EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52021IR0103

Mišljenje Europskog odbora regija – Ostvarivanje ciljeva održivog razvoja do 2030.

COR 2021/00103

SL C 440, 29.10.2021, p. 36–41 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

29.10.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 440/36


Mišljenje Europskog odbora regija – Ostvarivanje ciljeva održivog razvoja do 2030.

(2021/C 440/07)

Izvjestitelj:

Ricardo RIO (PT/EPP), gradonačelnik Brage

Referentni dokumenti:

Ostvarivanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja – sveobuhvatan pristup

Godišnja strategija održivog rasta 2021.

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

1.

smatra da je postizanje ciljeva održivog razvoja ključno za sve 194 zemlje koje su usvojile Program održivog razvoja Ujedinjenih naroda i da novi poticaj za taj cilj proizlazi iz pandemije koja i dalje traje i iz njezinih očekivanih zdravstvenih, gospodarskih, socijalnih, ekoloških i kulturalnih posljedica. Stoga od europskih čelnika i čelnica traži da budu ambiciozni i dosljedni u svojim programima unutarnje i vanjske politike te da se odlučno izjasne za postizanje jasnog cilja da Europska unija, u kontekstu UN-ova Desetljeća za djelovanje za održivi razvoj, bude predvodnica i prepoznatljiva kao prvakinja u provedbi ciljeva održivog razvoja na svim razinama vlasti;

2.

smatra da ovo mišljenje treba promatrati kao poticaj Europskoj komisiji da ojača ciljeve održivog razvoja kao sastavni dio temeljnih europskih vrijednosti i identiteta i da im na taj način prida primjeren značaj u svojem cjelokupnom diskursu i prioritetima;

3.

pozdravlja političko vodstvo Europske komisije u provedbi ciljeva održivog razvoja s pomoću europskog zelenog plana i preusmjeravanje europskog semestra na ciljeve održivog razvoja, kao i pristup Komisije promicanju ambicioznog programa za održiviju, konkurentniju i povezaniju Europu, otvorenu svijetu i prilagođenu izazovima 21. stoljeća koji je osnažen dodatnim sredstvima instrumenta NextGenerationEU s ciljem stvaranja zelenije, digitalnije i otpornije Europe;

4.

međutim, i dalje podržava zahtjev Vijeća, Europskog parlamenta, OR-a i bivše višedioničke platforme EU-a za ciljeve održivog razvoja da se razvije sveobuhvatna strategija za ciljeve održivog razvoja koja bi zamijenila strategiju Europa 2020. i s pomoću koje bi se ostvarila zajednička vizija modela održivog razvoja koji želimo potaknuti, i za Europsku uniju i iz nje, čime bi se svim lokalnim i regionalnim vlastima omogućilo da se služe istim jezikom i dijele iste ciljeve;

5.

podsjeća da je cilj revizije trgovinske politike EU-a promicanje veće održivosti u skladu s obvezom provedbe UN-ovih ciljeva održivog razvoja; samo održivi i dosljedni trgovinski model koji odgovara vrijednostima Europske unije može pridonijeti svačijoj dobrobiti i blagostanju unutar EU-a i u drugim dijelovima svijeta;

6.

nadalje, žali zbog toga što su ciljevi održivog razvoja postupno izgubili na važnosti u diskursu EU-a te su manje prisutni u oblikovanju politika EU-a, što ugrožava izglede za njihovu provedbu do 2030.;

7.

smatra da su komunikacija i sposobnost uzajamnog učenja u vezi s ciljevima održivog razvoja ključan element za podizanje svijesti i jačanje predanosti svih partnera, što zahtijeva veću usklađenost sustava upravljanja EU-a u gospodarskim, socijalnim i ekološkim pitanjima kao što su europski semestar, europski zeleni plan i provedba europskog stupa socijalnih prava te ciljevi održivog razvoja;

8.

