EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52022PC0032
Proposal for a REGULATION OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL amending Regulation (EU) No 1025/2012 as regards the decisions of European standardisation organisations concerning European standards and European standardisation deliverables
Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izmjeni Uredbe (EU) br. 1025/2012 u pogledu odluka europskih organizacija za normizaciju koje se odnose na europske norme i europske normizacijske dokumente
Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izmjeni Uredbe (EU) br. 1025/2012 u pogledu odluka europskih organizacija za normizaciju koje se odnose na europske norme i europske normizacijske dokumente
COM/2022/32 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 2.2.2022.
COM(2022) 32 final
2022/0021(COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU) br. 1025/2012 u pogledu odluka europskih organizacija za normizaciju koje se odnose na europske norme i europske normizacijske dokumente
(Tekst značajan za EGP)
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Europske organizacije za normizaciju privatne su organizacije koje imaju posebnu ulogu u europskom normizacijskom sustavu. Kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. 1 , europsku normizaciju za interesne skupine organiziraju same interesne skupine na temelju nacionalne zastupljenosti (u Europskom odboru za normizaciju (CEN) i Europskom odboru za elektrotehničku normizaciju (CENELEC)) i izravnog sudjelovanja članova (u Europskom institutu za telekomunikacijske norme (ETSI)). Kad Komisija podnese zahtjev za normizaciju, europske organizacije za normizaciju, kako su definirane u Uredbi (EU) br. 1025/2012, jedina su tijela koja mogu izdavati norme i normizacijske dokumente. One to čine u skladu s posebnim postupcima utvrđenima u članku 10. Uredbe (EU) br. 1025/2012 (dalje u tekstu „Uredba o normizaciji”). Uredbom o normizaciji predviđeno je i da Europska unija može financijski podupirati europske organizacije za normizaciju.
Europske organizacije za normizaciju definirane su u članku 2. točki 8. i Prilogu I. Uredbi o normizaciji. Postoje tri europske organizacije za normizaciju: CEN, CENELEC i ETSI. One imaju isključivu ulogu u obavljanju rada na normizaciji koji Komisija zatraži kao potporu zakonodavstvu i politikama EU-a.
Razlog za to je prije svega povijesni. Osamdesetih godina prošlog stoljeća, kad su postojeće europske organizacije za normizaciju osnovane i kad je utvrđena njihova uloga u izradi normi, sustav je bio usmjeren uglavnom na interesne skupine u Europskoj uniji.
Danas je situacija drugačija, a unutarnje upravljanje europskim organizacijama za normizaciju, njihovi postupci za donošenje odluka i struktura njihova članstva više puta su se mijenjali. Europske organizacije za normizaciju sad surađuju sa širokim rasponom interesnih skupina, uključujući one iz trećih zemalja, i omogućuju im da sudjeluju ne samo u tehničkom radu nego i u unutarnjem donošenju politika i odluka. Takva je suradnja dobrodošla, međutim, potrebne su zaštitne mjere zbog situacija u kojima bi europske organizacije za normizaciju trebale prvenstveno pružati potporu zakonodavstvu i politikama EU-a kako bi se u skladu sa strateškim prioritetima i zakonodavnim potrebama osigurao pravilan postupak i uravnotežena zastupljenost interesa pojedinačnih interesnih skupina. To se posebno odnosi na unutarnje odluke o razvoju normi i normizacijskih dokumenata koje je zatražila Komisija na temelju članka 10. stavka 1. Uredbe o normizaciji. Te se unutarnje odluke mogu odnositi na pitanja kao što su odluke o prihvaćanju zahtjeva za normizaciju, prihvaćanju novih poslova te donošenju, reviziji i povlačenju europskih normizacijskih dokumenata. U tim slučajevima, a posebno kad europske organizacije za normizaciju podržavaju primjenu zakonodavstva EU-a i razvijaju norme koje su ključne za širu javnost i poduzeća u EU-u, u unutarnjem upravljanju europskih organizacija moraju se uzeti u obzir stajališta svih europskih dionika (uključujući mala i srednja poduzeća i organizacije civilnog društva). To je posebno važno s obzirom na to da se neke europske organizacije za normizaciju sastoje uglavnom od gospodarskih subjekata koji imaju prava glasa i da je u nekim slučajevima sudjelovanje organizacija civilnog društva i javnih tijela ograničeno.
Stoga je potrebno dodatno pojašnjenje kako bi se osiguralo da cijeli unutarnji postupak donošenja odluka u pogledu izdavanja normi i normizacijskih dokumenata koje je Komisija zatražila na temelju članka 10. stavka 1. Uredbe o normizaciji bude u skladu s očekivanjima koja institucije EU-a imaju od tijela za razvoj normi koje je službeno priznato kao europska organizacija za normizaciju.
