EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.9.2020.

SWD(2020) 301 final

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

Izvješće o vladavini prava za 2020.
Poglavlje za Bugarsku

priložen dokumentu

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvješće o vladavini prava za 2020.
Stanje vladavine prava u Europskoj uniji

{COM(2020) 580 final} - {SWD(2020) 300 final} - {SWD(2020) 302 final} - {SWD(2020) 303 final} - {SWD(2020) 304 final} - {SWD(2020) 305 final} - {SWD(2020) 306 final} - {SWD(2020) 307 final} - {SWD(2020) 308 final} - {SWD(2020) 309 final} - {SWD(2020) 310 final} - {SWD(2020) 311 final} - {SWD(2020) 312 final} - {SWD(2020) 313 final} - {SWD(2020) 314 final} - {SWD(2020) 315 final} - {SWD(2020) 316 final} - {SWD(2020) 317 final} - {SWD(2020) 318 final} - {SWD(2020) 319 final} - {SWD(2020) 320 final} - {SWD(2020) 321 final} - {SWD(2020) 322 final} - {SWD(2020) 323 final} - {SWD(2020) 324 final} - {SWD(2020) 325 final} - {SWD(2020) 326 final}

Mehanizam suradnje i provjere (CVM) uspostavljen je nakon pristupanja Europskoj uniji 2007. kao prijelazna mjera kojom se olakšava nastavak reformi bugarskog pravosuđa i jača borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. 1 U skladu s odlukom o uspostavi mehanizma te kako je istaknulo Vijeće, CVM će završiti kada sva mjerila za Bugarsku budu propisno ispunjena. 2 U posljednjem izvješću o CVM-u, donesenom u listopadu 2019., utvrđeno je da je Bugarska preuzela niz dodatnih obveza i da je Komisija zaključila kako je napredak postignut u okviru CVM-a dovoljan za ispunjenje obveza koje je Bugarska preuzela u vrijeme pristupanja EU-u. Kao što je istaknula i Komisija, Bugarska treba nastaviti dosljedno raditi na prenošenju obveza navedenih u izvješću Komisije u konkretno zakonodavstvo te ih kontinuirano provoditi. Komisija će prije donošenja konačne odluke uzeti u obzir primjedbe Vijeća i Europskog parlamenta. 3

I.Pravosudni sustav

Pravosudni sustav Republike Bugarske 4 sastoji se od ukupno 182 redovnih i specijaliziranih sudova. Redovni sudovi predmete saslušavaju na tri stupnja, pri čemu se sustav tih sudova sastoji od 113 regionalnih sudova, 28 okružnih sudova i 5 žalbenih sudova. Specijalizirani sudovi uključuju i vojne, kaznene i upravne sudove. Sud najvišeg stupnja za predmete u kojima sude redovni, vojni i specijalizirani kazneni sudovi Vrhovni je kasacijski sud, dok je u upravnim predmetima sud najvišeg stupnja Vrhovni upravni sud. Izvan sustava redovnih sudova, Vrhovni kasacijski sud i Vrhovni upravni sud čine sudove najvišeg stupnja. Sudstvo obuhvaća i Državno odvjetništvo, a Ustavni sud Republike Bugarske nije dio pravosudnog sustava. 5 Državno odvjetništvo ima jedinstvenu organizaciju i na čelu mu je glavni državni odvjetnik. Vrhovno pravosudno vijeće najviše je upravno tijelo u bugarskom pravosudnom sustavu. U njegovoj je nadležnosti upravljanje sudstvom i osiguravanje njegove neovisnosti. Suce, državne odvjetnike i istražitelje 6 imenuje, promiče, premješta i razrješuje njihovo vijeće (sudačko ili državnoodvjetničko) u Vrhovnom pravosudnom vijeću. 7 Vrhovno odvjetničko vijeće neovisno je i samoupravno tijelo osnovano na temelju zakona. 8

Neovisnost

U tijeku je reforma koja se odnosi na odgovornost glavnog državnog odvjetnika i njegovih ili njezinih zamjenika. Proteklih godina Državno odvjetništvo doživjelo je niz reformi s ciljem njegova restrukturiranja. 9 Unatoč tom napretku, kombinacija ovlasti i položaja glavnog državnog odvjetnika daje mu velik utjecaj u Bugarskoj jer on može poništiti ili izmijeniti svaku odluku bilo kojeg državnog odvjetnika koju još nije preispitao sudac. 10 Osim toga, može upućivati državne odvjetnike bez njihove suglasnosti na razdoblje od tri mjeseca u jednoj kalendarskoj godini te im dati pisane upute za postupanje, što se odnosi i na postupanje u pojedinačnim predmetima. 11 Glavni državni odvjetnik ima i velike ovlasti nad državnim odvjetnicima koji su voditelji službi na okružnoj i regionalnoj razini. 12 Iz toga proizlazi da su svi državni odvjetnici i istražitelji de facto podređeni glavnom državnom odvjetniku. Kad je riječ o odgovornosti glavnog državnog odvjetnika, može ga se razriješiti dužnosti samo na prijedlog plenarne sjednice Vrhovnog pravosudnog vijeća (VPV) upućen predsjedniku Republike. 13 Iako ovlasti glavnog državnog odvjetnika nisu jedinstvene samo za bugarski pravosudni sustav 14 , izražena je zabrinutost zbog njihove kombinacije s položajem glavnog državnog odvjetnika u VPV-u. Glavni državni odvjetnik po službenoj je dužnosti član i predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća i ima odlučujuću ulogu kad je riječ o karijeri državnih odvjetnika i stegovnim postupcima koji se vode protiv njih. 15 Nepostojanje mogućnosti provođenja djelotvorne kaznene istrage protiv glavnog državnog odvjetnika i njegovih ili njezinih zamjenika problem je koji je prisutan već dulje vrijeme i na koji su osim Europske komisije 16 ukazali i Europski sud za ljudska prava 17 i Vijeće Europe. 18 U lipnju 2019. predstavljen je nacrt zakona s ciljem rješavanja tog problema, međutim, niz dionika izrazio je ozbiljnu zabrinutost. Prema preporuci Komisije, Bugarska je zatražila mišljenje od Venecijanske komisije kako bi se izbjegla svaka opasnost za neovisnost sudstva uz istovremeno osiguravanje djelotvornosti predloženog mehanizma. Ministarstvo pravosuđa objavilo je u prosincu 2019. novi nacrt zakona u koji su uključene neke od preporuka Venecijanske komisije. 19 Taj novi nacrt zakona u tom području sada je u Nacionalnoj skupštini 20 i njime se predviđa „poseban državni odvjetnik” 21 koji bi bio zadužen za provođenje istrage o kaznenim djelima koja bi mogao počiniti glavni državni odvjetnik. Tog posebnog državnog odvjetnika biralo bi Državnoodvjetničko vijeće VPV-a na prijedlog troje njegovih članova i to većinom od osam od jedanaest glasova, na fiksni mandat od sedam godina. Ta bi osoba uživala procesnu neovisnost pri nadzoru istrage protiv glavnog državnog odvjetnika te njegovih ili njezinih zamjenika, ali bi joj glavni državni odvjetnik i dalje bio nadređen kad je riječ o ostalim aktivnostima. 22  Neki od elemenata postupka imenovanja i istražnih ovlasti „posebnog državnog odvjetnika” izazvali su zabrinutost te bi stoga bilo važno da se u nacrtu zakona uzmu u obzir preporuke Vijeća Europe. 23 Vlada je 18. prosinca 2019. postavila upit Ustavnom sudu primjenjuje li se ovlast nadzora zakonitosti 24 glavnog državnog odvjetnika, koja je sadržana u Ustavu, i na istrage koje se provode protiv njega ili nje. Taj je zahtjev neizravno doveo u pitanje ustavnost nacrta zakonodavstva. Ustavni sud odlučio je 23 srpnja 2020. da glavni državni odvjetnik ne može izvršavati svoju ovlast nadzora zakonitosti nad državnim odvjetnicima koji ga/ju istražuju. 25  Ta će odluka omogućiti Nacionalnoj skupštini da nastavi sa svojim radom. Ipak, odluka ne rješava pitanja povezana s postupkom imenovanja predviđenog posebnog državnog odvjetnika, kao ni činjenicu da će on ili ona i dalje biti podređeni glavnom državnom odvjetniku kad je riječ o ostalim aktivnostima koje ne uključuju istragu protiv glavnog državnog odvjetnika i njegovih ili njezinih zamjenika. Dodatne konzultacije s Venecijanskom komisijom o nacrtu zakona pomogle bi osigurati djelotvornost novog mehanizma odgovornosti.

