

(24)„prikolica hladnjača” znači vozilo koje je osmišljeno i izrađeno tako da ga vuče kamion ili traktor, ponajprije za prijevoz robe, i koje je opremljeno rashladnom jedinicom;

(25)„sustav za otkrivanje propuštanja” znači kalibrirani mehanički, električni ili elektronički uređaj za otkrivanje propuštanja fluoriranih stakleničkih plinova koji u slučaju otkrivanja propuštanja obavješćuje operatera;

(26)„poduzeće” znači svaka fizička ili pravna osoba koja obavlja neku aktivnost iz ove Uredbe;

(27)„sirovina” znači svaki fluorirani staklenički plin naveden u prilozima I. i II. koji je podvrgnut kemijskoj pretvorbi u procesu u kojem je njegov izvorni sastav potpuno promijenjen, a njegove su emisije neznatne;

(28)„komercijalna uporaba” znači uporaba za skladištenje, prikazivanje ili distribuciju proizvoda radi prodaje krajnjim korisnicima, u maloprodaji i prehrambenim uslugama;

(29)„protupožarna oprema” znači oprema i sustavi koji se upotrebljavaju u sprečavanju ili suzbijanju požara i uključuje aparate za gašenje požara;

(30)„organski Rankineov ciklus” znači ciklus koji sadržava kondenzabilne tvari koje pretvaraju toplinu iz izvora topline u energiju za proizvodnju električne ili mehaničke energije;

(31)„vojna oprema” znači oružje, streljivo i materijal namijenjeni izričito u vojne svrhe koji su neophodni za zaštitu bitnih interesa sigurnosti država članica;

(32)„električni rasklopni uređaji” znači rasklopni uređaji i njihove kombinacije s pripadajućom opremom za kontrolu, mjerenje, zaštitu i reguliranje te sklopovi takvih uređaja i opreme s pripadajućim vezama, priborom, kućištima i pratećim strukturama, namijenjeni za uporabu povezanu s proizvodnjom, prijenosom, distribucijom i pretvorbom električne energije;

(33)„višeskupni centralizirani rashladni sustavi” znači sustavi s dva ili više kompresora koji rade paralelno, a spojeni su s jednim ili više zajedničkih kondenzatora i nekoliko uređaja za hlađenje, kao što su izložbene vitrine, ormarići i zamrzivači, ili s rashlađenim skladišnim prostorijama;

(34)„primarni krug rashladnog sredstva kaskadnih sustava” znači primarni krug u indirektnim sustavima srednje temperature u kojima je kombinacija dvaju ili više odvojenih rashladnih krugova povezana u seriju tako da primarni krug apsorbira toplinu kondenzatora iz sekundarnog kruga za srednju temperaturu;

(35)„uporaba” znači upotrebljavanje fluoriranih stakleničkih plinova u proizvodnji, održavanju ili servisiranju, uključujući ponovno punjenje, proizvoda i opreme, ili u drugim aktivnostima navedenima u ovoj Uredbi;

(36)„poslovni nastan u Uniji” znači da fizička osoba ima uobičajeno boravište u Uniji, odnosno da pravna osoba ima stalni poslovni nastan u Uniji kako je navedeno u članku 5. stavku 32. Uredbe (EU) br. 952/2013.

POGLAVLJE II.

OGRANIČAVANJE EMISIJA

Članak 4.

Sprečavanje emisija

1.Namjerno ispuštanje fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u prilozima I. i II. u atmosferu zabranjeno je kad ispuštanje nije tehnički neophodno za predviđenu namjenu.

2.Operateri i proizvođači opreme i postrojenja koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. ili Prilogu II., kao i poduzeća koja su u posjedu takve opreme tijekom prijevoza ili skladištenja, poduzimaju sve potrebne mjere opreza kako bi se spriječilo nenamjerno propuštanje takvih plinova. Oni poduzimaju sve tehnički i ekonomski izvedive mjere kako bi se propuštanje plinova svelo na najmanju moguću mjeru.

3.Poduzeće tijekom proizvodnje, skladištenja, prijevoza i premještanja fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u prilozima I. i II. iz jednog spremnika ili sustava u drugi ili u opremu ili postrojenje poduzima sve potrebne mjere opreza kako bi u najvećoj mogućoj mjeri ograničilo ispuštanje fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u prilozima I. i II. Ovaj se stavak primjenjuje i kad se fluorirani staklenički plinovi navedeni u prilozima I. i II. proizvode kao nusproizvodi.

4.Ako se utvrdi da je došlo do propuštanja fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. ili Prilogu II., operateri, proizvođači opreme i postrojenja te poduzeća koja su u posjedu opreme tijekom prijevoza ili skladištenja bez nepotrebne odgode osiguravaju popravak te opreme ili postrojenja.

Ako oprema podliježe provjerama propuštanja u skladu s člankom 5. stavkom 1., a propuštanje na opremi je sanirano, operateri osiguravaju da opremu provjeri fizička osoba certificirana u skladu s člankom 10. u roku od mjesec dana od popravka kako bi potvrdila uspješnost popravka.

5.Ne dovodeći u pitanje članak 11. stavak 1. prvi podstavak, zabranjuje se stavljanje na tržište fluoriranih stakleničkih plinova, osim ako proizvođači ili uvoznici u trenutku stavljanja na tržište nadležnom tijelu dostave dokaze da je trifluorometan, koji je proizveden kao nusproizvod tijekom postupka proizvodnje, uključujući proizvodnju sirovina za njihovu proizvodnju, uništen ili prikupljen za kasniju uporabu primjenom najboljih dostupnih tehnika.

U svrhu dostavljanja tih dokaza uvoznici i proizvođači sastavljaju izjavu o sukladnosti i prilažu popratnu dokumentaciju o proizvodnom pogonu i mjerama ublažavanja donesenima radi sprečavanja emisija trifluorometana. Proizvođači i uvoznici čuvaju izjavu o sukladnosti i popratnu dokumentaciju najmanje pet godina nakon stavljanja na tržište te ih na zahtjev stavljaju na raspolaganje nacionalnim nadležnim tijelima i Komisiji.

Komisija može provedbenim aktima utvrditi detaljne načine postupanja koji se odnose na izjavu o sukladnosti i popratnu dokumentaciju iz drugog podstavka. Ti provedbeni akti donose se u skladu s člankom 34. stavkom 2.

6.Fizičke osobe koje obavljaju zadaće iz članka 10. stavka 1. točaka od (a) do (c) moraju biti certificirane u skladu s člankom 10. i poduzimati mjere opreza kako bi se spriječilo propuštanje fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u prilozima I. i II.

Poduzeća koja obavljaju ugradnju, servisiranje, održavanje, popravak ili stavljanje izvan pogona opreme navedene u članku 5. stavku 2. točkama od (a) do (f) moraju biti certificirana u skladu s člankom 10. i poduzimati mjere opreza kako bi se spriječilo propuštanje fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u prilozima I. i II.

Članak 5.

Provjere propuštanja

1.Operateri opreme koja sadržava 5 tona ekvivalenta CO2 ili više fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. ili 1 kg ili više fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu II. odjeljku 1. koji se ne nalaze u pjenama dužni su osigurati da se na toj opremi provode provjere propuštanja.

Na hermetički zatvorenoj opremi koja sadržava manje od 10 tona ekvivalenta CO2 fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. ili 2 kg fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu II. odjeljku 1. ne provodi se provjera propuštanja ako je ta oprema označena kao hermetički zatvorena, a ispitana razina propusnosti njezinih povezanih dijelova iznosi manje od tri grama godišnje pod tlakom od najmanje jedne četvrtine najvećeg dopuštenog tlaka.

Električni rasklopni uređaji ne podliježu provjerama propuštanja ako zadovoljavaju jedan od sljedećih uvjeta:

(a)njihova ispitana razina propusnosti iznosi manje od 0,1 % godišnje, kako je utvrđeno u tehničkoj specifikaciji proizvođača, i na odgovarajući su način označeni;

(b)opremljeni su uređajem za praćenje tlaka ili gustoće;

(c)sadržavaju manje od 6 kg fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I.

2.Stavak 1. primjenjuje se na operatere sljedeće opreme koja sadržava fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. ili Prilogu II. odjeljku 1.:

(a)nepokretne rashladne opreme;

(b)nepokretne klimatizacijske opreme;

(c)nepokretnih dizalica topline;

(d)nepokretne protupožarne opreme;

(e)rashladnih jedinica kamiona hladnjača i prikolica hladnjača;

(f)organskih Rankineovih ciklusa;

(g)električnih rasklopnih uređaja.

Provjere opreme iz prvog podstavka točaka od (a) do (f) obavljaju fizičke osobe certificirane u skladu s pravilima iz članka 10.

3.Provjere propuštanja iz stavka 1. obavljaju se sljedećom učestalošću:

(a)na opremi koja sadržava manje od 50 tona ekvivalenta CO2 fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. ili manje od 10 kg fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu II. odjeljku 1.: najmanje svakih 12 mjeseci ili, ako je ugrađen sustav za otkrivanje propuštanja, najmanje svaka 24 mjeseca;

(b)na opremi koja sadržava 50 tona ekvivalenta CO2 ili više, ali manje od 500 tona ekvivalenta CO2 fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. ili od 10 kg do 100 kg fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu II. odjeljku 1.: najmanje svakih šest mjeseci ili, ako je ugrađen sustav za otkrivanje propuštanja, najmanje svakih 12 mjeseci;

(c)na opremi koja sadržava 500 tona ekvivalenta CO2 ili više fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. ili više od 100 kg fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu II. odjeljku 1.: najmanje svaka tri mjeseca ili, ako je ugrađen sustav za otkrivanje propuštanja, najmanje svakih šest mjeseci.

4.Obveze utvrđene u stavku 1. za protupožarnu opremu iz stavka 2. točke (d) smatraju se ispunjenima ako su zadovoljena sljedeća dva uvjeta:

(a)postojeći sustav kontrole u skladu je s normom ISO 14520 ili EN 15004; i

(b)kontrole protupožarne opreme provode se onoliko često koliko je potrebno u skladu sa stavkom 3.

5.Komisija može provedbenim aktima odrediti zahtjeve za provjere propuštanja koje se trebaju obavljati u skladu sa stavkom 1. za svaku od vrsta opreme navedenih u stavku 2. i utvrditi dijelove opreme za koje je vjerojatnost propuštanja najveća. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Članak 6.

Sustavi za otkrivanje propuštanja

1.Operateri opreme navedene u članku 5. stavku 2. točkama od (a) do (d) koja sadržava fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. u količinama od 500 tona ekvivalenta CO2 ili više dužni su osigurati da oprema sadržava sustav za otkrivanje propuštanja koji obavješćuje operatera ili servisno poduzeće o bilo kakvom propuštanju.

2.Operateri opreme navedene u članku 5. stavku 2. točkama (f) i (g) koja sadržava fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. u količinama od 500 tona ekvivalenta CO2 ili više i ugrađena je 1. siječnja 2017. ili kasnije dužni su osigurati da ta oprema sadržava sustav za otkrivanje propuštanja koji obavješćuje operatera ili servisno poduzeće o bilo kakvom propuštanju.

3.Operateri opreme navedene u članku 5. stavku 2. točkama od (a) do (d) i točki (f) koja podliježe stavku 1. ili 2. dužni su osigurati da se sustavi za otkrivanje propuštanja provjeravaju najmanje jednom svakih 12 mjeseci kako bi se osiguralo njihovo pravilno funkcioniranje.

4.Operateri opreme navedene u članku 5. stavku 2. točki (g) koja podliježe stavku 2. dužni su osigurati da se sustavi za otkrivanje propuštanja provjeravaju najmanje jednom svakih šest godina kako bi se osiguralo njihovo pravilno funkcioniranje.

Članak 7.

Vođenje evidencije

1.Operateri opreme na kojoj je potrebno obavljati provjere propuštanja u skladu s člankom 5. stavkom 1. za svaki dio te opreme uspostavljaju i vode evidenciju u kojoj navode sljedeće podatke:

(a)količinu i vrstu ugrađenih plinova;

(b)količine plinova dodane tijekom ugradnje, održavanja ili servisiranja, ili zbog propuštanja;

(c)jesu li količine plinova obnovljene ili oporabljene, uključujući ime i adresu postrojenja za obnavljanje ili oporabu u Uniji te prema potrebi broj certifikata;

(d)količinu prikupljenih plinova;

(e)podatke o poduzeću koje je ugradilo, servisiralo, održavalo te, ovisno o slučaju, popravilo opremu ili je stavilo izvan pogona, uključujući prema potrebi broj njegova certifikata;

(f)datume i rezultate provjera obavljenih na temelju članka 5. stavaka 1., 2. i 3., kao i datume i rezultate bilo kakvih sanacija propuštanja;

(g)ako je oprema stavljena izvan pogona, mjere poduzete za prikupljanje i zbrinjavanje plinova.

2.Ako evidencija iz stavka 1. nije pohranjena u bazi podataka koju su uspostavila nadležna tijela država članica, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)operateri iz stavka 1. čuvaju evidenciju iz tog stavka barem pet godina;

(b)poduzeća koja obavljaju aktivnosti iz stavka 1. točke (e) za operatere čuvaju primjerke evidencije iz stavka 1. barem pet godina.

Evidencija iz stavka 1. na zahtjev se stavlja na raspolaganje nadležnom tijelu relevantne države članice i Komisiji.

3.Za potrebe članka 11. stavka 5. poduzeća koja isporučuju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. uspostavljaju evidenciju relevantnih podataka koji se odnose na kupce tih fluoriranih stakleničkih plinova, uključujući sljedeće pojedinosti:

(a)brojeve certifikata kupaca;

(b)pripadajuće količine kupljenih plinova.

Poduzeća koja isporučuju te plinove vode tu evidenciju barem pet godina.

Poduzeća koja isporučuju te plinove na zahtjev stavljaju tu evidenciju na raspolaganje nadležnom tijelu relevantne države članice i Komisiji.

4.Komisija može provedbenim aktima odrediti format evidencije iz stavaka 1. i 3. te utvrditi na koji se način ona treba uspostaviti i voditi. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Članak 8.

Prikupljanje i uništavanje

1.Operateri nepokretne opreme ili rashladnih jedinica kamiona hladnjača i prikolica hladnjača koje sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. koji se ne nalaze u pjenama dužni su osigurati da prikupljanje tih plinova obavljaju fizičke osobe koje imaju odgovarajuće certifikate iz u članka 10., kako bi se osiguralo obnavljanje, oporaba ili uništavanje tih plinova.

Ta se obveza primjenjuje na operatere sljedeće opreme:

(a)rashladnih krugova nepokretne rashladne i nepokretne klimatizacijske opreme i nepokretne opreme za dizalice topline;

(b)rashladnih krugova rashladnih jedinica kamiona hladnjača i prikolica hladnjača;

(c)nepokretne opreme koja sadržava otapala na bazi fluoriranih stakleničkih plinova;

(d)nepokretne protupožarne opreme;

(e)nepokretnih električnih rasklopnih uređaja.

2.Nijedan od prikupljenih fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. ne smije se upotrebljavati za punjenje ili ponovno punjenje opreme, osim ako je plin obnovljen ili oporabljen.

3.Poduzeće koje upotrebljava spremnik s fluoriranim stakleničkim plinovima navedenima u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. dužan je neposredno prije njihova odlaganja organizirati prikupljanje eventualnih ostataka plinova kako bi se osiguralo njihovo obnavljanje, oporaba ili uništavanje.

4.Vlasnici zgrada i izvođači radova dužni su od 1. siječnja 2024. osiguravati da se tijekom aktivnosti obnove, preuređenja ili rušenja koje podrazumijevaju uklanjanje panela s metalnom oblogom koji sadržavaju pjene s fluoriranim stakleničkim plinovima navedenima u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavaju emisije tako da se pjene i plinovi sadržani u njima prikupljaju radi ponovne uporabe ili uništavanja. Prikupljanje provode fizičke osobe s odgovarajućim kvalifikacijama.

5.Vlasnici zgrada i izvođači radova dužni su od 1. siječnja 2024. osiguravati da se tijekom aktivnosti obnove, preuređenja ili rušenja koje podrazumijevaju uklanjanje pjena u laminiranim pločama ugrađenima u šuplje prostore ili građevinske konstrukcije koje sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavaju emisije tako da se pjene i plinovi sadržani u njima prikupljaju radi ponovne uporabe ili uništavanja. Prikupljanje provode fizičke osobe s odgovarajućim kvalifikacijama.

Ako prikupljanje pjena iz prvog podstavka nije tehnički izvedivo, vlasnik zgrade ili izvođač radova dužan je sastaviti dokumentaciju kojom dokazuju neizvedivost prikupljanja u konkretnom slučaju. Ta se dokumentacija čuva pet godina i na zahtjev stavlja na raspolaganje nadležnim tijelima države članice i Komisiji. 

6.Operateri proizvoda i opreme koji nisu navedeni u stavcima 1., 6. i 7., a sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. organiziraju prikupljanje plinova, osim ako se može utvrditi da to nije tehnički izvedivo ili da iziskuje nerazmjerne troškove. Operateri su dužni osigurati da prikupljanje obavljaju fizičke osobe s odgovarajućim kvalifikacijama kako bi se plinovi obnovili, oporabili ili uništili ili organizirati njihovo uništavanje bez prethodnog prikupljanja.

Prikupljanje fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. iz klimatizacijske opreme u cestovnim vozilima koja su izvan područja primjene Direktive 2006/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 41 obavljaju fizičke osobe s odgovarajućim kvalifikacijama.

Samo se za fizičke osobe koje imaju barem potvrdu o osposobljavanju u skladu s člankom 10. stavkom 2. smatra da imaju odgovarajuće kvalifikacije za prikupljanje fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. iz klimatizacijske opreme u motornim vozilima koja su obuhvaćena područjem primjene Direktive 2006/40/EZ.

7.Fluorirani staklenički plinovi navedeni u Prilogu I. odjeljku 1. i proizvodi koji sadržavaju takve plinove uništavaju se samo primjenom tehnologija koje su odobrile stranke Montrealskog protokola iz 1987. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj („Protokol”) ili tehnologija koje još nisu odobrene, ali imaju istovjetan utjecaj na okoliš i usklađene su sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom o otpadu i s dodatnim zahtjevima na temelju tog zakonodavstva.

Ostali fluorirani staklenički plinovi za čije uništavanje nema odobrenih tehnologija uništavaju se samo primjenom tehnologije koja je najprihvatljivija za okoliš, ne iziskuje prekomjerne troškove, usklađena je sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom o otpadu i za koju su ispunjeni dodatni zahtjevi na temelju tog zakonodavstva.

8.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem popisa proizvoda i opreme za koje se prikupljanje fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. ili uništavanje proizvoda i opreme koji sadržavaju takve plinove bez prethodnog prikupljanja tih plinova smatra tehnički i ekonomski izvedivim, u kojem prema potrebi navodi tehnologije koje se pritom trebaju primijeniti.

9.Države članice dužne su poticati prikupljanje, obnovu, oporabu i uništavanje fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. 

Članak 9.

Sustavi odgovornosti proizvođača

Ne dovodeći u pitanje postojeće zakonodavstvo Unije, države članice dužne su poticati razvoj sustava odgovornosti proizvođača za prikupljanje fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u prilozima I. i II. i njihovo obnavljanje, oporabu ili uništavanje.

Države članice obavješćuju Komisiju o poduzetim djelovanjima.

