Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Oporavak europske industrije namještaja u smjeru inovativnog, zelenog i kružnog gospodarstva”

(samoinicijativno mišljenje)

(2022/C 365/02)

Izvjestitelj:	Anastasis YIAPANIS
Suizvjestitelj:	Rolf GEHRING

Odluka Plenarne skupštine:	21.10.2021.
Pravna osnova:	pravilo 52. stavak 2. Poslovnika
	(samoinicijativno mišljenje)
Nadležna stručna skupina:	Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene (CCMI)
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	13.5.2022.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	15.6.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	570
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	207/1/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europa ima vrlo dinamičan sektor namještaja koji se odlikuje izrazitom raznolikošću u pogledu veličine poduzeća i radnih procesa, kao i dizajna. Sektor pokriva cijeli životni ciklus proizvoda i pruža dobre mogućnosti za prihvaćanje održivosti i prijelaza na modele kružnog gospodarstva.

1.2.

Europska poduzeća moraju se pridržavati strogih propisa o zaštiti okoliša, proizvodima, zdravlju i sigurnosti, što, naravno, dovodi do povećanja operativnih troškova. Međunarodno tržišno natjecanje narušavaju državne subvencije koje se nude vanjskim konkurentima i nepoštene prakse koje se koriste u svrhu pristupanja tržištu, osobito u slučaju gospodarskih subjekata iz Azije.

1.3.

EGSO bi želio naglasiti da je prava ravnoteža između gospodarskog rasta, održivosti i socijalnog blagostanja pravi cilj za budućnost sektora namještaja EU-a. Odbor smatra da je poduzećima potreban dosljedan zakonodavni okvir u pogledu intelektualnog vlasništva koji će štititi njihove interese i biti prikladan za zelenu i digitalnu tranziciju.

1.4.

EGSO snažno zagovara to da sav uvezeni namještaj bude potpuno u skladu s propisima EU-a, uključujući u pogledu obveza informiranja potrošača. EGSO nadalje poziva na donošenje dosljednog zakonodavstva EU-a kojim će se propisati standardizirani formati oznaka za sve proizvode.

1.5.

Budući da se u toj industriji koriste brojne sirovine, za taj je sektor od iznimne važnosti pouzdan i neometan pristup visokokvalitetnim resursima i stabilnim lancima vrijednosti. Zatim, budući da potražnja za drvom, glavnom sirovinom za industriju namještaja, bez prestanka raste, EGSO smatra da je važno proširiti i modernizirati šumarsku infrastrukturu i njezinu održivost te poboljšati vještine i tehnologiju.

1.6.

EGSO smatra da je drvo proizvedeno u Europi vrlo važna imovina koja bi se trebala upotrebljavati za stvaranje proizvoda s visokom dodanom vrijednošću. Odbor vjeruje da izvoz drvne sirovine nema nikakvog smisla u gospodarskom kontekstu i poziva na uspostavu instrumenata trgovinske zaštite kojima će se zaštititi lokalni proizvođači namještaja.

1.7.

Nadalje, Odbor poziva države članice da ukinu subvencije i druge poticaje za spaljivanje drva za proizvodnju energije te da promiču načelo kaskadnog korištenja.

1.8.

EGSO želi pozvati na smanjenje ili uklanjanje carina za uvezene primarne i sekundarne drvne sirovine. Nadalje, Odbor zahtijeva da donositelji politika osiguraju da se u trgovinskim sporazumima ojača kriterij održivosti te da se pri uvozu uzmu u obzir kriteriji u pogledu radnih uvjeta, slobode udruživanja i poštenog postupanja prema radnicima. EGSO poziva na to da ljudska prava budu dijelom postupaka dužne pažnje, uz potpuno poštovanje konvencija MOR-a o ljudskim pravima i pravima radnika.

1.9.

Sektor namještaja mora biti dijelom inicijative novog europskog Bauhausa (1) i pridonijeti stvaranju održivih i uključivih proizvoda za novi način života, u kojem je održivost usklađena sa životnim stilom.

1.10.

Sporazum socijalnih partnera o smanjenju formaldehida u proizvodnji ploča izvrstan je primjer toga kako dobrovoljni sporazum socijalnih partnera na europskoj razini također može pomoći u smanjenju zdravstvenih rizika. Nadalje, Odbor poziva na uvođenje održivih pakiranja koja se mogu u potpunosti reciklirati te zagovara preispitivanje Direktive 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (2).

