EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 8.7.2021.

COM(2021) 375 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o pružanju makrofinancijske pomoći trećim zemljama 2020. 

{SWD(2021) 178 final}

SADRŽAJ

1    Uvod    

2    Makroekonomska kretanja u partnerskim zemljama    

2.1    Istočno susjedstvo    

2.2    Južno susjedstvo    

2.3    Zapadni Balkan    

3.    Programi makrofinancijske pomoći 2020. ()    

3.1    Istočno susjedstvo    

    Gruzija: treći program makrofinancijske pomoći i program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19    

    Moldova: program makrofinancijske pomoći i program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19    

    Ukrajina: četvrti program makrofinancijske pomoći i program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19    

3.2    Južno susjedstvo    

    Jordan: treći program makrofinancijske pomoći i program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19    

    Tunis: program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19    

3.3    Zapadni Balkan    

    Albanija: program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19    

    Bosna i Hercegovina: program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19    

    Kosovo 1*: program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19    

    Crna Gora: program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19    

    Sjeverna Makedonija: program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19    

4    Osiguravanje pravilne upotrebe sredstava makrofinancijske pomoći: operativne procjene, ex post evaluacije i revizije    

4.1    Operativne procjene    

4.2    Ex post evaluacije    

5    Opća kretanja povezana s instrumentom makrofinancijske pomoći    

5.1    Funkcioniranje instrumenta makrofinancijske pomoći    

5.2    Makrofinancijska pomoć u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021.–2027.    

6    Pogled u budućnost – programi makrofinancijske pomoći i proračunsko stanje 2021.    

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o pružanju makrofinancijske pomoći trećim zemljama 2020. ( 2 )

1Uvod

Makrofinancijska pomoć financijski je instrument EU-a ( 3 ) koji se pruža partnerskim zemljama čija je platna bilanca u krizi. Makrofinancijska pomoć od svojeg nastanka 1990. služi poboljšanju makroekonomske i financijske stabilnosti u zemljama u susjedstvu EU-a ili zemljama koje su geografski blizu EU-u, pri čemu se potiču strukturne reforme. Nadopunjuje nepreventivni kreditni aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i ovisi o njemu. Smanjenjem pritiska koji prati rješavanje problema povezanih s platnom bilancom partnerska zemlja može povećati svoje fiskalne mogućnosti, poboljšati održivost duga i usmjeriti pozornost na potrebne reforme. Programi makrofinancijske pomoći mogu pridonijeti društvenom razvoju olakšavanjem makroekonomske prilagodbe, čime se zemlji osigurava više vremena i mogućnosti za otklanjanje osnovnih uzroka krize kojom je pogođena.

Makrofinancijska pomoć najčešće je u obliku zajmova, za koje Komisija pozajmljuje potrebna sredstva na tržištima kapitala i dodjeljuje ih državi korisnici ili, u određenim slučajevima, u obliku bespovratnih sredstava dodijeljenih iz proračuna EU-a, a može biti i kombinacija tih dvaju oblika.

Dodjeljuje se u obrocima i samo ako su ispunjeni posebni kriteriji strukturnih reformi koji su dogovoreni s predmetnom zemljom. Time se podupire provedba kvalitetnih mjera prilagodbe i reforme čija je svrha jačanje upravljanja javnim financijama i podupiranje održivog i uključivog rasta i stvaranje radnih mjesta. Nadalje, kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći zemlja korisnica mora primjenjivati djelotvorne demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava, i jamčiti poštovanje ljudskih prava. Na taj se način makrofinancijskom pomoći dopunjuje redovita pomoć EU-a za suradnju te se pridonosi širem cilju održavanja stabilnosti i promicanja blagostanja izvan granica EU-a. Makrofinancijska pomoć naširoko je prepoznata kao djelotvoran instrument za odgovor na krizne situacije koji EU-u omogućuje vidljive i fleksibilne intervencije uz polugu politike ( 4 ). To je potkrijepljeno nalazima nekoliko neovisnih ex post evaluacija dovršenih programa makrofinancijske pomoći ( 5 ).

Kao instrumentom za krizne situacije i za razliku od drugih instrumenata EU-a za vanjsko financiranje, makrofinancijskom pomoći ne osigurava se financijska potpora na redovitoj osnovi koja se može programirati. Stoga će se u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.–2027. posebni programi makrofinancijske pomoći i dalje pokretati na temelju ad hoc odluka. Ako se temelje na članku 212. UFEU-a, na te se programe primjenjuje redovni zakonodavni postupak kojim se zahtijeva odobrenje Europskog parlamenta i Vijeća za svaki program (ili istodobno za više programa kao što je bio slučaj s programima makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19 donesenima u svibnju 2020.).

Ovo je godišnje izvješće sastavljeno u skladu s Komisijinim obvezama izvješćivanja koje su utvrđene raznim odlukama Europskog parlamenta i Vijeća o programima makrofinancijske pomoći. Priložen mu je radni dokument službi Komisije koji sadržava podrobniju analizu makroekonomskog konteksta i provedbe pojedinačnih programa makrofinancijske pomoći.

2Makroekonomska kretanja u partnerskim zemljama

Pandemija bolesti COVID-19 proširila se po cijelom svijetu i 2020. uzrokovala recesiju u većini partnera u procesu proširenja i partnerima u susjedstvu. Međutim, uz razvoj same pandemije na trajanje i težinu recesije utjecale su gospodarske strukture partnerâ i njihova sposobnost poduzimanja djelotvornih mjera sprečavanja. U ovom se odjeljku razmatraju problemi s kojima se suočavaju regije u susjedstvu EU-a i na zapadnom Balkanu, dok se gospodarski rezultati svake zemlje ocjenjuju zasebno u priloženom radnom dokumentu službi.