Članak 10.

Certifikacija i osposobljavanje

1.Države članice dužne su na osnovi minimalnih zahtjeva iz stavka 5. uspostaviti ili prilagoditi programe certifikacije, uključujući procese evaluacije, te osigurati da osposobljavanje o praktičnim vještinama i teorijskom znanju bude dostupno fizičkim osobama koje obavljaju sljedeće zadaće povezane s fluoriranim stakleničkim plinovima navedenima u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. i drugim relevantnim zamjenskim rješenjima za fluorirane stakleničke plinove:

(a)ugradnju, servisiranje, održavanje, popravak ili stavljanje izvan pogona opreme navedene u članku 5. stavku 2. točkama od (a) do (g);

(b)provjere propuštanja na opremi iz članka 5. stavka 2. točaka od (a) do (f), kako je propisano u članku 5. stavku 1.;

(c)prikupljanje kako je propisano u članku 8. stavku 1.

2.Države članice dužne su u skladu sa stavkom 5. osigurati dostupnost programa osposobljavanja fizičkim osobama koje prikupljaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. iz klimatizacijske opreme u motornim vozilima obuhvaćenima područjem primjene Direktive 2006/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 42 .

3.Programi certifikacije i osposobljavanja iz stavaka 1. i 2. moraju obuhvaćati sljedeće:

(a)primjenjive propise i tehničke norme;

(b)sprečavanje emisija;

(c)prikupljanje fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1.;

(d)sigurno rukovanje opremom čije su vrsta i veličina obuhvaćene certifikatom; i

(e)aspekte energetske učinkovitosti.

4.Certifikati na temelju programa certifikacije iz stavka 1. podliježu uvjetu da je podnositelj zahtjeva uspješno završio proces evaluacije uspostavljen u skladu sa stavcima 1., 3. i 5.

5.Komisija provedbenim aktima utvrđuje minimalne zahtjeve za programe certifikacije i potvrde o osposobljavanju. Tim se minimalnim zahtjevima za svaku vrstu opreme iz stavaka 1. i 2. moraju utvrditi potrebne praktične vještine i teorijsko znanje, prema potrebi razlučujući različite aktivnosti koje treba obuhvatiti, modaliteti certifikacije ili izdavanja potvrda, kao i uvjeti za uzajamno priznavanje certifikata i potvrda o osposobljavanju. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

6.Države članice dužne su na temelju minimalnih zahtjeva iz stavka 5. uspostaviti ili prilagoditi programe certifikacije za poduzeća koja za druge strane obavljaju ugradnju, servisiranje, održavanje, popravak ili stavljanje izvan pogona opreme navedene u članku 5. stavku 2. točkama od (a) do (f) koja sadržava fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. i druga relevantna zamjenska rješenja za fluorirane stakleničke plinove.

7.Postojeći certifikati i potvrde o osposobljavanju izdani u skladu s Uredbom (EU) br. 517/2014 i dalje ostaju valjani u skladu s uvjetima na temelju kojih su prvotno izdani.

8.Države članice do 1. siječnja [Ured za publikacije: unijeti datum = godina dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe] obavješćuju Komisiju o programima certifikacije i osposobljavanja.

Države članice dužne su priznavati certifikate i potvrde o osposobljavanju izdane u drugoj državi članici u skladu s ovim člankom. Države članice ne smiju ograničavati slobodu pružanja usluga ni slobodu poslovnog nastana na temelju toga što je certifikat izdan u drugoj državi članici.

9.Komisija može provedbenim aktima odrediti format obavijesti iz stavka 8. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

10.Svako poduzeće koje zadaću iz stavka 1. dodijeli drugom poduzeću dužno je poduzeti razumne mjere kako bi utvrdilo da to poduzeće ima potrebne certifikate za tražene zadaće iz stavka 1.

11.Ako obveze iz ovog članka koje se odnose na pružanje certifikacije i osposobljavanja državama članicama nameću nerazmjerna opterećenja zbog malog broja stanovnika, a time i manjka potražnje za takvim osposobljavanjem i certifikacijom, usklađenost se može postići priznavanjem certifikata izdanih u drugim državama članicama.

Države članice koje primjenjuju ovaj stavak o tome su dužne obavijestiti Komisiju, koja obavješćuje druge države članice.

12.Ovim se člankom ne sprečava države članice da uspostave dodatne programe certifikacije i osposobljavanja za opremu koja nije navedena u stavku 1.

POGLAVLJE III.

OGRANIČENJA I KONTROLA UPORABE

Članak 11.

Ograničenja stavljanja na tržište i prodaje

1.Stavljanje na tržište proizvoda i opreme navedenih u Prilogu IV., uključujući njihove dijelove i ne uključujući vojnu opremu, zabranjuje se od datuma utvrđenog u tom prilogu, pri čemu se prema potrebi pravi razlika s obzirom na vrstu ili potencijal globalnog zagrijavanja plinova koje sadržavaju.

Proizvodi i oprema koji se nezakonito stave na tržište nakon datuma navedenog u prvom podstavku ne smiju se naknadno upotrebljavati ni isporučivati, stavljati na raspolaganje drugim osobama u Uniji uz naknadu ili besplatno ni izvoziti. Takvi proizvodi i oprema mogu se samo skladištiti ili prevoziti u svrhu naknadnog zbrinjavanja ili prikupljanja plina prije zbrinjavanja u skladu s člankom 8.

Dvije godine nakon pojedinačnih datuma navedenih u Prilogu IV. kasnija isporuka ili stavljanje na raspolaganje drugoj strani u Uniji, uz naknadu ili besplatno, proizvoda ili opreme zakonito stavljenih na tržište prije datuma navedenog u prvom podstavku dopušteni su samo ako se pruži dokaz da su proizvodi ili oprema zakonito stavljeni na tržište prije tog datuma.

2.Zabrana navedena u stavku 1. prvom podstavku ne primjenjuje se na opremu za koju je u zahtjevima za ekološki dizajn donesenima na temelju Direktive 2009/125/EZ utvrđeno da bi zbog veće energetske učinkovitosti tijekom rada njezine emisije ekvivalenta CO2 tijekom životnog ciklusa bile niže od emisija iz ekvivalentne opreme koja ispunjava odgovarajuće zahtjeve za ekološki dizajn.

3.Uz zabranu stavljanja na tržište iz Priloga IV. točke 1. zabranjuju se i uvoz, stavljanje na tržište, svaka kasnija isporuka ili stavljanje na raspolaganje drugim osobama u Uniji uz naknadu ili besplatno, uporaba ili izvoz praznih, punih ili djelomično punih spremnika za jednokratnu uporabu za fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. Takvi se spremnici mogu skladištiti ili prevoziti samo u svrhu naknadnog zbrinjavanja. Ta se zabrana ne primjenjuje na spremnike za laboratorijsku ili analitičku primjenu.

Stavak se primjenjuje na:

(a)spremnike koje nije moguće ponovno napuniti ako ih se ne prilagodi za tu svrhu (za jednokratnu uporabu); i

(b) spremnike koje bi bilo moguće ponovno napuniti, ali su uvezeni ili stavljeni na tržište, a da nije predviđeno njihovo vraćanje radi ponovnog punjenja.

4.Na obrazloženi zahtjev nadležnog tijela države članice i uzimajući u obzir ciljeve ove Uredbe, kako bi se omogućilo stavljanje na tržište proizvoda i opreme navedenih u Prilogu IV., uključujući njihove dijelove, koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili čije funkcioniranje o njima ovisi, Komisija iznimno može provedbenim aktima odobriti izuzeće u trajanju od najviše četiri godine ako se dokaže:

(a)da za određeni proizvod odnosno opremu ili za određenu kategoriju proizvoda ili opreme zamjenska rješenja nisu dostupna ili se ne mogu upotrijebiti zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga; ili

(b)da bi uporaba tehnički izvedivih i sigurnih zamjenskih rješenja iziskivala nerazmjerno visoke troškove.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

5.Samo poduzeća koja posjeduju certifikat koji se zahtijeva na temelju članka 10. stavka 1. točke (a) ili potvrdu o osposobljavanju koja se zahtijeva na temelju članka 10. stavka 2. odnosno poduzeća koja zapošljavaju osobe koje posjeduju takav certifikat ili potvrdu o osposobljavanju smiju kupovati fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. ili Prilogu II. odjeljku 1. za potrebe ugradnje, servisiranja, održavanja ili popravka opreme iz članka 5. stavka 2. točaka (a) do (g) i članka 10. stavka 2. koja sadržava te plinove ili čije funkcioniranje o njima ovisi.

Ovim se stavkom ne sprečava necertificirana poduzeća koja ne obavljaju takve aktivnosti da skupljaju, prevoze niti dostavljaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1.

6.Oprema koja nije hermetički zatvorena, a napunjena je fluoriranim stakleničkim plinovima navedenima u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. smije se prodavati krajnjem korisniku samo ako postoji dokaz da će ugradnju obaviti poduzeće certificirano u skladu s člankom 10.

Članak 12.

Označivanje i podaci o proizvodima i opremi

1.Sljedeći proizvodi i oprema koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima navedenima u prilozima I. i II. smiju se staviti na tržište samo ako su označeni kao:

(a)rashladna oprema;

(b)klimatizacijska oprema;

(c)dizalice topline;

(d)protupožarna oprema;

(e)električni rasklopni uređaji;

(f)raspršivači aerosola koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove, uključujući dozirne inhalatore;

(g)svi spremnici za fluorirane stakleničke plinove;

(h)otapala na bazi fluoriranih stakleničkih plinova;

(i)organski Rankineovi ciklusi.

2.Proizvodi ili oprema koji podliježu izuzeću iz članka 11. stavka 4. označavaju se na odgovarajući način s naznakom da se ti proizvodi ili oprema mogu upotrebljavati samo u svrhu za koju je odobreno izuzeće na temelju tog članka.

3.Na oznaci koja se zahtijeva u skladu sa stavkom 1. navode se sljedeći podaci:

(a)naznaka da proizvod ili oprema sadržava fluorirane stakleničke plinove ili da njihovo funkcioniranje o njima ovisi;

(b)prihvaćena industrijska oznaka za predmetne fluorirane stakleničke plinove ili, ako takva oznaka nije dostupna, kemijski naziv;

(c)od 1. siječnja 2017., količina izražena masom i ekvivalentom CO2 fluoriranih stakleničkih plinova koji se nalaze u proizvodu ili opremi, odnosno količina fluoriranih stakleničkih plinova za koju je oprema osmišljena te potencijal globalnog zagrijavanja tih plinova.

Na oznaci se prema potrebi navode sljedeći podaci:

(a)naznaka da se fluorirani staklenički plinovi nalaze u hermetički zatvorenoj opremi;

(b)naznaka da ispitana razina propusnosti električnih rasklopnih uređaja iznosi manje od 0,1 % godišnje, kako je utvrđeno u tehničkoj specifikaciji proizvođača.

4.Oznaka koja se zahtijeva u skladu sa stavkom 1. mora biti čitka i neizbrisiva, a postavlja se:

(a)uz servisne otvore za punjenje ili prikupljanje fluoriranog stakleničkog plina; ili

(b)na onom dijelu proizvoda ili opreme koji sadržava fluorirani staklenički plin.

Oznaka mora biti na službenim jezicima države članice u kojoj se roba stavlja na tržište.

5.Pjene i unaprijed pomiješani polioli koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u prilozima I. i II. ne smiju se staviti na tržište ako fluorirani staklenički plinovi nisu identificirani prihvaćenom industrijskom oznakom ili, ako takva oznaka nije dostupna, kemijskim nazivom. Na oznaci se mora jasno naznačiti da pjena ili unaprijed pomiješani poliol sadržava fluorirane stakleničke plinove. U slučaju pjenastih ploča taj podatak mora biti jasno i neizbrisivo naveden na pločama.

6.Oporabljeni ili obnovljeni fluorirani staklenički plinovi moraju imati oznaku kojom se naznačuje da je tvar oporabljena ili obnovljena i na kojoj se navode serijski broj te ime i adresa postrojenja za oporabu ili obnavljanje u Uniji.

7.Fluorirani staklenički plinovi navedeni u Prilogu I. i stavljeni na tržište radi uništavanja moraju imati oznaku kojom se naznačuje da se sadržaj spremnika može samo uništiti.

8.Fluorirani staklenički plinovi navedeni u Prilogu I. koji su namijenjeni izravnom izvozu moraju imati oznaku kojom se naznačuje da se sadržaj spremnika može samo izravno izvoziti.

9.Fluorirani staklenički plinovi navedeni u Prilogu I. koji su stavljeni na tržište za uporabu u vojnoj opremi moraju imati oznaku kojom se naznačuje da se sadržaj spremnika može upotrijebiti samo u tu svrhu.

10.Fluorirani staklenički plinovi navedeni u prilozima I. i II. koji su stavljeni na tržište radi proizvodnje poluvodičkog materijala ili čišćenja komora za kemijsku depoziciju iz parne faze u sektoru proizvodnje poluvodiča moraju imati oznaku kojom se naznačuje da se sadržaj spremnika može upotrijebiti samo u tu svrhu.

11.Fluorirani staklenički plinovi navedeni u prilozima I. i II. koji su stavljeni na tržište za uporabu kao sirovine moraju imati oznaku kojom se naznačuje da se sadržaj spremnika može upotrijebiti samo kao sirovina.

12.Fluorirani staklenički plinovi navedeni u prilozima I. i II. koji su stavljeni na tržište radi proizvodnje dozirnih inhalatora za primjenu farmaceutskih sastojaka moraju imati oznaku kojom se naznačuje da se sadržaj spremnika može upotrijebiti samo u tu svrhu.

13.U slučaju fluorougljikovodika oznaka iz stavaka od 7. do 11. mora uključivati naznaku „izuzeto od kvote na temelju Uredbe (EU) br. .../... [Ured za publikacije: dodati upućivanje na ovu Uredbu]”.

Ako ne postoje zahtjevi za označivanje iz prvog podstavka i stavaka od 7. do 11., fluorougljikovodici podliježu zahtjevima za kvote na temelju članka 16. stavka 1.

14.U slučajevima navedenima u Prilogu IV. točkama 3. i 8., točki 18. podtočkama (b) i (c) te točkama 19. i 20., proizvod mora imati oznaku kojom se naznačuje da se može upotrebljavati samo kad to zahtijevaju sigurnosne norme, koje je potrebno navesti. U slučajevima navedenima u Prilogu IV. točkama 20. i 22. proizvod mora imati oznaku kojom se naznačuje da se može upotrebljavati samo kad to nalaže medicinska svrha, koju je potrebno navesti.

15.Podaci iz stavaka 3. i 5. moraju biti navedeni u priručnicima za uporabu predmetnih proizvoda i opreme.

U slučaju proizvoda i opreme koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove iz priloga I. i II. s potencijalom globalnog zagrijavanja od 150 ili više, ti se podaci moraju navoditi i u opisima koji se upotrebljavaju za oglašavanje.

16.Komisija može provedbenim aktima odrediti format oznaka iz stavka 1. i stavaka od 4. do 14. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

17.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. o izmjeni zahtjeva za označivanje utvrđenih u stavcima od 4. do 14. ako je to potrebno s obzirom na komercijalni ili tehnološki razvoj.

Članak 13.

Kontrola uporabe

1.Zabranjuje se uporaba sumporova heksafluorida u tlačnom lijevu magnezija i pri obnavljanju legura tlačnog lijeva magnezija.

2.Zabranjuje se uporaba sumporova heksafluorida za punjenje guma za vozila.

3.Od 1. siječnja 2024. zabranjuje se uporaba fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. s potencijalom globalnog zagrijavanja od 2 500 ili više za servisiranje ili održavanje rashladne opreme.

Ovaj se stavak ne primjenjuje na vojnu opremu ni opremu namijenjenu za hlađenje proizvoda na temperaturama nižima od –50 °C.

Zabrana iz prvog podstavka do 1. siječnja 2030. ne primjenjuje se na sljedeće kategorije fluoriranih stakleničkih plinova:

(a)oporabljene fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. s potencijalom globalnog zagrijavanja od 2 500 ili više koji se upotrebljavaju za održavanje ili servisiranje postojeće rashladne opreme, pod uvjetom da su označeni u skladu s člankom 12. stavkom 6.;

(b)obnovljene fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. s potencijalom globalnog zagrijavanja od 2 500 ili više koji se upotrebljavaju za održavanje ili servisiranje postojeće rashladne opreme pod uvjetom da su prikupljeni iz takve opreme. Takve obnovljene plinove može upotrebljavati samo poduzeće koje ih je prikupilo u okviru održavanja ili servisiranja, odnosno poduzeće za koje je prikupljanje provedeno u okviru održavanja ili servisiranja.

Zabrana iz prvog podstavka ne primjenjuje se na rashladnu opremu za koju je odobreno izuzeće u skladu s člankom 11. stavkom 4.

4.Uporaba desflurana kao inhalacijskog anestetika zabranjuje se od 1. siječnja 2026., osim kad je takva uporaba prijeko potrebna te zbog medicinskih razloga nije moguće upotrijebiti nijedan drugi anestetik. Korisnik je nadležnom tijelu države članice i Komisiji dužan na zahtjev predočiti dokaz medicinske opravdanosti.

POGLAVLJE IV.

PLAN PROIZVODNJE I SMANJENJE KOLIČINE FLUOROUGLJIKOVODIKA KOJA SE STAVLJA NA TRŽIŠTE

Članak 14.

Proizvodnja fluorougljikovodika

1.Proizvodnja fluorougljikovodika dopuštena je u onoj mjeri u kojoj je Komisija proizvođačima dodijelila prava proizvodnje kako je utvrđeno u ovom članku.

2.Komisija na temelju podataka primljenih u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 provedbenim aktima dodjeljuje prava proizvodnje na temelju Priloga V. proizvođačima koji su 2022. proizvodili fluorougljikovodike. Takvi se provedbeni akti donose u skladu s člankom 34. stavkom 2.

3.Komisija na zahtjev nadležnog tijela države članice može provedbenim aktima izmijeniti provedbene akte iz stavka 2. kako bi dodijelila dodatna prava proizvodnje proizvođačima iz stavka 2. ili bilo kojem drugom poduzeću s poslovnim nastanom u Uniji pridržavajući se proizvodnih ograničenja te države članice u okviru Protokola. Takvi se provedbeni akti donose u skladu s člankom 34. stavkom 2.

4.Tri godine nakon donošenja provedbenih akata iz stavka 2. i svake tri godine nakon toga Komisija prema potrebi preispituje i mijenja te provedbene akte uzimajući u obzir izmjene prava proizvodnje na temelju članka 15. nastale u prethodnom trogodišnjem razdoblju. Takvi se provedbeni akti donose u skladu s člankom 34. stavkom 2.

Članak 15.

Prijenos i odobrenje prava proizvodnje u svrhu industrijske racionalizacije

1.Za potrebe industrijske racionalizacije u državi članici proizvođači mogu u cijelosti ili dijelom prenijeti svoja prava proizvodnje bilo kojem drugom poduzeću u toj državi članici sve dok se pridržavaju proizvodnih ograničenja stranaka u okviru Protokola. Prijenose odobravaju Komisija i relevantna nadležna tijela i oni se izvršavaju na portalu F-gas.