Unatoč postignutom napretku, sastav i funkcioniranje Vrhovnog pravosudnog vijeća predmet su daljnje rasprave. Ne dovodeći u pitanje prethodne reforme i napredak, 26 Vijeće Europe 27 i različiti dionici 28 zabrinuti su zbog situacije s Vrhovnim pravosudnim vijećem. Kad je riječ o njegovu sastavu, prethodno navedene reforme osigurale su uravnoteženiju strukturu VPV-a. 29 Ipak, ukupni broj sudaca koji biraju njihove kolege ne predstavlja većinu. 30 Nadalje, glavni državni odvjetnik ima odlučujuću ulogu u Državnoodvjetničkom vijeću 31 te ima utjecaj i na plenarnu sjednicu 32 , a potencijalno i na Sudačko vijeće 33 , jer je zakonom propisano da članovi koje Nacionalna skupština bira u Sudačko vijeće teoretski mogu doći i iz redova državnih odvjetnika. 34 Venecijanska komisija 35 to je navela kao razlog za zabrinutost jer su državni odvjetnici, a posebice glavni državni odvjetnik, i dalje u velikoj mjeri uključeni u upravljanje sucima. Općenita struktura VPV-a mogla bi ograničiti sposobnost VPV-a da štiti neovisnost sudstva 36 od pritisaka izvršne zakonodavne i pravosudne vlasti, uključujući i one ureda glavnog državnog odvjetnika i samog VPV-a. Niz napada na suce, 37 ciljane kritike na sadržaj njihovih presuda 38 ili retorika koja se u posljednje vrijeme može čuti od javnih osoba upućuju na postojanje opasnosti za neovisnost sudstva. 39 Predsjednik Vlade najavio je 14. kolovoza 2020. plan novog Ustava 40 , koji bi uključivao reformu sastava Vrhovnog pravosudnog vijeća 41 i njegova Inspektorata 42 . Uvele bi se i promjene u postupak imenovanja i duljinu trajanja mandata predsjednika Vrhovnog kasacijskog suda, predsjednika Vrhovnog upravnog suda i glavnog državnog odvjetnika. 43 Važno je da se pri svakoj takvoj reformi uzmu u obzir preporuke Vijeća Europe. 44

Razina percepcije neovisnosti sudstva u Bugarskoj i dalje je niska. Tek 37 % javnosti ocijenilo ju je kao „dobru ili vrlo dobru”, a i među trgovačkim društvima rezultat je prosječan; 45 % njih vidi je kao „dobru ili vrlo dobru”. 45

Sustav dodatnog nagrađivanja i napredovanja sudaca, državnih odvjetnika i sudaca istražitelja razlog je za zabrinutost. Prema trenutačnom sustavu, sudac, državni odvjetnik ili sudac istražitelj može primiti dodatnu naknadu u skladu s kriterijima koje određuje VPV, može biti imenovan na stalnu sudačku dužnost nakon pet godina službe i može napredovati prema uspjehu na natječaju. Vijeće Europe postavilo je pitanje o dodatnim kriterijima za nagrađivanje prema pravilima koje je VPV odredio 2018.–2019. jer ona daju široke diskrecijske ovlasti predsjednicima sudova. 46 U istom kontekstu, dugo razdoblje potrebno za dobivanje doživotnog mandata isto tako izaziva sumnje u neovisnost sudstva. 47 Osim toga, prema posljednjim izmjenama Zakona o pravosudnom sustavu (ZPS), 48 članovi VPV-a mogu automatski napredovati na viši položaj nakon završetka mandata. Navedeno je izazvalo zabrinutost u kontekstu preporuka Vijeća Europe 49 i može utjecati na neovisnost sudstva ako se uzme u obzir struktura pravnog poretka određena bugarskim Ustavom, na što je ukazao Vrhovni kasacijski sud. 50  Zbog te zabrinutosti ZPS je vrlo nedavno ponovno izmijenjen i njime je sada propisano da za imenovanje na viši položaj treba ispuniti niz uvjeta. 51

Izmjene Zakona o pravosudnom sustavu (ZSP) stupile su na snagu. U veljači 2020. povučene su odredbe o automatskoj suspenziji sudaca, državnih odvjetnika i sudaca istražitelja protiv kojih se vodi kaznena istraga. 52 Prije toga nadležno je vijeće VPV-a bilo dužno suspendirati te osobe bez provođenja bilo kakve prethodne procjene. Odredba članka 230. ZPS-a stavljena je van snage u skladu s odlukom Ustavnog suda 53 , što odgovara očekivanjima Europske komisije i preporukama Vijeća Europe. 54 Daljnje izmjene ZPS-a odnose se na obvezu sudaca, državnih odvjetnika i sudaca istražitelja da prijave svoje članstvo u strukovnim organizacijama. Raniji zahtjev prema kojem su suci, državni odvjetnici i suci istražitelji bili dužni prijaviti Vrhovnome pravosudnom vijeću svoje članstvo u strukovnim udruženjima izazvalo je sumnje u slobodu udruživanja. 55 U skladu s izmjenama ta obveza prijave više ne postoji. 56 Unatoč tome, registar sudaca, državnih odvjetnika i sudaca istražitelja koji sudjeluju u strukovnim udruženjima i dalje je dostupan na internetskoj stranici VPV-a i navodno su ga javne osobe koristile za stvaranje pritiska na suce. 57

Podnesen je prijedlog za reformu inspektorata Vrhovnog pravosudnog vijeća. U skladu s postojećim sustavom, inspektorat preispituje rad pravosuđa, provodi provjere integriteta i mogućih sukoba interesa sudaca, državnih odvjetnika i sudaca istražitelja te predlaže VPV-u otvaranje stegovnih postupaka protiv tih dužnosnika. Inspektorat čine glavni inspektor i deset inspektora koji su neovisni i bira ih Parlament. 58 Venecijanska komisija prethodno je već ukazala na opasnost od političkog utjecaja. 59 U nastavku projekta „Potpora jačanju kapaciteta Inspektorata VPV-a” 60 Inspektorat je sȃm podnio zahtjev za izmjenom ZPS-a prema kojoj bi glavnog inspektora i inspektore predlagala druga tijela, kao što su plenarna sjednica Vrhovnog kasacijskog suda i Vrhovnog upravnog suda ili opće skupštine organizacija sudaca i strukovnih organizacija, a ne parlamentarni zastupnici. 61 Unatoč tome, inspektorat trenutačno radi na temelju mandata koji je istekao 62 , u skladu s načelom kontinuiteta poslovanja. 63 Osim u pogledu sastava inspektorata, dionici su izrazili zabrinutost zbog rada tog tijela. 64 Zabrinjavajuća je činjenica da su na temelju odredbe koja omogućuje inspektoratu da predloži pokretanje stegovnih postupaka protiv sudaca, državnih odvjetnika i sudaca istražitelja 65 VPV 66 i glavni državni odvjetnik 67 obavještavali inspektorat ne bi li pokrenuo inspekciju, što je dovelo do stvaranja pritiska na pojedine suce. 68

Kvaliteta

Pristup pravosuđu treba se poboljšati. Poziva se na snižavanje praga pristupačnosti pravne pomoći 69 , izuzimanje korisnika pravne pomoći od obveze plaćanja sudskih pristojbi 70 , snižavanje iznosa sudskih pristojbi za pokretanje postupaka 71 i poboljšanje digitalizacije u pravosuđu. 72 Prema sadašnjem sustavu pravne pomoći u Bugarskoj, čak ni osobe koje ostvaruju prihode u visini ili malo ispod praga siromaštva prema Eurostatu nemaju pravo na pravnu pomoć. Posebna pozornost skrenuta je na iznimno visoku razinu sudskih pristojbi u području upravnog sudovanja. 73 Kada je riječ o digitalizaciji, nije moguće pokrenuti postupak putem interneta, ali se mogu slati sudski pozivi i pratiti neki predmeti. 74 Uz to, ograničeni su upotreba i praćenje rezultata ispitivanja koja se provode među korisnicima sudova. 75 Detaljniji pregled situacije e-pravosuđa bit će dostupan krajem 2020., kad bi trebao biti dovršen tekući projekt „Razvoj modela optimizacije pravosudne mreže bugarskih sudova i državnih odvjetništava te jedinstvenog informacijskog sustava za sudove”. 76 Pandemija bolesti COVID-19 prikazala je nedostatke sudstva u području e-pravosuđa. Na temelju odluke Sudačkog vijeća VPV-a 77 rad na sudskim predmetima privremeno je obustavljen na rok od mjesec dana za vrijeme trajanja izvanrednog stanja, osim na hitnim predmetima. 78

Financijski i ljudski resursi izvor su zabrinutosti. Čini se da tijela, među kojima su i državno odvjetništvo te Specijalizirani kazneni sud, imaju probleme s nedostatkom ljudskih ili financijskih resursa, unatoč prijavljenim ulaganjima Vlade u pravosudni sustav tijekom proteklih godina. 79

Učinkovitost

Nedostatak podataka o građanskim i trgovačkim sudovima prvog i drugog stupnja i dalje onemogućava praćenje učinkovitosti pravosuđa. Postupak prikupljanja statističkih podataka putem zbirne statistike ne omogućuje raščlambu na parnične i izvanparnične građanske i trgovačke predmete (prvostupanjske i drugostupanjske) i ne omogućuje pravilnu evaluaciju učinkovitosti pravosudnog sustava. 80 Ipak, postoje pozitivna kretanja u dva smjera. Bugarska ima dobre rezultate kada je riječ o duljini postupka pred Vrhovnim kasacijskim sudom u usporedbi s drugim državama članicama. 81 Nadalje, rezultati upravnih sudova pokazuju poboljšanje kada je riječ o duljini postupaka. Procijenjeno vrijeme potrebno za rješavanje upravnih predmeta na svim instancama pokazuje poboljšanje u proteklih nekoliko godina. 82  

II.Okvir za borbu protiv korupcije

Bugarska je tijekom 2017. i 2018. provela sveobuhvatnu reformu pravnog i institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije. Spajanjem nekoliko postojećih struktura reformom je uspostavljena Komisija za borbu protiv korupcije i oduzimanje nezakonito stečene imovine (dalje u tekstu Komisija za borbu protiv korupcije). Nadležnost za predmete korupcije na visokoj razini prenesena je na Specijalizirani kazneni sud, dok se istrage u takvim predmetima provode pod nadzorom Specijaliziranog državnog odvjetništva. Postojeća strategija za borbu protiv korupcije obuhvaća razdoblje 2015.–2020., a u pripremi je nova strategija za 2021.–2027. Vlada je u programu za razdoblje 2017.–2021. postavila borbu protiv korupcije za svoj glavni prioritet 83 . Istovremeno, prosvjedi koji su eskalirali u ljeto 2020. pokazuju nezadovoljstvo u društvu zbog nedostatka napretka u djelotvornoj borbi protiv korupcije. Prosvjedi su doveli do ostavke petoro ministara u srpnju i rujnu 2020.