2.1Istočno susjedstvo

Pandemija bolesti COVID-19 imala je veliki negativni utjecaj na zemlje istočnog susjedstva. Gospodarski rezultati svih tih zemalja smanjili su se 2020. uslijed dvaju šokova, odnosno strogih ograničenja kretanja (osim u Bjelarusu) koja su ograničila domaću potrošnju, i u manjoj mjeri pada vanjske potražnje. Na domaćoj razini taj se šok donekle ublažio znatnim paketima fiskalne potpore za poduzeća i očuvanje radnih mjesta te prilagodljivom monetarnom politikom. U većini zemalja rješavanju problema sve većih potreba za financiranjem pridonijela je i međunarodna potpora. Sve te mjere pomogle su ograničiti rast stope nezaposlenosti u većini zemalja. S obzirom na izostanak pritiska na strani potražnje i niže cijene nafte inflacija potrošačkih cijena ublažena je ili se zadržala na relativno niskim razinama u većem dijelu 2020. Stoga je većina središnjih banaka nastavila smanjivati kamate i povećavati raspoloživost novca, no znatno umjerenije u zemljama u kojima je došlo do znatne deprecijacije valute. Međutim, ciklus smanjivanja kamata i povećavanja raspoloživosti novca zaustavljen je krajem godine (a u određenim se slučajevima situacija i preokrenula) uslijed ponovne pojave inflacijskog pritiska zbog uvoznih cijena (hrana i gorivo) i prelijevanja promjena tečaja slabijih valuta na cijene. Fiskalni položaji, koji su proteklih godina znatno poboljšani, prilično su oslabili od početka 2020. Stagnaciju prihoda uslijed recesije popratilo je znatno povećanje izdataka kako bi se poduprlo poduzeća/radna mjesta i osiguralo ispunjenje novih, žurnih zdravstvenih potreba. To je u kombinaciji sa slabijim domaćim valutama i nižim nominalnim BDP-om pogoršalo parametre javnog duga. Promjene na tekućem računu u pogledu vanjskog poslovanja bile su raznolike. Iako su pandemijom uzrokovano slabljenje potražnje i pad cijena robe (osobito energije) doveli do znatnog smanjenja uvoza, to nije bilo dovoljno da se nadoknadi šteta nanesena zemljama s povećim turističkim sektorom (Gruzija) ili zemljama koje uvelike ovise o robi (Azerbajdžan). U smislu financiranja početni bijeg kapitala povezan sa sve većom nesigurnosti ublažen je znatnom financijskom pomoći međunarodnih financijskih institucija, osobito MMF-a, koje su sredstva isplatile na početku razdoblja. Nakon početnog šoka nastavilo se i zaduživanje na tržištima.

2.2Južno susjedstvo

Pandemija bolesti COVID-19 znatno je poremetila gospodarsku aktivnost u južnom susjedstvu, što je uzrokovalo recesiju u regiji. Nagli pad 2020. posljedica je negativnog utjecaja domaćih mjera ograničenja kretanja na potrošnju i ulaganja, ali i velikog pada vanjske potražnje među glavnim trgovinskim partnerima regije. Usporavanje globalne gospodarske aktivnost negativno je utjecalo na tokove stranih ulaganja, doznake i turizam. Pravodobni paketi fiskalnih poticaja i sve prilagodljivije monetarne politike djelomično su ublažile gospodarski šok, no ujedno su doveli i do znatnog povećanja fiskalnih deficita i udjela duga u BDP-u. Pogoršanje fiskalnih položaja posljedica je smanjenja prihoda uzrokovanog smanjenim aktivnostima i povećanja izdataka koje je rezultat borbe protiv zdravstvene krize, podupiranja poduzeća i zaposlenosti. S obzirom na niže cijene energije i ograničenu potražnju ublažena je i inflacija. Kad je riječ o vanjskom poslovanju, stanja tekućih računa ukazuju na znatno smanjenje uvoza zbog pada potražnje i, u slučaju uvoznika robe, nižih cijena robe (osobito energije), ali i znatnog utjecaja smanjene globalne potražnje i ograničenja putovanja zbog zdravstvenih mjera na izvoz i turizam. U izazovnim tržišnim uvjetima vanjski partneri i međunarodne financijske institucije osigurale su financijsku pomoć prijeko potrebnu za ispunjenje sve većih potreba za financiranjem, potporu likvidnosti i zaštitu stabilnosti u regiji. Regiju u budućnosti očekuje zahtjevno razdoblje u kojem će biti sve manje političkog prostora za rješavanje problema usporavanja gospodarstva. Budući da su u mnogim zemljama politički uvjeti nestabilni, gospodarski izgledi i dalje su nesigurni i usko povezani s razvojem pandemije i brzinom oporavka globalne gospodarske aktivnosti.

2.3Zapadni Balkan 

Izbijanje pandemije bolesti COVID-19 početkom ožujka 2020. iznenada je prekinulo pozitivan trend rasta na zapadnom Balkanu. Kako bi zaustavile širenje virusa, vlade u regiji uvele su mjere ograničenja kretanja koje su uključivale zatvaranje granica, ograničavanje socijalnih kontakata i zatvaranje određenih gospodarskih djelatnosti. Negativni učinci krize prouzročili su velike gubitke u proizvodnji jer je u svim gospodarstvima došlo do smanjenja potrošnje kućanstva i iznenadnog pada izvoza i ulaganja. Iako su najviše pridonijeli ublažavanju tog stanja, pad uvoza i veća javna potrošnja nisu bili dostatni da se kompenziraju negativna kretanja u drugim sastavnicama izdataka. Smanjenje gospodarske aktivnosti pratio je i negativan rast broja radnih mjesta, no rast stope nezaposlenosti za sada je obuzdan jer se smanjio i udio stanovništva koji aktivno sudjeluju na tržištu rada. Kretanje inflacije bilo je odraz slabe ukupne potražnje i niskih cijena energije, pri čemu je 2020. inflacija u svim zemljama zapadnog Balkana bila vrlo niska i ponekad negativna. U kombinaciji s velikom globalnom likvidnosti dezinflatorni pritisci potaknuli su daljnje monetarne prilagodbe u zemljama zapadnog Balkana s neovisnom monetarnom politikom. Velika fiskalna potpora kućanstvima i poduzećima za suzbijanje negativnog utjecaja krize i poveći pad prihoda uzrokovali su iznenadan rast proračunskog deficita u svim zemljama u regiji. U kombinaciji s padom BDP-a to je znatno povećalo udio javnog duga u BDP-u u usporedbi s krajem 2019. Kad je riječ o vanjskom poslovanju, deficit na tekućem računu povećao se u usporedbi s prethodnom godinom zbog kontinuiranih velikih gubitaka u izvozu usluga, kao što je turizam, i u većini slučajeva zbog smanjenja priljeva doznaka. Vrlo je neizvjesno kako će gospodarstvo izgledati u budućnosti jer oporavak gospodarske aktivnosti ovisi o razvoju pandemije koji je usko povezan s brzinom procjepljivanja.

3    Programi makrofinancijske pomoći 2020. ( 6 ) 

U 30 godina instrumenta makrofinancijske pomoći 2020. bila je izvanredna godina. Prvo, te su godine završena tri programa makrofinancijske pomoći: četvrti program makrofinancijske pomoći Ukrajini, treći program makrofinancijske pomoći Gruziji i program makrofinancijske pomoći Moldovi, a donesen je i novi dodatni program za Jordan (treći program makrofinancijske pomoći).