2.Za potrebe industrijske racionalizacije između država članica Komisija može u dogovoru s nadležnim tijelom države članice u kojoj se nalazi relevantna proizvodnja proizvođača i s nadležnim tijelom države članice u kojoj je dostupan višak prava proizvodnje na portalu F-gas tom proizvođaču odobriti da prekorači svoju proizvodnju iz članka 14. stavka 2. za određeni iznos, uzimajući u obzir uvjete navedene u Protokolu.

3.Komisija može u dogovoru s nadležnim tijelom države članice u kojoj se nalazi relevantna proizvodnja proizvođača i s nadležnim tijelom treće zemlje koja je stranka Protokola odobriti proizvođaču da na temelju Protokola i nacionalnog zakonodavstva tog proizvođača kombinira izračunane razine proizvodnje iz članka 14. stavka 2. s izračunanim razinama proizvodnje dopuštenima proizvođaču u trećoj zemlji koja je stranka Protokola za potrebe industrijske racionalizacije s trećom zemljom koja je stranka Protokola pod uvjetom da kombinirane izračunane razine proizvodnje dvaju proizvođača ne dovode do prekoračenja prava proizvodnje u okviru Montrealskog protokola i da se poštuje relevantno nacionalno zakonodavstvo.

Članak 16.

Smanjenje količine fluorougljikovodika stavljene na tržište

1.Stavljanje fluorougljikovodika na tržište dozvoljeno je samo u mjeri u kojoj je Komisija proizvođačima i uvoznicima dodijelila kvote utvrđene u članku 17.

Proizvođači i uvoznici dužni su osigurati da količine fluorougljikovodika koje stavljaju na tržište ne premašuju kvotu koja je svakome od njih na raspolaganju u trenutku stavljanja na tržište.

2.Stavak 1. ne primjenjuje se na fluorougljikovodike:

(a)uvezene u Uniju radi uništavanja;

(b)koje proizvođač upotrebljava kao sirovine ili koje proizvođač ili uvoznik izravno isporučuje poduzećima koja će ih upotrebljavati kao sirovine;

(c)koje proizvođač ili uvoznik izravno isporučuje poduzećima za izvoz iz Unije, a nisu sadržani u proizvodima ni opremi, ako se ti fluorougljikovodici kasnije, prije izvoza, ne stavljaju na raspolaganje nijednoj drugoj strani u Uniji;

(d)koje proizvođač ili uvoznik izravno isporučuje za uporabu u vojnoj opremi;

(e)koje proizvođač ili uvoznik izravno isporučuje poduzeću koje ih upotrebljava za proizvodnju poluvodičkog materijala ili čišćenje komora za kemijsku depoziciju iz parne faze u sektoru proizvodnje poluvodiča.

3.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. kako bi izmijenila stavak 2. i iz zahtjeva za kvote utvrđenog u stavku 1. isključila fluorougljikovodike u skladu s odlukama stranaka Protokola.

4.Na obrazloženi zahtjev nadležnog tijela države članice i uzimajući u obzir ciljeve ove Uredbe Komisija iznimno može provedbenim aktima odobriti izuzeće u trajanju od najviše četiri godine kojim se iz zahtjeva za kvote utvrđenog u stavku 1. isključuju fluorougljikovodici namijenjeni za određene primjene ili za uporabu u određenim kategorijama proizvoda ili opreme ako je u zahtjevu dokazano:

(a)da za te konkretne primjene, proizvode ili opremu nisu raspoloživa zamjenska rješenja ili se ona ne mogu upotrebljavati zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga; i

(b)da se dostatna količina fluorougljikovodika ne može osigurati bez nerazmjernih troškova.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

5.Emisije fluorougljikovodika tijekom proizvodnje smatraju se stavljenima na tržište u godini u kojoj su nastale.

6.Ovaj članak i članci 17., 20., 29. i 31. primjenjuju se i na fluorougljikovodike sadržane u unaprijed pomiješanim poliolima.

Članak 17.

Određivanje referentnih vrijednosti i dodjela kvota za stavljanje fluorougljikovodika na tržište

1.Do 31. listopada [Ured za publikacije: unijeti godinu početka primjene ove Uredbe] i svake tri godine nakon toga Komisija u skladu s Prilogom VII. određuje referentne vrijednosti za proizvođače i uvoznike za stavljanje fluorougljikovodika na tržište.

Komisija provedbenim aktom u kojem se određuju referentne vrijednosti za sve uvoznike i proizvođače određuje te referentne vrijednosti za uvoznike i proizvođače koji su uvozili odnosno proizvodili fluorougljikovodike u prethodne tri godine. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

2.Uvoznik ili proizvođač može obavijestiti Komisiju o trajnom nasljeđivanju ili stjecanju dijela njihova poslovanja koje je relevantno za ovaj članak, što za posljedicu ima promjenu u pripisivanju referentnih vrijednosti za njega ili njegova pravnog sljednika.

Komisija u tu svrhu može zatražiti relevantnu dokumentaciju. Prilagođene referentne vrijednosti moraju biti dostupne na portalu F-gas.

3.Do 1. travnja [Ured za publikacije: unijeti godinu početka primjene ove Uredbe] i svake tri godine nakon toga proizvođači i uvoznici mogu podnijeti izjavu za dobivanje kvota iz pričuve iz Priloga VIII. putem portala F-gas.

4.Do 31. prosinca [Ured za publikacije: unijeti godinu početka primjene ove Uredbe] i svake godine nakon toga Komisija na temelju Priloga VIII. svakom proizvođaču i uvozniku dodjeljuje kvote za stavljanje fluorougljikovodika na tržište Uvoznici i proizvođači obavješćuju se o kvotama putem portala F-gas.

5.Dodjela kvota podliježe plaćanju iznosa od 3 EUR za svaku tonu ekvivalenta CO2 kvote koja se dodjeljuje. Uvoznici i proizvođači obavješćuju se putem portala F-gas o ukupnom iznosu koji trebaju platiti za maksimalnu izračunanu dodjelu kvota za sljedeću kalendarsku godinu, kao i o roku za izvršenje plaćanja. Komisija može provedbenim aktima utvrditi modalitete i detaljne načine postupanja u vezi s plaćanjem predmetnog iznosa. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Uvoznici i proizvođači mogu platiti samo dio izračunane maksimalne dodjele kvota koja im se nudi. U tom se slučaju tim uvoznicima i proizvođačima dodjeljuju kvote koje odgovaraju plaćanju izvršenom do utvrđenog roka.

Komisija bez naknade preraspodjeljuje kvote za koje do utvrđenog roka nisu izvršena plaćanja samo onim uvoznicima i proizvođačima koji su platili ukupan iznos izračunane maksimalne dodjele kvota iz prvog podstavka i koji su podnijeli izjavu iz stavka 3. Raspodjela se provodi na temelju udjela svakog uvoznika ili proizvođača u zbroju svih maksimalnih izračunanih kvota ponuđenih tim uvoznicima i proizvođačima, koje su oni u cijelosti platili.

Komisija je ovlaštena ne dodijeliti u cijelosti maksimalnu količinu iz Priloga VII. ili dodijeliti dodatne kvote kao nepredvidivi izdatak za probleme u provedbi tijekom razdoblja dodjele.

6.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. kako bi izmijenila stavak 5. u pogledu iznosa koje treba platiti za dodjelu kvota i mehanizma dodjele preostalih kvota kad je to potrebno da bi se spriječili veliki poremećaji na tržištu fluorougljikovodika ili kad mehanizam ne služi svojoj svrsi te ima neželjene ili nenamjeravane učinke.

7.Prihodi dobiveni od iznosa plaćenih za dodjelu kvota čine vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. Ti prihodi namijenjeni su za program LIFE i naslov 7. višegodišnjeg financijskog okvira (Europska javna uprava) kako bi se pokrili troškovi vanjskog osoblja koje radi na upravljanju dodjelom kvota, informatičkih usluga i sustava za izdavanje dozvola za potrebe provedbe ove Uredbe te kako bi se osigurala usklađenost s Protokolom. Svaki prihod koji preostane nakon pokrivanja tih troškova unosi se u opći proračun Unije.

Članak 18.

Uvjeti za registraciju i dobivanje dodjela kvota

1.Kvote se dodjeljuju samo proizvođačima ili uvoznicima koji imaju poslovni nastan u Uniji ili koji su ovlastili jedinog predstavnika s poslovnim nastanom u Uniji, koji preuzima potpunu odgovornost za usklađivanje s ovom Uredbom. Jedini predstavnik može biti ista osoba koja je ovlaštena u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 43 . 

2.Samo uvoznici i proizvođači koji imaju iskustva u aktivnostima trgovine kemikalijama tijekom tri uzastopne godine koje prethode razdoblju dodjele kvota smiju podnijeti izjavu iz članka 17. stavka 3., odnosno na temelju toga dobiti dodjelu kvote u skladu s člankom 17. stavkom 4. Uvoznici i proizvođači Komisiji na zahtjev dostavljaju dokaze kojima to potvrđuju.

3.Za potrebe registracije na portalu F-gas uvoznici i proizvođači navode fizičku adresu na kojoj se poduzeće nalazi i odakle posluje. Na istoj fizičkoj adresi moguće je registrirati samo jedno poduzeće.

Za potrebe podnošenja izjave o kvotama u skladu s člankom 17. stavkom 3. i dobivanja dodjele kvote u skladu s člankom 17. stavkom 4., kao i za potrebe utvrđivanja referentnih vrijednosti u skladu s člankom 17. stavkom 1., sva poduzeća koja imaju istog stvarnog vlasnika smatraju se jednim poduzećem. Samo to jedno poduzeće, koje je prvo upisano u registar osim ako stvarni vlasnik drukčije odredi, ima pravo na referentnu vrijednost u skladu s člankom 17. stavkom 1. i dodjelu kvota u skladu s člankom 17. stavkom 4.

Članak 19.

Prethodno punjenje opreme fluorougljikovodicima

1.Rashladna i klimatizacijska oprema te oprema za dizalice topline punjena fluorougljikovodicima stavlja se na tržište samo ako su fluorougljikovodici kojima je punjena uključeni u sustav kvota iz ovog poglavlja.

2.Pri stavljanju prethodno napunjene opreme na tržište kako je navedeno u stavku 1. proizvođači i uvoznici opreme moraju osigurati da usklađenost sa stavkom 1. bude u potpunosti dokumentirana i s tim u vezi sastavljaju izjavu o sukladnosti.

Sastavljanjem izjave o sukladnosti proizvođači i uvoznici opreme preuzimaju odgovornost za usklađenost s ovim stavkom i stavkom 1.

Proizvođači i uvoznici opreme čuvaju tu dokumentaciju i izjavu o sukladnosti barem pet godina nakon stavljanja te opreme na tržište te ih na zahtjev stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima država članica i Komisiji.

3.Ako fluorougljikovodici sadržani u opremi iz stavka 1. nisu stavljeni na tržište prije punjenja opreme, uvoznici te opreme osiguravaju da do 30. travnja [Ured za publikacije: unijeti godinu početka primjene ove Uredbe] i svake godine nakon toga točnost te dokumentacije i izjave o sukladnosti te istinitost izvješća na temelju članka 26. za prethodnu kalendarsku godinu uz razumnu razinu jamstva potvrdi neovisni revizor registriran na portalu F-gas.

Neovisni revizor mora biti:

(a)akreditiran u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 44 ; ili

(b)akreditiran za verifikaciju financijskih izvještaja u skladu sa zakonodavstvom predmetne države članice.

4.Komisija provedbenim aktima određuje detaljne načine postupanja koji se odnose na izjavu o sukladnosti iz stavka 2., verifikaciju neovisnog revizora i akreditaciju verifikatora. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

5.Uvoznici opreme iz stavka 1. koji nemaju poslovni nastan u Uniji moraju ovlastiti jedinog predstavnika s poslovnim nastanom u Uniji, koji preuzima potpunu odgovornost za usklađivanje s ovom Uredbom. Jedini predstavnik može biti isti onaj koji je ovlašten na temelju članka 8. Uredbe (EZ) br. 1907/2006.

6.Ovaj članak ne primjenjuje se na poduzeća koja su na tržište godišnje stavljala manje od 100 tona ekvivalenta CO2 fluorougljikovodika sadržanih u opremi iz stavka 1.

Članak 20.

Portal F-gas

1.Komisija je dužna uspostaviti elektronički sustav za upravljanje sustavom kvota, izdavanje dozvola za uvoz i izvoz te izvješćivanje („portal F-gas”) i osiguravati njegov rad.

2.Komisija je dužna osigurati međupovezanost portala F-gas i okruženja jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu putem sustava razmjene potvrda u okviru jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu uspostavljenog Uredbom (EU) br. .../... [unijeti potpuno upućivanje nakon donošenja te uredbe].

3.Države članice dužne su osigurati međupovezanost nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu i sustava razmjene potvrda u okviru jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu za potrebe razmjene informacija s portalom F-gas.

4.Poduzeća moraju biti valjano registrirana na portalu F-gas prije uvoza ili izvoza fluoriranih stakleničkih plinova te proizvoda i opreme koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili čije funkcioniranje o njima ovisi, osim u slučajevima privremenog skladištenja te za potrebe sljedećih aktivnosti:

(a)podnošenja izjave u skladu s člankom 17. stavkom 3.;

(b)dobivanja dodjele kvote za stavljanje fluorougljikovodika na tržište u skladu s člankom 17. stavkom 4., izvršenja ili primanja prijenosa kvota u skladu s člankom 21. stavkom 1., izvršenja ili primanja odobrenja za uporabu kvota u skladu s člankom 21. stavkom 2. ili delegiranja tog odobrenja za uporabu kvota u skladu s člankom 21. stavkom 3.;

(c)isporučivanja ili primanja fluorougljikovodika za potrebe navedene u članku 16. stavku 2. točkama od (a) do (e);

(d)obavljanja aktivnosti za koje je potrebno izvješćivanje u skladu s člankom 26.;

(e)dobivanja prava proizvodnje u skladu s člankom 14. te izvršenja ili primanja prijenosa i odobrenja prava proizvodnje iz članka 15.;

(f)verifikacije izvješća iz članka 19. stavka 3. i članka 26. stavka 8.

Registracija vrijedi tek nakon što je Komisija potvrdi i dok je Komisija ne obustavi ili opozove, odnosno dok je poduzeće ne povuče.

5.Valjana registracija na portalu F-gas u trenutku uvoza ili izvoza čini dozvolu potrebnu u skladu s člankom 22.

6.Komisija u mjeri u kojoj je to potrebno provedbenim aktima osigurava neometano funkcioniranje portala F-gas. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

7.Nadležna tijela država članica, uključujući carinska tijela, moraju imati pristup portalu F-gas kako bi se omogućila provedba relevantnih zahtjeva i kontrola. Carinska tijela portalu F-gas pristupaju preko okruženja jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu. 

Komisija i nadležna tijela država članica dužna su osigurati povjerljivost podataka na portalu F-gas.

8.O svim zahtjevima uvoznika i proizvođača da sami isprave podatke navedene na portalu F-gas u pogledu prijenosa kvota iz članka 21. stavka 1., odobrenja uporaba kvota iz članka 21. stavka 2. ili delegiranja odobrenja iz članka 21. stavka 3. Komisija se uz suglasnost svih poduzeća uključenih u predmetnu transakciju obavješćuje bez nepotrebne odgode, a najkasnije do 31. ožujka godine nakon godine u kojoj su prijenos kvota odnosno odobrenje za uporabu kvota evidentirani, pri čemu ih je potrebno potkrijepiti dokazima za to da je riječ o administrativnoj pogrešci.

Neovisno o uvjetima utvrđenima u prvom podstavku zahtjevi za ispravak podataka koji negativno utječu na prava drugih uvoznika i proizvođača koji nisu uključeni u transakciju na koju se zahtjev odnosi odbijaju se.

Članak 21.

Prijenos kvota i odobrenje uporabe kvota za stavljanje na tržište fluorougljikovodika u uvezenoj opremi

1.Svaki proizvođač ili uvoznik za kojeg je referentna vrijednost utvrđena u skladu s člankom 17. stavkom 1. može na portalu F-gas prenijeti svoju dodjelu kvota na temelju članka 17. stavka 4. za ukupnu ili neku drugu količinu drugom proizvođaču odnosno uvozniku u Uniji ili drugom proizvođaču odnosno uvozniku kojeg u Uniji predstavlja jedini predstavnik iz članka 18. stavka 1.

Prenesena kvota iz prvog podstavka ne smije se ponovno prenijeti.

2.Svaki proizvođač ili uvoznik za kojeg je referentna vrijednost utvrđena u skladu s člankom 17. stavkom 1. može na portalu F-gas ovlastiti poduzeće u Uniji ili poduzeće koje u Uniji predstavlja jedini predstavnik iz članka 19. stavka 5. da njegovu kvotu u cijelosti ili djelomično upotrebljava za potrebe uvoza prethodno napunjene opreme iz članka 19.

Smatra se da odgovarajuće količine fluorougljikovodika u trenutku odobrenja na tržište stavlja proizvođač ili uvoznik koji daje odobrenje.

3.Svako poduzeće koje dobije odobrenje može delegirati to odobrenje za uporabu dobivene kvote u skladu sa stavkom 2. na portalu F-gas poduzeću za potrebe uvoza prethodno napunjene opreme iz članka 19. Delegirano odobrenje ne smije se ponovno delegirati.

4.Prijenosi kvota, odobrenja za uporabu kvota i delegiranje odobrenja na portalu F-gas valjani su samo ako ih poduzeće primatelj prihvati na portalu F-gas.

POGLAVLJE V.

TRGOVINA

Članak 22.

Uvoz i izvoz

Uvoz i izvoz fluoriranih stakleničkih plinova te proizvoda i opreme koji sadržavaju te plinove ili čije funkcioniranje o njima ovisi podliježu predočenju valjane dozvole carinskim tijelima na temelju članka 20. stavka 4., osim u slučajevima privremenog skladištenja.

Fluorirani staklenički plinovi uvezeni u Uniju smatraju se nerabljenim plinovima.

Članak 23.

Kontrola trgovine

1.Carinska tijela i tijela za nadzor tržišta izvršavaju zabrane i druga ograničenja uvoza i izvoza utvrđena ovom Uredbom.

2.Za potrebe puštanja u slobodan promet na carinskoj se deklaraciji kao uvoznik navodi poduzeće koje ima kvotu ili odobrenje za uporabu kvote kako se zahtijeva ovom Uredbom te je registrirano na portalu F-gas u skladu s člankom 20.

Za potrebe uvoza, osim za potrebe puštanja u slobodan promet, na carinskoj se deklaraciji kao deklarant navodi poduzeće registrirano na portalu F-gas u skladu s člankom 20.

Za potrebe izvoza na carinskoj se deklaraciji kao izvoznik navodi poduzeće registrirano na portalu F-gas u skladu s člankom 20.

3.U slučajevima uvoza fluoriranih stakleničkih plinova te proizvoda i opreme koji sadržavaju te plinove ili čije funkcioniranje o njima ovisi uvoznik odnosno, ako nije dostupan, deklarant naveden na carinskoj deklaraciji ili na deklaraciji o privremenom skladištenju, a u slučajevima izvoza izvoznik naveden na carinskoj deklaraciji carinskim tijelima prema potrebi na deklaraciji navode sljedeće:

(a)registracijski identifikacijski broj za portal F-gas;

(b)registracijski i identifikacijski broj gospodarskog subjekta (EORI);

(c)neto masu plinova u rasutom stanju i plinova kojima su napunjeni proizvodi i oprema;

(d)oznaku robe pod kojom je roba razvrstana;

(e)tone ekvivalenta CO2 plinova u rasutom stanju i plinova kojima su napunjeni proizvodi ili oprema te njihovi dijelovi.