Prema posljednjem indeksu percepcije korupcije za 2019. koji je objavio Transparency International, Bugarska je imala 43 od 100 bodova te se nalazi na posljednjem mjestu u Europskoj uniji i 74. u svijetu. 84 Prema posljednjem istraživanju Eurobarometra o korupciji, 80 % ispitanika u Bugarskoj smatra da je korupcija raširena u njihovoj državi (prosjek u EU-u: 71 %) 85 , a kad je riječ o trgovačkim društvima, 85 % smatra da je korupcija raširena (prosjek u EU-u je 63 %). Slično tome, 51 % trgovačkih društava smatra da je korupcija problem pri poslovanju u Bugarskoj. Ukupno je 28 % ispitanika navelo da smatra da korupcija utječe na njih osobno u svakodnevnom životu (prosjek u EU-u: 26 %), dok njih 63 % smatra da nema dovoljno uspješnih kaznenih progona koji bi odvratili ljude od koruptivnih praksi (prosjek u EU-u je 36 %). Konačno, samo 13 % trgovačkih društva odgovorilo je da su ljudi i poduzeća koji su uhvaćeni u podmićivanju viših dužnosnika na odgovarajući način kažnjeni (prosjek u EU-u je 31 %). 86

Nacionalna strategija za sprečavanje i borbu protiv korupcije obuhvaća razdoblje 2015.–2020. 87 Provedbu strategije prati i koordinira Nacionalno vijeće za politike borbe protiv korupcije. Posljednje izvješće o provedbi strategije za razdoblje do 31. siječnja 2019. 88 ističe stalno nadograđivanje institucionalnog okvira, unapređenje ovlasti inspektorata i izobrazbu javne uprave u borbi protiv korupcije. Vijeće navodi da je pokrenulo savjetovanje o evaluaciji provedbe strategije za razdoblje 2015.–2020. i razvoju nove strategije za razdoblje 2021.–2027. Internetska stranica Vijeća ne omogućuje funkcionalan pristup informacijama o sadašnjim članovima Vijeća ili njegovim aktivnostima, uključujući održane sastanke ili rasprave. 89  Osim toga, u travnju 2020. donesen je novi Kodeks ponašanja za javnu upravu. 90 U tom novom kodeksu stavlja se naglasak na antikorupcijsko ponašanje u javnoj upravi.

Pravni okvir za borbu protiv korupcije u većem dijelu postoji, ali i dalje su prisutni problemi. Korupcija i povezana kaznena djela regulirana su u Posebnom dijelu bugarskog Kaznenog zakona. Provedba Okvirne odluke Vijeća 2003/568/PUP o borbi protiv korupcije u privatnom sektoru može se ukupno gledano smatrati zadovoljavajućom. 91 U Bugarskoj samo fizičke osobe mogu biti kazneno odgovorne. Pravni subjekti podliježu samo upravnim (nekaznenim) sankcijama u skladu sa Zakonom o upravnim prekršajima i sankcijama. Složen i formalistički bugarski sustav kaznenog procesnog prava u više je različitih izvješća i analiza tijekom godina istaknut kao prepreka djelotvornoj istrazi i kaznenom progonu korupcije na visokoj razini. 92 Na taj je problem ukazala i zaklada Fond za borbu protiv korupcije, koja je istaknula da formalizam kaznenih postupaka sprječava razvoj inovativnih i originalnih strategija istrage. 93 U doprinosu nacionalnih tijela naglašava se nekoliko nedostataka u pravnom okviru, uključujući nedostatak poticanja procesnog postupanja bona fide, isključivanjem kažnjivosti ili izricanjem lakših kazni u predmetima u kojima osobe koje počine kazneno djelo primanja i davanja mita dobrovoljno to prijave i surađuju s istražnim tijelima. 94

Institucionalni okvir nedavno je konsolidiran. Na temelju Zakona o borbi protiv korupcije i oduzimanju nezakonito stečene imovine iz 2018. (dalje u tekstu „Zakon o borbi protiv korupcije”) spajanjem nekoliko struktura uspostavljena je nova Komisija za borbu protiv korupcije i oduzimanje nezakonito stečene imovine. Komisija za borbu protiv korupcije ima široku nadležnost i odgovornost. 95 Predsjednika Komisije za borbu protiv korupcije, njegova ili njezina zamjenika i tri člana bira Nacionalna skupština običnom većinom. Dionici su izrazili zabrinutost zbog takvog postupka izbora, primjećujući da se njime stvara moguća opasnost za političku neovisnost rada Komisije za borbu protiv korupcije. Izmjenama Zakona o kaznenom postupku u 2017. nadležnost za predmete korupcije na visokoj razini koje počine nositelji visokih javnih dužnosti prenesena je sa Sofijskog gradskog suda na Specijalizirani kazneni sud. 96 Istragu u takvim predmetima provode suci istražitelji iz odjela za istrage Specijaliziranog državnog odvjetništva. U ostalim predmetima, otkrivanje i istraživanje korupcijskih kaznenih djela koje počine osobe koje nisu nositelji visokih javnih dužnosti u nadležnosti je Ministarstva unutarnjih poslova.

Komisija za borbu protiv korupcije od osnivanja se suočava s nizom izazova. U proljeće 2019. izbilo je nekoliko široko popraćenih skandala, a odnosili su se na visoke dužnosnike koji su kupovali privatne nekretnine ispod tržišne vrijednosti. Komisija za borbu protiv korupcije nije pronašla dokaze o postojanju sukoba interesa. Skandal koji je nazvan „Apartmentgate” doveo je do ostavke niza visokih dužnosnika, uključujući i bivšeg predsjednika Komisije za borbu protiv korupcije. Posljednje godišnje izvješće Komisije za borbu protiv korupcije naglašava probleme u području ljudskih resursa, u kojem postoji 100 nepopunjenih radnih mjesta od njih ukupno 477 (što predstavlja više od 20 %) 97 . To bi moglo negativno utjecati na djelotvornost Komisije za borbu protiv korupcije. Nadležna tijela navela su da su poduzete mjere za ispravljanje tih problema. Posljednje Eurobarometrovo ispitivanje javnog mnijenja pokazuje da samo 18 % bugarskih ispitanika vjeruje da će Komisija za borbu protiv korupcije rješavati korupcijske predmete, što je smanjenje za 4 % u usporedbi s prethodnim godinama.

Reforme su počele pokazivati prve rezultate, no izazovi su i dalje prisutni. Tijekom 2019. državno odvjetništvo povjerilo je Komisiji za borbu protiv korupcije provedbu 553 inspekcije, u usporedbi s 343 u 2018. U 450 predmeta postupanje je dovršeno i državni odvjetnici obaviješteni su o rezultatima, uz dostavu dokaza o izvršenim kaznenim djelima u 83 predmeta. Najnovije godišnje izvješće Komisije za borbu protiv korupcije ističe bolju suradnju u automatskoj elektroničkoj razmjeni podataka s ostalim javnim institucijama. 98 Istaknuto je nekoliko neriješenih problema za istražna tijela koji uključuju potrebu angažiranja stručnih i visoko kvalificiranih stručnjaka za potrebe provedbe kaznenih postupaka, kao i značajnu neravnotežu između radnog opterećenja državnih odvjetnika i istražitelja Specijaliziranog državnog odvjetništva. 99  

Još uvijek ne postoji dovoljan broj pravomoćnih osuđujućih presuda u predmetima korupcije na visokoj razini. Statistički podaci o istragama i kaznenom progonu kaznenih djela korupcije pokazuju da su 2019. sudski postupci zbog kaznenih djela korupcije pokrenuti protiv 486 optuženika (508 u 2018., 582 u 2017. i 614 u 2016.). Iz godišnjeg izvješća Vrhovnog kasacijskog suda za 2019. proizlazi da su osuđujuće presude potvrđene u 20 od 28 predmeta povezanih s korupcijom, pri čemu je osuđeno sedam javnih dužnosnika. 100 Nedavno izvješće bugarske Organizacije za praćenje borbe protiv korupcije analizira napredak u nekoliko predmeta korupcije na visokoj razini te ističe da su tek u njih nekoliko donesene pravomoćne osuđujuće presude. Prethodno navedeno izvješće pokazuje i da u 2018. i 2019. nije bilo pravomoćnih osuđujućih presuda u korupcijskim predmetima na visokoj razini. 101 Štoviše, u posljednjem Eurobarometrovom ispitivanju javnog mnijenja, 78 % ispitanika smatra da se korupcijski predmeti na visokoj razini ne rješavaju u dovoljnoj mjeri (prosjek u EU-u je 68 %), dok njih 72 % smatra da nastojanja Vlade u borbi protiv korupcije nisu učinkovita (prosjek u EU-u je 55 %). Posebno treba napomenuti da 77 % poduzeća koja su uputila odgovor na Eurobarometrovo ispitivanje javnog mnijenja smatra kako nije vjerojatno da bi sudovi korumpirane osobe kaznili novčanom kaznom ili kaznom zatvora.