Zatim je Komisija, u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, 22. travnja 2020. donijela prijedlog paketa makrofinancijske pomoći od 3 milijarde EUR za 10 partnera u procesu proširenja i partnera u susjedstvu kako bi im se pomoglo u ublažavanju gospodarskih posljedica nastalih zbog pandemije koronavirusa 7 . Prijedlog je bio dodatak paketu „Tim Europa”, ciljanoj strategiji odgovora EU-a čija je svrha podupiranje nastojanja partnerskih zemalja u borbi protiv pandemije koronavirusa. Osim što je u njega uključeno više zemalja i sredstava nego ikad prije, Europski parlament i Vijeće donijeli su odluku o njemu („paket makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19”) 25. svibnja 2020. u rekordnom roku 8 .

EU je u okviru tog paketa dogovorio da će se zajmovi makrofinancijske pomoći raspodijeliti kako slijedi: Republika Albanija (180 milijuna EUR), Bosna i Hercegovina (250 milijuna EUR), Gruzija (150 milijuna EUR), Hašemitska Kraljevina Jordan (200 milijuna EUR), Kosovo (100 milijuna EUR), Republika Moldova (100 milijuna EUR), Crna Gora (60 milijuna EUR), Republika Sjeverna Makedonija (160 milijuna EUR), Republika Tunis (600 milijuna EUR) i Ukrajina (1,2 milijarde EUR).

Makrofinancijska pomoć pruža se u obliku zajmova odobrenih po iznimno povoljnim uvjetima kako bi se pomoglo tim partnerima u ispunjavanju njihovih žurnih potreba za financiranjem. Stavlja se na raspolaganje na 12 mjeseci od stupanja na snagu memoranduma o razumijevanju, a isplaćuje se u dva obroka. To kraće trajanje (u usporedbi sa standardne dvije godine i šest mjeseci) ukazuje na to koliko je pandemija učinila ta sredstva prijeko potrebnima, ali i na želju da se brzo i na što fleksibilniji način osigura potpora. Prvi obrok stavlja se na raspolaganje čim stupe na snagu memorandum o razumijevanju i sporazum o jamstvenom instrumentu, a njegova isplata ovisi o općim političkim preduvjetima za makrofinancijsku pomoć (poštovanje djelotvornih demokratskih mehanizama, uključujući višestranački parlamentarni sustav, vladavine prava i ljudskih prava) i urednoj provedbi programa MMF-a (gdje je primjenjivo 9 ). Isplata drugog obroka ovisi i o tome jesu li provedene mjere politike dogovorene u memorandumu o razumijevanju.

Makrofinancijska pomoć zajedno s potporom MMF-a može pridonijeti poboljšanju makroekonomske stabilnosti i omogućiti dodjelu sredstava za zaštitu građana i ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije.

Taj paket makrofinancijske pomoći i njegovo brzo donošenje u Europskom parlamentu i Vijeću važan su dokaz solidarnosti EU-a s partnerskim zemljama u vrijeme nezapamćene krize.

Ukupno je 2020. isplaćeno 1 690 milijuna EUR (1 675 milijuna EUR u zajmovima i 15 milijuna EUR u bespovratnim sredstvima). U tablici 1. navodi se više pojedinosti o stanju isplata po zemljama na kraju 2020.

Status provedbe programa makrofinancijske pomoći 2020. (po regijama):

3

3.1Istočno susjedstvo

·Gruzija: treći program makrofinancijske pomoći i program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19

Treći program makrofinancijske pomoći Gruziji pokrenut 2018. 10 uspješno je završen po isplati druge i konačne tranše u studenome 2020. Ona je iznosila 25 milijuna EUR, od čega je 5 milijuna EUR bilo u bespovratnim sredstvima, a 20 milijuna EUR u zajmovima.

Nakon što je Gruzija podnijela službeni zahtjev za novi program makrofinancijske pomoći zbog pandemije bolesti COVID-19, Europski parlament i Vijeće odobrili su u okviru paketa makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19, koji je donesen u svibnju 2020., novi program makrofinancijske pomoći Gruziji u iznosu od 150 milijuna EUR. Memorandum o razumijevanju i sporazum o jamstvenom instrumentu povezan s tim programom makrofinancijske pomoći gruzijski parlament potpisao je i ratificirao 30. rujna 2020., što znači da program traje do rujna 2021.

U skladu s memorandumom o razumijevanju pomoć se isplaćuje u dva obroka od 75 milijuna EUR. Prvi obrok ovisio je o općim političkim preduvjetima za makrofinancijsku pomoć i urednoj provedbi programa MMF-a. Isplaćen je 25. studenoga 2020. Drugi obrok isto će tako ovisiti o ispunjavanju niza uvjeta u pogledu politika koji su u memorandumu o razumijevanju utvrđeni za područje javne nabave, mirovinskog sustava, prava trgovačkih društava, upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu, pravosudnog sustava, energetske učinkovitosti i tržišta rada.

Ti programi makrofinancijske pomoći pružaju se zajedno sa sredstvima međunarodnih financijskih institucija i bilateralnih donatora, među ostalim MMF-a, koji je u okviru proširenog instrumenta za financiranje u travnju 2017. odobrio četverogodišnji program za Gruziju, a 2020. povećao njegov iznos (na otprilike ukupno 690 milijuna EUR). Odbor MMF-a odobrio je sve revizije u okviru tog programa, među ostalima i najnoviju iz travnja 2021.

·Moldova: program makrofinancijske pomoći i program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19 

Europsko vijeće i Europski parlament potpisali su u rujnu 2017. odluku o pružanju makrofinancijske pomoći Moldovi u iznosu od 100 milijuna EUR 11 . Nakon ratifikacije memoranduma o razumijevanju Program makrofinancijske pomoći stupio je na snagu u siječnju 2018. na razdoblje od dvije godine i šest mjeseci, a prvi je obrok (30 milijuna EUR, od čega je 10 milijuna EUR bilo u bespovratnim sredstvima) isplaćen u listopadu 2019.

Nakon rasprava o političkim preduvjetima odluka o drugoj isplati donesena je 9. lipnja 2020. Dopis, u kojem je utvrđeno osam konkretnih kratkoročnih uvjeta za promicanje daljnjih reformi koje će pomoći u procjeni političkih preduvjeta, predan je moldovskom predsjedniku vlade u veljači 2020. Nakon što je ocijenjeno da su uvjeti ispunjeni, prvo je 16. srpnja isplaćen zajam u iznosu od 20 milijuna EUR, a zatim su 1. kolovoza isplaćena bespovratna sredstva u iznosu od 10 milijuna EUR. Treća i konačna tranša makrofinancijske pomoći nije isplaćena jer do kraja programa 18. srpnja 2020. nisu uspješno ispunjeni svi povezani uvjeti u pogledu politika. Makrofinancijska pomoć bila je povezana s četverogodišnjim programom MMF-a u okviru proširenog kreditnog instrumenta/proširenog instrumenta za financiranje u iznosu od 129,4 milijuna SDR (otprilike 178,7 milijuna USD). Konačna šesta revizija programa uspješno je završena u ožujku 2020.

