This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52020XC0625(08)
Publication of an application for approval of an amendment, which is not minor, to a product specification pursuant to Article 50(2)(a) of Regulation (EU) No 1151/2012 of the European Parliament and of the Council on quality schemes for agricultural products and foodstuffs 2020/C 211/12
Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije koja nije manja u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode 2020/C 211/12
Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije koja nije manja u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode 2020/C 211/12
C/2020/4075
SL C 211, 25.6.2020, p. 15–27
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
|
25.6.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 211/15 |
Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije koja nije manja u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
(2020/C 211/12)
Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.
ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE KOJA NIJE MANJA U SPECIFIKACIJI PROIZVODA ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI/ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA
Zahtjev za odobrenje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012
„SAINTE-MAURE DE TOURAINE”
EU br.: PDO-FR-0133-AM03 – 30.1.2019.
ZOI (X) ZOZP ( )
1. Skupina koja podnosi zahtjev i legitimni interes
Comité interprofessionnel du Sainte-Maure de Touraine
Mairie de Sainte-Maure-de-Touraine
37800 Sainte-Maure-de-Touraine
FRANCE
Adresa:
|
38 rue Augustin Fresnel, BP 50139 |
|
37171 Chambray-les-Tours Cedex |
|
FRANCE |
Tél. +33 247483764
Fax +33 247276649
E-pošta: aoc@cda37.fr
Skupinu čine proizvođači i prerađivači te po toj osnovi ona ima legitimni interes podnijeti zahtjev
2. Država članica ili Treća Zemlja
Francuska
3. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena
|
☐ |
Naziv proizvoda |
|
☒ |
Opis proizvoda |
|
☒ |
Zemljopisno područje |
|
☒ |
Dokaz o podrijetlu |
|
☒ |
Metoda proizvodnje |
|
☒ |
Povezanost |
|
☒ |
Označivanje |
|
☒ |
Ostalo (podaci o kontrolnom tijelu, nacionalni zahtjevi) |
4. Vrsta izmjene (izmjena)
☐ Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012.
☒ Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen jedinstveni dokument (ili istovrijedan dokument) koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012
5. Izmjene
Opis proizvoda:
U specifikaciji proizvoda rečenica:
„‚Sainte-Maure de Touraine’, proizveden od punomasnog kozjeg mlijeka, mekan je, nekuhan sir s površinskom plijesni.”
zamjenjuje se sljedećim:
„Sir ‚Sainte-Maure de Touraine’ proizvodi se od sirovog punomasnog kozjeg mlijeka. Riječ je o mekom siru čije se tijesto dobiva prije svega koagulacijom mlijeka uz dodatak manje količine sirila. Cijeđenje je prirodno. Sir je prekriven vidljivim površinskim slojem plijesni, a kora je pepeljasta.”
Dodaje se podatak da mlijeko mora biti sirovo. Zapravo, sirovo kozje mlijeko dio je stvarne prakse proizvođača sira koja omogućuje da se sačuvaju prirodna svojstva mlijeka, osobito organoleptička, kao i njegova izvorna flora, čime se ujedno osnažuje povezanost sa zemljopisnim područjem.
Pojam „nekuhan” kojim se opisuje tijesto izbrisan je jer nije prikladan za opis navedene vrste sira.
Određeni dijelovi iz točke o metodi proizvodnje umetnuti su u točku o opisu proizvoda jer potpadaju pod opis proizvoda: sir se dobiva prije svega koagulacijom mlijeka, uz dodatak manje količine sirila, a cijedi se prirodno.
Dodaje se da je površinska plijesan na siru vidljiva kako bi kontrola proizvoda bila objektivna.
U specifikaciji proizvoda dodaje se sljedeći stavak:
„Mliječnog je okusa, bez prekomjerne slanosti ili kiselosti, s aromama suhog voća i biljnim notama, poput sijena. Tekstura mu je masna, odnosno blago vlažna, starenjem se suši, a ponekad postaje drobljiva.”
Radi boljeg utvrđivanja svojstava sira dodaje se organoleptički opis.
U specifikaciji proizvoda rečenica:
„Tijesto je bijele boje ili boje bjelokosti, ujednačene i gipke teksture, s najmanje 45 % masti.”
zamjenjuje se sljedećim:
„Izgled je kore čist, tijesto sira bijele je boje ili boje bjelokosti, ujednačene i gipke teksture, s najmanje 45 g masti na 100 g sira nakon potpunog sušenja.”
Dodaje se izgled kore („čist”) kako bi se opisalo to važno svojstvo proizvoda povezano sa stavljanjem u kalupe.
Opis postotka masti preinačen je (težina od 100 grama sira nakon potpunog sušenja) iako sam postotak nije izmijenjen.
U specifikaciji proizvoda rečenica:
„Ima oblik izdužene odrezane cjepanice, prosječne težine 250 grama.”
zamjenjuje se sljedećim:
„Dolazi u obliku odrezane cjepanice. Ukupna težina suhe tvari ne smije biti manja od 100 g po siru.”
Pojam „izdužen” kojim se opisuje oblik sira izbrisan je jer se čini suvišnim s obzirom na to da sir ima oblik cjepanice. Kako bi se bolje opisao proizvod, težina suhe tvari po siru (najmanje 100 grama) navodi se u zamjenu za prosječnu težinu sira (250 grama) po izlasku uz sušionice. Zapravo, zahvaljujući svojem mliječnom karakteru (znatni udio vlage po izlasku iz sušionice) i izduženom obliku (visoki omjer površine i obujma) sir se po izlasku iz sušionice brzo suši, što ponekad dovodi do znatnog gubitka težine prije stavljanja na tržište potrošačima.