1.11.

EGSO smatra da je potrebna brza tranzicija s linearnog toka materijala i energije na kružni model kako bi se omogućio povrat vrijednosti od proizvoda i osigurao gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta.

1.12.

Odbor smatra bitnim da proizvođači namještaja dizajniraju svoje proizvode na način da se omogući povrat vrijednosti i olakša ponovna uporaba, popravljanje, obnova i recikliranje. Sustav proširene odgovornosti proizvođača u sektoru namještaja mogao bi povećati mogućnosti ponovne uporabe i recikliranja u Uniji. Zatim, Odbor poziva na zakonsku zabranu odlaganja namještaja na odlagališta otpada na europskoj razini kako bi se povećala oporaba i ponovna uporaba vrijednih materijala.

1.13.

Tom sektoru potrebni su visokokvalificirani radnici, mora postati privlačniji mlađoj generaciji i težiti stalnom poboljšavanju radnih uvjeta te istodobno stvarati mogućnosti osposobljavanja i fokusirati se na motiviranje visokokvalificiranih i digitalnih stručnjaka da se pridruže toj industriji.

1.14.

Odbor poziva europske zakonodavce da aktivno podupiru transnacionalne inicijative kojima se povećava kvaliteta svih oblika naukovanja u sektoru namještaja. Ambiciozniji Erasmus za naučnike također bi pomogao u boljem prenošenju bogatih i raznolikih tradicija i inovacijskog potencijala u proizvodnji namještaja u Europi.

1.15.

Obrazovni programi, inicijative cjeloživotnog učenja i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja moraju se razvijati aktivnim uključivanjem socijalnih partnera, obrazovnih ustanova i drugih relevantnih nevladinih organizacija. Pripremanje radne snage na buduće izazove sektora od ključne je važnosti.

1.16.

EGSO poziva na ulaganja u vještine, dizajn, kreativnost i lanac vrijednosti te na poboljšanje pristupa programima financiranja istraživanja, razvoja i inovacija za proizvođače namještaja. Potrebno je osigurati odgovarajuća sredstva za MSP-ove kako bi mogli analizirati svoj poslovni razvoj na kružan, inovativan i održiv način.

1.17.

Odbor vjeruje da stvaranje potražnje za rabljenim namještajem i potpora neprofitnim dionicima koji sudjeluju u postupku recikliranja i prenamjene mogu pozitivno utjecati na ciljeve zelene tranzicije.

1.18.

Konačno, EGSO poziva na razvoj europske platforme koja obuhvaća poduzeća, socijalne partnere, organizacije civilnog društva, istraživačke institute, sveučilišta i druge relevantne dionike i promiče razvoj poslovanja u sektoru namještaja.

2.   Uvodne napomene

2.1.

Nova industrijska strategija za Europu (3) usmjerena je na nepovratan i postupan prijelaz na održiv gospodarski sustav u kojem nitko nije zapostavljen, u kojem se prihvaća digitalizacija i zeleni razvoj te uspostavljaju partnerstva između industrije, socijalnih partnera, tijela javne vlasti i relevantnih organizacija civilnog društva.

2.2.

Europa ima dinamičan sektor namještaja koji se odlikuje izrazitom raznolikošću u pogledu veličine poduzeća i radnih procesa. Općenito je intenzivan u pogledu radne snage, s lancima vrijednosti koji su i dalje lokalni ili regionalni, uz izrazitu prevlast MSP-ova i mikropoduzeća. Zapošljava oko milijun radnika i čini četvrtinu ukupne svjetske proizvodnje namještaja (4).

2.3.

Taj sektor obuhvaća cijeli životni ciklus: sirovine, obradu, uporabu, održavanje, ponovnu uporabu, recikliranje, biomasu za energiju. Stoga pruža dobre mogućnosti za prihvaćanje održivosti i prijelaza na modele kružnog gospodarstva.

2.4.