EU je 2020. u okviru paketa makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19, koji je donesen u svibnju 2020., odobrio novi program makrofinancijske pomoći Moldovi u iznosu od 100 milijuna EUR, čime je dopunjen program MMF-a za hitne slučajeve koji iznosi 235 milijuna USD (donesen u travnju 2020.). Moldovski parlament potpisao je i ratificirao memorandum o razumijevanju i sporazum o jamstvenom instrumentu 18. rujna 2020., što znači da će program makrofinancijske pomoći biti na raspolaganju do rujna 2021.

Makrofinancijska pomoć isplaćuje se u dvije tranše od 50 milijuna EUR. Prvi obrok ovisio je o općim političkim preduvjetima za makrofinancijsku pomoć i isplaćen je 25. studenoga 2020. Drugi obrok ovisit će i o ispunjavanju niza uvjeta u pogledu politika koji su utvrđeni u memorandumu o razumijevanju. Uvjetovanost programa ponajprije je usmjerena na reformiranje upravljanja javnim financijama, dobro upravljanje i borbu protiv korupcije te na poboljšanje poslovne klime. Drugi obrok može se isplatiti nakon što se ispune ti uvjeti.

MMF i Moldova postigli su 27. srpnja 2020. novi dogovor na tehničkoj razini o trogodišnjem programu reformi u okviru proširenog kreditnog instrumenta/proširenog instrumenta za financiranje u iznosu od 558 milijuna USD, no zbog političkih događaja nakon predsjedničkih izbora 2020. Izvršni odbor MMF-a odgodio je donošenje tog programa.

·Ukrajina: četvrti program makrofinancijske pomoći i program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19

Nakon što je Ukrajina podnijela službeni zahtjev, Europska komisija donijela je 9. ožujka 2018. prijedlog odluke o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Ukrajini u obliku zajmova u iznosu od 1 milijarde EUR. Europski parlament i Vijeće donijeli su 4. srpnja 2018. Odluku 12 kojom su četvrti put od 2014. odobrili program makrofinancijske pomoći Ukrajini. 13 Prva tranša u iznosu od 500 milijuna EUR isplaćena je 30. studenoga 2018. Druga tranša u iznosu od 500 milijuna EUR isplaćena je 29. svibnja 2020. nakon što je Ukrajina ispunila svih 12 mjera strukturne politike na koje se obvezala.

Ukrajina je 2020. ispunila uvjete za peti program makrofinancijske pomoći u iznosu od 1,2 milijarde EUR u okviru paketa makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19, koji je donesen u svibnju 2020. Memorandum o razumijevanju, o kojem se pregovaralo tijekom ljeta, stupio je na snagu 14. rujna 2020. nakon što ga je ratificirao nacionalni parlament i potpisao predsjednik države. Program je na raspolaganju 12 mjeseci, što znači da traje do rujna 2021. Uvjetovanost programa u pogledu strukturnih politika nadovezuje se na prošla postignuća u okviru programa makrofinancijske pomoći i obuhvaća četiri područja: upravljanje javnim financijama, borbu protiv korupcije, poboljšanje poslovne klime te sektorske politike i upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.

Makrofinancijska pomoć isplaćuje se u dvije tranše od 600 milijuna EUR. Isplata prvog obroka ovisila je o općim političkim preduvjetima za makrofinancijsku pomoć i urednoj provedbi programa MMF-a. Obrok je isplaćen 9. prosinca 2020. Tom je isplatom EU od 2014. do 2020. pozajmio Ukrajini ukupno 4,4 milijarde EUR u okviru pet uzastopnih programa makrofinancijske pomoći. Isplata druge tranše ovisi o uspješnoj provedbi osam mjera strukturne politike na koje se Ukrajina obvezala u memorandumu o razumijevanju.

Makrofinancijska pomoć Ukrajini zbog bolesti COVID-19 pruža se zajedno s drugim sredstvima međunarodnih financijskih institucija i bilateralnih donatora, ponajprije MMF-a, s kojim je 9. lipnja 2020. dogovoren 18-mjesečni stand-by aranžman u iznosu od 5 milijardi USD. Prvi obrok od 2,1 milijarde USD odmah je isplaćen. MMF je prvu reviziju programa započeo u prosincu 2020. Njezin završetak na tehničkoj razini i odobrenje Izvršnog odbora MMF-a ovise o tome jesu li provedene prethodno utvrđene ključne mjere za jačanje pravne osnove institucija nadležnih za borbu protiv korupcije. Kao što je slučaj sa svim partnerskim zemljama koje primaju makrofinancijsku pomoć, uredna provedba programa MMF-a i dalje je opći preduvjet za sve isplate u okviru programa makrofinancijske pomoći.

3.2Južno susjedstvo

·Jordan: treći program makrofinancijske pomoći i program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19 

Nakon što je uspješno završen drugi program makrofinancijske pomoći, a s obzirom na fiskalne probleme i izvanredne okolnosti u Jordanu nastale zbog prihvata velikog broja sirijskih izbjeglica, u srpnju 2019. zemlja je podnijela zahtjev za dodatnu makrofinancijsku pomoć. Komisija je na temelju toga 6. rujna 2019. donijela prijedlog o trećem programu makrofinancijske pomoći Jordanu u obliku zajmova u iznosu od 500 milijuna EUR. Suzakonodavci su prijedlog donijeli 15. siječnja 2020. 14 Pomoć će se isplatiti u tri obroka.

U travnju 2020., nakon što je pandemija bolesti COVID-19 pogodila već oslabljeno jordansko gospodarstvo, jordanske vlasti podnijele su zahtjev za dodatnu makrofinancijsku pomoć. EU je u okviru paketa makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19, koji je donesen u svibnju 2020., odobrio dodatnih 200 milijuna EUR za program makrofinancijske pomoći Jordanu (dopunjujući sredstva stavljena na raspolaganje u okviru trećeg programa makrofinancijske pomoći). Memorandum o razumijevanju stupio je na snagu 2. listopada 2020., a sporazum o jamstvenom instrumentu 7. listopada 2020. (obuhvaćaju oba programa makrofinancijske pomoći). Program zbog bolesti COVID-19 na raspolaganju je 12 mjeseci, što znači da traje do listopada 2021., dok je treći program makrofinancijske pomoći na raspolaganju do travnja 2023. Uvjetovanost programa u pogledu politika ponajprije je usmjerena na poboljšanje upravljanja javnim financijama, borbu protiv korupcije te na reforme u sektoru komunalnih usluga, socijalnu politiku i politiku tržišta rada i upravljanje.