napominje da se veze između navedenih inicijativa i ciljeva održivog razvoja ponekad čine slabima. S tim u vezi naglašava da bi Komisija trebala uključiti sve svoje relevantne službe i izbjegavati izolirane inicijative;

9.

pozdravlja Radni dokument službi Europske komisije o ostvarivanju ciljeva održivog razvoja do 2030. kao korisno izvješće o provedbi, ali žali što se u njemu samo navodi popis inicijativa za ostvarenje ciljeva održivog razvoja;

10.

na primjer, u ažuriranoj novoj industrijskoj strategiji (1), koja je predstavljena u svibnju 2021., ciljevi održivog razvoja se ne spominju te ona stoga ne može biti dio širih nastojanja u pogledu usklađenosti politika i održivog razvoja. Time se ograničava korisnost Radnog dokumenta službi Komisije za provedbu ciljeva održivog razvoja;

11.

pozdravlja obvezu izraženu u Komunikaciji o boljoj regulativi od 29. travnja 2021. (2) da se ciljevi održivog razvoja uključe u sve politike, kao i da se utvrde relevantni ciljevi održivog razvoja za svaki prijedlog te da se ispita kako će se inicijativom poduprijeti njihovo ostvarenje, što odražava ranije izneseni zahtjev OR-a (3). Nadalje, OR smatra da su za provjeru održivosti prijedloga posebno važne transparentne i opsežne ex ante procjene učinka;

12.

pozdravlja činjenicu da je Radni dokument službi Komisije usmjeren na važnost sudjelovanja dionika i na priznavanje uloge i rada Europskog odbora regija i lokalnih i regionalnih vlasti. Usto ističe važnu ulogu nacionalnih, europskih i međunarodnih udruženja regija i gradova;

13.

napominje da prethodno najavljena sredstva za daljnju razmjenu i dijalog putem konferencija i periodičnih događanja koje organizira Europska komisija još nisu ostvarena te poziva na bližu suradnju Europske komisije, Vijeća, Europskog parlamenta i Europskog odbora regija u pogledu provedbe ciljeva održivog razvoja na razini EU-a;

14.

ističe da je pandemija bolesti COVID-19 ukazala na važnost održivog razvoja i da ciljevi održivog razvoja mogu pomoći u približavanju dosljednoj i sveobuhvatnoj viziji u okviru instrumenta NextGenerationEU, a posebice u uspostavi nacionalnih planova za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost;

15.

smatra da nedovoljna uključenost lokalnih i regionalnih vlasti u pojedinim državama članicama i nepostojanje svrsishodnog postupka savjetovanja u izradi nacionalnih planova za oporavak i otpornost u vezi s određivanjem prioriteta i planiranim djelovanjem ugrožavaju uspješnost planova u tim državama članicama jer se regionalne perspektive dalekosežne gospodarske, socijalne i okolišne preobrazbe u njima odražavaju samo djelomično. Jasno je da je hitno potrebno podržati lokalizaciju ciljeva održivog razvoja kako bi se postigao bolji i pravedniji oporavak;

16.

ističe da u skladu s načelom supsidijarnosti postoje dva ključna pristupa: povezanija koordinacija između ciljeva održivog razvoja i glavnih politika Europske unije te novi poticaj za provedbu ciljeva održivog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini. To se mora postići pomoću jasnih poticaja za sve dionike. U tom pogledu, veća interakcija između europskih institucija te lokalne i regionalne razine koristila bi svim stranama;

Upravljanje ciljevima održivog razvoja i europske institucije

17.

pozdravlja činjenicu da je sadašnja Europska komisija preuzela snažnu političku obvezu u pogledu provedbe ciljeva održivog razvoja. Međutim, to bi trebalo biti popraćeno posebnim unutarnjim mehanizmima upravljanja unutar Europske komisije, kao što su redoviti koordinacijski sastanci Ureda predsjednice s kabinetima drugih povjerenika i povjerenica o poopćivanju ciljeva održivog razvoja;