Uprava za unutarnju sigurnost istražuje kaznena djela koje počine službenici Ministarstva unutarnjih poslova i provodi ispitivanja integriteta. Tijekom proteklih šest mjeseci Uprava je imala ključnu ulogu u nizu aktivnosti povezanih s uhićenjem policijskih i carinskih službenika na visokim položajima koji su optuženi za podmićivanje. Istražne aktivnosti Uprave u 2019. obuhvaćale su obradu 562 prijave za navodna kaznena djela, uključujući i kaznena djela korupcije koja su počinili službenici Ministarstva unutarnjih poslova; u usporedbi sa 172 u 2018. Uprava je isto tako provela 81 preliminarnu istragu slučajeva povrede policijske dužnosti, u usporedbi s 98 u 2018. 102 Većina presuda u predmetima povezanima s korupcijom koje je Vrhovni kasacijski sud donio u 2019. odnosila se na nuđenje/davanje/traženje/primanje mita od strane službenika Ministarstva unutarnjih poslova (deset osuđujućih presuda u 28 predmeta povezanih s korupcijom). Treba posebno napomenuti da 61 % ispitanika Eurobarometrovog ispitivanja javnog mnijenja smatra da su podmićivanje i zloupotreba ovlasti radi osobne koristi raširena pojava među policijskim službenicima i carinskim tijelima.

Bugarska je 2012. uspostavila sustav oduzimanja nezakonito stečene imovine. Komisija za borbu protiv korupcije pokreće postupak kada se protiv osobe podigne optužnica za kaznena djela navedena u Zakonu o borbi protiv korupcije. Istražuje se imovina te osobe stečena u zadnjih 10 godina, a Komisija treba utvrditi postoji li „znatni nerazmjer” između zakonitog neto dohotka osumnjičenika ili optuženika i vrijednosti njegove ili njezine imovine. 103 Postupak oduzimanja nezakonito stečene imovine neovisan je o kaznenom postupku i omogućuje oduzimanje imovine osobe bez prethodne osude za kazneno djelo. 104 U članku 148. Zakona o borbi protiv korupcije utvrđuje se opća metoda za procjenu nezakonito stečene imovine. Dionici su izrazili ozbiljnu zabrinutost da se predmeti oduzimanja nezakonito stečene imovine ne provode na neovisan i nepristran način. 105 Do lipnja 2020. zabilježeno je 309 pravomoćnih sudskih presuda u kojima je potvrđeno oduzimanje imovine ukupne vrijednosti 133 133 611,25 BGN (približno 68 273 646 EUR).

Komisija za borbu protiv korupcije provjerava izvješća o imovinskom stanju i financijskim interesima nositelja visokih javnih dužnosti i utvrđuje postojanje sukoba interesa. Zakon o borbi protiv korupcije definira pojam „nositelja visokih javnih dužnosti”. Izjave nositelja visokih javnih dužnosti dostupne su putem registra nositelja visokih javnih dužnosti. 106 Zakon o borbi protiv korupcije omogućuje nositeljima visokih javnih dužnosti podnošenje zahtjeva da informacije o njihovim bračnim drugovima ili de facto izvanbračnih partnera te njihove djece mlađe od 18 godina ne budu javno dostupne. Komisija za borbu protiv korupcije tijekom 2019. izvršila je provjere nad 8 573 nositelja visokih javnih dužnosti. Komisija je iste godine donijela 162 odluke o sukobu interesa (140 u 2018.). Među njima, Komisija je u 14 odluka utvrdila postojanje sukoba interesa (28 u 2018.) te su izrečene kazne u iznosu od 173 511 BGN (približno 88 980 EUR). 107 Nositelji javnih dužnosti na regionalnoj i lokalnoj razini jednako tako ulaze u djelokrug Zakona o borbi protiv korupcije. 108  

Nedavne zakonodavne izmjene 109 ojačale su ulogu i funkcije glavnog inspektorata i inspektorata u okviru ministarstava. U njihovu nadležnost ulazi provođenje kontrola i provjera postojanja sukoba interesa i sadržaja obveznih izvješća o imovinskom stanju koje podnose državni službenici, savjetnici i stručnjaci te obavještavanje tijela kaznenog progona u slučajevima kad se pronađe dokaz o počinjenom kaznenom djelu. Osim toga, inspektorati procjenjuju i opasnosti od korupcije te predlažu mjere za njihovo ograničavanje. Godišnje izvješće o radu inspektorata za 2019. upućuje na njihovu sve aktivniju ulogu u provođenju provjera i ad hoc inspekcija (nakon dojave građana, organizacija ili institucija). 110

Djelatnost lobiranja nije regulirana u Bugarskoj. Ne postoje posebne obveze registracije lobista ili prijave kontakata između javnih dužnosnika i lobista. Nedavna analiza Nacionalnog centra za parlamentarno istraživanje koja obuhvaća razdoblje od travnja 2017. do prosinca 2019. pokazuje da gotovo 37 % donesenih pravnih akata mijenja druge akte putem izmjena, što uključuje i dodavanje prijelaznih i završnih odredaba u akt kojim se vrši izmjena. 111 U nekim slučajevima izmjene se odnose na pravne akte koji nisu ni u kakvoj vezi s aktom o izmjeni. 112 Dionici su izrazili ozbiljnu zabrinutost kako ta praksa ne samo da negativno utječe na transparentnost zakonodavnog postupka u zemlji, već u nekim slučajevima može ukazivati i na nepravilno lobiranje. 113

Zakon o borbi protiv korupcije uveo je mjere radi osiguranja zaštite zviždača i poticanja prijave korupcije. Osobe kojima je povjereno ispitivanje dojave ne smiju otkriti identitet zviždača, ne smiju učiniti dostupnim javnosti bilo koju činjenicu ili podatak za koje su saznali u vezi s ispitivanjem dojave i moraju čuvati pisane dokumente koji su im povjereni od neovlaštenog pristupa trećih osoba.  114  Bugarski institut za pravne inicijative istaknuo je moguću slabost postojećeg sustava u tome što ne omogućuje slanje anonimnih dojava. 115 Fond za borbu protiv korupcije na sličan način izrazio je zabrinutost u vezi sa zahtjevom da zviždač mora otkriti svoj osobni identifikacijski broj. 116  

III.Medijski pluralizam

Bugarski pravni okvir o medijskom pluralizmu temelji se na nizu ustavnih i zakonodavnih zaštitnih mjera, kao što je Zakon o radiju i televiziji 117 . Zakon o pristupu javnim informacijama regulira pristup javnim informacijama i ponovnu uporabu informacija javnog sektora. Platforma za pristup javnim informacijama pokrenuta je 2019. s ciljem pojednostavljenja postupka prijave i osiguravanja da informacija koja se objavljuje kao odgovor na zahtjev bude dostupna svim građanima. 118

Vijeću za elektroničke medije, kao regulatornom tijelu za audiovizualne medijske usluge povjerene su ovlasti u skladu sa Zakonom o radiju i televiziji. 119  Vijeće za elektroničke medije (CEM) neovisno je tijelo koje ima pet članova: tri člana bira Nacionalna skupština, dok dva člana imenuje predsjednik Republike Bugarske. Mandat članova traje 6 godina. Sastav CEM-a rotira se svake dvije godine iz kvote Nacionalne skupštine i svake tri godine iz kvote Predsjednika 120 .

Procjena je da postoji niska razina opasnosti za neovisnost CEM-a. 121 Prema Alatu za praćenje medijskog pluralizma (MPM 2020.), obveze i odgovornosti CEM-a jasno su definirane zakonom, a tijelo je transparentno u vezi sa svojim aktivnostima. 122 Međutim, postoji široki konsenzus da CEM-u nedostaju resursi za učinkovitu provedbu njegovih zadataka i da je financijski ovisan o državi kad je riječ o dodjeli potrebnih sredstava 123 . Revidirana Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) utvrđuje niz posebnih jamstava za neovisnost i djelotvornost regulatornih tijela za nacionalne medije 124 . Radno tijelo osnovano u okviru Ministarstva kulture pripremilo je nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiju i televiziji da bi se osigurao prijenos revidiranog AVMSD-a u nacionalno pravo. 125

Kad je riječ o samoregulaciji, Bugarska ima i odbor za etiku medija. U 2005. osnovano je Bugarsko nacionalno vijeće zaklade za novinarsku etiku (NSW) kao neprofitni pravni subjekt za obavljanje aktivnosti u javnom interesu. Svrha je Zaklade uspostaviti i održavati samoregulatorni sustav za tiskane i elektroničke medije u Bugarskoj na temelju bugarskog Kodeksa etike medija koji je donesen 2005. 126 NSW obrađuje pritužbe povezane s kršenjem etike medija koje podnose građani i organizacije protiv tiskanih i elektroničkih medija. 127