Pandemija bolesti COVID-19 snažno je pogodila sektor namještaja, osobito prekogranične lance vrijednosti, koji su bili ozbiljno pogođeni velikim brojem ograničenja slobodnog kretanja robe i ljudi. To je ukazalo na važnost integriranog jedinstvenog tržišta koje dobro funkcionira.

3.   Aspekti tržišnog natjecanja

3.1.

Različiti nacionalni propisi, standardi, sustavi certifikacije i zahtjevi za označivanje prepreka su proizvođačima u EU-u i stvaraju nerazmjerne troškove za poduzeća. Normizacija i usklađena pravila na razini EU-a mogla bi svesti prepreke na najmanju moguću mjeru te svim sudionicima na tržištu pružiti sigurnost i uzajamno razumijevanje.

3.2.

Nedavni porast cijena energenata u Europi negativno utječe na konkurentnost sektora i otežava problem dostupnosti resursa i povećanih cijena sirovina.

3.3.

Uz općeniti porast konkurencije na međunarodnom tržištu, poduzeća iz trećih zemalja ponekad primjenjuju nepoštene prakse kako bi ostvarila pristup tržištu, osobito gospodarski subjekti iz Azije, koji ponekad primaju potporu od svojih vlada. Nadalje, europska poduzeća moraju se pridržavati strožih propisa o zaštiti okoliša, proizvodima, zdravlju i sigurnosti, što, naravno, dovodi do povećanja operativnih troškova. Europski namještaj od punog drva u nepovoljnom je položaju zbog niskih ekoloških standarda u trećim zemljama. EGSO smatra da ti aspekti narušavaju konkurentnost lokalnih poduzeća u tržišnom natjecanju na globalnim tržištima.

3.4.

Kada je riječ o unutarnjem tržištu, EGSO snažno zagovara to da sav uvezeni namještaj bude potpuno u skladu s propisima EU-a, uključujući u pogledu obveza informiranja potrošača, na primjer odgovarajućim označivanjem za potrošače. EGSO nadalje poziva na uvođenje dosljednog zakonodavstva EU-a kojim se propisuje zahtjev da namještaju moraju biti priložene informacije u standardiziranim formatima oznaka, npr. zemlja podrijetla, upotrijebljeni materijali, jasno navedeni svi sastavni dijelovi, sigurnost proizvoda, trajnost, upute za uporabu, čišćenje i održavanje, jamstvo proizvoda itd. S pomoću mjera povećanog nadzora tržišta kojima se ocjenjuje kvaliteta uvezenog namještaja potrebno je osigurati informiranje potrošača i jednake uvjete za lokalne proizvođače iz EU-a.

3.5.

EGSO pozdravlja inicijativu Komisije o elektroničkim putovnicama za proizvode u okviru skorašnje inicijative za održive proizvode (5). Ti alati, ako budu dobro osmišljeni i usklađeni, imaju potencijal poticati kružno gospodarstvo prenošenjem informacija o proizvodima duž lanaca vrijednosti te, među ostalim, poticanjem kružne potražnje i pružanjem informacija koje su potrošačima potrebne za donošenje informiranih odluka.

3.6.

Proizvođači iz trećih zemalja sustižu ih u pogledu tehnologije, tako da ta konkurentska prednost EU-a gubi na značaju. Stoga su potrebni novi poslovni modeli koji kombiniraju tržišno natjecanje s održivošću i pružaju pristup tržištu za lokalne proizvođače.

3.7.

Sektor je također vrlo osjetljiv na zaštitu prava intelektualnog vlasništva, osobito zato što su kvaliteta, inovativnost i dizajn i dalje glavne konkurentske prednosti EU-a. Odbor smatra da je poduzećima potreban dosljedan zakonodavni okvir koji će štititi njihove interese i biti prikladan za zelenu i digitalnu tranziciju.

3.8.

EGSO bi želio naglasiti da je prava ravnoteža između gospodarskog rasta, održivosti i socijalnog blagostanja pravi cilj za budućnost sektora namještaja EU-a zasebno te za gospodarstvo općenito.

4.   Pristup sirovinama

4.1.