18.

tvrdi da je višedionička platforma EU-a za ciljeve održivog razvoja bila dobar korak za uključivanje civilnog društva i lokalnih i regionalnih vlasti u odluke o ciljevima održivog razvoja na europskoj razini, a prijedlozi platforme za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja u EU-u trebali bi se koristiti za daljnje djelovanje (4);

19.

uviđa da je europski klimatski pakt korak naprijed u poticanju većeg broja ljudi na djelovanje, ali je usredotočen samo na teme u vezi sa zelenim površinama i posvećen poticanju dionika na djelovanje, dok je platforma obuhvaćala sve ciljeve održivog razvoja i djelovala kao struktura za dijalog radi podupiranja i savjetovanja Europske komisije o njihovoj pravodobnoj provedbi;

20.

preporučuje da se izvješće podneseno na kraju mandata prethodne platforme iskoristi za pripremu daljnjih strukturiranih dijaloga. Također se zalaže za to da budući strukturirani dijalozi i dalje na što reprezentativniji način predstavljaju širok raspon dionika koji rade na ciljevima održivog razvoja, i to iz organizacija civilnog društva, privatnog sektora, sindikata, akademske zajednice, regionalnih i lokalnih vlada te iz redova manjinskih ili ugroženih skupina. Oni bi trebali predstavljati četiri dimenzije održivog razvoja (gospodarsku, okolišnu, socijalnu i upravljačku) te imati dokazane rezultate i iskustvo u radu na ciljevima održivog razvoja na razini EU-a. Dionici bi zauzvrat trebali odgovarati svojoj „bazi” te prikupljati doprinose i podnositi joj izvješća;

21.

naglašava važnost uključivanja rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za sve osobe u politike i programe EU-a kojima se provode ciljevi održivog razvoja, kao što je istaknuto u nedavnom izvješću Europskog revizorskog suda o rodno osviještenoj politici u proračunu EU-a (5);

22.

stoga traži od Europske komisije da obnovi platformu za ciljeve održivog razvoja ili da uspostavi drugu platformu za dijalog s pojačanim i strukturiranim praćenjem kako bi se potaknulo širenje stručnog znanja raznih dionika iz javnih i privatnih institucija u vezi s Programom održivog razvoja do 2030. te da ta platforma izravno savjetuje Europsku komisiju;

23.

ponovno upućuje poziv iz različitih sektora, a naročito poziv Europskog odbora regija kao zagovornika provođenja supsidijarnosti u djelo, da se usklađeno djelovanje EU-a više temelji na razmjeni najboljih praksi, procjenama učinka i boljoj povezanosti s tzv. četverostrukom spiralom (znanost, politika, industrija i društvo). Najveći učinak proizlazi iz integracije znanja i iskustva među disciplinama, sektorima politika i svim ciljevima održivog razvoja. Izazov za inteligentne gradove Europske komisije izvrstan je primjer inicijative kakva bi se trebala poticati i razviti i u okviru drugih glavnih uprava i drugih politika, uz platformu strategija pametne specijalizacije (S3) za ciljeve održivog razvoja koju bi europske regije mogle bolje iskoristiti;

24.

smatra da bi Komisija trebala odabrati nekoliko pokazatelja socijalnih, gospodarskih i ekoloških podataka na lokalnoj i regionalnoj razini, pokazatelja u vezi s kojima lokalna i regionalna razina mogu imati utjecaj, kako bi se pratio razvoj Programa održivog razvoja do 2030. diljem EU-a te, po mogućnosti, učinak na međunarodnoj razini. U tom pogledu treba uzeti u obzir napore koji su u nekim zemljama već uloženi u tu svrhu;

25.