Nedostatak transparentnosti vlasništva nad medijima u Bugarskoj smatra se razlogom za zabrinutost. CEM održava i redovito ažurira javni registar linearnih i nelinearnih medijskih usluga, kao i popis poduzetnika koji distribuiraju bugarske i strane programe. 128 U studenome 2018. izmijenjen je Zakon o obveznoj pohrani kopija tiskanih i ostalih djela na način da se od medijskih kuća traži dostava informacija o njihovim vlasnicima i svim primljenim novčanim sredstvima, uključujući imena i nazive donatora. Neki su promatrači smatrali da se time nameće preveliki teret malim, neovisnim medijskim kućama koje se pretežito financiraju putem donacija (npr. skupnim financiranjem) i da bi to moglo obeshrabriti pojedince od pružanja podrške takvim kućama. 129 Zakon je naišao na kritike i zbog toga što ne propisuje obvezu medija da objave neke druge izvore prihoda, kao što je financiranje od strane Vlade izvan financiranja ostvarenog iz ugovora s relevantnim javnim naručiteljima. Prema podacima dionika i MPM-a 2020., brojne medijske kuće ne pridržavaju se zakona u praksi, a objavljene informacije nisu uvijek lako dostupne javnosti. U izvješću koje je objavio Europski centar za slobodu tiska i medija (ECPMF) nakon prikupljanja informacija u 2018. istaknuto je nekoliko problema povezanih s transparentnosti vlasništva nad medijima. 130 Nadalje, u izvješću koje je uslijedilo nakon posjete Povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe Bugarskoj u studenome 2019. ukazano je da se odredbe o obvezi objave vlasništva i dalje provode tek djelomično. Osim toga, u brojnim slučajevima transparentnost nije osigurana jer se medijske kuće često registriraju preko posrednika ili offshore poduzeća. 131  

Državno oglašavanje navodno ima važnu ulogu u medijskom okruženju zemlje, posebno na lokalnoj razini. MPM 2020. navodi da u Bugarskoj ne postoje regulatorne zaštitne mjere za poštenu i transparentnu distribuciju državnog oglašavanja. 132 Pored toga, dionici navode da se regulatorni okvir koji uređuje političko oglašavanje ne primjenjuje na društvene medije. 133 Čini se da se distribucija troškova državnog oglašavanja ne temelji na jasnim i nediskriminirajućim kriterijima. 134 Dionici navode i da lokalna tijela ponekad upotrebljavaju sredstva EU-a za jačanje svoje kontrole nad lokalnim novinama i TV kanalima 135 .

Pravni okvir za suzbijanje političkog utjecaja na medije izričito ne zabranjuje političarima da budu vlasnici medijskih kuća. Vlasništvo nad nekoliko medijskih kuća navodno je usko povezano s političkim akterima u Bugarskoj, čak i ako oni nisu njihovi službeni vlasnici. 136 Dionici navode kako politička klima ne ide u prilog neovisnim medijima i da brojni vlasnici medija žele biti što bliže vladi kako ne bi bili marginalizirani. Štoviše, nacionalni i lokalni mediji u svim su sektorima izloženi sustavnoj političkoj kontroli, a većina vodećih novina u zemlji prati uredničku politiku koja pogoduje vladi. 137 Osim toga, velik je broj bugarskih novinara ocijenio političke utjecaje na medije kao „uobičajene” i „raširene”. 138  

Nacionalna skupština pokušala je za vrijeme trajanja pandemije bolesti COVID-19 izmijeniti Kazneni zakon s ciljem kriminalizacije dezinformiranja. 139  Zakon o izvanrednom stanju, koji je isprva donesen 20. ožujka 2020., uključio je izmjene Kaznenog zakona kojima je propisana kazna zatvora do tri godine i novčana kazna do 10 000 BGN (oko 5 100 EUR) za širenje „neistinitih informacija o širenju zarazne bolesti”. Iako nije postojala definicija netočnih informacija, građanima je zapriječeno s izricanjem velikih novčanih kazni i kazni zatvora. U svjetlu navedenoga, stručnjaci, novinari i građani bili bi prisiljeni provoditi autocenzuru. 140 Međutim, Predsjednik je uložio veto na tu odredbu navodeći kao razlog utjecaj na slobodu govora. Nacionalna skupština donijela je nakon toga, 23. ožujka 2020., zakon bez sporne odredbe.

Bugarski zakon osigurava glavne zaštitne mjere za zaštitu i aktivnosti novinara i medija. Pravo slobode izražavanja zaštićeno je Ustavom. 141 Zakon o pristupu javnim informacijama regulira pristup javnim informacijama i ponovnu uporabu informacija javnog sektora. Dionici navode da se zakon pokazao snažnim alatom za istraživačke novinare i građane. Platforma za pristup javnim informacijama pokrenuta je 2019. s ciljem pojednostavljenja postupka prijave i osiguravanja da informacija koja se objavljuje kao odgovor na zahtjev bude dostupna svim građanima. 142 Ipak, dobivanje pristupa javnim informacijama u Bugarskoj i dalje je otežano, unatoč sve većem broju otvorenih izvora javnih podataka. 143 Čini se da su neki neovisni novinari i publikacije bili prisiljeni koristiti se zahtjevima za pristup informacijama za komunikaciju s određenim institucijama. 144

Bugarska Nacionalna skupština donijela je u veljači 2019. izmjene Zakona o zaštiti osobnih podataka. Iako Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) predviđa iznimke koje se odnose na rad novinara, one nisu uključene u novo bugarsko zakonodavstvo koje je odredilo sankcije za medije. Pravni i medijski stručnjaci uputili su kritike na Zakon zbog njegova potencijalnog odvraćajućeg učinka na provođenje novinarskih istraživanja. 145 Bugarski Ustavni sud odlučio je 15. studenoga 2019. da su predmetne odredbe Zakona neustavne. 146

Napadi na novinare učestalo se prijavljuju. Dionici posebice osuđuju prljave kampanje protiv neovisnih i istraživačkih novinara koji otkrivaju slučajeve korupcije.  147 Na Platformi Vijeća Europe za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara, tijekom 2019. i 2020. povezano s Bugarskom registrirano je osam dojava o napadima na novinare, uznemiravanju novinara i drugih medijskih aktera te o zlouporabi tužbi. 148 Slične prijetnje i napadi prijavljivani su sve do nedavno. 149 Udruge za slobodu medija tvrde da se novinari i vlasnici medija suočavaju s politički motiviranim tužbama s ciljem suzbijanja kritičkog izvještavanja. MPM 2020. navodi slučajeve u kojima je država navodno prijetila neovisnosti medija koristeći se političkim, upravnim i sudskim pritiscima. Platforma Vijeća Europe za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara, 150 kao i Mapiranje slobode medija 151 izvještavaju i o takvim navodnim slučajevima. Prijavljene su i prijetnje novinarima povezane s njihovim aktivnostima na internetu. Primijećeno je da su najranjivije mete kritički i istraživački novinari. 152 Pokrenuti su i neki sudski postupci protiv novinara zbog objave kritičkih informacija na društvenim medijima. 153  

IV.Ostala institucijska pitanja povezana sa sustavom provjera i ravnoteže

Bugarska je predstavnička demokratska republika s izravno biranim predsjednikom, jednodomnom Nacionalnom skupštinom i Ustavnim sudom nadležnim za ustavni nadzor zakona. Nacionalna skupština ima ovlast konačnog odlučivanja pri donošenju zakona. 154 Bugarska ima dvije nacionalne institucije za ljudska prava. Prva je ombudsman, neovisno ustavno tijelo koje bira Nacionalna skupština i čija je zadaća promicati te štititi ljudska prava i temeljne slobode. Druga je Komisija za zaštitu od diskriminacije, tijelo koje provodi politike u sferama ravnopravnosti spolova i sprečavanja diskriminacije.

U tijeku je uspostava mehanizma naknadnog praćenja. Kao što je navedeno u Izvješću o mehanizmu suradnje i provjere (CVM) iz listopada 2019. 155 , Vlada je odlučila uspostaviti dodatni, sveobuhvatniji mehanizam praćenja u zemlji čija bi središnja točka bilo Vijeće za koordinaciju i suradnju („vijeće za naknadno praćenje”). Cilj Vijeća trebala bi biti provedba neovisne, transparentne i objektivne procjene napretka Bugarske u reformi pravosuđa te borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. 156 Novo tijelo dobivat će informacije od širokog kruga relevantnih institucija, a uključivat će i Vijeće građana s predstavnicima civilnog društva i pravosudnim strukovnim udrugama. Vijeće bi trebalo započeti s radom po isteku CVM-a. Bugarska tijela započela su postupak odabira tzv. Vijeća građana koje će okupiti NVO-e iz različitih područja povezanih s funkcijama Vijeća. Međutim, odabir predstavnika civilnoga društva otkazan je i pokrenut je novi postupak. 157

Ograničeno je korištenje javnog savjetovanja i procjene učinka. Bugarski regulatorni proces smatra se nepredvidljivim i nestabilnim zbog učestalih promjena zakonodavstva. Primjer toga je Zakon o javnoj nabavi koji je sȃm mijenjan 11 puta tijekom 2018. 158 Nadalje, Zakon o pravosudnom sustavu (ZPS), koji je donesen 2007., mijenjan je već 51 put. 159 Osim toga, „pravna tehnika” o kojoj je bilo riječ u poglavlju o borbi protiv korupcije, a koja se sastoji od izmjene pravnih akata putem drugih pravnih akata, zaobilazi zahtjeve javnog savjetovanja i procjene učinka. 160 Štoviše, dionici su uočili trend u postupku donošenja zakona prema kojem se izmjene predlažu između prvog i drugog čitanja pred Nacionalnom skupštinom, što može znatno izmijeniti prijedlog zakona, a da o tome ne bude provedena relevantna javna rasprava. 161