Zahtijevanjem određenog zastupanja nacionalnih tijela za normizaciju i njihovih ovlasti za donošenje odluka u pogledu normi koje je zatražila Komisija uspostavile bi se dostatne provjere i postigla dostatna ravnoteža za osiguravanje usklađenosti sa zakonodavstvom i politikama EU-a.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Komisija je u svojoj inicijativi Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020. (COM(2021) 350) 2 najavila da će predložiti izmjenu Uredbe (EU) br. 1025/2012 zajedno s normizacijskom strategijom koja se predstavlja istovremeno s ovim prijedlogom.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Predložena zakonodavna izmjena u skladu je s političkom važnošću normi, kako je istaknuto u drugim ključnim inicijativama Komisije, kao što su Izgradnja digitalne budućnosti Europe (COM(2020) 67) 3 i Global Gateway (JOIN(2021) 30 4 ), i u izjavi Vijeća kojom pozdravlja „namjeru Komisije da razvije strategiju za normizaciju kako bi se ojačali europski normizacijski sustav i upravljanje njime.” (zaključci Vijeća od 9. lipnja 2020. 5 ).
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravna je osnova ove inicijative članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
•Supsidijarnost (za djelovanje u kojem europske organizacije za normizaciju nemaju isključivu nadležnost)
Pitanje supsidijarnosti nije relevantno. Cilj je ove inicijative izmijeniti uredbu EU-a kojom se uređuje europski normizacijski sustav. Njome se posebno nastoje zaštititi načela dobrog upravljanja prilikom izrade normi koje je Komisija zatražila u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe o normizaciji. Ovom će se inicijativom ojačati uloga nacionalnih predstavnika (tj. nacionalnih tijela za normizaciju) u sustavu.
•Proporcionalnost
Predložena izmjena Uredbe (EU) br. 1025/2012 vrlo je ograničena i usmjerena na rad koji europske organizacije za normizaciju obavljaju na zahtjev Komisije. Ti se zahtjevi temelje na ovlaštenju javne politike te je stoga važno osigurati načela dobrog upravljanja u skladu s donošenjem odluka u EU-u. Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti jer ne izlazi iz okvira onog što je potrebno za postizanje ciljeva osiguravanja da se u svakoj fazi postupka zajamči nacionalna zastupljenost/sudjelovanje prilikom izrade europskih normi i normizacijskih dokumenata na temelju zahtjeva u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1025/2012.
•Odabir instrumenta
Uredba o izmjeni Uredbe.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Savjetovanja s dionicima
Komisija je o tom pitanju provela ciljano savjetovanje s dionicima (posebno s europskim organizacijama za normizaciju, nacionalnim tijelima za normizaciju, državama članicama EU-a te dionicima iz industrije i civilnog društva). Ti su dionici imali priliku izraziti svoja stajališta i dati svoj doprinos radu Komisije.
Tijekom savjetovanja o planu za normizacijsku strategiju dionici su na Komisijinu portalu za bolju regulativu pružili vrijedne informacije o upravljanju i transparentnosti europskog normizacijskog sustava 6 . Komisija je dobila slične informacije iz izvješća koja su izdale europske organizacije interesnih skupina u skladu s člankom 24. stavkom 2. Uredbe o normizaciji.
•Procjena učinka
Komisija nije provela procjenu učinka za ovu inicijativu. Predložena inicijativa odnosi se na administrativne odluke europskih organizacija za normizaciju donesene o zahtjevima Komisije utemeljenima na političkoj ili pravnoj potrebi. Te administrativne odluke obuhvaćaju upravljačke/administrativne odluke za politike Unije. Učinak tih administrativnih odluka ograničen je na dionike koje je moguće identificirati. Budući da izmjena jest ili bi bila ograničenog dosega, ciljana i usmjerena na tehničke izmjene postojećeg zakonodavstva u pogledu pitanja upravljanja, zaključak je da nije bilo potrebe za procjenom učinka i povezanim javnim savjetovanjem.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Prijedlog ne utječe na proračun institucija EU-a.
5.DRUGI ELEMENTI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Predlaže se izmjena samo dvaju članaka.
Kako bi se europskim organizacijama za normizaciju omogućilo da prema potrebi prilagode svoj unutarnji poslovnik, u izmjeni je propisano prijelazno razdoblje od šest mjeseci do stupanja na snagu.
Komisija će pomoći europskim organizacijama za normizaciju da izmijene svoje unutarnja pravila za donošenje odluka o normama i normizacijskim dokumentima koje Komisija zatraži u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe o normizaciji.
2022/0021 (COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU) br. 1025/2012 u pogledu odluka europskih organizacija za normizaciju koje se odnose na europske norme i europske normizacijske dokumente
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 7 ,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)Uredbom (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 8 utvrđuju se pravila o uvođenju europskih normi i europskih normizacijskih dokumenata za proizvode i usluge koji predstavljaju potporu zakonodavstvu i politikama Unije.