ustraje u stajalištu da su praćenje i podaci ključni komunikacijski alati za interakciju s građanima i civilnim društvom na lokalnoj i regionalnoj razini. OR i lokalne i regionalne vlasti predani su lokalizaciji ciljeva održivog razvoja i važni su prikupljači podataka. Na primjer, OR surađuje s OECD-om i periodički prikuplja podatke o angažmanu u pogledu ciljeva održivog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini te smatra da je to primjer partnerstva koje se zasniva na istraživanju utemeljenom na dokazima;

26.

poziva Europsku komisiju da poveća pouzdanost svojih izvješća o praćenju ciljeva održivog razvoja koja sastavlja Eurostat na način da se u obzir uzmu razine ostvarenja ciljeva održivog razvoja koje se mogu jednostavno mjeriti i utvrđivati na nebirokratski način. Komisija bi trebala dalje upotrebljavati ta izvješća u okviru europskog semestra i dopuniti ih podacima i najboljim praksama lokalnih i regionalnih vlasti jer sadašnje praćenje ne uključuje podatke na razini NUTS 2;

Uloga ciljeva održivog razvoja u europskom semestru za održiv oporavak

27.

prepoznaje značajan rad Europske komisije na uključivanju ciljeva održivog razvoja u europski semestar u ciklusu semestra 2020. Postupno uključivanje ciljeva održivog razvoja u godišnju strategiju održivog rasta, izvješća za pojedine zemlje i nacionalne programe reformi pokazalo je istinsku predanost EU-a promjeni paradigme u smjeru održivog razvoja;

28.

podržava europski zeleni plan i poziva na sinergičnije tumačenje ciljeva održivog razvoja u borbi protiv klimatskih promjena i u tom smislu ističe korisnost ciljeva održivog razvoja, posebno cilja br. 13, te priliku za pronalaženje kompromisa i rad na usklađenosti politika s okvirom za ciljeve održivog razvoja;

29.

smatra da je potrebno bolje uskladiti prioritete svih programa financiranja radi opće integracije ciljeva održivog razvoja. Na primjer, 100 klimatski neutralnih gradova do 2030. korak je prema ubrzanju ciljeva održivog razvoja. Ulaganje u socijalna pitanja korisno je i za klimu;

30.

stoga potiče Europsku komisiju da ponovno jednoznačno uključi ciljeve održivog razvoja u reformirani europski semestar, što će dovesti do održivog oporavka usmjerenog na konkretna područja; u to bi u potpunosti trebale biti uključene lokalne i regionalne vlasti, a time bi se upotpunile reforme i ulaganja u državama članicama, koji bi trebali biti usklađeni s ciljevima održivog razvoja i imati europsku dodanu vrijednost;

31.

s tim u vezi ponovno ističe potrebu da Europska komisija iznese definiciju „strukturnih reformi” u kontekstu europskog semestra. Takva definicija potrebna je kako bi te reforme bile ograničene na područja politika koja su relevantna za provedbu ciljeva Ugovora o EU-u i sveobuhvatnih političkih strategija Europske unije, uključujući ciljeve održivog razvoja, i koja se, uz dužno poštovanje načela supsidijarnosti, izravno odnose na nadležnosti EU-a (6);

32.

poziva Komisiju da doprinos ostvarenju ciljeva održivog razvoja razmotri kao zajednički i međusektorski cilj svih europskih programa financiranja u okviru izravnog i neizravnog upravljanja;

33.

zbog toga smatra da su njegove preporuke za poboljšanje odgovornosti u okviru europskog semestra sada još relevantnije te da je potrebno hitno uključiti regije, gradove, ruralne općine i dionike u taj proces te upravljanje učiniti demokratskijim i transparentnijim. Napominje da se u Radnom dokumentu službi Komisije o ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja također upućuje u tom smjeru tako što se ponovno potvrđuje potreba za uključivanjem dionika u provedbu ciljeva održivog razvoja;

34.