Izvanredno stanje i novi sustav mjera za izvanredna stanja koji je potom slijedio, korišteni su za suočavanje s pandemijom bolesti COVID-19. Nacionalna skupština proglasila je 13. ožujka 2020. izvanredno stanje radi suzbijanja pandemije u trajanju od jednog mjeseca 162 , koje je kasnije produljeno za još jedan mjesec 163 . Tom su odlukom dane široke ovlasti Vladi za poduzimanje svih potrebnih mjera za rješavanje krize. Dana 12. svibnja donesene su izmjene Zakona o zdravstvu 164 kojima je uveden nov sustav za izvanredna stanja („krizna situacija izazvana epidemijom”). 165 Vijeće ministara, odlučilo je na prijedlog ministra zdravstva 13. svibnja proglasiti izvanrednu situaciju izazvanu epidemijom u trajanju od jednog mjeseca, koja je kasnije više puta produljena i sada traje do 30. rujna. Ustavni sud 166 preispitao je taj novi sustav mjera za izvanredna stanja te je 23. srpnja odlučio da je sustav u skladu s Ustavom. 167

Ombudsman je sada akreditirano tijelo sa statusom A u skladu s UN-ovim Globalnim savezom nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI). 168 Ombudsman je najviše neovisno ustavno tijelo koje Nacionalna skupština bira javno i transparentno na rok od pet godina. Posljednje izmjene Zakona o ombudsmanu iz 2018. povjerile su toj instituciji ovlasti za primanje i rješavanje pritužbi i prijava o povredama prava i sloboda građana, povezanih s tijelima državne i lokalne vlasti i njihovim upravama, osobama kojima je povjereno obavljanje javnih službi, kao i privatnim subjektima. Radi izvršavanja tih ovlasti ombudsman može podnositi i prijedloge te preporuke za unapređenje i zaštitu prava i sloboda građana od privatnih subjekata. 169 Uz ombudsmana, Komisija za zaštitu od diskriminacije neovisno je specijalizirano državno tijelo koje ispituje pritužbe i prijave, kao i probleme povezane s diskriminacijom. Kod obje su institucije istaknuti nedostaci koji se tiču financijskih i ljudskih resursa. 170  

Novi nacrt pravila o povećanoj transparentnosti financiranja NVO-a stranim sredstvima izaziva zabrinutost. Na već suženi građanski prostor 171 u Bugarskoj dodatno bi štetno mogao utjecati novi nacrt zakona koji je predstavljen 3. srpnja 2020. 172 Tim bi se nacrtom zakona nametnule nove obveze neprofitnim pravnim osobama koje prime više od 1 000 BGN (oko 500 EUR) od stranih donatora, osim onih iz EU-a. Nacrtom se predviđa da direktori i članovi upravljačkih tijela organizacija predaju izvješća o imovinskom stanju i da se te informacije pohranjuju u registru. Dionici su izrazili zabrinutost 173 zbog nacrta zakona, uključujući i zbog pitanja njegove usklađenosti s pravom Unije. Važno je da je svaka takva predviđena izmjena u skladu sa zahtjevima prava Unije. 174  

Prilog I.: Popis izvora prema abecednom redoslijedu*

* Popis doprinosa primljenih u kontekstu savjetovanja za Izvješće o vladavini prava za 2020. može se pronaći na (internetskim stranicama Komisije).

Bugarski Kodeks etike medija – http://mediaethics-bg.org/ .

Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (2020.), Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020. https://cmpf.eui.eu/media-pluralism-monitor/mpm-2020 .

CEPEJ (2020.), Studija o funkcioniranju pravosudnih sustava u državama članicama EU-a.

CIVICUS monitor – Bugarska. https://monitor.civicus.org/country/bulgaria/ .

Direktiva (EU) 2018/1808 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o izmjeni Direktive 2010/13/EU o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) u pogledu promjenjivog stanja na tržištu L 303/69.

Doprinos Međunarodne komisije za socijalnu pravdu Izvješću o vladavini prava za 2020.

Doprinos skupine bugarskih odvjetnika (neformalne skupine aktivista) Izvješću o vladavini prava za 2020.

Doprinos Udruženja za rehabilitaciju bugarskih zatvorenika Izvješću o vladavini prava za 2020.

Doprinos Unije za građanske slobode u Europi Izvješću o vladavini prava za 2020.

Doprinos zaklade Bugarski institut za pravne inicijative Izvješću o vladavini prava za 2020.

ESLJP, presuda od 5. veljače 2010. u predmetu Kolevi protiv Bugarske ECLI:CE:ECHR:2009:1105JUD000110802.

European Centre for Press and Media Freedom (2018), Bulgaria: media ownership in a captured state. (Europski centar za slobodu tiska i medija (2018.), Bugarska: vlasništvo nad medijima u zarobljenom stanju.) https://www.ecpmf.eu/monitor/fact-finding-mission/ .

Europska komisija (2019.), EUPACK 2019.: značajke javne uprave u Bugarskoj (nije još objavljeno).

Europska komisija (2019.), Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o napretku Bugarske u okviru mehanizma suradnje i provjere COM(2019) 498.

Europska komisija (2019.), Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o ocjeni u kojoj su mjeri države članice poduzele mjere potrebne za usklađivanje s Okvirnom odlukom Vijeća 2003/568/PUP od 22. srpnja 2003. o borbi protiv korupcije u privatnom sektoru, COM(2019) 355 final.

Europska komisija (2019.), Radni dokument službi Komisije za Bugarsku: tehničko izvješće uz Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o napretku u Bugarskoj u sklopu mehanizma suradnje i provjere SWD/2019/392 final.

Europska komisija (2019.), Radni dokument službi Komisije: Izvješće za Bugarsku za 2019. uz Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskoj središnjoj banci i Euroskupini, Europski semestar 2020.: Procjena napretka u provedbi strukturnih reformi te sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i rezultati detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011 SWD (2019) 1001 final/2.

Europska komisija (2019.–2020.), Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u.

Europska komisija (2020.), Radni dokument službi Komisije: Izvješće za Bugarsku za 2020. uz Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskoj središnjoj banci i Euroskupini, Europski semestar 2020.: Procjena napretka u provedbi strukturnih reformi te sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i rezultati detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom EU br. 1176/2011 SWD (2020) 501 final.

Europska mreža sudbenih vijeća (ENCJ) (2019.): Neovisnost i odgovornost sudstva – Istraživanje ENCJ-a o neovisnosti sudaca, 2019. https://pgwrk-websitemedia.s3.eu-west-1.amazonaws.com/production/pwk-web-encj2017-p/Reports/Data%20ENCJ%202019%20Survey%20on%20the%20Independence%20of%20judges.pdf .

Europska skupina regulatornih tijela za audiovizualne medijske usluge – ERGA (2016.), Izvješće o neovisnosti nacionalnih regulatornih tijela. https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/erga-report-independence-national-regulatory-authorities .

Europski centar za slobodu tiska i medija (2020.), Mapiranje slobode medija: Bugarska – novinski urednik ostavljen bez svijesti nakon što su ga napale maskirane osobe. https://mappingmediafreedom.ushahidi.io/posts/23231 .

Europski centar za slobodu tiska i medija (2020.), Mapiranje slobode medija: Bugarska. https://mappingmediafreedom.org/country-profiles/bulgaria/ .

Europski socijalni fond (2016.–2020.), Razvoj modela optimizacije pravosudne mreže bugarskih sudova i državnih odvjetništava te jedinstvenog informacijskog sustava za sudove. http://2020.eufunds.bg/en/1/0/Project/BasicData?contractId=IwpyI6fyBUY%3D&isHistoric=False .

Fond za borbu protiv korupcije i Konrad Adenauer Stiftung (2020.), Institucije za borbu protiv korupcije: aktivnost bez vidljivih rezultata. https://acf.bg/en/godishen-monitoringov-doklad-na-akf-za-20-2/ .

Fond za borbu protiv korupcije, doprinos Izvješću o vladavini prava za 2020.

Glavna uprava za komunikaciju (2020.), Flash Eurobarometer 482: stavovi poduzećâ o korupciji u EU-u.

Glavna uprava za komunikaciju (2020.), Posebna anketa Eurobarometra br. 502: korupcija.

Gospodarsko i socijalno vijeće UN-a: Odbor za gospodarska, socijalna i kulturna prava (2019.), Šesto periodično izvješće koje je Bugarska podnijela u skladu s člancima 16. i 17. Povelje za 2017. https://tbinternet.ohchr.org/_layouts/15/treatybodyexternal/Download.aspx?symbolno=E%2fC.12%2fBGR%2f6&Lang=en .

GRECO (2020.), Četvrti evaluacijski krug – Drugo izvješće o sukladnosti u pogledu sprečavanja korupcije zastupnika u Parlamentu, sudaca i državnih odvjetnika za Bugarsku.

Inspektorati osnovani u skladu s čl. 46. Zakona o javnoj upravi (2019.), Godišnje izvješće o radu za 2019.