(2)U skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1025/2012 Komisija može zatražiti od jedne ili nekoliko europskih organizacija za normizaciju da izrade europsku normu ili europski normizacijski dokument.
(3)Europske norme i europski normizacijski dokumenti važni su za unutarnje tržište. Primjerice, usklađene norme mogu se upotrijebiti kako bi se stvorila pretpostavka da su, ako su sukladni s usklađenim normama, proizvodi koji se stavljaju na tržište sukladni s bitnim zahtjevima utvrđenima u relevantnom zakonodavstvu Unije o usklađivanju za te proizvode.
(4)Posljednjih godina praksa europskih organizacija za normizaciju promijenila se u pogledu njihova unutarnjeg upravljanja i postupaka donošenja odluka. To je dovelo do pojačane suradnje europskih organizacija za normizaciju s međunarodnim i europskim dionicima. Takva je suradnja dobrodošla jer pridonosi transparentnom, otvorenom i nepristranom postupku normizacije koji se temelji na konsenzusu. Međutim, kad europske organizacije za normizaciju izvršavaju zahtjeve za normizaciju radi potpore zakonodavstvu i politikama Unije, neograničeno sudjelovanje bilo kojeg dionika u njihovu unutarnjem donošenju odluka može dovesti do odluka u kojima se ne uzimaju u potpunosti u obzir interesi, ciljevi politike i vrijednosti Unije ni javni interes općenito.
(5)Nacionalna tijela za normizaciju imaju ključnu ulogu u normizacijskom sustavu i na razini Unije, u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012, i na razini država članica. Nacionalna tijela za normizaciju stoga su u najboljem položaju da se pobrinu da se interesi, ciljevi politike i vrijednosti Unije te opći javni interes na odgovarajući način uzimaju u obzir u europskim organizacijama za normizaciju. Stoga treba ojačati njihovu ulogu u tijelima za donošenje odluka u europskim organizacijama za normizaciju kad ta tijela donose odluke o europskim normama i europskim normizacijskim dokumentima koje je zatražila Komisija u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012.
(6)Sudjelovanje u tijelima za donošenje odluka u europskim organizacijama za normizaciju otvoreno je ne samo nacionalnim tijelima za normizaciju nego, među ostalim, i nacionalnim organizacijama za normizaciju zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za pristup Uniji. Kako bi se izbjeglo isključivanje tih organizacija iz sudjelovanja u radu tih tijela za donošenje odluka, treba samo osigurati da odluke tih tijela koje se odnose na europske norme i europske normizacijske dokumente zatražene u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012 donose isključivo predstavnici nacionalnih tijela za normizaciju, bez nametanja bilo kakvih drugih zahtjeva za rad tijela za donošenje odluka u europskim organizacijama za normizaciju.
(7)Kako bi se osigurala djelotvornost zahtjeva da odluke tijela za donošenje odluka u europskim organizacijama za normizaciju o europskim normama i europskim normizacijskim dokumentima koje je zatražila Komisija u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012 donose isključivo predstavnici nacionalnih tijela za normizaciju, treba propisati da Komisija takve zahtjeve može podnijeti samo europskoj organizaciji za normizaciju koja ispunjava taj zahtjev.
(8)Uredbu (EU) br. 1025/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.
(9)Kako bi se europskim organizacijama za normizaciju omogućilo da prema potrebi prilagode svoje unutarnje poslovnike zahtjevima ove Uredbe, njezinu bi primjenu trebalo odgoditi,
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Članak 10. Uredbe (EU) br. 1025/2012 mijenja se kako slijedi:
(1) u stavku 1. prva se rečenica zamjenjuje sljedećim:
„U okviru nadležnosti propisanih u Ugovorima Komisija može zatražiti od jedne ili nekoliko europskih organizacija za normizaciju da izrade europsku normu ili europski normizacijski dokument u određenom roku, pod uvjetom da ta europska organizacija za normizaciju ispunjava zahtjeve iz stavka 2.a.”;
(2) umeće se stavak 2.a:
„2.a Svaka europska organizacija za normizaciju dužna se pobrinuti da sljedeće odluke o europskim normama i europskim normizacijskim dokumentima iz stavka 1. donose isključivo predstavnici nacionalnih tijela za normizaciju u okviru nadležnog tijela za donošenje odluka u toj organizaciji:
a) odluke o prihvaćanju, odbijanju i izvršavanju zahtjeva za normizaciju;
b) odluke o prihvaćanju novih poslova
c) odluke o donošenju, reviziji i povlačenju europskih normi i europskih normizacijskih dokumenata.”.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od....[Ured za publikacije: Unijeti datum – 6 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe]
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednica Predsjednik