Ta se izmjena unosi i u jedinstveni dokument u odjeljak 3.2.
U specifikaciji proizvoda rečenica:
„Na površinu sira nanosi se prah dobiven od drvenog ugljena.”
briše se iz rubrike o opisu proizvoda i premješta se u točku o načinu proizvodnje.
U specifikaciji proizvoda rečenica:
„Sredinom tijesta uzdužno prolazi vlat slame žitarica.”
briše se iz rubrike o opisu proizvoda i premješta se u točku o podacima koji dokazuju podrijetlo proizvoda sa zemljopisnog područja.
U jedinstvenom dokumentu rečenica:
„Sir od punomasnog kozjeg mlijeka, nekuhanog mekog tijesta, u obliku izdužene odrezane cjepanice, težine približno 250 grama.”
u odjeljku 3.2. zamjenjuje se tekstom:
„Sir ‚Sainte-Maure de Touraine’ izrađuje se isključivo od punomasnog i sirovog kozjeg mlijeka Riječ je o mekom siru koji se dobiva prije svega koagulacijom mlijeka uz dodatak manje količine sirila, a cijedi se prirodno.
Njegov vanjski dio prekriven je vidljivim površinskim slojem plijesni, a kora je pepeljasta.
Mliječnog je okusa, bez prekomjerne slanosti ili kiselosti, s aromama suhog voća i biljnim notama, poput sijena. Tekstura mu je masna, odnosno blago vlažna, starenjem se suši, a ponekad postaje drobljiva.
Izgled je kore čist, tijesto sira bijele je boje ili boje bjelokosti, ujednačene i gipke teksture.
Ima oblik odrezane cjepanice. Ukupna težina suhe tvari ne smije biti manja od 100 g po siru.
Najmanji udio masti iznosi 45 % u količini suhe tvari.”
Zemljopisno područje:
U rubrici specifikacije koja se odnosi na opis zemljopisna područja, ono je opisano u obliku popisa općina, čime se omogućuje jasniji opis. Opseg zemljopisnog područja nije promijenjen.
Ta se izmjena unosi i u jedinstveni dokument u odjeljak 4.
Podaci koji dokazuju podrijetlo proizvoda sa zemljopisnog područja:
U specifikaciji proizvoda dodaju se sljedeći stavci:
|
„4.1. |
Identifikacijski broj gospodarskih subjekata
Svaki proizvođač mlijeka, svaki objekt za preradu na farmi ili za preradu mlijeka, svaki sakupljač mlijeka i svaki pogon za zrenje ili bilo koji drugi dionik koji sudjeluje u sektoru, ispunjava identifikacijsku izjavu. Identifikacijska izjava šalje se skupini najkasnije sedam tjedana prije početka obavljanja predmetne djelatnosti u skladu s tipskim obrascem koji odobrava ravnatelj Nacionalnog instituta za podrijetlo i kakvoću (INAO). |
|
4.2. |
Obveze podnošenja izjava |
|
4.2.1. |
Izjave o nepostojanju namjere proizvodnje i o ponovnom pokretanju proizvodnje
Svaki gospodarski subjekt dostavlja skupini prethodnu izjavu o nepostojanju namjere proizvodnje za oznaku ‚Sainte-Maure de Touraine’. Dostavlja prethodnu izjavu o ponovnom pokretanju proizvodnje. |
|
4.2.2. |
Obveze podnošenja izjava potrebnih za upoznavanje i praćenje proizvoda koji će se stavljati na tržište s oznakom izvornosti
Najkasnije 20. veljače godine A + 1 proizvođači na farmi, pogoni za zrenje i prerađivači dostavljaju skupini godišnju izjavu o proizvodnji sira ‚Sainte-Maure de Touraine’ prethodne godine. |
|
4.3. |
Vođenje evidencije |
|
4.3.1. |
Sljedivost
Gospodarski subjekti stavljaju na raspolaganje skupini i nadzornom tijelu evidencije o ulasku i izlasku sireva te sve potrebne dokumente za nadzor podrijetla, kvalitete i uvjeta proizvodnje mlijeka i sireva. Za prerađivače:
Za pogone za zrenje: dokument u kojem se navodi broj dozrelih i zapakiranih sireva ‚Sainte-Maure de Touraine’ te količine prikupljenih sireva s pepelom i njihovo podrijetlo. |
|
4.3.2. |
Praćenje pridržavanja uvjeta proizvodnje
Poslovni subjekti stavljaju na raspolaganje nadzornim strukturama dokumente potrebne za provjeru uvjeta proizvodnje. Svaki proizvođač mlijeka osigurava sljedivost krmiva koje se daje mliječnim kozama u pogledu količine i površina pod krmnim biljem za ishranu koza, uključujući silažni kukuruz. Ta se sljedivost primjenjuje i na žitarice, uljarice i proteinske usjeve koji se upotrebljavaju u ishrani mliječnih koza. Kada je riječ o proizvodima namijenjenima za ishranu koza koji ne dolaze s gospodarstva, već sa zemljopisnog područja, potreban je dokument (račun, ugovor) u kojem se navode vrsta i količina hrane te podrijetlo čestice.” |
Dodaju se obveze prijavljivanja gospodarskih subjekata. Te su izmjene povezane s promjenama nacionalnih propisa. Osobito je predviđena identifikacija gospodarskih subjekata radi odobrenja kojim se potvrđuje da mogu ispuniti zahtjeve iz specifikacije proizvoda te izjave potrebne za upoznavanje i praćenje proizvoda koji će se stavljati na tržište s oznakom izvornosti.
