Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52021AE6115

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama u vezi s nezakonitim ulaskom na područje Europske unije usmjerenima protiv prijevoznika koji sudjeluju u trgovanju ljudima ili krijumčarenju migranata ili ih olakšavaju (COM(2021) 753 – 2021/0387 (COD))

EESC 2021/06115

SL C 152, 6.4.2022, p. 166–168 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

6.4.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 152/166


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama u vezi s nezakonitim ulaskom na područje Europske unije usmjerenima protiv prijevoznika koji sudjeluju u trgovanju ljudima ili krijumčarenju migranata ili ih olakšavaju

(COM(2021) 753 – 2021/0387 (COD))

(2022/C 152/27)

Glavni izvjestitelj:

Cristian PÎRVULESCU

Zahtjev za savjetovanje:

Europski parlament, 13.12.2021.

Vijeće, 16.12.2021.

Pravna osnova:

članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Odluka Plenarne skupštine:

9.12.2021.

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za vanjske odnose

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

9.12.2021.

Plenarno zasjedanje br.:

565

Rezultat glasanja

(za/protiv/suzdržani):

159/15/09

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Odbor pozdravlja prijedlog i smatra da su moguće sankcije za prijevoznike opravdana mjera koju EU i države članice trebaju poduzeti.

1.2.

Međutim, ističe da je kriza koja je potaknula zakonodavni odgovor – ona na granici Bjelarusa i EU-a – složenija i ima daleko šire posljedice koje treba rješavati izvan predloženih instrumenata.

1.3.

Odbor je vrlo zabrinut zbog autoritarnog usmjerenja bjelaruske vlade i osuđuje svaki čin represije i zastrašivanja građana, medija, političkih stranaka, organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. Isto tako, osuđuje način na koji je bjelaruska vlada organizirala premještaj osoba iz trećih zemalja na svoje državno područje s ciljem njihove prisile na prelazak granica EU-a. To je neprihvatljiv čin iskorištavanja života i težnji ranjivih osoba te ugrožavanja njihova zdravlja i sigurnosti.

1.4.

EGSO je prije svega zabrinut zbog poštovanja dostojanstva svih osoba i zaštite njihovih temeljnih prava. EU bi najprije trebao odgovoriti ponovnom uspostavom dostojanstva i prava pogođenih osoba.

1.5.

EGSO stoga poziva na hitan prekid prisilnog vraćanja s teritorija EU-a u zemlju u kojoj je sigurnost ljudi ugrožena. Sve osobe koje prijeđu granicu EU-a moraju imati mogućnost podnošenja zahtjeva za azil ako to žele.

1.6.

EGSO poziva bjelarusku vladu da se pobrine za to da se s ljudima koji se nalaze na njezinu teritoriju ne postupa loše, da mogu podnijeti zahtjev za azil i da ih se, uz puno poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, ne vraća u zemlju podrijetla ako su im ondje život i sigurnost ugroženi.

1.7.

Institucije EU-a moraju surađivati s Bjelarusom na multilateralnoj osnovi i ustrajati na tome da ta zemlja poštuje međunarodne ugovore kojima se uređuje azil i zaštita ljudskih prava.

1.8.

Prema podacima Frontexa, od siječnja do listopada 2021. otprilike 6 571 osoba prešla je istočnu granicu EU-a, a od njih su 3 868 bili irački državljani (1). Državljani Iraka imaju jednu od najviših stopa priznavanja prava na međunarodnu zaštitu (prema podacima Europskog potpornog ureda za azil (EASO), 44 % pozitivnih prvostupanjskih odluka 2020. godine) (2). Stoga bi u prijedlogu Komisije trebalo u potpunosti istražiti komplementarnost s novim paktom o migracijama i azilu, a uključene osobe smatrati mogućim korisnicima međunarodne zaštite.

1.9.

EGSO naglašava potrebu za stvaranjem sigurnih putova za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu i za sigurnu migraciju u skladu s pravom EU-a te nacionalnim i međunarodnim pravom. Razvojem sigurnih ruta smanjit će se potreba za pribjegavanjem krijumčarima i trgovcima ljudima te će se bolje zaštititi sigurnost i prava svih uključenih osoba.

1.10.

EGSO poziva institucije EU-a da osmisle sveobuhvatniji sustav sankcija protiv bjelaruske vlade zbog njezine uloge u ovoj krizi, u kojoj je sudjelovanje prijevoznika samo jedna od sastavnica. Aktivnosti na državnom području Bjelarusa ne bi se mogle organizirati bez odobrenja najviših razina vlasti i sudjelovanja raznih državnih tijela, uključujući graničnu policiju.

2.   Opće napomene

2.1.

EGSO pozdravlja usmjerenje Komisije, koja je svoje djelovanje utemeljila na postojećim međunarodnim propisima: Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, Protokolu za sprečavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovanja ljudima, posebice ženama i djecom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i Protokolu protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta.

2.2.

EGSO također ističe da postoje drugi međunarodni propisi koji su relevantni za ovu situaciju: Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. i njezin Protokol iz 1967., koji treba promatrati zajedno s Općom deklaracijom o ljudskim pravima. Treba, osim toga, imati na umu i sadržaj Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. EU ima jedan od najsveobuhvatnijih režima zaštite temeljnih prava na svijetu, a svi propisi i djelovanja EU-a moraju biti u skladu s Poveljom o temeljnim pravima.