Institut Reuters i Sveučilište Oxford (2020.), Izvješće o digitalnim novostima u 2020. http://www.digitalnewsreport.org/survey/2020/bulgaria-2020/ .

Institut za političke analize u Vilniusu (2020.), Journalistic exemption under the European data protection law (Novinarska iznimka u okviru europskog prava za zaštitu osobnih podataka). https://vilniusinstitute.lt/wp-content/uploads/2020/01/VIPA_Bitiukova_2020_v4_f.pdf .

Komisija za borbu protiv korupcije (2019.), Godišnje izvješće Komisije za borbu protiv korupcije i oduzimanje nezakonito stečene imovine za 2019.

Nacionalna skupština Republike Bugarske (2020.), zapisnici sa sastanka parlamentarnog odbora za pravna pitanja. https://www.parliament.bg/bg/parliamentarycommittees/members/2577/steno/ID/6005 .

Nacionalni centar za parlamentarno istraživanje (2020.), Istraživanje zakonodavnih aktivnosti 44. saziva bugarske Nacionalne skupštine. http://www.strategy.bg/Publications/View.aspx?lang=bg-BG&categoryId=&Id=301&y=&m=&d =.

Nacionalno vijeće za etiku novinarstva, Etika medija. http://mediaethics-bg.org/ .

Nacionalno vijeće za politike borbe protiv korupcije (2019.), Izvješće o provedbi nacionalne strategije za borbu protiv korupcije 2015.–2020. za razdoblje do 31. siječnja 2019.

Odbor za borbu protiv korupcije, Registar nositelja visokih javnih dužnosti. https://register.caciaf.bg/ .

Plenarna sjednica Vrhovnog kasacijskog suda (2020.), Zahtjev plenarne sjednice Vrhovnog kasacijskog suda Ustavnome sudu. http://www.vks.bg/novini/2020-05-27-iskane-KC-ZSV-2020.pdf .

Predsjednik Republike Bugarske (2020.), Izjava predsjednika Rumena Radeva o donošenju Zakona o mjerama na snazi za vrijeme izvanrednog stanja koji je donijela Nacionalna skupština. https://m.president.bg/en/speeches-and-statements5437/izyavlenie-na-prezidenta-rumen-radev-po-povod-prietiya-ot-parlamenta-zakon-za-merkite-i-deystviyata-po-vreme-na-izvanrednoto-polozhenie.html .

Program upravljanja Vlade Republike Bugarske za razdoblje 2017.–2021. www.strategy.bg/StrategicDocuments/View.aspx?lang=bg-BG&Id=1240 .

Reporteri bez granica, „Svjetski indeks slobode medija” https://rsf.org/en/ranking .

Transparency International (2020.), Indeks percepcije korupcije za 2019.

Udruženje europskih novinara (2017.), Bugarska: izvješće o stanju novinarstva i slobodi govora za 2017. https://www.aej.org/page.asp?p_id=622 .

Uprava za unutarnju sigurnost (2018.), Izvješće o provedbi plana za borbu protiv korupcije za 2018.

Uprava za unutarnju sigurnost (2019.), Izvješće o provedbi mjera iz plana za borbu protiv korupcije za 2019.

Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava: Posebni izvjestitelj o neovisnosti sudaca i odvjetnika (2019.), Izvješće posebnog izvjestitelja o neovisnosti sudaca i odvjetnika.

Ustavni sud Republike Bugarske (1993.), predmet br. 18/1993.

Ustavni sud Republike Bugarske (2010.), odluka br. 13/2010 u predmetu br. 12/2010.

Ustavni sud Republike Bugarske (2019.), predmet br. 15/2019.

Ustavni sud Republike Bugarske (2020.), odluka 10/2020 u predmetu 7/2020

Vijeće Europe, Platforma za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara: Bugarska. https://www.coe.int/en/web/media-freedom/bulgaria .

Vijeće Europe: Izvješće povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe Dunje Mijatović (2020.) nakon službenog posjeta Bugarskoj od 25. do 29. studenoga 2019. CommDH (2020) 8. https://rm.coe.int/report-on-the-visit-to-bulgaria-from-25-to-29-november-2019-by-dunja-m/16809cde16 .

Vijeće Europe: Odbor ministara (2010.), Preporuka CM/Rec (2010)12 Odbora ministara državama članicama o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti.

Vijeće Europe: Odbor ministara (2016.), Preporuka CM/Rec(2016)4 Odbora ministara državama članicama o zaštiti novinarstva te sigurnosti novinara i drugih medijskih aktera.

Vijeće Europe: Odbor ministara (2019.), Nadzor nad izvršenjem presuda Europskog suda za ljudska prava CM/Notes/1362/H46-6.

Vijeće Europe: Odbor ministara (2019.), Privremena rezolucija CM/ResDH(2019)367.

Vijeće Europe: Ured Savjetodavnog vijeća europskih sudaca (CCJE) (2019.), Izvješće o neovisnosti i nepristranosti sudstva u državama članicama Vijeća Europe.

Vijeće Europe: Venecijanska komisija (2010.), Studija br. 494/2008 o neovisnosti pravosudnog sustava – I. dio: neovisnost sudaca.

Vijeće Europe: Venecijanska komisija (2017.), Mišljenje br. 855/2016 o Zakonu o pravosudnom sustavu (CDL-AD(2017)018).

Vijeće Europe: Venecijanska komisija (2019.), Mišljenje o nacrtu izmjena Zakona o kaznenom postupku i Zakona o pravosudnom sustavu u vezi s kaznenim istragama protiv najviših sudaca (CDL-AD(2019)031).

Virtualni posjet Bugarskoj u kontekstu Izvješća o vladavini prava za 2020.

Vlada Republike Bugarske (2015.), Nacionalna strategija za sprečavanje i borbu protiv korupcije u Republici Bugarskoj 2015.–2020. http://www.strategy.bg/StrategicDocuments/View.aspx?lang=bg-BG&Id=956 .

Vlada Republike Bugarske, Platforma za pristup javnim informacijama. https://pitay.government.bg/PDoiExt/ .

Vrhovni kasacijski sud (2019.), Godišnje izvješće o radu Vrhovnog kasacijskog suda za 2019. http://www.vks.bg/analizi-i-dokladi.html .

Vrhovno pravosudno vijeće (2018.–2019.), Pravila o određivanju i isplati dodatne naknade.

Vrhovno pravosudno vijeće (2019.), Položaj bugarskog Vrhovnog pravosudnog vijeća. http://www.vss.justice.bg/page/view/9671 .

Zaklada Bugarski institut za pravne inicijative (2015.–2017.), Praćenje medija i analiza napada na sudove u razdoblju od 1.1.2015. do 1.7.2017.

Zaklada Bugarski institut za pravne inicijative (2017.–2019.), Praćenje medija i analiza napada na sudove u razdoblju od 1.8.2017. do 30.11.2019.

Zaklada Bugarski institut za pravne inicijative (2020.), Pregled, popisivanje i katalogizacija zakonodavnih inicijativa i promjena povezanih s pravosudnom reformom u Bugarskoj. http://www.bili-bg.org/cdir/bili-bg.org/files/Анализ_1.5_Категоризация_на_данни_fin.pdf .

Prilog II.: Posjet Bugarskoj

Službe Komisije održale su virtualne sastanke u lipnju 2020. sa sljedećim dionicima:

·Udruženje europskih novinara,

·Udruženje državnih odvjetnika,

·Bugarski institut za pravne inicijative,

·Udruženje bugarskih sudaca,

·Centar za proučavanje demokracije,

·Komisija za borbu protiv korupcije i oduzimanje nezakonito stečene imovine,

·Vijeće za elektroničke medije,

·Vrhovni kasacijski sud,

·Inspektorat Vrhovnog pravosudnog vijeća,

·Institut za tržišno gospodarstvo,

·Medijska demokracija u Bugarskoj,

·Ministarstvo pravosuđa,

·Ministarstvo unutarnjih poslova,

·Nacionalno vijeće za politike borbe protiv korupcije,

·Ured zamjenika predsjednika Vlade,

·Ured glavnog državnog odvjetnika,

·Institut Otvoreno društvo,

·Specijalizirani kazneni sud,

·Vrhovno pravosudno vijeće,

·Savez izdavača.

* Komisija je ujedno održala niz horizontalnih sastanaka sa sljedećim organizacijama:

·Amnesty International,

·Civil Liberties Union for Europe,

·mreža „Civilno društvo Europe”,

·Konferencija europskih crkava,

·EuroCommerce,

·Europski centar za neprofitno pravo,

·Europski centar za slobodu tiska i medija,

·Europski građanski forum,

·Free Press Unlimited,

·Front Line Defenders,

·ILGA-Europe,

·Međunarodna komisija pravnika,

·Međunarodna federacija za ljudska prava,

·Međunarodni institut za medije,

·Platforma za cjeloživotno učenje,

·Pravna inicijativa Otvorenog društva/Institut za europsku politiku otvorenog društva,

·Reporteri bez granica,

·Transparency International EU.

(1)      Mehanizam je uspostavljen Odlukom Komisije od 13. prosinca 2006. (C(2006) 6570) na temelju zaključaka Vijeća ministara od 17. listopada 2006. (13339/06).

(2)      Zaključci Vijeća o Mehanizmu suradnje i provjere, 12. prosinca 2017. – https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/20171212-st15587_en.pdf.