Prvi obrok (250 milijuna EUR u zajmovima) ovisio je o općim političkim preduvjetima za makrofinancijsku pomoć i urednoj provedbi programa MMF-a. Isplaćen je 25. studenoga 2020. 15 Drugi (250 milijuna EUR u zajmovima) i treći obrok (200 milijuna EUR u zajmovima) ujedno ovise o posebnoj uvjetovanosti u pogledu politika koju su Jordan i EU dogovorili u memorandumu o razumijevanju te se njihova isplata očekuje po ispunjavanju tih uvjeta.

Ti programi makrofinancijske pomoći pružaju se zajedno sa sredstvima međunarodnih financijskih institucija i bilateralnih donatora, među ostalim MMF-a, koji je u okviru proširenog instrumenta za financiranje 25. ožujka 2020. odobrio četverogodišnji program za Jordan (1,2 milijarde EUR, 270 % kvote). MMF je, uz taj program, u okviru instrumenta za brzo financiranje 20. svibnja 2020. Jordanu stavio na raspolaganje hitnu pomoć od oko 366 milijuna EUR kako bi mu pomogao u ublažavanju utjecaja pandemije bolesti COVID-19. Odbor MMF-a završio je u prosincu 2020. prvu reviziju u okviru proširenog instrumenta za financiranje i odmah je isplaćeno otprilike 148 milijuna USD, čime su se isplate MMF-a Jordanu 2020. popele na ukupno 689 milijuna USD. U ožujku 2021. postignut je dogovor na tehničkoj razini o drugoj reviziji, pri čemu je MMF napomenuo da se „program uredno provodi i ostvaruje se velik napredak u provedbi ključnih reformi”. U okviru te revizije vlasti su zatražile pristup većim financijskim sredstvima, i to u iznosu od 200 milijuna USD. Sporazum mora potvrditi Odbor MMF-a.

·Tunis: program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19

EU je u okviru paketa makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19, koji je donesen u svibnju 2020., odobrio program makrofinancijske pomoći Tunisu od 600 milijuna EUR. Memorandum o razumijevanju i sporazum o jamstvenom instrumentu potpisani su 24. studenoga 2020., tuniski parlament ratificirao ih je 15. travnja 2021., a stupili su na snagu 11. svibnja 2021. po objavi u Službenom listu Republike Tunis. Program je na raspolaganju 12 mjeseci, što znači da traje do svibnja 2022. Uvjetovanost programa u pogledu politika ponajprije je usmjerena na četiri tematska područja: upravljanje javnim financijama i reformu civilnog sektora, reforme u poduzećima u državnom vlasništvu, socijalnu zaštitu i ulagačku klimu. 

Makrofinancijska pomoć isplaćuje se u dvije tranše od 300 milijuna EUR. Prvi obrok ovisio je o općim političkim preduvjetima za makrofinancijsku pomoć i isplaćen je 1. lipnja 2021. Isplata drugog obroka očekuje se u drugoj polovini 2021. nakon što se ispune uvjeti u pogledu politika.

Pomoć će dopuniti sredstva koja su stavili na raspolaganje drugi donatori, među ostalim MMF, koji je u okviru instrumenta za brzo financiranje 10. travnja 2020. odobrio program za Tunis od 685 milijuna EUR.

3.3Zapadni Balkan 

·Albanija: program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19

Nakon razornih potresa u studenome 2019. i s obzirom na otežanu situaciju uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19 Albanija je 15. travnja 2020. podnijela službeni zahtjev za makrofinancijsku pomoć. EU je u okviru paketa makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19, koji je donesen u svibnju 2020., odobrio program makrofinancijske pomoći Albaniji od 180 milijuna EUR. Memorandum o razumijevanju potpisan je i stupio na snagu 3. studenoga 2020., a sporazum o jamstvenom instrumentu potpisan je 3. studenoga 2020. i stupio je na snagu 26. siječnja 2021. Program makrofinancijske pomoći na raspolaganju je 12 mjeseci, što znači da traje do studenoga 2021. Cilj je uvjetâ programa u pogledu politika ukloniti nedostatke u upravljanju javnim financijama, financijskom sektoru, dobrom upravljanju te borbi protiv korupcije i politikama socijalne zaštite.

Makrofinancijska pomoć isplaćuje se u dvije tranše od 90 milijuna EUR. Prvi obrok ovisio je o općim političkim preduvjetima za makrofinancijsku pomoć i isplaćen je 31. ožujka 2021. Isplata drugog obroka očekuje se u drugoj polovini 2021. nakon što se ispune uvjeti u pogledu politika.

Pomoć će dopuniti sredstva koja su stavili na raspolaganje drugi donatori, među ostalim MMF, koji je u okviru instrumenta za brzo financiranje 10. travnja 2020. odobrio program za Albaniju u iznosu od 174 milijuna EUR.

·Bosna i Hercegovina: program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19

Nakon što je Bosna i Hercegovina 14. travnja 2020. podnijela službeni zahtjev za makrofinancijsku pomoć zbog pandemije bolesti COVID-19, Europski parlament i Vijeće odobrili su u okviru paketa makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19, koji je donesen u svibnju 2020., novi program makrofinancijske pomoći Bosni i Hercegovini u iznosu od 250 milijuna EUR. Memorandum o razumijevanju i sporazum o jamstvenom instrumentu potpisani su 15. siječnja 2021. i stupit će na snagu nakon što ih zemlja ratificira i objavi u Službenom listu.

Makrofinancijska pomoć isplatit će se u dvije tranše od 125 milijuna EUR. Prvi obrok ovisi o općim političkim preduvjetima za makrofinancijsku pomoći i isplatit će se nakon stupanja na snagu memoranduma o razumijevanju. Druga tranša isplatit će se najranije tri mjeseca nakon isplate prve tranše, a ovisit će o tome jesu li ispunjeni uvjeti u pogledu politika. Mjere politike pripadaju sljedećim četirima tematskim područjima: gospodarsko upravljanje i izgradnja institucija, stabilnost financijskog sektora, transparentnost i borba protiv korupcije te bolje funkcioniranje tržišta rada.

Pomoć će dopuniti sredstva koja su stavili na raspolaganje drugi donatori, među ostalim MMF, koji je u okviru instrumenta za brzo financiranje 9. travnja 2020. odobrio program u iznosu od 330 milijuna EUR.

·Kosovo: program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19

Nakon što je Kosovo 8. travnja 2020. podnijelo službeni zahtjev za makrofinancijsku pomoć zbog pandemije bolesti COVID-19, Europski parlament i Vijeće odobrili su u okviru paketa makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19, koji je donesen u svibnju 2020., novi program makrofinancijske pomoći Kosovu u iznosu od 100 milijuna EUR. Memorandum o razumijevanju i sporazum o jamstvenom instrumentu stupili su na snagu 8. rujna 2020. Uvjetovanost programa u pogledu politika ponajprije je usmjerena na jačanje javnih financija, povećanje financijske stabilnosti, rješavanje problema nepridržavanja propisa, unapređenje strategije vladavine prava i poboljšanje izgleda mladih za zapošljavanje.