4.U slučajevima puštanja u slobodan promet carinska tijela prije puštanja robe u slobodan promet osobito provjeravaju ima li uvoznik naveden u carinskoj deklaraciji kvotu ili odobrenje da upotrebljava kvotu kako se zahtijeva ovom Uredbom. Carinska tijela osiguravaju i da u slučaju uvoza uvoznik naveden na carinskoj deklaraciji ili, ako to nije moguće, deklarant, a u slučajevima izvoza izvoznik naveden na carinskoj deklaraciji bude registriran na portalu F-gas u skladu s člankom 20.

5.Carinska tijela prema potrebi dostavljaju podatke o carinjenju robe na portal F-gas putem okruženja jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu.

6.Uvoznici fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. i Prilogu II. odjeljku 1. koji se nalaze u spremnicima koje je moguće ponovno napuniti u trenutku podnošenja carinske deklaracije za puštanje u slobodan promet carinskim tijelima na raspolaganje su dužni staviti izjavu o sukladnosti koja sadržava i dokaze kojima se potvrđuje da su utvrđeni načini postupanja za povrat spremnika radi ponovnog punjenja. 

7.Uvoznici fluoriranih stakleničkih plinova carinskim tijelima u trenutku podnošenja carinske deklaracije za puštanje u slobodan promet u Uniji na raspolaganje su dužni staviti dokaze iz članka 4. stavka 5.

8.Izjava o sukladnosti i dokumentacija iz članka 19. stavka 2. stavljaju se na raspolaganje carinskim tijelima prilikom podnošenja carinske deklaracije za puštanje u slobodan promet u Uniji.

9.Carinska tijela dužna su provjeriti usklađenost s propisima o uvozu i izvozu utvrđenima ovom Uredbom pri provedbi provjera na temelju analize rizika u kontekstu okvira za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima i u skladu s člankom 46. Uredbe (EU) br. 952/2013. U analizi rizika u obzir se osobito uzimaju svi dostupni podaci o vjerojatnosti nezakonite trgovine fluoriranim stakleničkim plinovima i prethodna usklađenost predmetnog poduzeća.

10.Na temelju analize rizika, pri provedbi fizičkih carinskih provjera plinova i proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom, carinsko tijelo pri uvozu i izvozu posebno provjerava sljedeće:

(a)da predočena roba odgovara robi opisanoj u dozvoli i carinskoj deklaraciji;

(b)da predočeni proizvod ili oprema ne podliježe ograničenjima iz članka 11. stavaka 1. i 3.;

(c)da je prije puštanja u slobodan promet roba pravilno označena u skladu s člankom 12.

Uvoznik ili, ako nije dostupan, deklarant ili izvoznik dužan je tijekom provjere predočiti svoju dozvolu carinskim tijelima u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 952/2013.     

11.Carinska tijela ili tijela za nadzor tržišta dužna su poduzimati sve potrebne mjere kako bi spriječila pokušaje uvoza odnosno izvoza tvari i proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom čije unošenje na područje ili iznošenje iz njega nisu ni bili dozvoljeni.

12.Carinska tijela zapljenjuju ili oduzimaju spremnike za jednokratnu uporabu koji su zabranjeni ovom Uredbom radi zbrinjavanja u skladu s člancima 197. i 198. Uredbe (EU) br. 952/2013. Tijela za nadzor tržišta povlače ili opozivaju s tržišta takve spremnike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća 45 .

Za ostale tvari, proizvode i opremu obuhvaćene ovom Uredbom mogu se poduzimati alternativne mjere kako bi se spriječili nezakonit uvoz, daljnja isporuka ili izvoz, osobito u slučajevima fluorougljikovodika koji su stavljeni na tržište u rasutom stanju ili kojima su proizvodi i oprema napunjeni uz kršenje kvota i zahtjeva za odobrenje utvrđenih u ovoj Uredbi.

Zabranjen je ponovni izvoz plinova, proizvoda i opreme koji nisu u skladu s ovom Uredbom.

13.Carinska tijela država članica određuju ili odobravaju carinske urede ili druga mjesta te utvrđuju put do tih ureda i mjesta u skladu s člancima 135. i 267. Uredbe (EU) br. 952/2013 radi davanja fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. te proizvoda i opreme iz članka 19. na uvid carini pri njihovu ulasku na carinsko područje Unije ili izlasku iz njega. Ti carinski uredi ili mjesta moraju biti dovoljno opremljeni za provedbu odgovarajućih fizičkih provjera utemeljenih na analizi rizika i moraju biti upućeni u pitanja koja se odnose na sprečavanje nezakonitih radnji u skladu s ovom Uredbom.

Samo su određena ili odobrena mjesta i carinski uredi iz prvog podstavka ovlašteni pokrenuti ili zaključiti postupak provoza plinova, proizvoda i opreme obuhvaćenih ovom Uredbom.

Članak 24.

Mjere za praćenje nezakonite trgovine

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem dodatnih mjera uz one utvrđene ovom Uredbom za praćenje fluoriranih stakleničkih plinova te proizvoda i opreme koji sadržavaju te plinove ili čije funkcioniranje o njima ovisi koji se privremeno skladište, ili carinskog postupka koji uključuje carinsko skladištenje ili postupak slobodne zone ili provoz kroz carinsko područje Unije na temelju ocjene potencijalnih rizika od nezakonite trgovine povezanih s takvim kretanjima, uključujući metode praćenja plinova stavljenih na tržište, uzimajući u obzir koristi za okoliš i socioekonomske učinke takvih mjera.

Članak 25.

Trgovina s državama ili organizacijama za regionalnu gospodarsku integraciju i područjima koja nisu obuhvaćena Protokolom

1.Uvoz fluorougljikovodika te proizvoda i opreme koji sadržavaju fluorougljikovodike ili čije funkcioniranje o njima ovisi iz bilo koje države ili organizacije za regionalnu gospodarsku integraciju koja nije pristala da je obvezuju odredbe Protokola primjenjive na te plinove i izvoz prema tim državama ili organizacijama zabranjuje se od 1. siječnja 2028. 

2.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. radi dopune ove Uredbe uspostavom pravila koja se odnose na puštanje u slobodan promet u Uniji i izvoz proizvoda i opreme uvezenih iz i izvezenih u bilo koju državu ili organizaciju za regionalnu gospodarsku integraciju u skladu sa stavkom 1. za čiju su proizvodnju upotrijebljeni fluorougljikovodici, ali koji ne sadržavaju plinove koji se sa sigurnošću mogu identificirati kao fluorougljikovodici, kao i pravila o identifikaciji takvih proizvoda i opreme. Pri donošenju tih delegiranih akata Komisija mora voditi računa o relevantnim odlukama stranaka Protokola i, kad je riječ o pravilima o identifikaciji takvih proizvoda i opreme, periodičnim tehničkim preporukama strankama Protokola.

3.Odstupajući od stavka 1., Komisija može provedbenim aktima odobriti trgovinu fluorougljikovodicima i opremom koja sadržava fluorougljikovodike ili čije funkcioniranje o njima ovisi ili je proizvedena s pomoću jednog ili više tih plinova, s bilo kojom državom ili organizacijom za regionalnu gospodarsku integraciju iz stavka 1. ako se na zasjedanju stranaka Protokola u skladu s člankom 4. stavkom 8. Protokola utvrdi da je ta država ili organizacija za regionalnu gospodarsku integraciju u potpunosti sukladna s Protokolom i da je u skladu s člankom 7. Protokola dostavila podatke koji to potvrđuju. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2. 

4.Ovisno o odlukama donesenima u skladu sa stavkom 2., stavak 1. primjenjuje se na područja koja nisu obuhvaćena Protokolom jednako kao i na bilo koju državu ili organizaciju za regionalnu gospodarsku integraciju u skladu sa stavkom 1.

5.Ako nadležna tijela na područjima koja nisu obuhvaćena Protokolom u potpunosti poštuju Protokol i ako su u skladu s člankom 7. Protokola dostavila podatke koji to potvrđuju, Komisija može provedbenim aktima odlučiti da se na to područje ne primjenjuju neke ili sve odredbe iz stavka 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

POGLAVLJE VI.

IZVJEŠĆIVANJE I PRIKUPLJANJE PODATAKA O EMISIJAMA

Članak 26.

Izvješća poduzeća

1.Do 31. ožujka [Ured za publikacije: unijeti godinu početka primjene ove Uredbe] i svake godine nakon toga svaki proizvođač, uvoznik i izvoznik koji je u prethodnoj kalendarskoj godini proizveo, uvezao ili izvezao fluorougljikovodike ili količine koje premašuju jednu metričku tonu ili 100 tona ekvivalenta CO2 drugih fluoriranih stakleničkih plinova dužan je Komisiji dostaviti izvješće s podacima iz Priloga IX. za svaku od tih tvari za tu kalendarsku godinu. Ovaj stavak primjenjuje se i na sva poduzeća koja kvote dobivaju u skladu s člankom 21. stavkom 1.

Do 31. ožujka [Ured za publikacije: unijeti godinu početka primjene ove Uredbe] i svake godine nakon toga svaki uvoznik ili proizvođač kojem je dodijeljena kvota u skladu s člankom 17. stavkom 4. ili koji je kvote dobio u skladu s člankom 21. stavkom 1., ali u prethodnoj kalendarskoj godini nije na tržište stavio fluorougljikovodike, dužan je Komisiji dostaviti „prazno izvješće”.

2.Do 31. ožujka [Ured za publikacije: unijeti godinu početka primjene ove Uredbe] i svake godine nakon toga svako poduzeće koje je u prethodnoj kalendarskoj godini uništilo fluorougljikovodike ili količine koje premašuju jednu metričku tonu ili 100 tona ekvivalenta CO2 drugih fluoriranih stakleničkih plinova dužno je Komisiji dostaviti izvješće s podacima iz Priloga IX. za svaku od tih tvari za tu kalendarsku godinu.

3.Do 31. ožujka [Ured za publikacije: unijeti godinu početka primjene ove Uredbe] svako poduzeće koje je u prethodnoj kalendarskoj godini kao sirovinu upotrijebilo 1 000 tona ekvivalenta CO2 ili više fluoriranih stakleničkih plinova iz Priloga I. dužno je Komisiji dostaviti izvješće s podacima iz Priloga IX. za svaku od tih tvari za tu kalendarsku godinu.

4.Do 31. ožujka [Ured za publikacije: unijeti godinu početka primjene ove Uredbe] svako poduzeće koje je u prethodnoj kalendarskoj godini stavilo na tržište 100 tona ekvivalenta CO2 ili više fluorougljikovodika odnosno 500 tona ekvivalenta CO2 ili više drugih fluoriranih stakleničkih plinova sadržanih u proizvodima ili opremi dužno je Komisiji dostaviti izvješće s podacima iz Priloga IX. za svaku od tih tvari za tu kalendarsku godinu.

5.Do 31. ožujka [Ured za publikacije: unijeti godinu početka primjene ove Uredbe] i svake godine nakon toga svako poduzeće koje je primilo fluorougljikovodike iz članka 16. stavka 2. u bilo kojoj količini dužno je Komisiji dostaviti izvješće s podacima iz Priloga IX. za svaku od tih tvari za tu kalendarsku godinu.

Do 31. ožujka [Ured za publikacije: unijeti godinu početka primjene ove Uredbe] i svake godine nakon toga svaki proizvođač ili uvoznik koji je na tržište stavio fluorougljikovodike radi proizvodnje dozirnih inhalatora za primjenu farmaceutskih sastojaka dužan je Komisiji dostaviti izvješće s podacima iz Priloga IX. Proizvođači tih dozirnih inhalatora dužni su Komisiji dostaviti izvješće s podacima iz Priloga IX. o primljenim fluorougljikovodicima.

6.Do 31. ožujka [Ured za publikacije: unijeti godinu početka primjene ove Uredbe] i svake godine nakon toga svako poduzeće koje je oporabilo količine koje premašuju jednu metričku tonu ili 100 tona ekvivalenta CO2 fluoriranih stakleničkih plinova dužno je Komisiji dostaviti izvješće s podacima iz Prilogu IX. za svaku od tih tvari za tu kalendarsku godinu.

7.Do 30. travnja [Ured za publikacije: unijeti godinu početka primjene ove Uredbe] svaki uvoznik opreme koji je na tržište stavio prethodno napunjenu opremu iz članka 19. koja sadržava fluorougljikovodike u količini od barem 1 000 tona ekvivalenta CO2, ako ti fluorougljikovodici nisu stavljeni na tržište prije punjenja opreme, dužan je Komisiji dostaviti izvješće o verifikaciji izdano u skladu s člankom 19. stavkom 3.

8.Do 30. travnja [Ured za publikacije: unijeti godinu početka primjene ove Uredbe] i svake godine nakon toga svako poduzeće koje u skladu sa stavkom 1. izvješćuje o stavljanju na tržište 1 000 tona ekvivalenta CO2 ili više fluorougljikovodika u prethodnoj kalendarskoj godini dužno je uz to osigurati i da istinitost njegova izvješća uz razumnu razinu jamstva potvrdi neovisni revizor. Revizor mora biti registriran na portalu F-gas i biti:

(a)akreditiran u skladu s Direktivom 2003/87/EZ; ili

(b)akreditiran za verifikaciju financijskih izvještaja u skladu sa zakonodavstvom predmetne države članice.

Transakcije iz članka 16. stavka 2. točke (c) verificiraju se neovisno o količinama o kojima je riječ.

Komisija od poduzeća može zatražiti da od neovisnog revizora ishodi potvrdu istinitosti izvješća uz razumnu razinu jamstva, neovisno o količinama o kojima je riječ, ako je to potrebno za potvrdu usklađenosti s pravilima iz ove Uredbe. 

Komisija može provedbenim aktima utvrditi pojedinosti o verifikaciji izvješćâ i akreditaciji verifikatora. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

9.Izvješćivanje i verifikacija iz ovog članka u cijelosti se provode na portalu F-gas.

Komisija može provedbenim aktima odrediti format izvješća koja se podnose na temelju ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Članak 27.

Prikupljanje podataka o emisijama

Države članice dužne su uspostaviti sustave izvješćivanja za relevantne sektore iz ove Uredbe radi dobivanja podataka o emisijama.

Države članice dužne su prema potrebi omogućiti evidentiranje informacija prikupljenih u skladu s člankom 7. u centraliziranom elektroničkom sustavu.

POGLAVLJE VII.

PROVEDBA

Članak 28.

Suradnja i razmjena informacija

1.Nadležna tijela država članica, uključujući carinska tijela, tijela za nadzor tržišta, tijela za zaštitu okoliša i druga tijela s inspekcijskim zadaćama, surađuju međusobno, s nadležnim tijelima drugih država članica, Komisijom i prema potrebi upravnim tijelima trećih zemalja kako bi osigurala usklađenost s ovom Uredbom.

Kad je potrebna suradnja s carinskim tijelima kako bi se osigurala pravilna provedba okvira za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima, nadležna tijela carini dostavljaju sve potrebne informacije u skladu s člankom 47. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 952/2013.

2.Kad carinska tijela, tijela za nadzor tržišta ili bilo koje drugo nadležno tijelo države članice otkriju kršenje ove Uredbe, to nadležno tijelo obavješćuje tijelo za zaštitu okoliša ili, ako to nije primjenjivo, bilo koje drugo tijelo odgovorno za izvršenje sankcija u skladu s člankom 31.

3.Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela mogu učinkovito pristupiti informacijama potrebnima za provedbu ove Uredbe i međusobno ih razmjenjivati. Te informacije uključuju podatke koji se odnose na carinu, podatke o vlasništvu i financijskom stanju, kršenja pravila u području zaštite okoliša te podatke evidentirane na portalu F-gas. 

Te se informacije stavljaju na raspolaganje i nadležnim tijelima drugih država članica i Komisiji kad je to potrebno radi provedbe ove Uredbe. Nadležna tijela odmah obavješćuju Komisiju o povredama članka 16. stavka 1.

4.Nadležna tijela upozoravaju nadležna tijela drugih država članica kad otkriju kršenje ove Uredbe koje može utjecati na više država članica. Nadležna tijela posebno obavješćuju nadležna tijela drugih država članica kad na tržištu otkriju relevantan proizvod koji nije u skladu s ovom Uredbom kako bi se omogućilo njegovo oduzimanje, zapljena, povlačenje ili opoziv s tržišta radi zbrinjavanja.

Sustav za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima upotrebljava se za razmjenu informacija povezanih s carinskim rizicima.

Carinska tijela razmjenjuju i sve relevantne informacije povezane s kršenjem odredbi ove Uredbe u skladu s Uredbom (EZ) br. 515/97 Europskog parlamenta i Vijeća 46 i prema potrebi upućuju zahtjev za pomoć drugim državama članicama i Komisiji.

Članak 29.

Obveza provedbe provjera

1.Nadležna tijela država članica provode provjere kako bi utvrdila ispunjavaju li poduzeća svoje obveze u skladu s ovom Uredbom.

2.Provjere se provode u skladu s pristupom koji se temelji na riziku, pri čemu se posebno uzimaju u obzir dosadašnja usklađenost poduzeća, rizik od neusklađenosti određenih proizvoda s ovom Uredbom i druge relevantne informacije dobivene od Komisije, nacionalnih carinskih tijela, tijela za nadzor tržišta, tijela za zaštitu okoliša ili od nadležnih tijela trećih zemalja.

Nadležna tijela provode provjere i kad raspolažu dokazima ili drugim relevantnim informacijama, uključujući provjere na temelju opravdane zabrinutosti trećih strana, o mogućoj neusklađenosti s ovom Uredbom.

Nadležna tijela država članica provode i provjere koje Komisija smatra potrebnima kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom.

3.Provjere iz stavaka 1. i 2. uključuju primjereno učestale terenske posjete objektima i verifikaciju relevantne dokumentacije i opreme.

Provjere se provode bez prethodne najave poduzeću, osim kad je radi osiguranja učinkovitosti provjere potrebna prethodna najava. Države članice dužne su osigurati da poduzeća nadležnim tijelima pruže svu potrebnu pomoć kako bi ta tijela mogla provesti provjere predviđene ovim člankom.

4.Nadležna tijela vode evidenciju o provjerama, posebno navodeći njihovu prirodu i rezultate, i mjerama koje su poduzete u slučaju neusklađenosti. Evidencije svih provjera čuvaju se najmanje pet godina.

5.Država članica može na zahtjev druge države članice provesti provjere poduzeća za koja se sumnja da su uključena u nezakonito kretanje plinova, proizvoda i opreme obuhvaćenih ovom Uredbom i koja posluju na državnom području te države članice. Državu članicu koja je podnijela zahtjev obavješćuje se o rezultatima provjere.

6.Komisija pri obavljanju zadaća utvrđenih ovom Uredbom može tražiti sve potrebne informacije od nadležnih tijela država članica i od poduzeća. Kad traži informacije od nekog poduzeća, Komisija istodobno šalje presliku zahtjeva nadležnom tijelu države članice na čijem se državnom području nalazi sjedište poduzeća. 

7.Komisija poduzima odgovarajuće mjere za promicanje primjerene razmjene informacija i suradnje među nadležnim tijelima država članica i između nadležnih tijela država članica i Komisije. Komisija poduzima odgovarajuće mjere za zaštitu povjerljivosti informacija pribavljenih u skladu s ovim člankom. 