U specifikaciji proizvoda sljedeća se rečenica (premještena iz rubrike o označivanju):
„Na slamu se stavlja identifikacijska oznaka”
zamjenjuje sljedećim:
|
„4.4. |
Dijelovi oznaka proizvoda
Svaki sir za koji se traži oznaka ‚Sainte-Maure de Touraine’ označava se na sljedeći način: kroz svaki sir ‚Sainte-Maure de Touraine’ prolazi vlat slame žitarica na koju se otiskuju barem naziv oznake izvornosti i identifikacijski broj pogona. Slama se dijeli svakom proizvođaču koji je skupini predao identifikacijski izjavu, razmjerno količinama mlijeka upotrijebljenima za proizvodnju sireva oznake ‚Sainte-Maure de Touraine’. Svaki proizvođač redovno obnavlja slamu koja mu je ustupljena. Proizvođaču se oduzima slama ako se povuče njegovo odobrenje.” |
Opis slame žitarica premješten je iz točke o označivanju. Opis identifikacijske oznake na slami kao identifikacijskog elementa proizvoda dodaje se kako bi se olakšala sljedivost proizvoda. Osim toga, dodani su načini distribucije i oduzimanja slame kako bi se svakom ovlaštenom gospodarskom subjektu osigurala mogućnost da se njome opskrbi. Skupina je stavlja na raspolaganje gospodarskim subjektima ovisno o količinama mlijeka upotrijebljenima za proizvodnju sira „Sainte-Maure de Touraine”, a vraća joj se u slučaju oduzimanja ovlaštenja.
U jedinstvenom se dokumentu u odjeljak 3.2. dodaje sljedeća rečenica:
„Kroz svaki sir ‚Sainte-Maure de Touraine’ prolazi vlat slame žitarica na koju se otiskuju barem naziv oznake izvornosti i identifikacijski broj pogona.”
U specifikaciji proizvoda dodaje se sljedeći stavak:
„Nadzor proizvodnje
U okviru nadzora koji se provodi nad sirom ‚Sainte-Maure de Touraine’ nasumičnim analitičkim i organoleptičkim ispitivanjem želi se osigurati kvaliteta i svojstva sireva.”
Načini nadzora proizvoda dodaju se kako bi se opisao taj važan aspekt nadzora.
Način proizvodnje:
budući da specifikacijom proizvoda registriranom u skladu s uredbama (EZ) br. 1107/96 i 828/2003 nije predviđeno pravilo u pogledu proizvodnje mlijeka, ona su utvrđena u skladu s postojećim praksama proizvođača.
U specifikaciji proizvoda dodaje se sljedeći stavak:
|
„5.1. |
Stado
Mliječne koze dobivaju se od sljedećih pasmina: alpine, aaanen, poitevine ili križanjem tih pasmina. Dopušten je sezonski pomak parenja. U izračunu broja mliječnih koza u stadu u obzir se uzimaju koze koje su se ojarile najmanje jedanput.” |
Dodan je popis dopuštenih pasmina koza jer su odavno prilagođene zemljopisnom području. Dopušten je sezonski pomak u parenju stada jer omogućuje ujednačenje razdoblja proizvodnje mlijeka. Radi lakšeg nadzora dodaje se da broj mliječnih koza obuhvaća i koze koje su se ojarile najmanje jedanput.
U specifikaciji proizvoda dodaje se sljedeći stavak:
|
„5.2. |
Prehrana |
|
5.2.1. |
Podrijetlo ukupnog obroka
Najmanje 825 kg ukupnog godišnjeg obroka po mliječnoj kozi dolazi sa zemljopisnog područja.” |
Podrijetlo ukupnog godišnjeg obroka po mliječnoj kozi dodano je kako bi se pojačala veza između proizvoda i zemljopisnog područja.
U specifikaciji proizvoda dodaje se sljedeći stavak:
|
„5.2.2. |
Travnate površine
Travnata površina po mliječnoj kozi iznosi najmanje 1 000 m2. Ta površina obuhvaća površine na gospodarstvu i/ili odgovarajuće površine za kupnju. Travnate površine koje se uzimaju u obzir sastoje se od privremenih ili trajnih travnjaka. Silažni kukuruz nije obuhvaćen tim površinama. Najviše 50 % tih travnatih površina čini čista trava.” |
Najmanja travnata površina (s gospodarstva i/ili kupljena) dodana je kako bi se osigurala raznolika floristička prehrana koza. Sastav te površine dodan je kako bi se pojačala floristička raznolikost krmiva.
U specifikaciji proizvoda dodaje se sljedeći stavak:
|
„5.2.3. |
Krmiva
Krmiva potječu isključivo sa zemljopisnog područja. Godišnja količina krmiva po mliječnoj kozi iznosi najmanje 550 kg suhe tvari. Dopuštena su sljedeća krmiva:
Jedu se svježa, fermentirana ili u obliku sijena. Količina fermentiranog krmiva ograničena je na 365 kg suhe tvari godišnje po mliječnoj kozi. Ne smije biti veća od 1 kg suhe tvari po danu i po mliječnoj kozi. Fermentirana hrana daje se sa sijenom, svježim krmnim biljem ili se kombinira s krmivom. Prehrambeni sustavi koji se temelje isključivo na slami i koncentratima ili žitaricama zabranjeni su.” |
Dodaje se da krmiva moraju biti isključivo sa zemljopisnog područja kako bi se naglasila povezanost proizvoda s njime. Dodana su pravila o prehrani svježim krmivom kako bi se osigurala raznolikost godišnjeg obroka koza.
Uz to, dodan je popis dopuštenog krmiva kako bi se pojasnila vrsta krmiva koja se mogu davati.