Makrofinancijska pomoć isplaćuje se u dvije tranše od 50 milijuna EUR. Prvi obrok ovisio je o općim političkim preduvjetima za makrofinancijsku pomoć i isplaćen je 6. listopada 2020. Drugi i konačni obrok isplaćen je 1. lipnja 2021. nakon što je Kosovo ispunilo uvjete u pogledu politika o kojima je on ovisio.

Pomoć će dopuniti sredstva MMF-a (52 milijuna EUR) u okviru instrumenta za brzo financiranje (50 % kosovske kvote u fondu), koja su odobrena 10. travnja 2020.

·Crna Gora: program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19

Nakon što je Crna Gora 15. travnja 2020. podnijela službeni zahtjev za makrofinancijsku pomoć, EU je u okviru paketa makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19, koji je donesen u svibnju 2020., odobrio program makrofinancijske pomoći Crnoj Gori u obliku zajmova u iznosu od 60 milijuna EUR. Memorandum o razumijevanju potpisan je i stupio je na snagu 28. kolovoza 2020., a sporazum o jamstvenom instrumentu potpisan je 28. kolovoza 2020. i stupio je na snagu 15. rujna 2020. Uvjetovanost programa u pogledu politika ponajprije je usmjerena na jačanje javnih financija i borbu protiv korupcije, povećanje financijske stabilnosti, poboljšanje poslovnog okruženja i reformiranje socijalne zaštite.

Makrofinancijska pomoć isplaćuje se u dvije tranše od 30 milijuna EUR. Prvi obrok ovisio je o općim političkim preduvjetima za makrofinancijsku pomoć i isplaćen je 6. listopada 2020. Drugi i konačni obrok isplaćen je 1. lipnja 2021. nakon što je Crna Gora ispunila uvjete u pogledu politika o kojima je on ovisio.

Pomoć će dopuniti sredstva koja su stavili na raspolaganje drugi donatori, među ostalim MMF, koji je u okviru instrumenta za brzo financiranje 24. lipnja 2020. odobrio program za Crnu Goru u iznosu od 75 milijuna EUR.

·Sjeverna Makedonija: program makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19

Gospodarski oporavak Sjeverne Makedonije iznenada je zaustavljen 2020. kad je pandemija uzrokovala pad domaće i strane potražnje. U tom je kontekstu, a nakon što su vlasti 15. travnja 2020. podnijele službeni zahtjev za makrofinancijsku pomoć, EU u okviru paketa makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19, koji je donesen u svibnju 2020., odobrio program makrofinancijske pomoći Sjevernoj Makedoniji u obliku zajmova u iznosu od 160 milijuna EUR. Memorandum o razumijevanju, koji je stupio na snagu 20. srpnja 2020., i sporazum o jamstvenom instrumentu, koji je stupio na snagu 15. rujna 2020., potpisani su 17. srpnja 2020. Uvjetovanost programa u pogledu politika ponajprije je usmjerena na jačanje javnih financija i borbu protiv korupcije, povećanje financijske stabilnosti, poboljšanje poslovnog okruženja i reformiranje socijalne zaštite.

Makrofinancijska pomoć isplaćuje se u dvije tranše od 80 milijuna EUR. Prvi obrok ovisio je o općim političkim preduvjetima za makrofinancijsku pomoć i isplaćen je 6. listopada 2020. Drugi i konačni obrok isplaćen je 1. lipnja 2021. nakon što je Sjeverna Makedonija ispunila uvjete u pogledu politika o kojima je on ovisio.

Pomoć će dopuniti sredstva koja su stavili na raspolaganje drugi donatori, među ostalim MMF, koji je u okviru instrumenta za brzo financiranje 10. travnja 2020. odobrio program za Sjevernu Makedoniju u iznosu od 176 milijuna EUR.

4Osiguravanje pravilne upotrebe sredstava makrofinancijske pomoći: operativne procjene, ex post evaluacije i revizije

4.1Operativne procjene

U skladu sa zahtjevima Financijske uredbe EU-a Komisija uz pomoć vanjskih savjetnika provodi operativne procjene kako bi dobila razumno jamstvo za funkcioniranje administrativnih postupaka i financijskih krugova u zemljama korisnicama.

Operativne procjene usmjerene su na sustave upravljanja javnim financijama, posebno u pogledu organizacije ministarstava financija i središnjih banaka te postupaka koje provode i, konkretnije, na način na koji se upravlja računima na koje se uplaćuju sredstva EU-a. Uz to se posebna pozornost posvećuje funkcioniranju ustanova za vanjske revizije, njihovoj neovisnosti, programima rada i djelotvornosti njihovih kontrola. Ispituju se i postupci javne nabave na središnjoj razini.

U kontekstu novih programa makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19 i novom trećem programu makrofinancijske pomoći Jordanu provedeno je 2020. 10 operativnih procjena u kojima je potvrđena pouzdanost financijskih krugova i postupaka u partnerskim zemljama, a time i njihova primjerenost za potrebe programa makrofinancijske pomoći.

4.2Ex post evaluacije 

Komisija u skladu s Financijskom uredbom EU-a i odgovarajućim odlukama o makrofinancijskoj pomoći provodi ex post evaluacije 16 po završetku programa makrofinancijske pomoći kako bi procijenila njihov učinak. Dva su glavna cilja tih evaluacija:

I.analizirati učinak makrofinancijske pomoći na gospodarstvo zemlje korisnice, a posebno na održivost njezina vanjskog položaja; i

II.procijeniti dodanu vrijednost djelovanja EU-a.

Ex post evaluacije prvog programa makrofinancijske pomoći Tunisu i trećeg programa makrofinancijske pomoći Ukrajini završene su 2020. Prateći radni dokument službi za prvi program objavljen je u siječnju 2021., a za treći program u travnju 2021.