Članak 30.

Prijava povreda i zaštita prijavitelja

Direktiva (EU) 2019/1937 primjenjuje se na prijave povreda ove Uredbe i zaštitu prijavitelja.

POGLAVLJE VIII.

SANKCIJE, SAVJETODAVNI FORUM, POSTUPAK ODBORA I IZVRŠAVANJE OVLASTI

Članak 31.

Sankcije

1.Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice do 1. siječnja [Ured za publikacije: unijeti godinu = godina dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama te je bez odgode obavješćuju o svim kasnijim izmjenama koje na njih utječu.

2.Ne dovodeći u pitanje obveze država članica u skladu s Direktivom 2008/99/EZ, države članice u skladu s nacionalnim pravom ovlašćuju nadležna tijela za određivanje primjerenih administrativnih kazni i poduzimanje drugih administrativnih mjera u vezi s tim kršenjima.

3.Države članice osiguravaju da su razina i vrsta sankcija primjerene i proporcionalne te da se primjenjuju uzimajući u obzir barem sljedeće kriterije:

(a)prirodu i težinu kršenja;

(b)ima li kršenje obilježje namjere ili nepažnje;

(c)je li poduzeće koje se smatra odgovornim prethodno kršilo ovu Uredbu;

(d)financijsko stanje poduzeća koje se smatra odgovornim;

(e)ekonomske koristi ili očekivane ekonomske koristi od kršenja.

4.Države članice osiguravaju da u slučaju kršenja ove Uredbe njihova nadležna tijela mogu odrediti barem sljedeće sankcije:

(a)novčane kazne;

(b)zapljenu ili oduzimanje nezakonito stečene robe ili prihoda koje je poduzeće steklo kršenjem;

(c)privremeno oduzimanje ili ukidanje odobrenja za obavljanje aktivnosti obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe.

5.U slučaju nezakonite proizvodnje, uvoza, izvoza, stavljanja na tržište ili uporabe fluoriranih stakleničkih plinova ili proizvoda i opreme koji te plinove sadržavaju ili čije funkcioniranje o njima ovisi, države članice predviđaju maksimalne administrativne novčane kazne u iznosu koji je najmanje pet puta veći od tržišne vrijednosti predmetnih plinova odnosno proizvoda i opreme. U slučaju ponovljenog kršenja u razdoblju od pet godina države članice predviđaju maksimalne administrativne novčane kazne u iznosu koji je najmanje osam puta veći od vrijednosti predmetnih plinova odnosno proizvoda i opreme.

U slučaju kršenja članka 4. stavka 1. potencijalni utjecaj na klimu ocjenjuje se tako da se pri određivanju administrativne novčane kazne uzme u obzir cijena ugljika.

6.Uz sankcije iz stavka 1. poduzećima koja su premašila svoje kvote za stavljanje fluorougljikovodika na tržište, koje su im dodijeljene u skladu s člankom 17. stavkom 4. ili prenesene u skladu s člankom 21. stavkom 1., mogu se dodijeliti samo smanjene kvote za razdoblje dodjele nakon otkrivanja viška.

Iznos smanjenja izračunava se kao 200 % iznosa za koji je kvota premašena. Ako je iznos smanjenja veći od iznosa koji se treba dodijeliti u skladu s člankom 17. stavkom 4. kao kvota za razdoblje dodjele nakon otkrivanja viška, za to razdoblje dodjele ne dodjeljuje se kvota, a kvota za sljedeća razdoblja dodjele isto se tako smanjuje dok se ne oduzme puni iznos. Smanjenja se evidentiraju na portalu F-gas.

Članak 32.

Izvršavanje ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 8., članka 12. stavka 17., članka 16. stavka 3., članka 17. stavka 6., članka 24., članka 25. stavka 2. i članka 35. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme [od datuma početka primjene Uredbe].

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku može opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. stavka 8., članka 12. stavka 17., članka 16. stavka 3., članka 17. stavka 6., članka 24., članka 25. stavka 2. i članka 35. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stavka 8., članka 12. stavka 17., članka 16. stavka 3., članka 17. stavka 6., članka 24., članka 25. stavka 2. i članka 35. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 33.

Savjetodavni forum

Komisija uspostavlja Savjetodavni forum kako bi pružila savjete i stručno znanje u vezi s provedbom ove Uredbe. Poslovnik Savjetodavnog foruma utvrđuje Komisija i on se objavljuje.

Članak 34.

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor za fluorirane stakleničke plinove. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE IX.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 35.

Preispitivanje

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. radi izmjene priloga I., II., III. i VI. u pogledu potencijala globalnog zagrijavanja navedenih plinova, ako je to potrebno s obzirom na nova izvješća o procjeni Međuvladina panela o klimatskim promjenama ili nova izvješća Tijela za znanstvene procjene (SAP) Montrealskog protokola.  

Komisija do 1. siječnja 2033. objavljuje izvješće o provedbi ove Uredbe.

Članak 36.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) br. 517/2014 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Uredbu (EU) br. 517/2014 tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga X.

Članak 37.

 Izmjena Direktive (EU) br. 2019/1937

U dijelu I. odjeljku E točki 2. Priloga Direktivi (EU) 2019/1937 dodaje se sljedeća točka:

„Uredba (EU) br. [Ured za publikacije: unijeti broj ove Uredbe] Europskog parlamenta i Vijeća o fluoriranim stakleničkim plinovima, izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 517/2014 [Ured za publikacije: unijeti upućivanje na SL koje se odnosi na ovu Uredbu]”.

Članak 38.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja [Ured za publikacije: unijeti godinu koja slijedi nakon godine stupanja na snagu ove Uredbe].

Članak 20. stavci 2. i 3. te članak 23. stavak 5. primjenjuju se od:

(a)[[1. ožujka 2023.] datum = datum početka primjene naveden u Prilogu Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okruženja jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu i izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 u dijelu koji se odnosi na fluorirane stakleničke plinove] za puštanje u slobodan promet iz članka 201. Uredbe (EU) 952/2013;

(b)[[1. ožujka 2025.] datum = datum početka primjene naveden u Prilogu Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okruženja jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu i izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 u dijelu koji se odnosi na fluorirane stakleničke plinove] za uvozne postupke osim onog iz točke (a) i izvoz.

Članak 17. stavak 5. primjenjuje se od [Ured za publikacije: unijeti godinu koja slijedi nakon godine početka primjene ove Uredbe].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu,

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednica    Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

Sadržaj

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE42

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi (preispitivanja)

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 517/2014

1.2.Predmetna područja politike 

Djelovanje u području klime

Naslov 3. Prirodni resursi i okoliš

Glava 9. – Okoliš i djelovanje u području klime

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 47  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

Opći cilj predložene uredbe EU-a o fluoriranim stakleničkim plinovima jest:

spriječiti emisije fluoriranih stakleničkih plinova i tako pridonijeti klimatskim ciljevima EU-a,

osigurati usklađenost u pogledu obveza iz Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj koje se odnose na fluorougljikovodike (HFC-i).

1.4.2.Posebni ciljevi (preispitivanja)

Posebni ciljevi preispitivanja Uredbe (EU) br. 517/2014 o fluoriranim stakleničkim plinovima (Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima):

postići dodatna smanjenja emisija fluoriranih stakleničkih plinova kako bi se u većoj mjeri pridonijelo cilju smanjenja za najmanje 55 % do 2030. i ugljičnoj neutralnosti do 2050.,

u potpunosti uskladiti pravila EU-a o fluoriranim stakleničkim plinovima s Montrealskim protokolom radi sprečavanja neusklađenosti,

olakšati pojačanu provedbu i izvršenje, funkcioniranje sustava kvota i poticati osposobljavanje povezano sa zamjenama za fluorirane stakleničke plinove,

poboljšati praćenje i izvješćivanje kako bi se otklonili postojeći nedostaci te poboljšala kvaliteta postupaka i podataka radi postizanja usklađenosti,

poboljšati jasnoću i unutarnju usklađenost radi bolje provedbe i razumijevanja pravilâ.

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

Posebni cilj preispitivanja A:

Kumulativne uštede emisija od oko 40 milijuna tona ekvivalenta CO2 do 2030. i oko 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 do 2050., uz uštede koje su već predviđene postojećom uredbom o fluoriranim stakleničkim plinovima. Predloženim promjenama ostvarit će se opća ušteda troškova kao i uštede u mnogim podsektorima gospodarstva te će se dati poticaj inovacijama i zelenim tehnologijama, a neki će sektori imati dugoročne koristi od pojačane proizvodnje, istraživanja i zapošljavanja.

Posebni cilj preispitivanja B:

Potpuna usklađenost s Montrealskim protokolom u pogledu obveza koje se odnose na fluorougljikovodike.

Posebni cilj preispitivanja C:

Smanjit će se nezakonite aktivnosti, posebno zbog preciznijih pravila o uvozu fluorougljikovodika i prelaska s besplatne na plaćenu dodjelu kvota (3 EUR po toni ekvivalenta CO2). Nekima od novih mjera umjereno će se povećati administrativno opterećenje za industriju i tijela u državama članicama. Nadalje, primjenom cijena za kvote smanjit će se korist koja za nositelje kvota proizlazi iz razlike u cijeni za fluorougljikovodike između EU-a i svjetskog tržišta. Primjenom cijena za kvote znatno će se povećati opterećenje za Komisiju, koja već ulaže znatan trud kako bi pružila usluge udomljavanja za sustav kvota, razvijala ga, održavala i njime upravljala te kako bi provodila zahtjeve za izdavanje dozvola u skladu s Montrealskim protokolom za fluorirane stakleničke plinove i za tvari koje oštećuju ozonski sloj.

Posebni cilj preispitivanja D:

Praćenje će biti sveobuhvatnije i tako omogućiti ocjenu napretka i utvrđivanje budućih prijetnji. Postat će i učinkovitije zahvaljujući usklađivanju pragova i datuma s obvezama izvješćivanja i verifikacije te digitalizaciji postupka.

Posebni cilj preispitivanja E:

Bolja usklađenost s Uredbom i sinergije s drugim politikama.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

Cilj A: usporedba razine emisija modelirane do 2030. sa stvarnim emisijama kako su prijavljene u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013.

Cilj B: izbjegavanje svake odluke Odbora za provedbu Montrealskog protokola o usklađenosti EU-a i njegovih država članica s pravilima Montrealskog protokola o fluorougljikovodicima.

Cilj C: podaci prikupljeni o funkcioniranju sustava kvota i povratne informacije predstavnika industrije i država članica, uključujući njihov dojam o razini nezakonitih aktivnosti.

Cilj D: povratne informacije dionika i država članica o postupku izvješćivanja i njihovo iskustvo u pogledu provjeravanja usklađenosti.

Cilj E: povratne informacije dionika i država članica o percepciji jasnoće i usklađenosti s drugim politikama.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

EU je 2021. povećao svoje klimatske ambicije u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi). Tim se zakonom utvrđuju obvezujući cilj općeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u usporedbi s razinama iz 1990. i cilj klimatske neutralnosti do 2050. Zakon se temelji na Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030. 48 , u kojem se naglašava da je djelovanje u području klime potrebno u svim sektorima i da svi instrumenti politike važni za dekarbonizaciju našeg gospodarstva moraju usklađeno djelovati. U tu je svrhu Komisija u Prijedlogu o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 (Uredba o raspodjeli tereta) predložila da se za države članice povećaju obvezujuće godišnje ciljne vrijednosti za emisije stakleničkih plinova od 2021. do 2030. u sektorima koji nisu obuhvaćeni postojećim sustavom EU-a za trgovanje emisijama. 49  

Fluorirani staklenički plinovi dovode do velikog zagrijavanja i njihove se emisije uračunavaju u nacionalne ciljne vrijednosti država članica za emisije stakleničkih plinova. Emisije fluoriranih stakleničkih plinova danas čine gotovo 5 % svih emisija stakleničkih plinova za koje su određene ciljne vrijednosti. Predloženom uredbom o fluoriranim stakleničkim plinovima dodatno će se poduprijeti nastojanja država članica da postignu svoje nacionalne ciljeve u pogledu emisija stakleničkih plinova na troškovno najučinkovitiji način. U predloženoj uredbi primjenjuju se isti pristupi kao u postojećoj uredbi zato što se ona općenito smatra vrlo djelotvornom. Međutim, treba iskoristiti neiskorišteni potencijal za daljnje smanjenje emisija fluoriranih stakleničkih plinova uz umjerene troškove. Potrebno je osigurati i potpunu usklađenost s Kigalijskom izmjenom Montrealskog protokola, koja je dogovorena na međunarodnoj razini nakon donošenja postojeće uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima. Naposljetku, potrebno je osigurati da se Uredba može provoditi djelotvornije i učinkovitije.

Uredba se izravno primjenjuje u svim državama članicama i njome će se zahtijevati da države članice u roku od godine dana od datuma početka njezine primjene ažuriraju programe osposobljavanja i certifikacije u skladu s revidiranim provedbenim aktima. Osim toga, države članice morat će prilagoditi svoje sankcije za kršenje Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima u roku od godine dana od datuma početka njezine primjene. Obveze nadležnih tijela, uključujući carinska i nadzorna tijela, pojašnjene su u preispitanoj uredbi kako bi se poboljšale kontrole i provedba.

Europska agencija za okoliš (EEA) mora u manjoj mjeri prilagoditi svoj alat za izvješćivanje namijenjen poduzećima koja izvješćuju o fluoriranim stakleničkim plinovima zbog izmijenjenih zahtjeva u pogledu izvješćivanja.

Komisija mora i dalje osigurati potpunu provedbu sustava za kvote i izdavanje dozvola za trgovinu za fluorougljikovodike, koji trenutačno obuhvaća oko 5 000 poduzeća. Pod pretpostavkom da će se predložena uredba početi primjenjivati od 2024., Komisija mora osigurati sljedeće:

2023. i 2024.:

stalno udomljavanje, upravljanje, održavanje portala F-gas i sustava za izdavanje dozvola za HFC-e, razvoj razmjene podataka između portala F-gas i sustava za izdavanje dozvola za HFC-e te carinskih informacijskih sustava u državama članicama u sustavu za razmjenu u okviru jedinstvenog sučelja EU-a za carinu GU-a TAXUD, koji je središnja sastavnica okruženja jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu, i razvoj odgovarajućih mjera za sigurnost podataka;

utvrđivanje veza s modulom za izvješćivanje koji udomljava EEA i prema potrebi daljnji razvoj na temelju preispitivanja, posebno kad je riječ o modulu za elektroničku verifikaciju;

pripreme za razvoj IT okruženja portala F-gas i sustava za izdavanje dozvola za HFC-e kako bi se postojećem informacijskom sustavu dodale nove funkcionalnosti u svrhu provedbe promjena predviđenih predloženom uredbom i sekundarnim zakonodavstvom, posebno postupka plaćanja za kvote i poboljšanja povezanosti s Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj;

operativne i administrativne aktivnosti povezane s pripremom promjena u dodjeli kvota i zahtjevima za registraciju, uključujući naplatu prihoda;

donošenje odgovarajućih provedbenih mjera.

2025.:

daljnji razvoj portala F-gas i sustava za izdavanje dozvola za HFC-e te početak primjene novih funkcionalnosti;

uspostava i puštanje u rad novog verifikacijskog modula;

nastavak provedbe zadaća povezanih s razmjenama podataka s okruženjem jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu i modulom EEA-a za izvješćivanje;

priprema i provedba nove predložene dodjele kvota i postupka za naplatu prihoda.

2026. i kasnije:

potpuna provedba izmijenjenog sustava kvota za HFC-e te portala F-gas i sustava za izdavanje dozvola za HFC-e;

održavanje IT okruženja portala F-gas i sustava za izdavanje dozvola za HFC-e;

dostatna i stabilna razina resursa potrebna je kako bi se postigli pravilna provedba i funkcioniranje sustava potrebnih za potpunu usklađenost s Montrealskim protokolom.

Budući da nositelji kvota ostvaruju korist od kvota koje su im dodijeljene, čini se primjerenim da se prihodi koji proizlaze iz cijene za kvote, kad postanu dostupni, upotrijebe za pokrivanje troškova provedbe sustava. Nadalje, predlaže se da se prihodi od prodaje kvota zbog zahtjeva Montrealskog protokola koji se odnose i na fluorougljikovodike i na tvari koje oštećuju ozonski sloj, potrebnih veza s okruženjem jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu i radi olakšavanja bolje provedbe upotrijebe za pokrivanje troškova povezanih s tim potrebnim aktivnostima. Predlaže se da se preostali prihodi vrate u proračun EU-a kao nenamjenski prihodi. Dok se ne ostvare prihodi od dodjele kvota, Komisija će morati snositi troškove provedbe.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

Mjere iz Uredbe odnose se na proizvode i opremu kojima se trguje na jedinstvenom tržištu EU-a. Mjere se odnose i na potrebu ispunjavanja obveza iz Montrealskog protokola na razini EU-a. Poduzimanje tih mjera na razini EU-a nije samo najdjelotvornije rješenje, već u praksi ne bi ni bilo izvedivo očuvati usklađenost s Montrealskim protokolom u okviru 27 različitih nacionalnih pravila i sustava za izdavanje dozvola za trgovinu. To je u potpunosti potvrđeno evaluacijom (Prilog 5. procjeni učinka).

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Postojeća uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima donesena je 2014. i temelji se na prvoj uredbi o fluoriranim stakleničkim plinovima iz 2006. Evaluacija postojeće uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima pokazuje da je ona većinom bila djelotvorna.

Međutim, potrebno je riješiti određena pitanja (vidjeti navedene posebne ciljeve preispitivanja). Ovim se Prijedlogom ta pitanja nastoje riješiti različitim mjerama na temelju prethodnih iskustava.

Kad je riječ o provedbi sustava za kvote i izdavanje dozvola, izazovi u pogledu izvršavanja i nezadovoljavajuća razina nezakonitog uvoza ugrožavaju okolišni integritet, konkurentnost autentičnih trgovaca i ugled EU-a. Nadalje, administrativni napori koji su Komisiji bili potrebni za provedbu postojeće uredbe uvelike su podcijenjeni iz sljedećih razloga:

broj nositelja kvota neočekivano je naglo porastao (sa 100 na oko 2 000 uvoznika fluorougljikovodika);

uvoznici opreme koja sadržava fluorougljikovodike uključeni su tijekom postupka suodlučivanja (3 000 dodatnih poduzeća);

mnoge je aktivnosti trebalo provesti zbog nezakonitog uvoza, uključujući intenzivan rad na pripremi za uspostavu veza s okruženjem jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu;

postojala je stalna potreba za jačanjem IT sigurnosti.

Komisija je dosad preraspodijelila resurse i oslanjala se na nabavu usluga s tržišta. No to dugoročno nije održivo rješenje jer je za nove mjere iz ovog Prijedloga potrebno izdvojiti još više resursa u svrhu Komisijine provedbe na razini EU-a.

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

Za prijedlog neće biti potrebna dodatna sredstva iz proračuna EU-a. Naprotiv, nakon što započne naplata kvota, sustav kvota počet će donositi godišnji prihod od njihove prodaje koji će uvelike premašiti iznose potrebne za pokrivanje svih troškova funkcioniranja, održavanja i razvoja sustava kvota za fluorougljikovodike i izdavanja dozvola za trgovinu koje se zahtijeva Montrealskim protokolom te potrebnih veza s okruženjem jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu.