ponavlja svoj poziv na donošenje europskog kodeksa postupanja kako bi se lokalne i regionalne vlasti te njihova predstavnička udruženja uključilo u europski semestar i napominje da bi Europska komisija trebala davati primjer i uspostaviti strukturirani dijalog s dionicima o europskom semestru, osobito s obzirom na prazninu koja je ostala nakon što nije obnovljena višedionička platforma EU-a na visokoj razini za ciljeve održivog razvoja;

35.

kao prvi korak u tom smjeru predlaže organizaciju konferencije dionika o europskom semestru uz potporu obaju savjetodavnih odbora i/ili savjetovanje s odborima prije objave sljedeće godišnje strategije održivog rasta;

36.

ističe da promicanje dvostruke tranzicije i provedba europskog stupa socijalnih prava i popratnog akcijskog plana u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost nisu dovoljni za usklađeno i dosljedno razmatranje ciljeva održivog razvoja kako bi se osigurao jasan put prema ostvarenju ključnih etapa i glavnih ciljeva. Trenutačna kriza pokazala je da su, kako bi se izbjegle buduće krize, ciljevi održivog razvoja potrebni EU-u jer predstavljaju širi pristup koji uključuje i druge politike, npr. za biološku raznolikost i zdravlje, te je povezan s njima;

37.

poziva Europsku komisiju da, s obzirom na to da se Europa nalazi na raskrižju, iskoristi sljedeću Godišnju strategiju održivog rasta za 2022. kako bi formalno ponovno uključila ciljeve održivog razvoja u europski semestar, bolje povezala ciljeve održivog razvoja i Mehanizam za oporavak i otpornost te izričito potvrdila ciljeve održivog razvoja kao način na koji EU može oblikovati održivi oporavak;

38.

smatra da je uz uključivanje ciljeva održivog razvoja moguće zadržati usmjerenost europskog semestra kao okvira kojim države članice EU-a koordiniraju svoje ekonomske politike i da bi ciljeve održivog razvoja trebalo što prije ponovno uključiti u europski semestar;

39.

potiče Europsku komisiju da započne s tim ponovnim uključivanjem tijekom procjene nacionalnih planova za oporavak i otpornost evidentiranjem ciljeva održivog razvoja u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost koje su predstavile države članice. Time bi se pružio koristan pregled sveobuhvatnosti tih planova, ali to ne bi predstavljalo dodatno administrativno opterećenje za izvješćivanje;

40.

poziva Komisiju da razmotri stvaranje jednostavnog, nebirokratskog okolišnog pokazatelja kojim bi se nadopunio pregled socijalnih pokazatelja u okviru europskog semestra i pripremilo za formalno uključivanje ciljeva održivog razvoja u sljedeći ciklus europskog semestra;

41.

poziva Komisiju da iznese prijedloge za bolje usklađivanje zahtjeva u pogledu društveno odgovornog poslovanja s provedbom Programa održivog razvoja. To bi moglo uključivati razmatranje jednostavne i nebirokratske europske putovnice za društveno odgovorno poslovanje velikih poduzeća kojom bi se utvrdili zahtjevi u vezi s ciljevima održivog razvoja u pogledu radnih odnosa, rodne ravnopravnosti, upravljanja lancima opskrbe, oporezivanja i financijske transparentnosti;

42.

smatra da bi prijedlog Komisije za reviziju Pakta o stabilnosti i rastu, koji bi trebao biti predstavljen u posljednjem tromjesečju 2021., trebao utrti put održivoj reformi proračunskih i makroekonomskih nadzornih mehanizama EU-a kako bi se osigurala dovoljno visoka razina visokokvalitetnih javnih ulaganja u održivu preobrazbu Europske unije. To bi trebalo obuhvaćati prijedloge za uključivanje jednostavnih i nebirokratskih pokazatelja u fiskalni okvir, koji djelotvornije od BDP-a odražavaju put prema ostvarenju ciljeva održivog razvoja;