U sektoru namještaja u proizvodnom se procesu koriste brojne sirovine (kao što su drvo, trstika, koža, metal, plastika, tekstil, staklo, pjene itd.). Pouzdan i neometan pristup visokokvalitetnim sirovinama od ključne je važnosti za europske proizvođače i EGSO poziva na jačanje lanaca vrijednosti koji bi omogućili procvat industrije. EGSO nadalje poziva na odgovarajuće označivanje nedrvnih materijala koji ulaze na europsko tržište kako bi se europska industrija namještaja zaštitila od jeftinih i često neodrživih sirovina iz trećih zemalja.

4.2.

Drvo je jedna od najdostupnijih i prirodno obnovljivih sirovina. Potražnja bez prestanka raste, dok cijene sirovina koje su u skladu s pravilima i standardima EU-a postaju sve više i stvaraju dodatni pritisak. Kako bi se odgovorilo na povećanu potražnju za drvom na unutarnjem tržištu, važno je proširiti i modernizirati šumarsku infrastrukturu i njezinu održivost i poboljšati vještine, tehnologije i logistiku subjekata koji se bave sječom drva.

4.3.

Odbor izražava zabrinutost u pogledu globalnog smanjenja dostupnosti glavne sirovine u toj industriji i povećanja cijena zbog njezine višestruke uporabe, osobito za proizvodnju obnovljive energije. EGSO smatra da industrije izrade namještaja i prerade drva donose mnogo veću korist u pogledu dodane vrijednosti i zapošljavanja nego izravno spaljivanje drva i poziva države članice da stanu na kraj subvencijama i drugim poticajima za spaljivanje drva za potrebe proizvodnje energije te ponovno poziva na „promicanje načela kaskadnog korištenja (proizvodnja proizvoda, ponovna uporaba, popravljanje i recikliranje, oporaba energetskog sadržaja)” (6). EGSO također predlaže jače promicanje europskog drva na unutarnjem tržištu povećanjem vidljivosti i uporabe proizvoda i namještaja od punog drva.

4.4.

Nadalje, subvencije koje se nude kupcima drva iz Europe koji su izvan EU-a narušavaju potražnju. EGSO poziva na uspostavu instrumenata trgovinske zaštite kojima će se zaštititi lokalni proizvođači namještaja i uvjeren je da izvoz drvne sirovine nema nikakvog smisla u gospodarskom kontekstu.

4.5.

Kada je riječ o uvozu drva, iznimno je važno da se trgovinskim sporazumima EU-a omogući jednostavan pristup primarnim drvnim resursima izvan EU-a. U tom pogledu EGSO bi želio pozvati na smanjenje ili uklanjanje carina za uvezene primarne i sekundarne drvne sirovine. Zatim, sustavi certifikacije uvoznog drva iz nekih zemalja nisu u potpunosti djelotvorni. EGSO zahtijeva da donositelji politika osiguraju da se u trgovinskim sporazumima ojača kriterij održivosti te da se pri uvozu uzmu u obzir kriteriji u pogledu radnih uvjeta, slobode udruživanja i poštenog postupanja prema radnicima. EGSO poziva na to da ljudska prava budu dijelom postupaka dužne pažnje, uz potpuno poštovanje konvencije MOR-a o ljudskim pravima i pravima radnika. Time bi se omogućili jednaki uvjeti na tržištu.

5.   Održivost i zelena tranzicija

5.1.

EGSO smatra da Komunikacija Europske komisije o Novom europskom Bauhausu predstavlja izvrsnu mogućnost da industrija namještaja doprinese stvaranju održivih i uključivih proizvoda za novi način života, u kojem je održivost usklađena sa životnim stilom. Sveukupna tranzicija sektora u svim aspektima bit će uspješna samo ako poboljšamo aktivno sudjelovanje radnika i njihovih predstavnika.

5.2.

Odbor primjećuje rastući trend potrošača koji traže ekološke proizvode koji su proizvedeni u dostojanstvenim radnim uvjetima. Nadalje, sektor namještaja može poboljšati svoj utjecaj na okoliš proizvodnjom trajnijih proizvoda i upotrebom recikliranih materijala ili održivog (npr. hrast, bor, akacija itd.) i oporabljenog drva.

5.3.