U specifikaciji proizvoda dodaje se sljedeći stavak:
|
„5.2.4. |
Dopunske krmne smjese
Godišnja količina dopunske krmne smjese po mliječnoj kozi iznosi najviše 550 kg suhe tvari. Zabranjeni su svi proizvodi životinjskog podrijetla, osim svježe sirutke dobivene od proizvodnje sira na gospodarstvu. Dopunske krmne smjese mogu biti isključivo u obliku:
|
Dodan je popis dopuštene dopunske krmne smjese kako bi se propisala narav hrane koja se može davati.
U jedinstvenom se dokumentu u odjeljak 3.3. dodaju sljedeće rečenice:
„Mliječne koze uzgajaju se od sljedećih pasmina: alpine, aaanen, poitevine ili od koza dobivenih križanjem tih pasmina.
Najmanje 825 kg ukupnog godišnjeg obroka po mliječnoj kozi (odnosno 75 %) dolazi sa zemljopisnog područja. Određena hrana ne dolazi sa zemljopisnog područja jer je na njemu nema (na primjer, dehidrirana lucerna).
Travnata površina po mliječnoj kozi iznosi najmanje 1 000 m2. Ta površina obuhvaća površine na gospodarstvu i/ili odgovarajuće površine za kupnju.
Godišnja količina krmiva po mliječnoj kozi iznosi najmanje 550 kg suhe tvari. Krmiva potječu isključivo sa zemljopisnog područja. Jedu se svježa, fermentirana ili u obliku sijena. Godišnja količina fermentiranog krmiva ograničena je na 365 kg suhe tvari po kozi. Ne smije biti veća od 1 kg suhe tvari dnevno po mliječnoj kozi. Fermentirana hrana daje se sa sijenom, svježim krmnim biljem ili se kombinira s krmivom.
Dopuštena krmiva navedena su na pozitivnom popisu.
Dopunska hrana iznosi najviše 50 % prehrane mliječne koze, odnosno 550 kg suhe tvari.
Dopuštena dopunska hrana utvrđena je na pozitivnom popisu.”
Naglašen je opis pravila o tehničkom postupku proizvodnje sireva kako bi se učvrstile postojeće prakse kojima se dobiva sir „Sainte-Maure de Touraine”:
U specifikaciji proizvoda dodaje se sljedeći stavak:
|
„5.2.5. |
Utrošeno mlijeko
Prikupljeno mlijeko koje služi za proizvodnju sira „Sainte-Maure de Touraine” sirovo je punomasno kozje mlijeko dobiveno mužnjom najkasnije 48 sati prije sakupljanja. Mlijeko se prije zgrušavanja ne smije koncentrirati djelomičnim uklanjanjem vodenastog dijela. Prerada mlijeka počinje od faze zrenja mlijeka, koje se postiže dodavanjem sirutke ili mliječnih startera ili bez njihova dodavanja. Dozrijevanje se odvija na temperaturi od najmanje 10 °C tijekom najviše 24 sata. Flora za zrenje ili površinska flora sastoji se:
Zabranjeno je dodavanje kiselina ili aromatskih tvari.” |
Dodaje se da se upotrebljava sirovo mlijeko (u skladu s rubrikom koja se odnosi na opis proizvoda) pomuženo najkasnije 48 sati prije sakupljanja kako bi se sačuvala kvaliteta sirovine i ograničio razvoj psihotropnih mikroogranizama koji ograničavaju razvoj prirodne mliječne flore. Dodaje se da se mlijeko prije zgrušavanja ne smije koncentrirati djelomičnim uklanjanjem vodenastog kako bi se poštovala svojstva utrošenog mlijeka.
Uz to, dodaje se da mlijeko dozrijeva prije sirenja, što poboljšava njegovo svojstvo da se prerađuje u sir i pogoduje razvoju njegova aromatskog potencijala.
Naposljetku dodaje se sastav flore za zrenje ili površinske flore kako bi se propisale prakse i poštovao opis proizvoda, a zabranjeno je dodavanje kiselina ili aromatskih tvari kako se ne bi izmijenila organoleptička svojstva proizvoda.
U specifikaciji proizvoda dodaje se sljedeći stavak:
|
„5.2.6. |
Proizvodnja
Mliječni gruš dobiva se od mezofilne flore.
|
Dodaje se da se gruš dobiva od mezofilne flore kako bi se poštovala svojstva proizvoda. Osim toga, parametri koji se odnose na faze sirenja i grušanja regulirani su u skladu s praksama gospodarskih subjekata kako bi se naglasilo mliječno svojstvo gruša.
U specifikaciji proizvoda sljedeće rečenice:
„Svježi prethodno neocijeđeni gruš zaimačom ili razdjelnim okvirom stavlja se u stožasti rupičasti kalup određenih dimenzija. Zabranjeno je ostavljanje mlijeka ili gruša za naknadnu upotrebu.”
zamjenjuju se sljedećim:
„Rezanje gruša dopušteno je, ali zabranjene su sve tehnike prethodnog cijeđenja. Dopušteno je uklanjanje sirutke koja nastaje prije stavljanja u kalup.
Zabranjeni su zamrzavanje gruša i obrada sireva u izmijenjenoj atmosferi.
|
— |
Punjenje kalupa i cijeđenje Punjenje kalupa provodi se zaimačom u pojedinačne kalupe ili u više kalupa razdjelnim okvirom. Kalupi se pune ručno u više postupaka. Cijeđenje se odvija prirodno, bez pritiska na gruš, u trajanju od najmanje 18 sati od početka stavljanja u kalup. Ukupne unutarnje dimenzije stožastih rupičastih kalupa jesu:
|
Dodaje se da su rezanje i uklanjanje sirutke nastali prije stavljanja u kalup dopušteni, u skladu s praksama gospodarskih subjekata. Zabrana tehnike prethodnog cijeđenja i zabrana ostavljanja gruša za naknadnu upotrebu jasnije su sastavljene nego u važećoj specifikaciji proizvoda. Dodaje se da je tehnika obrade sireva u izmijenjenoj atmosferi zabranjena kako bi se prednost dala tradicionalnom načinu proizvodnje. Dodani su podaci o fazi stavljanja u kalupe: kalupi se pune u više postupaka, i to pojedinačni kalupi ili više kalupa uz pomoć razdjelnog okvira, u skladu s postojećim praksama.