Lokalni i regionalni doprinos ciljevima održivog razvoja

43.

ističe da OECD procjenjuje da se 65 % od 169 ciljnih vrijednosti sadržanih u 17 ciljeva održivog razvoja ne može ostvariti bez uključivanja lokalnih i regionalnih vlasti ili koordinacije s njima (7);

44.

napominje da su lokalne i regionalne vlasti 2018. u prosjeku bile odgovorne za 53 % ukupnih javnih ulaganja u EU-u (8). Većina tih ulaganja odnosi se na infrastrukturu za osnovne usluge za koje su nadležni gradovi odnosno regije i koje su ponekad predmet posebnih ciljeva održivog razvoja, primjerice u pogledu obrazovanja, zdravlja, socijalne infrastrukture, vode za piće, kanalizacije, gospodarenja krutim otpadom, energije, prometa i stanovanja. Također napominje da je cijeli jedan cilj održivog razvoja – cilj br. 11 – posvećen gradovima i lokalnim zajednicama;

45.

smatra da su lokalne i regionalne vlasti ključne za pokretanje lokalnih, regionalnih i, posljedično, nacionalnih politika u važnim područjima povezanima s ciljevima održivog razvoja, kao što su okoliš, javne usluge, obrazovanje, zdravstvo te gospodarski i teritorijalni razvoj i da one doprinose brojnim drugim ciljevima kao što su rodna ravnopravnost, održiva potrošnja, zapošljavanje, inovacije, uključiva društva, dobro upravljanje i partnerstva. Stoga je važno ojačati postojeći konsenzus kako bi se proširili teritorijalni prioriteti u okviru politike EU-a. Mnoge mreže osnovale su radne skupine u kojima članovi razmjenjuju informacije i iskustva o provedbi ciljeva održivog razvoja u svojim zemljama i, u nekim slučajevima, s kolegama u partnerskim zemljama te se zalažu za svoje ciljeve kod Europske komisije i u okviru međunarodnih foruma. Također je važno da se na europskoj razini mogu izvršavati ovlasti koje lokalne i regionalne vlasti imaju u svojim državama jer bi se time olakšao poticaj javnim politikama u korist ciljeva održivog razvoja na svim razinama;

46.

pozdravlja preliminarne rezultate istraživanja OR-a i OECD-a o ciljevima održivog razvoja i oporavku (9), koji pokazuju da lokalne i regionalne vlasti unatoč pandemiji i dalje rade na provedbi ciljeva održivog razvoja, pri čemu je 60 % lokalnih i regionalnih ispitanika navelo da su uvjereni da ciljevi održivog razvoja mogu doprinijeti usvajanju sveobuhvatnijeg pristupa oporavku, dok 43 % njih ima posebnu upravljačku strukturu za njihovu provedbu;

47.

prepoznaje rad međunarodnih i europskih udruga i organizacija na podupiranju lokalizacije ciljeva održivog razvoja na europskoj i međunarodnoj razini putem decentralizirane suradnje i poziva na ulaganje većih napora u poticanje takvih partnerstava (10);

48.

potiče daljnji razvoj inicijative UN-a „Lokalizacija ciljeva održivog razvoja” kako bi se ubrzali i povećali napori za postizanje ciljeva održivog razvoja do 2030. godine. Obvezuje se na suradnju s UN-om i Europskom komisijom kako bi se potaknula sve veća mobilizacija gradova i regija za lokalizaciju ciljeva održivog razvoja i provedbu dobrovoljnih lokalnih, regionalnih odnosno podnacionalnih revizija koje u konačnici mogu doprinijeti dobrovoljnim nacionalnim revizijama;

49.

ističe da je potrebno na lokalnoj razini mjeriti napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. EU bi trebao gradovima i regijama pomoći u praćenju napretka u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja na temelju situacije u kojoj se nalaze (11);

50.