EGSO poziva na donošenje dosljednog europskog zakonodavnog okvira kojim bi se zabranili opasni usporivači gorenja u svim proizvodima koji se prodaju na unutarnjem tržištu. Opasne tvari trebalo bi u većoj mjeri zamijeniti, na primjer, pjenama na bazi vode, manje opasnim ljepilima ili tvarima koje sadržavaju nisko hlapljive organske spojeve. Sporazum socijalnih partnera o smanjenju formaldehida u proizvodnji ploča izvrstan je primjer toga kako dobrovoljni sporazum socijalnih partnera na europskoj razini može također pomoći u smanjenju zdravstvenih rizika koji proizlaze iz opasnih tvari.

5.4.

Odbor također zagovara obvezu održivih pakiranja koja se mogu u potpunosti reciklirati te poziva na preispitivanje Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. EGSO također smatra da bi porezni poticaji mogli imati važnu ulogu u promicanju održivih projekata.

6.   Načelo kružnosti

6.1.

U skladu s ambicijama najavljenima u europskom zelenom planu (7) i Akcijskom planu za kružno gospodarstvo (8), postoje naznake da gospodarstvo EU-a prihvaća načela kružnosti i potiče inovacije prema održivim novim gospodarskim modelima. Odvajanje gospodarskog rasta od uporabe resursa od ključne je važnosti za ostvarivanje klimatske neutralnosti do 2050.

6.2.

Brojke pokazuju da se od 80 % do 90 % otpadnog namještaja u krutom komunalnom otpadu u EU-u spaljuje ili šalje na odlagalište otpada. EGSO je osobito zabrinut zbog nedostatnog informiranja potrošača i nedostupnosti rezervnih dijelova, čime se potiče kupnja novog namještaja umjesto kružnog pristupa. Zakonskom zabranom odlaganja namještaja na odlagališta otpada na europskoj razini povećala bi se oporaba i ponovna uporaba vrijednih materijala.

6.3.

Jedino rješenje za borbu protiv klimatskih promjena i preopterećenja Zemljinih prirodnih resursa jest brza tranzicija s linearnog toka materijala i energije na kružni model. Modeli kružnog gospodarstva primijenjeni u sektoru namještaja omogućuju povrat vrijednosti proizvoda i osiguravaju gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta. EGSO naglašava da je namještaj, a posebno proizvodi od punog drva, ključan za skladištenje ugljika i time djelotvorno doprinosi borbi protiv klimatskih promjena.

6.4.

Odbor smatra bitnim da proizvođači namještaja dizajniraju svoje proizvode na način da se omogući povrat vrijednosti i olakša ponovna uporaba, popravljanje, obnova i recikliranje. Postupci proizvodnje moraju se usredotočiti na poticanje učinkovitosti resursa i energetske učinkovitosti te na rezanje troškova proizvodnje.

6.5.

S pomoću sustava proširene odgovornosti proizvođača u sektoru namještaja mogli bi se povećati kapaciteti za ponovnu uporabu i recikliranje u Uniji, čime bi se promicali poticaji za proizvođače da uzmu u obzir utjecaj na okoliš od faze dizajniranja do kraja životnog vijeka proizvoda.

7.   Obrazovanje, digitalizacija i uvjeti rada

7.1.

Nedavno istraživanje pokazuje da većina zaposlenika u sektoru namještaja nema kvalifikacije u tercijarnoj razini obrazovanja i da nisu upoznati s aspektima kružnog gospodarstva. (9) Međutim, potreba za visokokvalificiranim radnicima visoka je, a sektor je suočen sa stalnim starenjem radne snage te ima teškoća u privlačenju mlađe generacije. Kako bi se poboljšala privlačnost sektora, iznimno je važno trajno poboljšavati uvjete rada (profesionalne, zdravstvene i sigurnosne) i mogućnosti daljnjeg osposobljavanja te se usredotočiti na motiviranje visokokvalificiranih i digitalnih stručnjaka da se rade u industriji namještaja.

7.2.

U usporedbi s drugim dijelovima svijeta, cijena rada u EU-u nešto je viša, ali i produktivnost i inovacije prednjače pred drugim regijama. EGSO je već spomenuo da, „kako bi se povećala produktivnost i držao korak s konkurencijom, sektoru su potrebni radnici osposobljeni za najnovije vještine i tehnologije” (10).

7.3.

Odbor poziva europske zakonodavce da aktivno podupiru transnacionalne inicijative kojima se povećava kvaliteta svih oblika naukovanja u sektoru namještaja, kao što je, na primjer, sustav europskih osnovnih kvalifikacija. (11)

7.4.