Znatni prihodi koji preostanu nakon pokrivanja tih troškova IT-a i administrativnih troškova unijet će se u proračun Unije kao nenamjenski prihodi.

Maksimalni prihodi od prodaje kvota (3 EUR po toni ekvivalenta CO2) postupno će se smanjiti sa 125 milijuna EUR u 2024. na 20 milijuna EUR u 2036., vidjeti tablicu u odjeljku 3.3.

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

Predlaže se da Komisija, dok se ne ostvari prihod od prodaje kvota, preraspodjelom resursa i dalje osigurava provedbu sustava kvota za HFC-e i sustavâ za izdavanje dozvola za trgovinu HFC-ima i tvarima koje oštećuju ozonski sloj propisanih Montrealskim protokolom. Nakon ostvarenja prihoda dio zadaća važnih za provedbu financirat će se iz prodaje kvota poduzećima koja se služe sustavom ili od njega ostvaruju korist.

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

 Ograničeno trajanje

   na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

   financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzete obveze i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

 Neograničeno trajanje

✓ provedba s početnim razdobljem od 2023. do 2025.,

✓ nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 50

 Izravno upravljanje koje provodi Komisija

putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

   putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

EIB-u i Europskom investicijskom fondu

tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

tijelima javnog prava

tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

EEA je zadužena za provedbu izvješćivanja propisanog člankom 26. Prijedloga.

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

Pravila o praćenju i ocjenjivanju opisana su u člancima 26. i 34. predložene uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima.

Nadalje, Komisija će i dalje pratiti i ocjenjivati napredak u primjeni Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima, kojom se zahtijeva da poduzeća koja podliježu obvezama izvješćivanja Komisiji podnose godišnje izvješće o svojim aktivnostima u okviru određenih pragova.

EEA će nastaviti upravljati bazom poslovnih podataka putem koje poduzeća podnose svoja izvješća Komisiji i provode izvješćivanje na razini EU-a u skladu s Montrealskim protokolom.

Naposljetku, Komisija redovito provodi studije o različitim relevantnim aspektima klimatske politike EU-a.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Za provedbu ovog Prijedloga bit će potrebna preraspodjela ljudskih resursa u Komisiji (za pripremnu fazu 2023.–2025.), dok bi se nakon uspostave nove predložene dodjele kvota i postupka naplate prihoda te same naplate prihoda, kao i eventualnih drugih povezanih zadaća, resursi potrebni za pokrivanje troškova upravljanja trebali financirati iz tih prihoda.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

Poteškoće s pravodobnim ažuriranjem informacijskih sustava.

Na temelju iskustva stečenog razvijanjem postojećeg portala F-gas i sustava za izdavanje dozvola za HFC-e te njihovim upravljanjem može se očekivati da će ključan čimbenik uspješne prilagodbe biti pravodoban daljnji razvoj sustava, uključujući uspostavu sustava za naplatu prihoda.

Trebalo bi predvidjeti, u mjeri u kojoj je to moguće, eksternalizaciju naplate prihoda i povezanih zadaća kako bi se rizici sveli na najmanju moguću mjeru.

Komisija će i dalje osiguravati da se primjenjuju postupci za praćenje razvoja portala F-gas i sustava za izdavanje dozvola za HFC-e s obzirom na ciljeve koji se odnose na planiranje i troškove te za praćenje funkcioniranja portala F-gas i sustava za izdavanje dozvola za HFC-e, uključujući njihovu integraciju u okruženje jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu, s obzirom na ciljeve koji se odnose na tehnički output, troškovnu učinkovitost, sigurnost i kvalitetu usluge.

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

Ovim Prijedlogom ne uvode se nove znatne kontrole/rizici koji ne bi bili obuhvaćeni postojećim okvirom unutarnje kontrole. Nisu predviđene posebne mjere osim primjene Financijske uredbe.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

Primijenit će se strategija GU-a CLIMA koja se odnosi na sprečavanje i otkrivanje prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta

Doprinos

Broj

Dif./nedif.[1]

zemalja EFTA-e[2]

zemalja kandidatkinja[3]

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

3.

09 01 01 01

Nedif.

DA

NE

NE

NE

3.

09 02 03

Dif.

DA

NE

NE

NE

7.

20 02 06 01

Nedif.

NE

NE

NE

NE

7.

20 02 06 02

Nedif.

NE

NE

NE

NE

·Zatražene nove proračunske linije: nije primjenjivo

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Glavna uprava: CLIMA

 

2023. 

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

Odobrena sredstva za poslovanje  

09 02 03

Obveze

(1)

0,541

0,410

0,280

0,200

0,200

1,631

Plaćanja

(2)

0,541

0,410

0,280

0,200

0,200

1,631

Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

09 01 01 01

 

(3)

0,560

0,840

0,840

0,840

0,560

3,640

UKUPNA odobrena sredstva za GU CLIMA

Obveze

= 1 + 3

1,101

1,250

1,120

1,040

0,760

5,271

Plaćanja

= 2 + 3

1,101

1,250

1,120

1,040

0,760

5,271

UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

Obveze

(4)

0,541

0,410

0,280

0,200

0,200

1,631

Plaćanja

(5)

0,541

0,410

0,280

0,200

0,200

1,631

UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

(6)

0,560

0,840

0,840

0,840

0,560

3,640

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 3. višegodišnjeg financijskog okvira

Obveze

= 4 + 6

1,101

1,250

1,120

1,04

0,76

5,271

Plaćanja

= 5 + 6

1,101

1,250

1,120

1,04

0,76

5,271

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1.–6.

višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos)

Obveze

= 4 + 6

1,101

1,250

1,120

1,040

0,760

5,271

Plaćanja

= 5 + 6

1,101

1,250

1,120

1,040

0,760

5,271



Naslov višegodišnjeg financijskog

okvira

7.

„Administrativni rashodi”

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. internim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

7.

„Administrativni rashodi”

 

 

 

2023. 

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

Glavna uprava: CLIMA

 

Ljudski resursi (izglasani proračun)

0,785

1,452

1,452

0,942

0,942

5,573

Ljudski resursi (vanjsko osoblje čija se plaća isplaćuje iz namjenskih prihoda)

0,510

0,510

1,020

Ostali administrativni rashodi  

0,008

0,008

0,004

0,020

UKUPNO GU CLIMA

Odobrena sredstva

0,793

1,460

1,456

1,452

1,452

6,613

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

0,793

1,460

1,456

1,452

1,452

6,613

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

 

 2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1.–7. višegodišnjeg financijskog okvira

Obveze

1,894

2,710

2,576

2,492

2,212

11,884

Plaćanja

1,894

2,710

2,576

2,492

2,212

11,884

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje 

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

 

 

 

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

ukupno

Navesti ciljeve i rezultate

REZULTATI

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrsta[1]

Prosječni trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Oblikovanje i daljnji razvoj informacijskog sustava portala F-gas i sustava za izdavanje dozvola

QTM ili ugovori o uslugama

0,140

2

0,280

2

0,280

 

0,000

 

0,000

 

 

0,560

Razvoj portala F-gas i sustava za izdavanje dozvola za HFC-e te puštanje u rad novih funkcionalnosti, uključujući provedbu dodjele i prodaje kvota

QTM ili ugovori o uslugama

0,140

2

0,280

4

0,560

6

0,840

6

0,840

4

0,560

 

3,080

EU CSW-CERTEX/okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu 51

Memorandum o razumijevanju TAXUD

 

0,541

 

0,410

 

0,280

 

0,200

 

0,200

 

1,631

UKUPNO

4

1,101

6

1,250

6

1,120

6

1,040

4

0,760

0

5,271

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

NASLOV 7.

višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi (izglasani proračun)

0,785

1,452

1,452

0,942

0,942

5,573

Ljudski resursi (vanjsko osoblje čija se plaća isplaćuje iz namjenskih prihoda)

0,510

0,510

1,020

Ostali administrativni rashodi

0,008

0,008

0,004

0,020

Međuzbroj za NASLOV 7.

višegodišnjeg financijskog okvira

0,793

1,460

1,456

1,452

1,452

6,613

Izvan NASLOVA 7. 52

višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

Ostali administrativni

rashodi

0,560

0,840

0,840

0,840

0,560

3,640

Međuzbroj

izvan NASLOVA 7.

višegodišnjeg financijskog okvira

0,560

0,840

0,840

0,840

0,560

3,640

UKUPNO

1,353

2,300

2,296

2,292

2,012

10,253

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

   Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

20 01 02 01 (sjedište i predstavništva Komisije)

5

6

6

6

6

20 01 02 03 (delegacije)

01 01 01 01 (neizravno istraživanje)

01 01 01 11 (izravno istraživanje)

Druge proračunske linije (navesti)

Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 53

20 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)

0

6

6

20 02 01 (UO, UNS, UsO iz „namjenskih prihoda”)

6

6

20 02 03 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)

XX 01 xx yy zz   54

– u sjedištima

– u delegacijama

01 01 01 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)

01 01 01 12 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)

Druge proračunske linije (navesti)

UKUPNO

5

12

12

12

12

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Provedba strožeg postupnog smanjenja, među ostalim u pogledu proizvodnje, usklađivanje s međunarodnim obvezama te sveobuhvatnije i složenije zakonodavstvo o zabranama

Vanjsko osoblje

Pomoć pri operativnom upravljanju sustavom za kvote i izdavanje dozvola, među ostalim u pogledu određivanja cijena

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

   može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

Potrebna financijska sredstva namirit će se iz omotnice programa LIFE i/ili će se pokriti prihodima ostvarenima naplatom cijene za dodjelu kvota.

   zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

..

   zahtijeva reviziju VFO-a.

..

3.2.5.Doprinos trećih strana 

U prijedlogu/inicijativi:

   ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

   predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

   Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

   Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

   na vlastita sredstva

   na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda x    

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Proračunska linija prihoda:

Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu

Učinak prijedloga/inicijative 55

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Članak 6 2 1 1

Program za okoliš i djelovanje u području klime – namjenski prihodi

125,000

125,000

125,000

53,000

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

20 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)

09 01 01 01 – Rashodi za potporu Programu za okoliš i djelovanje u području klime (LIFE)

09 02 03 – Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

Proračun će uključivati prihode ostvarene naplatom cijene za dodjelu kvota. Predlaže se da se daljnji razvoj, funkcioniranje, održavanje i IT sigurnost sustava kvota za HFC-e, uključujući novi modul za prodaju kvota, i sustava za izdavanje dozvola za fluorirane stakleničke plinove i tvari koje oštećuju ozonski sloj koji se zahtijevaju u okviru Montrealskog protokola te potrebne poveznice s okruženjem jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu i olakšavanje bolje provedbe financiraju iz naplaćenih prihoda.

Preostali prihodi nakon pokrivanja tih troškova IT-a i administrativnih troškova bit će uneseni u proračun Unije kao nenamjenski prihodi.

Maksimalni prihodi od prodaje kvota po cijeni od 3 EUR po toni ekvivalenta CO2 navedeni su u tablici u nastavku. Stvarni prihodi bit će nešto manji jer će se (manji) dio ukupnih kvota i dalje dodjeljivati besplatno. Podjela na plaćene i besplatne kvote neće se znati unaprijed, ali se ipak očekuje da će se vrlo velik udio maksimalnog iznosa kvota dodijeliti uz plaćanje. Predlaže se da se Komisiji omogući promjena utvrđene cijene za kvotu ako to bude potrebno zbog izrazito specifičnih okolnosti.

Maksimalni procijenjeni godišnji prihodi u milijunima EUR:

2025.–2026.        125

2027.–2029.        53

2030.–2032.        27

2033.–2035.        25

2036.–2038.        20

(1)    SL L 243, 9.7.2021., str. 1.
(2)    SL L 150, 20.5.2014., str. 195.
(3)    Posebno izvješće IPCC-a. Global warming of 1.5 °C (Globalno zagrijavanje od 1,5 °C, kolovoz 2021.), https://www.ipcc.ch/sr15/
(4)    Vidjeti Prilog 5. procjeni učinka uz ovaj Prijedlog.
(5)    COM(2021) 555 final.
(6)    SL L 161, 14.6.2006., str. 12.
(7)    SL L 286, 31.10.2009., str. 1.
(8)    Direktiva 2003/87/EZ, SL L 275, 25.10.2003., str. 32.
(9)    Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).
(10)    COM(2022) 108 final.
(11)    https://echa.europa.eu/regulations/reach/legislation
(12)    Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 197, 24.7.2012., str. 38.).
(13)    Uredba (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006., str. 1.).
(14)    U skladu s člankom 2. stavkom 8. točkom (a) Protokola moguća je usklađenost u proizvodnji na razini EU-a na temelju klauzule o organizaciji za regionalnu gospodarsku integraciju, ali to trenutačno nije slučaj jer nije bilo dogovora među državama članicama.
(15)    SWD(2012) 364 final.
(16)    https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12479-Review-of-EU-rules-on-fluorinated-greenhouse-gases/public-consultation_hr
(17)    https://ec.europa.eu/clima/eu-action/fluorinated-greenhouse-gases/eu-legislation-control-f-gases_en#ecl-inpage-1474
(18)    C(2020) 6637 final, C(2020) 6635 final, C(2020) 8842 final, C(2017) 5230 final, COM(2017) 377 final, COM(2016) 749 final, COM(2016) 748 final.
(19)    https://joint-research-centre.ec.europa.eu/gem-e3/gem-e3-model_en
(20)     https://www.eea.europa.eu/publications/fluorinated-greenhouse-gases-2020
(21)    Više informacija o dozirnim inhalatorima dostupno je u popratnoj procjeni učinka.
(22)    COM(2021) 851 final.
(23)    SL C , , str. .
(24)    SL C , , str. .
(25)     SL L 282, 19.10.2016., str. 4 .
(26)    Uredba (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima (SL L 150, 20.5.2014., str. 195.).
(27)    Tematsko izvješće IPCC-a. Global warming of 1.5 °C (Globalno zagrijavanje od 1,5 °C, kolovoz 2021.).
(28)    Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).
(29)    Odluka Vijeća (EU) 2017/1541 od 17. srpnja 2017. o sklapanju, u ime Europske unije, Kigalijske izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (SL L 236, 14.9.2017., str. 1.).
(30)    Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 197, 24.7.2012., str. 38.).
(31)    Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).
(32)    Uredba (EU) br. …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okruženja jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu i izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013, SL C , , str.  [potpuno upućivanje treba unijeti nakon što se ta uredba donese].
(33)    Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.). 
(34)    Direktiva 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava (SL L 328, 6.12.2008., str. 28.).
(35)    Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije ( SL L 269, 10.10.2013., str. 1. ).
(36)    Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).
(37)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(38)    SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(39)    Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(40)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
(41)    Direktiva 2006/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o emisijama iz sustava za klimatizaciju u motornim vozilima i o izmjeni Direktive Vijeća 70/156/EEZ (SL L 161, 14.6.2006., str. 12.). 
(42)    Direktiva 2006/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o emisijama iz sustava za klimatizaciju u motornim vozilima i o izmjeni Direktive Vijeća 70/156/EEZ (SL L 161, 14.6.2006., str. 12.).
(43)    Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
(44)    Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).
(45)    Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (SL L 169, 25.6.2019., str. 1.).
(46)    Uredba Vijeća (EZ) br. 515/97 od 13. ožujka 1997. o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o suradnji potonjih s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima (SL L 82, 22.3.1997., str. 1.).
(47)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.
(48)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših građana, COM(2020) 562 final.
(49)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma, COM(2021) 555 final.
(50)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  
(51)    Od 2026. nadalje predviđeni su godišnji troškovi održavanja od 0,200 milijuna EUR radi održavanja veze sa sustavom EU CSW-CERTEX/okruženjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu.
(52)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.
(53)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.
(54)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
(55)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.
Top

Strasbourg, 5.4.2022.

COM(2022) 150 final

PRILOZI

Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o fluoriranim stakleničkim plinovima, izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 517/2014

{SEC(2022) 156 final} - {SWD(2022) 95 final} - {SWD(2022) 96 final} - {SWD(2022) 97 final}


PRILOG I.

Fluorirani staklenički plinovi iz članka 2. stavka 1. 1

Tvar

GWP ( 2 )

Dvadesetogodišnji GWP( 3 ) samo u informativne svrhe

Industrijska oznaka

Kemijski naziv (uobičajeni naziv)

Kemijska formula

Odjeljak 1.: Fluorougljikovodici (HFC-i)

HFC-23

trifluorometan (fluoroform)

CHF3

14 800

12 400

HFC-32

difluorometan

CH2F2

675

2 690

HFC-41

fluorometan (metilni fluorid)

CH3F

92

485

HFC-125

pentafluoretan

CHF2CF3

3 500

6 740

HFC-134

1,1,2,2-tetrafluoretan

CHF2CHF2

1 100

3 900

HFC-134a

1,1,1,2-tetrafluoretan

CH2FCF3

1 430

4 140

HFC-143

1,1,2-trifluoroetan

CH2FCHF2

353

1 300

HFC-143a

1,1,1-trifluoroetan

CH3CF3

4 470

7 840

HFC-152

1,2-difluoroetan

CH2FCH2F

53

77,6

HFC-152a

1,1-difluoroetan

CH3CHF2

124

591

HFC-161

fluoroetan (etilni fluorid)

CH3CH2F

12

17,4

HFC-227ea

1,1,1,2,3,3,3-heptafluoropropan

CF3CHFCF3

3 220

5 850

HFC-236cb

1,1,1,2,2,3-heksafluoropropan

CH2FCF2CF3

1 340

3 750

HFC-236ea

1,1,1,2,3,3-heksafluoropropan

CHF2CHFCF3

1 370

4 420

HFC-236fa

1,1,1,3,3,3-heksafluoropropan

CF3CH2CF3

9 810

7 450

HFC-245ca

1,1,2,2,3-pentafluoropropan

CH2FCF2CHF2

693

2 680

HFC-245fa

1,1,1,3,3-pentafluoropropan

CHF2CH2CF3

1 030

3 170

HFC-365mfc

1,1,1,3,3-pentafluorobutan

CF3CH2CF2CH3

794

2 920

HFC-43-10mee

1,1,1,2,2,3,4,5,5,5-dekafluoropentan

CF3CHFCHFCF2CF3

1 640

3 960

Tvar

GWP 100 (3)

GWP 20 (3)

Industrijska oznaka

Kemijski naziv (uobičajeni naziv)

Kemijska formula

Odjeljak 2.: Perfluorougljici (PFC-i)

PFC-14

tetrafluorometan

(perfluorometan, ugljikov tetrafluorid)

CF4

7 380

5 300

PFC-116

heksafluoroetan (perfluoroetan)

C2F6

12 400

8 940

PFC-218

oktafluoropropan

(perfluoropropan)

C3F8

9 290

6 770

PFC-3-1-10 (R-31-10)

dekafluorobutan

(perfluorobutan)

C4F10

10 000

7 300

PFC-4-1-12 (R-41-12)

dodekafluoropentan

(perfluoropentan)

C5F12

9 220

6 680

PFC-5-1-14 (R-51-14)

tetradekafluoroheksan

(perfluoroheksan)

CF3CF2CF2CF2CF2CF3

8 620

6 260

PFC-c-318

oktafluorociklobutan

(perfluorociklobutan)

c-C4F8

10 200

7 400

PFC-9-1-18 (R-91-18)

perfluorodekalin

C10F18

7 480

5 480

PFC-4-1-14

(R-41-14)

perfluoro-2-metilpentan

CF3CFCF3CF2CF2CF3

(i-C6F14)

7 370 ( 4 )

( 5*)

Odjeljak 3.: Drugi perfluorirani spojevi

sumporov heksafluorid

SF6

25 200

18 300



PRILOG II.