traži od Zajedničkog istraživačkog centra da nastavi s radom na dobrovoljnim lokalnim revizijama u obliku priručnika i da ih uključi u mehanizme pametne specijalizacije kako bi se gradovima i lokalnim vlastima pružila potpora u korištenju kohezijskih i drugih financijskih instrumenata. Osim toga, Europska komisija trebala bi poticati gradove i regije da rade na lokalizaciji ciljeva održivog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini. OR bi trebao koordinirati taj opsežan proces;

51.

napominje da je također potrebno ojačati izgradnju kapaciteta na lokalnoj razini za provedbu ciljeva održivog razvoja. OR smatra da je od temeljne važnosti da se zajednički razviju modeli strateškog upravljanja i posebni alati za upravljanje održivim razvojem kao i da se ponude tečajevi za osposobljavanje osoblja lokalnih vlasti i lokalnih dionika. EU bi mogao podržati europske mreže za zajednički razvoj i takve mogućnosti osposobljavanja; OR također smatra da je uloga istraživanja, kako znanstveno-tehnoloških tako i humanističkih, ključna za postizanje ciljeva održivog razvoja te je stoga potrebno osigurati odgovarajuća financijska sredstva za centre koji stvaraju znanje i inovacije;

52.

napominje da je potrebno ubrzati razvoj kulture suradnje u svim sektorima i na svim razinama provedbe ciljeva održivog razvoja;

53.

stoga traži od Komisije da uspostavi izravne poticaje za lokalne i regionalne vlasti za izravnu suradnju s privatnim sektorom i civilnim društvom na ostvarivanju ciljeva održivog razvoja;

54.

ističe ključnu ulogu regija u osmišljavanju i provedbi ciljeva održivog razvoja na terenu kao glavnih partnera nacionalnih i lokalnih tijela u duhu suradnje koja se navodi u 17. cilju održivog razvoja. Financijska i tehnička potpora regija ključna je za pomoć i izgradnju lokalnih kapaciteta za lokalizaciju ciljeva održivog razvoja, kao i za osiguravanje održive interakcije održivih ruralnih i prigradskih područja s gradovima;

55.

snažno podupire razmjenu najboljih lokalnih i regionalnih praksi i smatra da je to ključno za promicanje programa ciljeva održivog razvoja, na primjer pomoću nedavno pokrenutog pilot-projekta mreže Urbact kojim se povezuju gradovi koji lokaliziraju ciljeve održivog razvoja. Međutim, EU mora uspostaviti novi program za razmjenu dobrih praksi među gradovima i regijama diljem EU-a, uključujući gradove s drugih kontinenata kako bi se utvrdile globalne dobre prakse i promicali bilateralni sporazumi;

56.

napominje da se OR zalaže za udruživanje snaga s drugim europskim institucijama u organiziranju događanjā u okviru projekta „Znanost u regijama” i projekata djelovanja u vezi s ciljevima održivog razvoja – izrada pilot-projekata, eksperimentiranje, izrada prototipa i proširenje ciljeva; konkretno, oslanjanje na iskustva regija koje svoje politike provode na temelju ciljeva održivog razvoja, a zatim promiču njihovu replikaciju i prilagodljivost;

57.

traži od EU-a da osmisli poticaje za promicanje participativnih mjera javnih i lokalnih organizacija za provedbu ciljeva održivog razvoja. Tim bi se poticajima trebalo poboljšati širenje Programa održivog razvoja do 2030. i promicati ciljevi održivog razvoja među stanovništvom i u Europi i izvan nje s pomoću višerazinskih i višedioničkih partnerstava;

58.

ponovno potvrđuje predanost OR-a jačanju partnerstava s OECD-om, mrežom EUROCITIES, AER-om, CEMR-om/PLATFORMA-om i mrežom Regions4 kako bi se ubrzala lokalizacija ciljeva održivog razvoja i zagovarali ciljevi održivog razvoja kao sveobuhvatna temeljna vrijednost EU-a; obvezuje se na sklapanje drugih partnerstava kako bi se dodatno poduprla lokalizacija ciljeva održivog razvoja u Europi i šire;