Dodaje se da se cijeđenje mora odvijati bez pritiska na gruš kako bi se bolje opisala ta faza u kojoj cijeđenje mora biti prirodno. Utvrđeno je najkraće trajanje kako bi se postupak cijeđenja bolje opisao.
Naposljetku, navod o opisu kalupa (stožasti) koji se nalazi u rubrici o opisu proizvoda nadopunjen je dimenzijama kalupa jer nije dovoljno jasan.
U specifikaciji proizvoda sljedeće rečenice:
„Površina sireva lagano se soli. Na površinu sira nanosi se prah dobiven od drvenog ugljena. Sredinom tijesta uzdužno prolazi vlat slame žitarica.”
zamjenjuju se sljedećim:
|
— |
Nakon vađenja iz kalupa i soljenje Sirevi se površinski sole i posipaju pepelom sa svih strana. |
|
— |
Stavljanje slame Otisnuta vlast slame žitarice stavlja se tijekom vađenja iz kalupa ili u kalupe. Postavlja se u unutrašnjost tijesta dužinom sira.” |
Dodani su parametri u pogledu stavljanja pepela i soljenja kako bi se te faze bolje utvrdile. Uz to, obveza upotrebe praha dobivenog od drvenog ugljena briše se s jedne strane zato što pojam „drveni ugljen” više nije sukladan (riječ je o medicinskom biljnom ugljenu), a s druge strane zato što danas postoji pripravak koji čini mješavina soli i medicinskog biljnog ugljena. Osim toga, pojam „lagano” briše se jer je nejasan. Naposljetku dodana je faza u kojoj se u sir stavlja vlat slame kako bi se opisala praksa gospodarskih subjekata.
U specifikaciji proizvoda sljedeće se rečenice:
„Zrenje sireva odvija se tijekom 10 dana na području proizvodnje, najmanje od dana sirenja na temperaturi od 10 do 15 °C i vlazi od 90 %.”
zamjenjuju sljedećim:
„Zrenje i stavljanje na tržište
Od početka do kraja zrenja temperatura zraka u prostoru za zrenje može iznositi od 16 °C do 6 °C. Vlažnost zraka u prostoru u kojem se odvija zrenje veća je od 75 %.
Sirevi smiju izaći iz mjesta za zrenje tek nakon najmanje 10 dana od dana sirenja i samo ako se na cijeloj njihovoj površini nalazi dobro razvijena kora, prekrivena površinskom plijesni vidljivom golim okom.
Zabranjeno je čuvanje svježeg sira i sira u procesu dozrijevanja u promijenjenim atmosferskim uvjetima.”
Obveza zrenja na zemljopisnom području premještena je u rubriku o zemljopisnom području. Raspon dopuštenih temperatura za zrenje izmijenjen je (od 6 °C do 16 °C umjesto od 10 do 15 °C) i najmanji postotak vlage (iznad 75 % umjesto iznad 90 %) kako bi se uzela u obzir prilagodba praksi gospodarskih subjekata proizvodu. Uz to, dodaje se da se po izlasku s mjesta zrenja na cijeloj površini sireva mora nalaziti dobro razvijena kora prekrivena površinskom plijesni vidljivom golim okom, u skladu s rubrikom o opisu proizvoda.
Naposljetku dodaje se da je čuvanje svježeg sira i sira u procesu dozrijevanja u promijenjenim atmosferskim uvjetima zabranjeno kako bi se očuvala organoleptička svojstva sireva.
Povezanost
Kada je riječ o rubrici specifikacije koja se odnosi na povezanost sa zemljopisnim područjem, u cijelosti je izmijenjena kako bi se jasnije pokazala povezanost između sira „Sainte-Maure de Touraine” i njegova zemljopisnog područja, iako važna svojstva povezanosti nisu izmijenjena. Time se osobito ističu uvjeti proizvodnje mlijeka kojima se omogućuje upotreba sirova mlijeka pogodnog za proizvodnju sira za koju su potrebni posebno znanje, iskustvo i uvjeti zrenja. U točki „Posebnosti zemljopisnog područja” navedeni su prirodni čimbenici zemljopisnog područja i ljudski čimbenici s kratkim povijesnim opisom te naglaskom na specifično umijeće. U točki „Posebnosti proizvoda” istaknuti su određeni elementi koji su uneseni u opis proizvoda. Naposljetku, točkom „Uzročna povezanost” pojašnjava se interakcija prirodnih i ljudskih čimbenika te proizvoda.
Ta se izmjena unosi i u jedinstveni dokument u odjeljak 5.
Posebni elementi označivanja
U specifikaciji proizvoda sljedeći se stavak:
‚Sirevi koji nose oznaku izvornosti ‚Sainte-Maure de Touraine’ na tržište se moraju stavljati s pojedinačnom etiketom koja, osim propisanih navoda primjenjivih na sve sireve, sadržava naziv oznake izvornosti uz navod ‚appellation d’origine’ (oznaka izvornosti), a sve je napisano slovima veličine od najmanje dvije trećine veličine najvećih slova na etiketi. Obvezno je navesti pokratu ‚INAO’. Predmetni se navodi stavljaju i na kutije i ostala pakiranja koja sadržavaju te sireve.’