Druge fluorirane stakleničke tvari iz članka 2. stavka 1.( 6 )

Tvar

GWP ( 7 )

Dvadesetogodišnji GWP(2) samo u informativne svrhe

Uobičajeni naziv/industrijska oznaka

Kemijska formula

Odjeljak 1.: Nezasićeni (kloro)fluorougljikovodici

HCFC-1224yd(Z)

CF3CF=CHCl

0,06( 8 )

( 9*)

cis/trans-1,2-difluoretilen (HFC-1132)

CHF=CF2

0,005

0,017

1,1-difluoretilen (HFC-1132a)

CH2=CF2

0,052

0,189

1,1,1,2,3,4,5,5,5(ili 1,1,1,3,4,4,5,5,5)-nonafluoro-4(ili 2)-(trifluorometil)pent-2-en

CF3CF=CFCFCF3CF3

ili

CF3CF3C=CFCF2CF3

1 Fn ( 10 )

(*)

HFC-1234yf

CF3CF = CH2

0,501

1,81

HFC-1234ze

trans — CHF = CHCF3

1,37

4,94

HFC-1336mzz

CF3CH = CHCF3

17,9

64,3

HCFC-1233zd

CF3CH = CHCl

3,88

14

HCFC-1233xf

CF3CCl = CH2

1 Fn (4)

(*)

Odjeljak 2.: Fluorirane tvari koje se upotrebljavaju kao inhalacijski anestetici

HFE-347mmz1 (sevofluran) i izomeri

(CF3)2CHOCH2F

195

702

HCFE-235ca2 (enfluran) i izomeri

CHF2OCF2CHFCl

654

2 320

HCFE-235da2 (izofluran) i izomeri

CHF2OCHClCF3

539

1 930

HFE-236ea2 (desfluran) i izomeri

CHF2OCHFCF3

2 590

7 020

Odjeljak 3.: Druge fluorirane tvari

dušikov trifluorid

NF3

17 400

13 400

sulfuril fluorid

SO2F2

4 630

7 510



PRILOG III.

Drugi fluorirani staklenički plinovi iz članka 2. stavka 1. 11

Tvar

GWP ( 12 )

Dvadesetogodišnji GWP (2) samo u informativne svrhe

Uobičajeni naziv/industrijska oznaka

Kemijska formula

Odjeljak 1.: Fluorirani eteri, ketoni i alkoholi

HFE-125

CHF2OCF3

14 300

13 500

HFE-134 (HG-00)

CHF2OCHF2

6 630

12 700

HFE-143a

CH3OCF3

2 170

616

HFE-245cb2

CH3OCF2CF3

747

2 630

HFE-245fa2

CHF2OCH2CF3

3 060

878

HFE-254cb2

CH3OCF2CHF2

328

1 180

HFE-347 mcc3 (HFE-7000)

CH3OCF2CF2CF3

576

2 020

HFE-347pcf2

CHF2CF2OCH2CF3

980

3 370

HFE-356pcc3

CH3OCF2CF2CHF2

277

995

HFE-449s1 (HFE-7100)

C4F9OCH3

460

1 620

HFE-569sf2 (HFE-7200)

C4F9OC2H5

60,7

219

HFE-7300

(CF3)2CFCFOC2H5CF2CF2CF3

405

1 420

n-HFE-7100

CF3CF2CF2CF2OCH3

544

1 920

i-HFE-7100

(CF3)2CFCF2OCH3

437

1 540

i-HFE-7200

(CF3)2CFCF2OCH2CH3

34,3

124

HFE-43-10pcccl24 (Η-Galden 1040x) HG-11

CHF2OCF2OC2F4OCHF2

3 220

8 720

HFE-236cal2 (HG-10)

CHF2OCF2OCHF2

6 060

11 700

HFE-338pccl3 (HG-01)

CHF2OCF2CF2OCHF2

3 320

9 180

HFE-347mmyl

(CF3)2CFOCH3

392

1 400

2,2,3,3,3-pentafluoropropan-1-ol

CF3CF2CH2OH

34,3

123

1,1,1,3,3,3-heksafluoropropan-2-ol

(CF3)2CHOH

206

742

HFE-227ea

CF3CHFOCF3

7 520

9 800

HFE-236fa

CF3CH2OCF3

1 100

3 670

HFE-245fal

CHF2CH2OCF3

934

3 170

HFE 263fb2

CF3CH2OCH3

2,06

7,43

HFE-329 mcc2

CHF2CF2OCF2CF3

3 770

7 550

HFE-338 mcf2

CF3CH2OCF2CF3

1 040

3 460

HFE-338mmzl

(CF3)2CHOCHF2

3 040

6 500

HFE-347 mcf2

CHF2CH2OCF2CF3

963

3 270

HFE-356 mec3

CH3OCF2CHFCF3

264

949

HFE-356mm1

(CF3)2CHOCH3

8,13

29,3

HFE-356pcf2

CHF2CH2OCF2CHF2

831

2 870

HFE-356pcf3

CHF2OCH2CF2CHF2

484

1 730

HFE 365 mcf3

CF3CF2CH2OCH3

1,6

5,77

HFE-374pc2

CHF2CF2OCH2CH3

12,5

45

2,2,3,3,4,4,5,5-oktafluorociklopentan-1-ol

- (CF2)4CH (OH)-

13,6

49,1

1,1,1,3,4,4,4-heptafluoro-3-(trifluorometil)butan-2-on

CF3C(O)CF(CF3)2

0,29( 13 )

(*)

Odjeljak 2.: Drugi fluorirani spojevi

perfluoropolimetilizopropil-eter (PFPMIE)

CF3OCF(CF3)CF2OCF2OCF3

10 300

7 750

trifluorometilni sumporov pentafluorid

SF5CF3

18 500

13 900

perfluorociklopropan

c-C3F6

9 200 ( 14 )

6 850(3)

heptafluoroizobutironitril (2,3,3,3-tetrafluoro-2-(trifluorometil)-propionitril)

izo-C3F7CN

2 750

4 580

perfluorotributilamin (PFTBA, FC43)

C12F27N

8 490

6 340

perfluoro-N-metilmorfolin

C5F11NO

8 800 ( 15 )

( 16*)

perfluorotripropilamin

C9F21N

9 030

6 750



PRILOG IV.

Zabrane stavljanja na tržište iz članka 11. stavka 1.

Proizvodi i oprema

GWP mješavina koje sadržavaju fluorirane stakleničke plinove prema potrebi se izračunava u skladu s Prilogom VI., kako je predviđeno člankom 3. točkom 1.

Datum zabrane

(1)Spremnici za jednokratnu uporabu za fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I., prazne, djelomično napunjene ili potpuno napunjene, koji se upotrebljavaju za servisiranje, održavanje ili punjenje rashladne i klimatizacijske opreme te opreme za dizalice topline, protupožarnih sustava ili rasklopnih uređaja ili se upotrebljavaju kao otapala.

4. srpnja 2007.

(2)Nezatvoreni sustavi s izravnim isparavanjem koji sadržavaju HFC-e i PFC-e kao rashladna sredstva.

4. srpnja 2007.

(3)Protupožarna oprema

koja sadržava PFC-e

4. srpnja 2007.

koja sadržava HFC-23

1. siječnja 2016.

koja sadržava druge fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. ili o njima ovisi, osim ako mora zadovoljiti sigurnosne norme

1. siječnja 2024.

(4)Prozori za kućnu uporabu koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I.

4. srpnja 2007.

(5)Ostali prozori koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I.

4. srpnja 2008.

(6)Obuća koja sadržava fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I.

4. srpnja 2006.

(7)Gume koje sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I.

4. srpnja 2007.

(8)Jednokomponentne pjene, osim ako moraju zadovoljiti nacionalne sigurnosne norme, koje sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. s GWP-om od 150 ili više.

4. srpnja 2008.

(9)Generatori aerosola koji se stavljaju na tržište za slobodnu prodaju u zabavne i dekorativne svrhe, kako su navedeni u točki 40. Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006, i signalne trube koji sadržavaju HFC-e s GWP-om od 150 ili više.

4. srpnja 2009.

(10)Hladnjaci i zamrzivači za kućnu uporabu koji sadržavaju HFC-e s GWP-om od 150 ili više.

1. siječnja 2015.

(11)Hladnjaci i zamrzivači koji se upotrebljavaju u komercijalne svrhe (samostalna oprema)

– koji sadržavaju HFC-e s GWP-om od 2 500 ili više.

1. siječnja 2020.

– koji sadržavaju HFC-e s GWP-om od 150 ili više.

1. siječnja 2022.

– koji sadržavaju druge fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 150 ili više.

1. siječnja 2024.

(12)Sva samostalna rashladna oprema koja sadržava fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 150 ili više.

1. siječnja 2025.

(13)Nepokretna rashladna oprema koja sadržava HFC-e s GWP-om od 2 500 ili više, odnosno čije funkcioniranje o njima ovisi, osim opreme osmišljene za rashlađivanje proizvoda na temperaturama nižima od –50 °C.

1. siječnja 2020.

(14)Nepokretna rashladna oprema koja sadržava fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 2 500 ili više, odnosno čije funkcioniranje o njima ovisi, osim opreme osmišljene za rashlađivanje proizvoda na temperaturama nižima od –50 °C.

1. siječnja 2024.

(15)Višeskupni centralizirani rashladni sustavi koji se upotrebljavaju u komercijalne svrhe nazivnog kapaciteta 40 kW ili većeg koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. s GWP-om od 150 ili više, odnosno čije funkcioniranje o njima ovisi, osim u primarnom krugu rashladnog sredstva kaskadnih sustava kad je moguće upotrebljavati fluorirane stakleničke plinove s GWP-om manjim od 1 500.

1. siječnja 2022.

(16)Priključna sobna klimatizacijska oprema (samostalna oprema) koju krajnji korisnik može pomicati između soba i koja sadržava HFC-e s GWP-om od 150 ili više.

1. siječnja 2020.

(17)Priključna sobna i druga samostalna klimatizacijska oprema te oprema za dizalice topline koja sadržava fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 150 ili više.

1. siječnja 2025.

(18)Nepokretna klimatizacijska oprema i oprema za dizalice topline razdvojene izvedbe:

(a)jednostruki razdvojeni sustavi s manje od 3 kg fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. s GWP-om od 750 ili više odnosno čije funkcioniranje o njima ovisi;

1. siječnja 2025.

(b)razdvojeni sustavi nazivnog kapaciteta do najviše 12 kW koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 150 ili više odnosno čije funkcioniranje o njima ovisi, osim ako moraju zadovoljiti sigurnosne norme;

(c)razdvojeni sustavi nazivnog kapaciteta većeg od 12 kW koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 750 ili više odnosno čije funkcioniranje o njima ovisi, osim ako moraju zadovoljiti sigurnosne norme.

1. siječnja 2027.

(19)Pjene koje sadržavaju HFC-e s GWP-om od 150 ili više, osim ako moraju zadovoljiti nacionalne sigurnosne norme.

– ekstrudirani polistiren (XPS)

1. siječnja 2020.

– ostale pjene

1. siječnja 2023.

(20)Tehnički aerosoli koji sadržavaju HFC-e s GWP-om od 150 ili više, osim ako moraju zadovoljiti nacionalne sigurnosne norme ili se upotrebljavaju u medicinske svrhe.

1. siječnja 2018.

(21)Proizvodi za osobnu njegu (tj. mus, kreme, pjene) koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove.

1. siječnja 2024.

(22)Oprema koja se upotrebljava za hlađenje kože i sadržava fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 150 ili više odnosno čije funkcioniranje o njima ovisi, osim kad se upotrebljava u medicinske svrhe.

1. siječnja 2024.

(23)Ugradnja i zamjena sljedećih električnih rasklopnih uređaja:

(a)srednjonaponski rasklopni uređaji za primarnu i sekundarnu distribuciju do 24 kV s izolacijskim ili prekidnim sredstvom za koje se upotrebljavaju plinovi s GWP-om od 10 ili više, ili od 2 000 ili više, odnosno čije funkcioniranje o njima ovisi, osim ako se dokaže da iz tehničkih razloga ne postoji odgovarajuća alternativa unutar navedenih nižih raspona GWP-a;

1. siječnja 2026.

(b)srednjonaponski rasklopni uređaji za primarnu i sekundarnu distribuciju od više od 24 kV do 52 kV s izolacijskim ili prekidnim sredstvom za koje se upotrebljavaju plinovi s GWP-om od 10 ili više, ili većim od 2 000, odnosno čije funkcioniranje o njima ovisi, osim ako se dokaže da iz tehničkih razloga ne postoji odgovarajuća alternativa unutar navedenih nižih raspona GWP-a;

1. siječnja 2030.

(c)visokonaponski rasklopni uređaji od 52 kV do 145 kV sa strujom kratkog spoja do 50 kA, s izolacijskim ili prekidnim sredstvom za koje se upotrebljavaju plinovi s GWP-om od 10 ili više, ili većim od 2 000, odnosno čije funkcioniranje o njima ovisi, osim ako se dokaže da iz tehničkih razloga ne postoji odgovarajuća alternativa unutar navedenih nižih raspona GWP-a;

1. siječnja 2028.

(d)visokonaponski rasklopni uređaji od više od 145 kV ili sa strujom kratkog spoja većom od 50 kA, s izolacijskim ili prekidnim sredstvom za koje se upotrebljavaju plinovi s GWP-om od 10 ili više, ili većim od 2 000, odnosno čije funkcioniranje o njima ovisi, osim ako se dokaže da iz tehničkih razloga ne postoji odgovarajuća alternativa unutar navedenih nižih raspona GWP-a.

1. siječnja 2031.

1.Točka 1. primjenjuje se na:

(a)spremnike koje nije moguće ponovno napuniti ako ih se ne prilagodi za tu svrhu (za jednokratnu uporabu);

(b)spremnike koje bi bilo moguće ponovno napuniti, ali su uvezeni ili stavljeni na tržište a da nije predviđeno njihovo vraćanje radi ponovnog punjenja

2.Dokazi iz točke 23. uključuju dokumentaciju kojom se utvrđuje da nakon otvorenog poziva na podnošenje ponuda iz tehničkih razloga, s obzirom na iznesene značajke primjene, nije bila dostupna odgovarajuća alternativa koja bi mogla ispuniti uvjete navedene u točki 23. Dokumentaciju operater čuva najmanje pet godina i ona se stavlja na raspolaganje nadležnom tijelu države članice i Komisiji na njihov zahtjev.



PRILOG V.

Prava proizvodnje za stavljanje fluorougljikovodika na tržište

Izračunane razine proizvodnje fluorougljikovodika, izražene u tonama ekvivalenata CO2, iz članka 14. za svakog proizvođača iznose:

(a)za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2028., 60 % godišnjeg prosjeka njegove proizvodnje od 2011. do 2013.;

(b)za razdoblje od 1. siječnja 2029. do 31. prosinca 2033., 30 % godišnjeg prosjeka njegove proizvodnje od 2011. do 2013.;

(c)za razdoblje od 1. siječnja 2034. do 31. prosinca 2035., 20 % godišnjeg prosjeka njegove proizvodnje od 2011. do 2013.;

(d)za razdoblje od 1. siječnja 2036. nadalje, 15 % godišnjeg prosjeka njegove proizvodnje od 2011. do 2013.

Za potrebe ovog Priloga proizvodnja znači količina proizvedenih fluorougljikovodika umanjena za količinu uništenu tehnologijama koje su odobrile stranke Protokola i umanjena za količinu koja se u cijelosti upotrebljava kao sirovina u proizvodnji drugih kemikalija, ali uključujući fluorougljikovodike koji nastaju kao nusproizvod, osim ako nisu uhvaćeni ili ako taj nusproizvod proizvođač uništava u okviru ili nakon postupka proizvodnje ili se on predaje drugom poduzeću na uništavanje. Oporabljene količine ne smatraju se proizvodnjom.



PRILOG VI.

Metoda izračuna ukupnog GWP-a mješavine iz članka 3. stavka 1.

GWP mješavine izračunava se kao ponderirani prosjek koji se dobiva kao zbroj masenih udjela pojedinačnih tvari pomnoženih njihovim GWP-om, osim ako je drukčije navedeno, uključujući tvari koje nisu fluorirani staklenički plinovi.

Σ (tvar X % x GWP) + (tvar Y % x GWP) + ... (tvar N % x GWP), gdje je % maseni udio s tolerancijom mase +/–1 %.

Na primjer: primjenom formule na mješavinu plinova koja se sastoji od 60 % dimetil-etera, 10 % HFC-152a i 30 % izobutana:

Σ (60 % x 1) + (10 % x 124) + (30 % x 3)

ukupni GWP = 13,9

GWP sljedećih nefluoriranih tvari upotrebljava se za izračun GWP-a mješavina. Za druge tvari koje nisu popisane u ovom Prilogu primjenjuje se zadana vrijednost 0.



Tvar

GWP 100 ( 17 )

Uobičajeni naziv

Industrijska oznaka

Kemijska formula

metan

CH4

27,9

dušikov oksid

N20

273

dimetil-eter

CH3OCH3

1( 18 )

metilen-klorid

CH2CI2

11,2

metil-klorid

CH3CL

5,54

kloroform

CHC13

20,6

etan

R-170

CH3CH3

0,437

propan

R-290

CH3CH2CH3

0,02

butan

R-600

CH3CH2CH2CH3

0,006

izobutan

R-600a

CH(CH3)2CH3

0( 19 )

pentan

R-601

CH3CH2CH2CH2CH3

0(16)

izopentan

R-601a

(CH3)2CHCH2CH3

0(16)

etoksietan (dietil-eter)

R-610

CH3CH2OCH2CH3

4(15)

metil-formijat

R-611

HCOOCH3

11( 20 )

vodik

R-702

H2

6(15)

amonijak

R-717

NH3

0

etilen

R-1150

C2H4

4(15)

propen

R-1270

C3H6

0(16)

ciklopentan

C5H10

0(16)



PRILOG VII.

MAKSIMALNE KOLIČINE I IZRAČUN REFERENTNIH VRIJEDNOSTI TE KVOTA ZA STAVLJANJEFLUOROUGLJIKOVODIKA NA TRŽIŠTE IZ ČLANKA 17.

(1)Maksimalna količina HFC-a koja se smije staviti na tržište Unije u određenoj godini utvrđena je kako slijedi:

Godine

Maksimalna količina

u tonama ekvivalenta CO2

2024.–2026.

41 701 077

2027.–2029.

17 688 360

2030.–2032.

9 132 097

2033.–2035.

8 445 713

2036.–2038.

6 782 265

2039.–2041.

6 136 732

2042.–2044.

5 491 199

2045.–2047.

4 845 666

od 2048. nadalje

4 200 133

(2)Osnovna vrijednost utvrđena za 2015. za maksimalnu količinu iznosi 176 700 479 tona ekvivalenta CO2

(3)Referentne vrijednosti i kvote za stavljanje fluorougljikovodika na tržište iz članaka 16. i 17. izračunavaju se kao zbroj količine svih fluorougljikovodika, izražen u tonama ekvivalenta CO2 i zaokružen na najbližu tonu.