2.3.

Kad je riječ o usklađenosti s drugim politikama EU-a, u prijedlogu se navodi da se njime dopunjuje vanjsko djelovanje Unije, uključujući njezinu zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, ali se pritom konkretno ne navode mjere potpore i djelovanja u tom području. U prijedlogu se također navodi da bi mjere trebale biti popraćene odgovarajućim humanitarnim mjerama, no one nisu konkretno navedene. EGSO predlaže da se taj dio izmijeni kako bi se uključila komplementarnost s novim paktom o migracijama i azilu te s europskom politikom susjedstva. Prijedlog treba izmijeniti kako bi se točno navele predviđene humanitarne mjere.

2.4.

EGSO u tom kontekstu poziva na istinsku europsku solidarnost s državama članicama EU-a koje se nalaze na granici i izravnu potporu tim državama u suočavanju s trenutačnom krizom. Istodobno bi ih trebalo podsjetiti na to da je zaštita temeljnih prava osoba, uključujući migrante i moguće izbjeglice, odgovornost utvrđena Ugovorima EU-a i Poveljom EU-a o temeljnim pravima.

2.5.

Sve moguće mjere protiv prijevoznika – sprečavanje širenja ili ograničavanja trenutačnog prijevoza, suspenzija dozvola ili odobrenja izdanih u skladu s pravom Unije, suspenzija prava na prelijetanje područja Unije, na tranzit kroz područje Unije ili pristajanje u luke Unije, suspenzija prava na opskrbu gorivom ili održavanje prijevoznih sredstava unutar Unije ili suspenzija prava na prometovanje u Uniji, iz Unije i unutar nje – trebale bi se upotrebljavati na razmjeran i ciljani način, imajući na umu opći cilj ograničavanja trgovine ljudima i krijumčarenja migranata.

2.6.

U prijedlogu se navodi da je opći cilj Uredbe smanjiti trgovanje ljudima i krijumčarenje migranata. Prema podacima Frontexa, od siječnja do listopada 2021. godine 6 571 osoba prešla je istočnu granicu EU-a, a od njih su 3 868 bili irački državljani. Državljani Iraka imaju jednu od najviših stopa priznavanja prava na međunarodnu zaštitu. S obzirom na te podatke, te osobe treba smatrati ne samo zakonitim migrantima nego i potencijalnim zakonitim tražiteljima međunarodne zaštite. Stoga bi prijedlog trebalo dopuniti u skladu s tom činjenicom. Prijedlog bi trebao sadržavati i vrlo konkretne mjere kojima bi se osobama u Bjelarusu i zemljama EU-a omogućilo podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

2.7.

EGSO je sve zabrinutiji zbog toga što upotreba pojma „migrant” ima diskriminacijsku i pogrdnu konotaciju. Migranti su ljudska bića čija temeljna prava treba zaštititi, a to uključuje i njihovo dostojanstvo. Većina njih napušta svoje zemlje iz vrlo ozbiljnih razloga, među kojima je i strah za vlastiti život, i oni u tim slučajevima moraju imati pravo na traženje međunarodne zaštite i dobro postupanje tijekom cijelog putovanja i postupka podnošenja zahtjeva.

2.8.

Prijedlogom se na odgovarajući način uspostavlja okvir usmjeren na prijevoznike, ali se njime ne priznaje odgovornost državnih i vladinih aktera. Kad je riječ o Bjelarusu, nacionalni prijevoznik je poduzeće koje djeluje pod izravnim nadzorom vlade. Nekoliko je vladinih i državnih tijela bilo izravno uključeno u postupak prijevoza ljudi zrakoplovom u Bjelarus i njihovo dovođenje na granicu.

2.9.

Sankcije moraju biti proširene i izravno usmjerene na javne i državne aktere odgovorne za organizaciju aktivnosti navedenih u uredbi. Naposljetku, vlada ima sva pravna i institucijska sredstva za zaustavljanje takvih aktivnosti prijevoznika, a ta je odgovornost još jasnija kada su tijela vlasti izravno uključena. Stoga se usmjeravanjem isključivo na prijevoznike ne bavimo uzrocima krize, već samo njezinim instrumentima.

2.10.

EU je najveći donator bespovratnih sredstava u Bjelarusu. Od 2016. financijska sredstva dodijeljena Bjelarusu iznosila su oko 30 milijuna EUR godišnje pomoći u obliku bespovratnih sredstava, a trenutačni portfelj iznosi gotovo 135 milijuna EUR preuzetih obveza. EGSO pozdravlja pokretanje sveobuhvatnog i detaljnog preispitivanja odnosa EU-a i Bjelarusa, što podrazumijeva i financijsku suradnju, te se nada da će ono dovesti do obnovljenog i djelotvornijeg pritiska na Bjelarus da poštuje vladavinu prava, demokraciju i ljudska prava, ali i da će djelovati kao sredstvo odvraćanja od drugih mjera koje bi mogle dovesti do slične krize na granici EU-a.

Bruxelles, 9. prosinca 2021.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG


(1)  Frontex: Karta migracija, https://frontex.europa.eu/we-know/migratory-map/. Pristup: 1.12.2021.

(2)  EASO: Kretanja u vezi s azilom – Pregled za 2020., https://euaa.europa.eu/sites/default/files/EASO-Asylum-Report-2021.pdf. Pristup: 1.12.2021.


Top