·Prvi program makrofinancijske pomoći Tunisu: „U evaluaciji je utvrđeno da je prvi program makrofinancijske pomoći Tunisu izvanredno povoljnim uvjetima financiranja i uvjetima u pogledu politika pridonio poboljšanju tuniske platne bilance i podupro fiskalnu konsolidaciju. Makrofinancijska pomoć pokrila je otprilike 11,3 % preostalog deficita u financiranju za razdoblje 2015.–2016. i povećala povjerenje u tunisko gospodarstvo.” 17  

·Treći program makrofinancijske pomoći Ukrajini: „Opseg i povoljni uvjeti trećeg programa makrofinancijske pomoći Ukrajini omogućili su fiskalne uštede potrebne za provedbu strukturnih reformi. Sposobnost EU-a da relativno brzo mobilizira i koordinira dosad nezabilježenu količinu financijskih sredstava bila je jedan od glavnih razloga za intervenciju u trenutku kad je Ukrajina imala iznimno velike potrebe za financiranjem. Uvjetovanošću programa makrofinancijske pomoći ojačana je politika, što je pridonijelo angažmanu ukrajinskih vlasti na ključnim reformama. Program je imao i dodanu vrijednost jer je uzrokovao povećanje povjerenja privatnog sektora.” 18

Naposljetku, Komisija je 2020. započela metaevaluaciju svih programa makrofinancijske pomoći provedenih od 2010. do 2020. U evaluaciji će se procijeniti načela i značajke kojima se uređuje instrument makrofinancijske pomoći te će se nastojati dobiti podaci o tome kako poboljšati njegovu relevantnost, djelotvornost, učinkovitost, dodanu vrijednost i mogućnost reagiranja na prioritete vanjskog djelovanja EU-a te svakodnevno upravljanje intervencijama makrofinancijske pomoći. Očekuje se da će se metaevaluacija završiti najesen 2021.

5Opća kretanja povezana s instrumentom makrofinancijske pomoći

5.1Funkcioniranje instrumenta makrofinancijske pomoći 

U Zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta i Vijeća o makrofinancijskoj pomoći iz 2013. 19 opisuje se makroekonomska i financijska narav te pomoći i jasno se navodi da je ona usmjerena na „ponovnu uspostavu održivog stanja na području vanjskog financiranja u trećim zemljama i teritorijima koji ispunjavaju uvjete i koji se suočavaju s poteškoćama na području vanjskog financiranja”. Stoga je važno makrofinancijsku pomoć djelotvorno i pravodobno mobilizirati kako bi bila uspješan instrument „za hitne slučajeve”.  

U izvješćima Europskog revizorskog suda i ex post evaluacijama primijećeno je da odgode u donošenju odluka Europskog parlamenta i Vijeća o makrofinancijskoj pomoći u okviru redovnog zakonodavnog postupka mogu biti važan nedostatak instrumenta koji služi za svladavanje poteškoća s platnom bilancom, zbog čega bi „Komisija i suzakonodavci […] trebali razmotriti koje su mogućnosti dostupne za ubrzanje postupaka za odobrenje budućih programa makrofinancijske pomoći, osobito financiranja za hitne slučajeve.” 20

Međutim, Komisija primjećuje da iskustvo s paketom makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19 ukazuje na to da postojeći sustav makrofinancijske pomoći osigurava i fleksibilnost i pojednostavnjenje koji su potrebni za brzo donošenje odluke o njoj. Komisija se u suradnji s Parlamentom i Vijećem odlučila za primjenu postojećih hitnih postupaka koji omogućuju da oba suzakonodavca donesu odluku o pomoći u roku od mjesec dana od prijedloga Komisije (dok bi se, da se primjenjuje članak 213. UFEU-a, podrazumijevalo da odluke donosi samo Vijeće kad je potrebno pružiti žurnu pomoć). Europski parlament pozvao se na konkretnu klauzulu (članak 163.) svojeg Poslovnika prema kojoj odluku može donijeti odmah na plenarnoj sjednici i preskočiti korak s Odborom INTA, što nije standardna praksa. Taj brzi postupak donošenja bio je moguć jer su sve institucije uvidjele potrebu za brzim odlukama u ovom izvanredno zahtjevnom razdoblju.

Stoga je poslovnicima Vijeća i Europskog parlamenta predviđen ubrzani postupak potreban za brzo donošenje odluka. Pokazalo se da pravodobna i konstruktivna komunikacija omogućuje ubrzanje postupka donošenja odluka u redovnom zakonodavnom postupku uz potpunu uključenost Europskog parlamenta, što ne bi bio slučaj da je Komisija predložila mjere na temelju članka 213. UFEU-a (primjenjiv na slučajeve u kojima je potrebna žurna financijska pomoć).

Kao što je prethodno navedeno, cjelokupno funkcioniranje instrumenta makrofinancijske pomoći podrobnije će se ocijeniti u metaevaluaciji koja je u tijeku, a očekuje se da će biti završena u drugoj polovini 2021. 

5.2Makrofinancijska pomoć u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021.–2027.

Budući da je susjedstvo EU-a i dalje geopolitički i gospodarski nestabilno, što dodatno pogoršavaju humanitarne i gospodarske posljedice nastale zbog pandemije bolesti COVID-19, potreba da EU pruži makrofinancijsku pomoć vjerojatno će i dalje biti velika u idućim godinama.

Komisija je 2. svibnja 2018. donijela Komunikaciju o VFO-u za razdoblje 2021.–2027. Kad je riječ o vanjskom djelovanju EU-a, Komisija je predložila pojednostavnjenje postojećih instrumenata kako bi se bolje predstavile aktivnosti EU-a, izbjegla preklapanja, pojednostavnili postupci, povećale učinkovitost i komplementarnost te kako bi se bolje prikazala dodana vrijednost EU-a. Nekoliko instrumenata u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. uključeno je u novi Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa. Međutim, s obzirom na to da bi proces donošenja odluka o programima makrofinancijske pomoći trebao biti odvojen postupak, makrofinancijska pomoć ostat će odvojena od Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju te će se i dalje prema potrebi aktivirati konkretni programi makrofinancijske pomoći na temelju zasebnih odluka koje se temelje na primjenjivoj pravnoj osnovi iz Ugovora. Na makrofinancijsku pomoć stoga će se i dalje standardno primjenjivati redovni zakonodavni postupak na temelju članka 212. UFEU-a kojim se zahtijeva odobrenje Europskog parlamenta i Vijeća za svaki određeni program.

Zajmovi makrofinancijske pomoći zajamčit će se novim jamstvom za vanjsko djelovanje koje je razvijeno u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju. Jamstvom za vanjsko djelovanje bit će obuhvaćeni jamstva u privatnom, državnom i poddržavnom sektoru („EFOR plus”), zajmovi makrofinancijske pomoći te vanjski zajmovi Euratoma. Jamstvo za vanjsko djelovanje poduprijet će se novim zajedničkim fondom za rezervacije koji će uključivati postojeći Jamstveni fond za vanjska djelovanja te druge jamstvene fondove u području vanjskog i unutarnjeg djelovanja EU-a. Komisija je u svibnju 2018. predložila da bi ukupan opseg programa u okviru jamstva za vanjsko djelovanje trebao iznositi najviše 60 milijardi EUR, od čega je 14 milijardi EUR predviđeno za zajmove makrofinancijske pomoći koji će se davati po stopi od 9 %, u skladu s preispitivanjem prijašnjeg VFO-a u sredini programskog razdoblja. Iznos jamstva za vanjsko djelovanje zatim je smanjen nakon odluka koje je u srpnju 2020. donijelo Europsko vijeće, a njegov je analitički prikaz dodatno izmijenjen tijekom trijaloga suzakonodavaca i Komisije. Očekuje se da će novi instrument „Globalna Europa” stupiti na snagu u lipnju 2021. nakon što ga službeno donesu Vijeće i Parlament.