Navod ‚proizvedeno na farmi’ ili ‚sir s farme’, kao sve druge navode koji upućuju na to da je riječ o siru proizvedenom na farmi, stavljaju proizvođači koji prerađuju mlijeko proizvedeno na njihovim gospodarstvima, a u skladu s uvjetima propisanima unutarnjim pravilnikom. Sir proizveden na farmi, a koji sakuplja i osigurava njegovo zrenje pogon za zrenje jednako tako može nositi taj navod.”
zamjenjuje sljedećim:
„Osim s obveznim oznakama predviđenima propisima o označivanju i prezentiranju hrane, sirevi s oznakom izvornosti ‚Sainte-Maure de Touraine’ stavljaju se na tržište s pojedinačnom etiketom na kojoj se nalazi naziv oznake izvornosti ‚Sainte-Maure de Touraine’ i simbol ZOI Europske unije u istom vidnom polju.
Neovisno o propisanim oznakama koje se primjenjuju na sve sireve, zabranjena je upotreba svih ostalih pridjevaka ili druge oznake uz predmetnu oznaku podrijetla pri označivanju, oglašavanju, na računima ili vrijednosnicama, uz iznimku posebnih trgovačkih ili proizvodnih marki.”
Rubrika o označivanju ažurirana je s jedne strane kako bi se u obzir uzele promjene u nacionalnim i europskim propisima, a s druge strane kako bi se pojasnili navodi ili pridjevci koji se mogu stavljati na oznake. Vrijednosni navodi „proizvedeno na farmi” ili „sir s farme” mogu se upotrebljavati u okviru propisa koji su na snazi.
U specifikaciji proizvoda rečenica:
„Na slamu se stavlja identifikacijska oznaka”
briše se iz točke o označivanju i premješta se u točku o podacima koji dokazuju podrijetlo proizvoda sa zemljopisnog područja.
U jedinstvenom dokumentu stavak:
„Obveza stavljanja logotipa koji sadržava pokratu INAO, navodi Naziv kontrolirane oznake izvornosti i naziv oznake.”
u odjeljku 3.6. zamjenjuje se tekstom:
„Osim s obveznim oznakama predviđenima propisima o označivanju i prezentiranju hrane, sirevi s oznakom izvornosti ‚Sainte-Maure de Touraine’ stavljaju se na tržište s pojedinačnom etiketom na kojoj se nalazi naziv oznake izvornosti ‚Sainte-Maure de Touraine’ i simbol ZOI Europske unije u istom vidnom polju.
Neovisno o propisanim oznakama koje se primjenjuju na sve sireve, zabranjena je upotreba svih ostalih pridjevaka ili druge oznake uz predmetnu oznaku podrijetla pri označivanju, oglašavanju, na računima ili vrijednosnicama, uz iznimku posebnih trgovačkih ili proizvodnih marki.”
Ostale izmjene:
U specifikaciji proizvoda ažurira se adresa nadležne službe u državi članici.
U pogledu rubrike specifikacije proizvoda o upućivanju na kontrolna tijela, ažuriraju se naziv i podaci službenih tijela. U toj se rubrici navode podaci o nadležnim tijelima u području kontrola na razini Francuske: Nacionalni institut za podrijetlo i kakvoću (INAO) i Glavna uprava za tržišno natjecanje, potrošačka pitanja i sprečavanje prijevara (DGCCRF). Dodaje se informacija o tome da su naziv i podaci o certifikacijskom tijelu dostupni na internetskim stranicama INAO-a te u bazi podataka Europske komisije.
U rubrici specifikacije proizvoda koja se odnosi na nacionalne zahtjeve dodaje se tablica s glavnim točkama koje treba kontrolirati i metoda ocjenjivanja.
JEDINSTVENI DOKUMENT
„SAINTE-MAURE DE TOURAINE”
EU br.: PDO-FR-0133-AM03 – 30.1.2019.
ZOI (X) ZOZP ( )
1. Naziv (nazivi)
„Sainte-Maure de Touraine”
2. Država članica ili Treća Zemlja
Francuska
3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda:
3.1. Vrsta proizvoda
Razred 1.3. Sirevi
3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.
Sir „Sainte-Maure de Touraine” izrađuje se isključivo od punomasnog i sirovog kozjeg mlijeka. Riječ je o mekom siru koji se dobiva prije svega koagulacijom mlijeka uz dodatak manje količine sirila, a cijedi se prirodno.
Njegov vanjski dio prekriven je vidljivim površinskim slojem plijesni, a kora je pepeljasta.
Mliječnog je okusa, bez prekomjerne slanosti ili kiselosti, s aromama suhog voća i biljnim notama, poput sijena. Tekstura mu je masna, odnosno blago vlažna, starenjem se suši, a ponekad postaje drobljiva.
Izgled je kore čist, tijesto sira bijele je boje ili boje bjelokosti, ujednačene i gipke teksture.
Ima oblik odrezane cjepanice. Ukupna težina suhe tvari ne smije biti manja od 100 g po siru.
Najmanji udio masti iznosi 45 % u količini suhe tvari.
Kroz svaki sir „Sainte-Maure de Touraine” prolazi vlat slame žitarica na koju se otiskuje barem naziv oznake izvornosti i identifikacijski broj pogona.
3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)
Mliječne koze uzgajaju se od sljedećih pasmina: alpine, aaanen, poitevine ili od koza dobivenih križanjem tih pasmina.