(4)Svaki uvoznik i proizvođač dobiva referentne vrijednosti iz članka 17. stavka 1., izračunane na sljedeći način:

i. referentna vrijednost za stavljanje fluorougljikovodika na tržište na temelju godišnjeg prosjeka količina fluorougljikovodika zakonito stavljenih na tržište od 1. siječnja 2015., kako su prijavljene u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 i člankom 26. ove Uredbe za dostupne godine, ne uključujući količine fluorougljikovodika koje su u istom razdoblju bile namijenjene za uporabe iz članka 26. stavka 5., na temelju dostupnih podataka;

ii. osim toga, za uvoznike i proizvođače koji su izvijestili o stavljanju na tržište fluorougljikovodika namijenjenih za uporabu iz članka 26. stavka 5. drugog podstavka, referentna vrijednost na temelju godišnjeg prosjeka količina tih fluorougljikovodika namijenjenih za navedenu uporabu koje su zakonito stavljene na tržište od 1. siječnja 2020., kako su prijavljene u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 i člankom 26. ove Uredbe za dostupne godine, na temelju dostupnih podataka.



PRILOG VIII.

Mehanizam dodjele iz članka 17.

(1)Određivanje količine koja se dodjeljuje poduzećima za koja su referentne vrijednosti utvrđene u skladu s člankom 17. stavkom 1.

Svako poduzeće za koje su utvrđene referentne vrijednosti dobiva kvote, koje se izračunavaju na sljedeći način:

kvota koja odgovara 89 % referentne vrijednosti iz Priloga VII. točke 4. podtočke i. pomnožena s maksimalnom količinom za godinu za koju je kvota dodijeljena, podijeljena s osnovnom vrijednošću koja iznosi 176 700 479 tona ekvivalenta CO2 21 ;

osim toga, prema potrebi, kvota koja odgovora referentnoj vrijednosti iz Priloga VII. točke 4. podtočke ii. pomnožena s maksimalnom količinom za godinu za koju je kvota dodijeljena, podijeljena s maksimalnom količinom za 2024.

U slučaju da se nakon dodjele cjelokupnog iznosa kvota iz drugog podstavka premaši maksimalna količina, sve će se kvote razmjerno smanjiti.

(2)Određivanje kvota koje se dodjeljuju poduzećima koja su podnijela izjavu u skladu s člankom 17. stavkom 3.

Ukupan zbroj kvota dodijeljenih u skladu s točkom 1. oduzima se od maksimalne količine za predmetnu godinu utvrđene u Prilogu VII. kako bi se odredila rezervna količina koja se dodjeljuje poduzećima koja su podnijela izjavu u skladu s člankom 17. stavkom 3.

Svakom poduzeću dodjeljuje se količina koja odgovara razmjernom dijelu rezerve.

Razmjerni dio izračunava se tako da se broj 100 podijeli s brojem poduzeća koja su podnijela izjavu.

(3)Sankcije utvrđene u skladu s člankom 31. uzimaju se u obzir u navedenim izračunima.



PRILOG IX.

PODACI O KOJIMA SE IZVJEŠĆUJE U SKLADU S ČLANKOM 26.

(1)Svaki proizvođač iz članka 26. stavka 1. prvog podstavka izvješćuje o:

(a)ukupnoj količini svake tvari navedene u prilozima I., II. i III. koju je proizveo u Uniji, uključujući nusproizvodnju, pri čemu treba razlikovati uhvaćene od neuhvaćenih količina te u slučaju neuhvaćenih količina navesti uništene količine iz te proizvodnje odnosno nusproizvodnje, a u slučaju uhvaćenih količina one koje su uništene u postrojenjima proizvođača ili predane drugim poduzećima na uništavanje prije nego što su stavljene na tržište, kao i poduzeće koje ih je uništilo;

(b)glavnim kategorijama primjene u kojima se tvar upotrebljava;

(c)količinama svake tvari navedene u prilozima I., II. i III. koju je stavio na tržište u Uniji, zasebno navodeći:

količine stavljene na tržište radi uporabe kao sirovina, među ostalim, samo kad je riječ o HFC-23, nakon ili bez prethodnog hvatanja,

podatke o izravnom izvozu,

podatke o proizvodnji dozirnih inhalatora za primjenu farmaceutskih sastojaka,

podatke o uporabi u vojnoj opremi,

podatke o uporabi u proizvodnji poluvodičkog materijala ili čišćenju komora za kemijsku depoziciju iz parne faze unutar sektora proizvodnje poluvodiča,

količinu fluorougljikovodika proizvedenih za primjene u Uniji koje su izuzete na temelju Montrealskog protokola,

(d)svim zalihama na početku i kraju razdoblja izvješćivanja, navodeći pritom jesu li stavljene na tržište.

(2)Svaki uvoznik iz članka 26. stavka 1. prvog podstavka izvješćuje o:

(a)ukupnoj količini svake tvari navedene u prilozima I., II. i III. koju je uvezao u Uniju, uključujući glavne kategorije primjene u kojima se tvar upotrebljava, zasebno navodeći:

količine sadržane u proizvodima ili opremi koje je poduzeće koje podnosi izvješće uvezlo bez puštanja u slobodan promet i ponovno izvezlo,

količine namijenjene uništavanju, uključujući poduzeće koje će ih uništiti,

podatke o uporabi kao sirovine, navodeći zasebno količine fluorougljikovodika koji su uvezeni radi uporabe kao sirovina, uključujući poduzeće koje te sirovine upotrebljava,

podatke o izravnom izvozu, uključujući poduzeće izvoznika,

podatke o proizvodnji dozirnih inhalatora za primjenu farmaceutskih sastojaka, uključujući proizvođača,

podatke o uporabi u vojnoj opremi, uključujući poduzeće koje je primilo količine u tu svrhu,

podatke o uporabi u proizvodnji poluvodičkog materijala ili čišćenju komora za kemijsku depoziciju iz parne faze u sektoru proizvodnje poluvodiča, uključujući proizvođača poluvodiča koji je te količine primio,

količine fluorougljikovodika sadržane u unaprijed pomiješanim poliolima,

količine iskorištenih, obnovljenih ili oporabljenih fluorougljikovodika,

količinu fluorougljikovodika uvezenih za primjene koje su izuzete na temelju Montrealskog protokola,

količine fluorougljikovodika dostavljaju se zasebno za svaku zemlju podrijetla,

(b)svim zalihama na početku i kraju razdoblja izvješćivanja, navodeći pritom jesu li već stavljene na tržište.

(3)Svaki izvoznik iz članka 26. stavka 1. prvog podstavka izvješćuje o količinama svake tvari navedene u prilozima I., II. i III. koju je izvezao iz Unije, navodeći pritom jesu li one iz njegove vlastite proizvodnje ili uvoza ili ih je kupio od drugih poduzeća u Uniji.

(4)Svako poduzeće iz članka 26. stavka 2. izvješćuje o:

(a)količinama svake uništene tvari navedene u prilozima I., II. i III., uključujući količine tih tvari sadržane u proizvodima ili opremi;

(b)svim zalihama svake tvari navedene u prilozima I., II. i III. koje čekaju uništavanje, uključujući količine tih tvari sadržane u proizvodima ili opremi;

(c)tehnologiji koja se upotrebljava za uništavanje tvari navedenih u prilozima I., II. i III.

(5)Svako poduzeće iz članka 26. stavka 3. izvješćuje o količinama svake tvari navedene u Prilogu I. koja se upotrebljava kao sirovina.

(6)Svako poduzeće iz članka 26. stavka 4. izvješćuje o:

(a)kategorijama proizvoda ili opreme koji sadržavaju tvari navedene u prilozima I., II. i III.;

(b)broju jedinica;

(c)svim količinama svake tvari navedene u prilozima I., II. i III. koje su sadržane u proizvodima ili opremi;

(d)količini fluorougljikovodika kojima je punjena uvezena oprema puštena u slobodni promet, a koji su prethodno bili izvezeni iz Unije i na koje su se primjenjivala ograničenja kvota za stavljanje na tržište Unije. U tom se slučaju u izvješću navode i poduzeće izvoznik i godina izvoza, poduzeće koje je prvo stavilo te fluorougljikovodike na tržište Unije i godina njihova stavljanja na tržište.

(7)Svako poduzeće iz članka 26. stavka 5. izvješćuje o količinama svake tvari koju je primilo od uvoznika i proizvođača za uništavanje, uporabu kao sirovina, izravan izvoz, dozirne inhalatore za primjenu farmaceutskih sastojaka, uporabu u vojnoj opremi te uporabu u proizvodnji poluvodičkog materijala ili čišćenju komora za kemijsku depoziciju iz parne faze u sektoru proizvodnje poluvodiča.

Proizvođač dozirnih inhalatora za primjenu farmaceutskih sastojaka izvješćuje o vrsti fluorougljikovodika i upotrijebljenim količinama.

(8)Svako poduzeće iz članka 26. stavka 6. izvješćuje o:

(a)količinama svake tvari navedene u prilozima I., II. i III. koje je oporabilo;

(b)svim zalihama svake tvari navedene u prilozima I., II. i III. koje tek treba oporabiti.



PRILOG X.

Korelacijska tablica

Uredba (EU) br. 517/2014

Ova Uredba

članak 1.

članak 1.

članak 2. stavak 1.

članak 2. stavak 1. točka (a)

članak 2. stavak 2.

članak 3. stavak 4.

članak 2. stavci od 3. do 4.

članak 2. stavak 5.

članak 3. stavak 2.

članak 2. stavak 6.

članak 3. stavak 1.

članak 2. stavak 7.

članak 3. stavak 3.

članak 2. stavak 8.

članak 3. stavak 5.

članak 2. stavak 9.

članak 3. stavak 36.

članak 2. stavak 10.

članak 3. stavak 6.

članak 2. stavak 11.

članak 3. stavak 9.

članak 2. stavak 12.

članak 3. stavak 10.

članak 2. stavak 13.

članak 11. stavak 3. i Prilog IV. točka 1.

članak 2. stavak 14.

članak 3. stavak 11.

članak 2. stavak 15.

članak 3. stavak 12.

članak 2. stavak 16.

članak 3. stavak 13.

članak 2. stavak 17.

članak 3. stavak 14.

članak 2. stavak 18.

članak 3. stavak 15.

članak 2. stavak 19.

članak 3. stavak 16.

članak 2. stavak 20.

članak 3. stavak 17.

članak 2. stavak 21.

članak 3. stavak 18.

članak 2. stavak 22.

članak 3. stavak 19.

članak 2. stavak 23.

članak 3. stavak 20.

članak 2. stavak 24.

članak 3. stavak 21.

članak 2. stavak 25.

članak 3. stavak 22.

članak 2. stavak 26.

članak 3. stavak 23.

članak 2. stavak 27.

članak 3. stavak 24.

članak 2. stavak 28.

članak 2. stavak 29.

članak 3. stavak 25.

članak 2. stavak 30.

članak 3. stavak 26.

članak 2. stavak 31.

članak 3. stavak 27.

članak 2. stavak 32.

članak 3. stavak 28.

članak 2. stavak 33.

članak 3. stavak 29.

članak 2. stavak 34.

članak 3. stavak 30.

članak 2. stavak 35.

članak 3. stavak 31.

članak 2. stavak 36.

članak 3. stavak 32.

članak 2. stavak 37.

članak 3. stavak 33.

članak 2. stavak 38.

članak 3. stavak 34.

članak 2. stavak 39.

članak 3. stavci od 1. do 2.

članak 4. stavci od 1. do 2.

članak 3. stavak 3.

članak 4. stavak 4.

članak 3. stavak 4.

članak 4. stavak 6.

članak 4.

članak 5.

članak 5.

članak 6.

članak 6.

članak 7.

članak 7. stavak 1.

članak 4. stavak 3.

članak 7. stavak 2.

članak 4. stavak 5.

članak 8. stavak 1.

članak 8. stavak 1.

članak 8. stavak 2.

članak 8. stavak 3.

članak 8. stavak 3.

članak 8. stavak 4.

članak 9.

članak 9.

članak 10. stavci od 1. do 4.

članak 10. stavci od 1. do 4.

članak 10. stavak 5.

članak 10. stavak 6.

članak 10. stavak 6.

članak 10. stavak 7.

članak 10. stavak 7.

članak 10. stavak 8.

članak 10. stavak 9.

članak 10. stavak 10.

članak 10. stavak 8.

članak 10. stavak 11.

članak 10. stavak 10.

članak 10. stavak 12.

članak 10. stavak 5.

članak 10. stavak 13.

članak 10. stavak 9.

članak 10. stavak 14.

članak 10. stavak 11.

članak 10. stavak 15.

članak 10. stavak 12.

članak 11. stavak 1.

članak 11. stavak 1. prvi podstavak

članak 11. stavak 2.

članak 11. stavak 2.

članak 11. stavak 3.

članak 11. stavak 4.

članak 11. stavak 4.

članak 11. stavak 5.

članak 11. stavak 5.

članak 11. stavak 6.

članak 11. stavak 6.

članak 12. stavci od 1. do 12.

članak 12. stavci od 1. do 12.

članak 12. stavak 13.

članak 12. stavak 15.

članak 12. stavak 14.

članak 12. stavak 16.

članak 12. stavak 15.

članak 12. stavak 17.

članak 13. stavak 1. prvi podstavak

članak 13. stavak 1.

članak 13. stavak 1. drugi podstavak

članak 13. stavak 2.

članak 13. stavak 2.

članak 13. stavak 3.

članak 14. stavak 1.

članak 19. stavak 1.

članak 14. stavak 2. prvi podstavak

članak 19. stavak 2. prvi podstavak

članak 14. stavak 2. drugi podstavak

članak 19. stavak 3.

članak 14. stavak 2. treći podstavak

članak 19. stavak 2. treći podstavak

članak 14. stavak 3.

članak 19. stavak 2. drugi podstavak

članak 14. stavak 4.

članak 19. stavak 4.

članak 15. stavak 1. prvi podstavak

članak 15. stavak 1. drugi podstavak

članak 16. stavak 1. prvi podstavak

članak 15. stavak 2.

članak 16. stavak 2.

članak 15. stavak 3.

članak 16. stavak 6.

članak 15. stavak 4.

članak 16. stavak 4.

članak 16. stavak 1.

članak 16. stavak 2.

članak 17. stavak 3.

članak 16. stavak 3.

članak 17. stavak 1.

članak 16. stavak 4.

članak 17. stavak 3.

članak 16. stavak 5.

članak 17. stavak 4.

članak 17. stavak 1. prvi podstavak

članak 20. stavak 1.

članak 17. stavak 1. drugi podstavak

članak 20. stavak 4.

članak 17. stavak 1. treći podstavak

članak 17. stavak 2.

članak 20. stavak 6.

članak 17. stavak 3.

članak 17. stavak 4.

članak 20. stavak 7.

članak 18. stavak 1.

članak 21. stavak 1. prvi podstavak

članak 18. stavak 2. prvi podstavak

članak 21. stavak 2.

članak 18. stavak 2. drugi podstavak

članak 18. stavak 2. treći podstavak

članak 21. stavak 3.

članak 19. stavak 1. prvi podstavak

članak 26. stavak 1. prvi podstavak

članak 19. stavak 2.

članak 26. stavak 2.

članak 19. stavak 3.

članak 26. stavak 3.

članak 19. stavak 4.

članak 26. stavak 4.

članak 19. stavak 5.

članak 26. stavak 7.

članak 19. stavak 6.

članak 26. stavak 8.

članak 19. stavak 7.

članak 26. stavak 9. drugi podstavak

članak 19. stavak 8.

članak 20. stavak 7. drugi podstavak

članak 20.

članak 27.

članak 21. stavak 1.

članak 35. prvi podstavak

članak 21. stavci od 2. do 6.

članak 22.

članak 32.

članak 23.

članak 33.

članak 24.

članak 34.

članak 25.

članak 31.

članak 26.

članak 36.

članak 27.

članak 38.

Prilog I.

Prilog I.

Prilog II.

Prilog III.

Prilog III.

Prilog IV.

Prilog IV.

Prilog VI.

Prilog V.

Prilog VII.

Prilog VI.

Prilog VIII.

Prilog VII.

Prilog IX.

(1)    Ovaj Prilog sadržava plinove koji su u njemu navedeni, pojedinačno ili u mješavini.
(2)    Na temelju Četvrtog izvješća o procjeni koje je donio Međuvladin panel o klimatskim promjenama, ako nije drukčije naznačeno.
(3)    Na temelju Šestog izvješća o procjeni koje je donio Međuvladin panel o klimatskim promjenama, ako nije drukčije naznačeno.
(4)    Droste i sur. (2019.). Trends and Emissions of Six Perfluorocarbons in the Northern and Southern Hemisphere (Trendovi i emisije šest perfluorougljika na sjevernoj i južnoj polutci). Atmospheric Chemistry and Physics. https://acp.copernicus.org/preprints/acp-2019-873/acp-2019-873.pdf
(5) *    Potencijal globalnog zagrijavanja još nije dostupan.
(6)    Ovaj Prilog sadržava plinove koji su u njemu navedeni, pojedinačno ili u mješavini.
(7)    Na temelju Šestog izvješća o procjeni koje je donio Međuvladin panel o klimatskim promjenama, ako nije drukčije naznačeno.
(8)    Tokuhashi, K., T. Uchimaru, K. Takizawa, & S. Kondo (2018.): Rate Constants for the Reactions of OH Radical with the (E)/(Z) Isomers of CF3CF═CHCl and CHF2CF═CHCl (Konstante brzine za reakcije radikala OH s (E)/(Z)-izomerima u CF3CF═CHCl i CHF2CF═CHCl). The Journal of Physical Chemistry A 122:3120.–3127.
(9) *    Potencijal globalnog zagrijavanja još nije dostupan.
(10)    Zadana vrijednost, potencijal globalnog zagrijavanja još nije dostupan.
(11)    Ovaj Prilog sadržava plinove koji su u njemu navedeni, pojedinačno ili u mješavini.
(12)    Na temelju Šestog izvješća o procjeni koje je donio Međuvladin panel o klimatskim promjenama, ako nije drukčije naznačeno.
(13)    Ren i sur. (2019.). Atmospheric Fate and Impact of Perfluorinated Butanone and Pentanone (Atmosfersko zadržavanje i utjecaj perfluoriranog butanona i pentanona). Environ. Sci. Technol. 2019., 53, 15, 8862.–8871.
(14)    WMO i sur. (2018.). Scientific Assessment of Ozone Depletion (Znanstvena procjena oštećenja ozonskog sloja).
(15)    Registracijski dosje predviđen Uredbom REACH. https://echa.europa.eu/registration-dossier/-/registered-dossier/10075/5/1  
(16) *    Još nije dostupno.
(17)    Na temelju Šestog izvješća o procjeni koje je donio Međuvladin panel o klimatskim promjenama, ako nije drukčije naznačeno.
(18)    Na temelju Četvrtog izvješća o procjeni koje je donio Međuvladin panel o klimatskim promjenama.
(19)    WMO i sur. (2018.). Scientific Assessment of Ozone Depletion, s vrijednošću <<1.
(20)    WMO i sur. (2018.). Scientific Assessment of Ozone Depletion.
(21)    Taj broj označava maksimalnu količinu utvrđenu za 2015. na početku postupnog smanjenja, uzimajući u obzir Brexit.
Top