6Pogled u budućnost – programi makrofinancijske pomoći i proračunsko stanje 2021. 

Godinu 2021. ponajprije će obilježiti provedba 10 aktualnih programa makrofinancijske pomoći, kako je prethodno opisano. Među njima je isplata prvog obroka preostalim dvjema zemljama u okviru paketa makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19 (Bosna i Hercegovina te Tunis) i isplata drugog obroka svim zemljama korisnicama pod uvjetom da su uspješno ispunjeni svi uvjeti. Nadalje, ovisno o napretku u provedbi reforma politike, treći i konačni obrok u okviru trećeg programa makrofinancijske pomoći Jordanu mogao bi se isplatiti 2021.

Komisija je spremna razmotriti sve buduće zahtjeve za makrofinancijsku pomoć i predložit će prema potrebi nove i/ili dodatne programe za prihvatljive partnere.

U tablici 1. prikazan je pregled obveza i isplata bespovratnih sredstava makrofinancijske pomoći te isplata zajmova makrofinancijske pomoći za 2019., 2020. i (okvirno) za 2021. Očekuje se da će isplate zajmova makrofinancijske pomoći 2021. iznositi ukupno 2 365 milijuna EUR.

Tablica 1.:

Obveze i isplate bespovratnih sredstava makrofinancijske pomoći i isplate zajmova makrofinancijske pomoći u razdoblju 2019.–2021. (u EUR)

(1)

* Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 (1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

(2)

 Izvješće se temelji na podacima dostavljenima do svibnja 2021.

(3)

Pravnu osnovu makrofinancijske pomoći zemljama koje nisu članice EU-a, a nisu zemlje u razvoju, čini članak 212. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Članak 213. UFEU-a može poslužiti kao pravna osnova kad trećoj zemlji treba žurna financijska pomoć.

(4)

Makrofinancijska pomoć dopunjuje i druga vanjska djelovanja ili instrumente EU-a usmjerene na susjedstvo i zapadni Balkan, uključujući proračunsku potporu u okviru koje je 2020. u regijama isplaćeno ukupno 1.059 milijuna eura bespovratnih sredstava. Najnovije izvješće o proračunskoj potpori dostupno je na poveznici: https://ec.europa.eu/international-partnerships/system/files/budget-support-trends-and-results_en.pdf

(5)

 Sve ex post evaluacije dostupne su na internetskim stranicama Komisije: https://ec.europa.eu/info/evaluation-reports-economic-and-financial-affairs-policies-and-spending-activities_en

(6)

 U trenutku procjene primljenih zahtjeva tih 10 partnera ispunjavalo je sve kriterije prihvatljivosti za makrofinancijsku pomoć, uključujući politički preduvjet i vezu s programom MMF-a. Komisija je 2020. zaprimila i zahtjeve za makrofinancijsku pomoć od Bjelarusa i Armenije. Međutim, procjenom je utvrđeno da Bjelarus ne ispunjava politički preduvjet za makrofinancijsku pomoć (iako je Europsko vijeće ukazalo na to da je spremno poduprijeti mirnu demokratsku tranziciju u zemlji putem raznolikih instrumenata, među ostalim i sveobuhvatnim planom gospodarske potpore demokratskom Bjelarusu). Rasprave o Armeniji prekinute su početkom 2021. nakon što je Armenija na tržištu uspješno pozajmila 750 milijuna USD, čime će ispuniti većinu svojih kratkoročnih potreba za financiranjem.

(7)

 Odluka (EU) 2020/701 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o pružanju makrofinancijske pomoći partnerima u procesu proširenja i partnerima u susjedstvu u kontekstu krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID‐19, SL L 165, 27.5.2020., str. 31.–37.

(8)

 Makrofinancijska pomoć uvijek ovisi o programu isplate MMF-a. Zemlje korisnice MMF-ova stand-by aranžmana ili programa u okviru proširenog instrumenta za financiranje (ili sličnog aranžmana koji je popraćen MMF-ovim programom prilagodbe i reforme) načelno moraju uredno provoditi program MMF-a, kao što pokazuju uspješne revizije. U kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19 makrofinancijska pomoć iznimno je stavljena na raspolaganje i zemljama kojima MMF jednokratno isplaćuje sredstva za hitne slučajeve, primjerice u okviru instrumenta za brzo financiranje.

(9)

 Odluka (EU) 2018/598 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2018. o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Gruziji, SL L 103, 23.4.2018., str. 8.–13.

(10)

 Odluka (EU) 2017/1565 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2017. o pružanju makrofinancijske pomoći Republici Moldovi, SL L 242, 20.9.2017., str. 14.–21.

(11)

Odluka (EU) 2018/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Ukrajini (SL L 171, 6.7.2018., str. 11.).

(12)

Od ukupno 3,4 milijarde EUR predviđenih u prethodnim trima programima isplaćeno je 2,8 milijarde EUR: 1,6 milijarde EUR za 2014.–2015. (u okviru prvog i drugog programa makrofinancijske pomoći) i po jedna tranša od 600 milijuna EUR u srpnju 2015. i travnju 2017. (u okviru trećeg programa makrofinancijske pomoći).

(13)

Odluka (EU) 2020/33 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2020. o pružanju daljnje makrofinancijske pomoći Hašemitskoj Kraljevini Jordanu, SL L 14, 17.1.2020., str. 1.–7.

(14)

Isplaćen na temelju Odluke (EU) 2020/33 (100 milijuna EUR) i Odluke (EU) 2020/701 (150 milijuna EUR).

(15)

Sve ex post evaluacije dostupne su na internetskim stranicama Komisije: https://ec.europa.eu/info/evaluation-reports-economic-and-financial-affairs-policies-and-spending-activities_en

(16)

 Dostupno na: https://ec.europa.eu/info/evaluation-reports-economic-and-financial-affairs-policies-and-spending-activities/ex-post-evaluation-macro-financial-assistance-mfa-operation-tunisia_en

(17)

 Dostupno na: https://ec.europa.eu/info/evaluation-reports-economic-and-financial-affairs-policies-and-spending-activities/ex-post-evaluation-mfa-operations-ukraine_en

(18)

 Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća donesena zajedno s Odlukom o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Gruziji (Odluka br. 778/2013/EU od 12. kolovoza 2013.). Dostupna na:  
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013D0778&from=HR  

(19)

 Europski revizorski sud, Tematsko izvješće br. 03/2017, dostupno na: https://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR17_3/SR_TUNISIA_HR.pdf .