Potrebno je razviti početno i daljnje strukovno obrazovanje kako bi se potaknule vještine i nove kompetencije specifične za taj sektor. U njima moraju sudjelovati socijalni partneri, obrazovne ustanove i druge relevantne nevladine organizacije. Budućnost radne snage u sektoru namještaja radna su mjesta koja se temelje na visokoj tehnologiji i iziskuju visoku razinu znanja te se zasnivaju na čvrstom socijalnom dijalogu i kolektivnim ugovorima s pristojnom plaćom i dostojanstvenim radnim uvjetima, koji mogu privući mlađu generaciju.

7.5.

Ambiciozniji Erasmus za naučnike također bi pomogao u boljem prenošenju bogatih i raznolikih tradicija i inovacijskog potencijala u proizvodnji namještaja u Europi te bi ujedno pridonio većoj privlačnosti sektora namještaja među mladima i društvu u cjelini. Nadalje, EGSO preporučuje promicanje sustava vrednovanja kojima se podupire uzajamno priznavanje kvalifikacija.

8.   Financiranje i ulaganja

8.1.

Europskim poduzećima potreban je pristup programima financiranja istraživanja, razvoja i inovacija koji im mogu pomoći u širenju poslovanja, povećanju produktivnosti i prihvaćanju načela kružnosti i novih tehnologija. Potrebna su i ulaganja u promicanje kružnih petlji, životnog vijeka proizvoda, mogućnosti popravka ili obnove i recikliranja. Zatim, stvaranje potražnje za rabljenim namještajem i potpora neprofitnim dionicima koji sudjeluju u postupku recikliranja i prenamjene može pozitivno utjecati na ciljeve zelene tranzicije.

8.2.

Mogućnosti financiranja i dalje su među glavnim slabostima u sektoru u kojem prevladavaju MSP-ovi. Iznimno je važno da MSP-ovi imaju odgovarajuće resurse za analizu svojeg razvoja poslovanja na kružan, inovativan i održiv način i trebalo bi ih poduprijeti prijelaznim poreznim poticajima i nižim stopama PDV-a za obnovljen i ponovno proizveden namještaj.

8.3.

Vrhunskim značajkama kao što su dizajn, kvaliteta, funkcionalnost, trajnost ili ergonomičnost namještaja mogla bi se nadoknaditi cjenovna prednost koju pružaju proizvođači iz zemalja s niskim plaćama. Povrh toga, inovacije u uporabi materijala i napredna tehnološka proizvodna postrojenja pružaju dodatni poticaj za konkurentnost. Stoga Odbor poziva na ulaganja u dizajn, kreativnost, vještine i razvoj lanca vrijednosti.

8.4.

I na kraju, EGSO poziva na razvoj europske platforme koja promiče razvoj poslovanja u industriji namještaja i predostrožnu procjenu utjecaja nove tehnologije na društvo. Trebala bi uključivati poduzeća, socijalne partnere, organizacije civilnog društva, istraživačke institute, sveučilišta i druge relevantne dionike i pružati potporu rastu sektora, kao što to čini Europska platforma dionika kružnog gospodarstva (12), kao izvrstan primjer po tom pitanju.

---

(1)  Novi europski Bauhaus – Atraktivan, održiv, zajedno COM/2021/573 final

(2)  SL L 365, 31.12.1994., str. 10.

(3)  Nova industrijska strategija za Europu COM/2020/102 final

(4)  EK – Unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo i MSP-ovi

(5)  Inicijativa za održive proizvode

(6)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi: „Prilike i izazovi za konkurentniji europski drvoprerađivački sektor i sektor pokućstva” (SL C 24, 28.1.2012., str. 18.).

(7)  COM/2019/640 final

(8)  COM/2020/98 final

(9)  Inovacije u industriji namještaja u dobu kružnog gospodarstva

(10)  Mišljenje EGSO-a o temi: „Prilike i izazovi za konkurentniji europski drvoprerađivački sektor i sektor pokućstva” (SL C 24, 28.1.2012., str. 18.).

(11)  Europska zanimanja u sektoru namještaja

(12)  Europska platforma dionika kružnog gospodarstva