Najmanje 825 kg ukupnog godišnjeg obroka po mliječnoj kozi (odnosno 75 %) dolazi sa zemljopisnog područja. Određena hrana ne dolazi sa zemljopisnog područja jer je na njemu nema (na primjer, dehidrirana lucerna).
Travnata površina po mliječnoj kozi iznosi najmanje 1 000 m2. Ta površina obuhvaća površine na gospodarstvu i/ili odgovarajuće površine za kupnju.
Godišnja količina krmiva po mliječnoj kozi iznosi najmanje 550 kg suhe tvari. Krmiva potječu isključivo sa zemljopisnog područja. Jedu se svježa, fermentirana ili u obliku sijena. Godišnja količina fermentiranog krmiva ograničena je na 365 kg suhe tvari po kozi. Ne smije biti veća od 1 kg suhe tvari dnevno po mliječnoj kozi. Fermentirana hrana daje se sa sijenom, svježim krmnim biljem ili se kombinira s krmivom.
Dopuštena krmiva navedena su na pozitivnom popisu.
Dopunska hrana iznosi najviše 50 % prehrane mliječne koze, odnosno 550 kg suhe tvari.
Dopuštena dopunska hrana utvrđena je na pozitivnom popisu.
3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području
Proizvodnja mlijeka, proizvodnja i zrenje sireva odvijaju se na zemljopisnom području definiranom u točki 4.
3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
—
3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv
Osim s obveznim oznakama predviđenima propisima o označivanju i prezentiranju hrane, sirevi s oznakom izvornosti „Sainte-Maure de Touraine” stavljaju se na tržište s pojedinačnom etiketom na kojoj se nalazi naziv oznake izvornosti „Sainte-Maure de Touraine” i simbol ZOI Europske unije u istom vidnom polju.
Neovisno o propisanim oznakama koje se primjenjuju na sve sireve, zabranjena je upotreba pridjevaka ili druge oznake uz predmetnu oznaku podrijetla pri označivanju, oglašavanju, na računima ili vrijednosnicama, uz iznimku posebnih trgovačkih ili proizvodnih marki.
4. Sažeta definicija zemljopisnog područja
Proizvodnja mlijeka, proizvodnja i zrenje sira odvijaju se na zemljopisnom području koje čine sljedeće općine departmana Indre (36), Indre-et-Loire (37), Loir-et-Cher (41) i Vienne (86):
Departman Indre (36): Argy, Arpheuilles, Azay-le-Ferron, Buzançais, La Chapelle Orthemale, Châtillon-sur-Indre, Chezelles, Cléré-du-Bois, Clion, Écueillé, Faverolles, Fléré-la-Rivière, Fontgombault, Fontguenand, Frédille, Gehée, Heugnes, Jeu-Maloches, Langé, Lingé, Luçay-le-Mâle, Lurais, Lureuil, Lye, Martizay, Méobecq, Mérigny, Mézières-en-Brenne, Murs, Néons-sur-Creuse, Neuillay-les-Bois, Obterre, Palluau-sur-Indre, Paulnay, Pellevoisin, Préaux, Preuilly-la-Ville, Saint-Cyran-du-Jambot, Saint-Genou, Saint-Lactencin, Saint-Médard, Saint-Michel-en-Brenne, Sainte-Gemme, Saulnay, Sauzelles, Selles-sur-Nahon, Sougé, Tournon-Saint-Martin, Le Tranger, Valençay, Vendoeuvres, La Vernelle, Veuil, Vicq-sur-Nahon, Villedieu-sur-Indre, Villegouin, Villentrois, Villiers.
Cijeli departman Indre-et-Loire (37)
Departman Loir-et-Cher (41): Ambly, Angé, Artins, Authon, Averdon, Champigny-en-Beauce, La Chapelle-Vendômoise, Châteauvieux, Châtillon-sur-Cher, Chaumont-sur-Loire, Chémery, Chissay-en-Touraine, Choussy, Couddes, Couffy, Couture-sur-Loir, Crucheray, Les Essarts, Faverolles-sur-Cher, Françay, Gombergean, Les Hayes, Herbault, Houssay, Huisseau-en-Beauce, Lancè, Lancôme, Landes-le-Gaulois, Lavardin, Mareuil-sur-Cher, Méhers, Mesland, Meusnes, Monteaux, Monthou-sur-Cher, Montoire-sur-le-Loir, Montrichard Val de Cher, Montrouveau, Nourray, Noyers-sur-Cher, Pontlevoy, Pouillé, Prunay-Cassereau, Rilly-sur-Loire, Les Roches-l’Évêque, Saint-Aignan, Saint-Amand-Longpré, Saint-Arnoult, Saint-Cyr-duGault, Saint-Etienne-des-Guérets, Saint-Georges-sur-Cher, Saint-Gourgon, Saint-Julien-de-Chédon, Saint-Martin-des-Bois, Saint-Rimay, Saint-Romain-sur-Cher, Santenay, Sasnières, Seigy, Ternay, Thenay, Thésée, Tréhet, Troo, Valencisse, Vallières-les-Grandes, Valloire-sur-Loire, Veuzin-sur-Loire, Villavard, Villechauve, Villedieu-le-Château, Villefrancoeur, Villeporcher.
Departman Vienne (86): Antran, Basses, Berthegon, Beuxes, Bournand, Buxeuil, Ceaux-en-Loudun, Chenevelles, Coussay-les-Bois, Dangé-Saint-Romain, Ingrandes, Leigné-les-Bois, Leigné-sur-Usseau, Lésigny, Leugny, Loudun, Mairé, Messemé, Mondion, Nueil-sous-Faye, Les Ormes, Oyré, Pleumartin, Port-de-Piles, Pouant, Prinçay, La Roche-Posay, Roiffé, Saint-Christophe, Saint-Gervais-les-Trois-Clochers, Saint-Rémy-sur-Creuse, Sammarçolles, Sérigny, Usseau, Vaux-sur-Vienne, Vellèches, Vézières, Vicq-sur-Gartempe.