59.

upućuje na svoje mišljenje „Ciljevi održivog razvoja: osnova za dugoročnu strategiju EU-a za održivu Europu do 2030.” (12) u kojem je predstavljeno političko stajalište OR-a o dokumentu za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030.”, koje je još uvijek aktualno u pogledu poziva upućenog Europskoj komisiji „na preuzimanje vodeće uloge u uspostavi višerazinskog, višedioničkog i međusektorskog upravljanja, čime bi se omogućilo uključivanje svih dimenzija ciljeva održivog razvoja u sve politike EU-a”.

Bruxelles, 1. srpnja 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS


(1)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Ažuriranje nove industrijske strategije za Europu: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe, 5. svibnja 2021., https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/communication-eu-industrial-strategy-march-2020_en.pdf.

(2)  https://ec.europa.eu/info/files/better-regulation-joining-forces-make-better-laws_en

(3)  Točka 42. mišljenja Europskog odbora regija „Ciljevi održivog razvoja: osnova za dugoročnu strategiju EU-a za održivu Europu do 2030.”, izvjestitelj: Arnoldas Abramavičius.

https://webapi2016.cor.europa.eu/v1/documents/cor-2019-00239-00-00-ac-tra-hr.docx/content

(4)  https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/sdg_multi-stakeholder_platform_input_to_reflection_paper_sustainable_europe2.pdf

(5)  https://bit.ly/3fJXlaF

(6)  Vidjeti mišljenje OR-a 3764/2018 „Program potpore reformama”, https://webapi2016.cor.europa.eu/v1/documents/cor-2018-03764-00-00-ac-tra-en.docx/content.

(7)  OECD citira UN-ovu mrežu rješenja za održivi razvoj u dokumentu A Territorial Approach to the Sustainable Development Goals: A role for Cities and Regions to leave no-one behind (Teritorijalni pristup ciljevima održivog razvoja: gradovi i regije rade na tome da nitko ne ostane zapostavljen), 2017., OECD.

(8)  Key Data on Local and Regional Governments in the European Union (Ključni podaci o lokalnim i regionalnim vlastima u Europskoj uniji), 2019., OECD.

(9)  Istraživanje OR-a i OECD-a: Ciljevi održivog razvoja kao okvir za oporavak od bolesti COVID-19 u gradovima i regijama. Provedeno od 10. svibnja do 18. lipnja 2021.

(10)  Poput, primjerice, OECD-a i njegova pilot-projekta o teritorijalnom pristupu ciljevima održivog razvoja; Vijeća europskih općina i regija (CEMR) i njegova rada na pomoći nacionalnim udrugama regija i gradova u izradi dobrovoljnih podnacionalnih revizija koje obuhvaćaju cijele zemlje; Skupštine europskih regija (AER) za njezin rad u pogledu provedbe ciljeva održivog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini; mreže Regions4 i njezine zajednice za razmjenu praksi u području ciljeva održivog razvoja; mreže EUROCITIES i njezine radne skupine za ciljeve održivog razvoja; PLATFORMA-e i UCLG-a te njihova osposobljavanja za voditelje osposobljavanja o ciljevima održivog razvoja; ciljeva održivog razvoja EU URBACT-a; Zaklade gradonačelnika za promicanje održivosti te ICLE-a, vodeće mreže za gradove diljem svijeta za programe održivosti.

(11)  Kao što se, na primjer, događa u Portugalu s projektima „CESOP Local” Portugalskog katoličkog sveučilišta i „ODS Local” Sveučilišta u Lisabonu.

(12)  Izvjestitelj: Arnoldas Abramavičius (LT/EPP), usvojeno 26. lipnja 2019., COR-2019-00239.


Top