5. Povezanost sa zemljopisnim područjem
Sir „Sainte-Maure de Touraine” jest sir proizveden od kozjeg mlijeka čija su glavna obilježja oblik izdužene cjepanice kroz koju prolazi vlat slame žitarica, suhe voćne arome i biljne note, kao što je sijeno te njegova masna tekstura koja starenjem postaje drobljiva. Njegova mu obilježja osiguravaju znanje i iskustvo u uzgoju koza koje se hrane krmivom dobivenim isključivo na zemljopisnom području, ali i znanjem i iskustvom u pogledu proizvodnje (mliječni gruš, sporo cijeđenje, prekrivanje pepelom i soljenje površine nakon vađenja iz kalupa) i zrenja, koji omogućuju nastanak karakteristične flore za zrenje.
Zemljopisno područje sira „Sainte-Maure de Touraine” nalazi se na jugozapadu pariške kotline i prelazi granice stare povijesne pokrajine Touraine. Rijeka Loire, koja prolazi područjem s istoka na zapad te njezine pritoke znatno utječu na krajolik malih regija.
Krajolici otvorenih visoravni, u kojima prevladavaju žitarice, izmjenjuju se s dolinama, koje su šumovitije te u kojima je uzgoj određenih poljoprivrednih kultura istaknuo posebne proizvode (vinova loza, uzgoj drveća, stočarstvo, povrtlarstvo). Glinasta i glinasto-vapnenačka zemlja jednako se tako nalaze na visoravnima.
Klima, koja je pod utjecajem oceana, a odlikuje se blagim zimama i ljetima, omogućuje uzgoj brojnog krmnog bilja i žitarica potrebnih za prehranu životinja. Taj utjecaj oceana, koji tek neznatno slabi prema istoku uz rijeku Loire, održava relativno ujednačenu klimu na cijelom području.
Do sredine 20. stoljeća stada koza nije bilo. Tek su najsiromašnija seoska domaćinstva imala od jedne do tri koze. Za brigu o kozama zadužena je bila baka (ili najmlađa kći kojoj je baka prenijela znanje i iskustvo), koja njeguje životinje, hrani ih, muze i radi sir. Mlijeko se prerađuje sirovo i punomasno, odmah nakon mužnje. Obujam kalupa za sir „Sainte-Maure de Touraine” jednak je obujmu dnevne količine mlijeka koju proizvede jedna koza, odnosno približno 2,5 litre mlijeka za jedan sir. Nema pogona za proizvodnju sira, sve se radnje odvijaju u kuhinjama, a sir se suši uz dimnjak. Budući da je zbog izduženog oblika sir krhak i teško je njime rukovati, uzdužno se postavlja slama žitarica radi lakšeg rukovanja.
Današnje su tehnike proizvodnje rezultat tog povijesnog načina proizvodnje. Sir se dobiva koagulacijom punomasnog i sirovog mlijeka, uz dodatak manje količine sirila. Gruš se stavlja u stožaste kalupe.
Sir „Sainte-Maure de Touraine” proizvodi se od sirovog i punomasnog kozjeg mlijeka, lagano usirenog, a dobiva se od mliječnog gruša. Odlikuje se:
|
— |
karakterističnim stožastim oblikom, |
|
— |
gipkim, čistim tijestom, bijele boje ili boje bjelokosti, ujednačenim, |
|
— |
masnom teksturom koja se starenjem suši i postaje drobljiva, |
|
— |
površinskim slojem na kojem se nakon 10 dana zrenja stvara dobro razvijena kora, prekrivena površinskom plijesni vidljivom golim okom, |
|
— |
vlati slame žitarice postavljenom dužinom sira, |
|
— |
mliječnim okusom s aromama suhog voća i biljnim notama. |
Taj sir od kozjeg mlijeka nastao je na najsiromašnijim područjima regije Touraine.
Zahvaljujući glinastim i glinasto-vapnenačkim tlima prisutnima na zemljopisnom području, prikladnima za proizvodnju krmnog bilja i žitarica, razvili su se najsiromašniji poljoprivredni sektori zbog uvođenja uzgoja koza, koji je u početku bio ograničen, a čije je mlijeko bilo namijenjeno proizvodnji sira, prvotno namijenjenog samo za prehranu obitelji.
Svoj osobiti oblik sir „Sainte-Maure de Touraine” zahvaljuje kalupu, koji se izvorno izrađivao od pletenog pruća. Obujam kalupa jednak je dnevnoj količini mlijeka koje proizvede jedna koza. Zbog oblika izdužene cjepanice i ponekad lomljive teksture tijesta sir je krhak i njime se teško rukuje. Stavljanje vlasti slame žitarice dužinom sira u početku je bilo praktične naravi jer je olakšavalo rukovanje sirom, a tek je kasnije postalo znak prepoznatljivosti među potrošačima.
Upotreba izduženog kalupa i svojstva proizvodnje mlijeka, uz sporo cijeđenje koje je prilagođeno ritmu odvijanja radova na farmi te površinsko prekrivanje pepelom i soljenje, daju siru teksturu i gipko tijesto i omjer površine i obujma koji tijekom zrenja omogućuje nastanak flore za zrenje karakteristične za sir „Sainte-Maure de Touraine”, zahvaljujući kojoj sir poprima svoja okusna i aromatska svojstva.
Upućivanje na objavu specifikacije
(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)
https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-90fe0542-fca1-4d57-af8c-1d9c5d0b6ed4