(3)      Predsjednik Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) 18 prosinca 2019. uputio je predsjedniku Sassoliju dopis kojim ga je obavijestio da Odbor pruža podršku izvješću Komisije, posebno kad je riječ o završetku CVM-a za Bugarsku. Predsjednik Sassoli zatim je potvrdio tu poruku u dopisu predsjednici von der Leyen od 20. prosinca 2019. U međuvremenu u Vijeću nije postignut konsenzus o zaključcima, a finsko predsjedništvo podnijelo je 13. prosinca 2019. Izvješće o predsjedanju, u kojem je primijetilo podjele među državama članicama u Vijeću u pogledu smjera koji treba zauzeti u odnosu na Bugarsku. Odbor LIBE organizirao je u kolovozu i rujnu 2020. nove rasprave o Bugarskoj i CVM-u.

(4)      Za opis organizacije pravosuđa vidjeti npr. CEPEJ (2020.), Studija o funkcioniranju pravosudnih sustava u državama članicama EU-a.

(5)      Ustavni sud nije naveden u Poglavlju 6. Ustava – Sudstvo. Posebno je naveden u Poglavlju 8. Osim toga, Ustavni sud u predmetu 18/1993 navodi da nije dio pravosudnog sustava.

(6)      Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2019)031) toč. 13.–14.: Većina istražitelja policijski su službenici koje postupovno nadziru državni odvjetnici. Manji broj istražitelja ima status sudaca i oni rade u Nacionalnoj istražnoj službi ili u istražnim odjelima koji su dio državnih odvjetništava na regionalnoj razini. Nad svima njima postupovni nadzor provode državni odvjetnici. Postupovni nadzor znači da je državni odvjetnik koji provodi nadzor ovlašten preinačiti svaku odluku istražitelja. S druge strane, državni odvjetnik koji provodi nadzor odgovara nadređenom državnom odvjetniku sve do razine glavnog državnog odvjetnika.

(7)      U skladu s Ustavom i Zakonom o pravosudnom sustavu (ZPS).

(8)      Čl. 134. st. 1. i 2. Ustava.

(9)      Reformom ZPS-a iz 2016. ukinuta je mogućnost davanja usmenih uputa (ZPS, čl. 143. st. 2. ZPS-a) te je utvrđeno da su državni odvjetnici podređeni upravnim voditeljima državnih odvjetništava, a ne izravno glavnom državnom odvjetniku (čl. 136. st. 3. i 4.).

(10)      Vidjeti ovlasti iz članka 126. Ustava, članka 139. stavka 2. Zakona o pravosudnom sustavu i članka 243. Zakona o kaznenom postupku. Vidjeti i Ustavni sud, predmet 15/2019, 23. srpnja 2020.

(11)      Ostale ovlasti: obavljati radnje u nadležnosti nižih državnih odvjetnika u slučajevima određenim zakonom, osiguravati identifikaciju propusta i povrede dužnosti državnih odvjetnika te utvrđivati razloge za poduzimanje odgovarajućih organizacijskih i/ili stegovnih mjera. ZPS, čl. 138. st. 1. al. 6., čl. 227., st. 1. i čl. 147., st. 2. i 3., čl. 143. st. 3., čl. 139. st. 2.; Bugarski Ustav, čl. 126. st. 2.; Slika 55., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.; Slika 56., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019.

(12)      ZPS, čl. 136. st. 3. i 4. Vidjeti i Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2019)031) toč. 8. Vrhovno pravosudno vijeće reorganizirano je 2015. kada su osnovana dva odvojena Vijeća za suce i državne odvjetnike. S jedne strane, osnivanje posebnog Sudačkog vijeća smanjilo je utjecaj glavnog državnog odvjetnika na karijeru i stegovnu odgovornost sudaca nižih sudova, ali je s druge strane povećalo utjecaj glavnog državnog odvjetnika unutar Državnoodvjetničkog vijeća na karijere i stegovnu odgovornost državnih odvjetnika i sudaca istražitelja, kao i na imenovanje ili razrješenje načelnika ureda državnih odvjetništava. Osim toga, glavni državni odvjetnik zadržao je utjecaj na imenovanje predsjednika najviših sudova preko plenarne sjednice VPV-a.

(13)      Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2019)031) toč. 17.: Sudac / državni odvjetnik koji bude proglašen krivim za kazneno djelo počinjeno s namjerom automatski se razrješuje. Osim toga, razrješenje je moguće i u slučaju teških stegovnih prijestupa, na temelju odluke nadležnog vijeća VPV-a, ili ako je riječ o glavnom državnom odvjetniku ili dva najviša suca – sa 17 glasova (od njih 25) na plenarnoj sjednici VPV-a. Vidjeti i ZPS, čl. 320. st. 4. i st. 6., čl. 33. st. 3. i čl. 129. st. 2. i st. 3. Ustava.

(14)      Slika 55., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. Vidjeti i slike 55. i 56., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019.

(15)      Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2019)031) toč. 8. Reorganizacija VPV-a povećala je unutar Državnoodvjetničkog vijeća utjecaj [glavnog državnog odvjetnika] na karijere i stegovnu odgovornost državnih odvjetnika i sudaca istražitelja, kao i na imenovanje ili razrješenje načelnika ureda državnih odvjetništava; vidjeti i toč. 18. Takva odlučujuća uloga proizlazi i iz činjenice da je glavni državni odvjetnik hijerarhijski nadređen članovima koje biraju kolege (četiri državna odvjetnika i jedan istražitelj), dok njihovi glasovi zajedno s glasom glavnog državnog odvjetnika čine većinu u Državnoodvjetničkom vijeću VPV-a. Pored navedenog, članovi Sudačkog vijeća koje bira Nacionalna skupština isto tako mogu doći iz redova državnih odvjetnika. Vidjeti i točku koja se odnosi na sastav Vrhovnog pravosudnog vijeća.

(16)      Izvješće o napretku Bugarske za 2019. [COM(2019) 498], str. 6.

(17)      ESLJP, presuda od 5. veljače 2010., Kolevi protiv Bugarske, toč. 121.–127., 129., 135. i 136.

(18)      Vijeće Europe, Nadzor nad izvršenjem presuda Europskog suda za ljudska prava, CM/Notes/1377bis/H46-9 od 1.–3. rujna 2020. i Odbor ministara (odluka CM/Del/Dec(2020)1377bis/H46-9); Vidjeti i CM/Notes/1362/H46-6 od 3.–5. prosinca 2019. i Odbor ministara (Privremena rezolucija CM/ResDH(2019)367 od 5. prosinca 2019.; Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2019)031).

(19)      Prema preporuci Venecijanske komisije u novom se nacrtu odbacuju predviđeni mehanizam suspenzije glavnog državnog odvjetnika, kao i proširenje odgovornosti na predsjednike dvaju vrhovnih sudova. Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD (2019)031), toč. 66.–67.

(20)      Nacrt zakona koji je odobrila bugarska vlada 7. prosinca 2019.

(21)      Voditelj odjela „Inspektorata” u Vrhovnom kasacijskom državnom odvjetništvu.

(22)      Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD (2019)031) toč. 55. i 63. Pojašnjeno je da bi se predmeti koji uključuju glavnog državnog odvjetnika (GDO) trebali izuzeti iz nadležnosti redovnih istražitelja i državnih odvjetnika koji su podređeni GDO-u te povjeriti tijelu ili dužnosniku koji ne prima upute od GDO-a, na čije imenovanje GDO ne utječe i čija karijera, čak ni dugoročno, ne ovisi o GDO-u, kao i da bi bilo važno osigurati da se po prestanku njihova mandata takvi ad hoc državni odvjetnici ne moraju vratiti u državnoodvjetničku službu i postati podređeni GDO-u.

(23)      Privremena rezolucija CM/ResDH(2019)367 od 5. prosinca 2019. toč. 7: „mjere koje su predviđene za osiguravanje hijerarhijske i institucionalne neovisnosti svih tijela koja nadziru ili provode istragu trebale bi isto tako osigurati snažnu praktičnu neovisnost, među ostalim putem pravila koja bi onemogućila Glavnog državnog odvjetnika da može utjecati na imenovanje ili karijeru osoba koje ga trebaju istraživati”.

(24)      „Nadzor zakonitosti” izraz je koji se upotrebljava u Ustavu, a odnosi se na zakonitost aktivnosti kaznenog progona, uključujući i one koje poduzimaju državni odvjetnici.

(25)      Ustavni sud, predmet 15/2019, 23. srpnja 2020. O odluci, vidjeti odluku Vijeća Europe CM/Del/Dec(2020)1377bis/H46-9 od 3. rujna 2020.: ovlast nadzora glavnog državnog odvjetnika ne odnosi se na istrage koje se vode protiv njega, a čini se da to ograničenje ne utječe na istrage protiv visokih dužnosnika, posebno državnih odvjetnika koji su bliski glavnom državnom odvjetniku, niti se bavi rizikom za neovisnost koji nastaje zbog postojećih mehanizama imenovanja, odgovornosti, karijere, nadzora i podređenosti.

(26)      Izmjene bugarskog Ustava (2015.) – čl. 130.a; Izmjene ZPS-a (2016.) – čl. 30. st. 1.

(27)      GRECO, Četvrti evaluacijski krug – Drugo izvješće o sukladnosti, preporuka V., toč. 13.–15. Ured Savjetodavnog vijeća europskih sudaca (CCJE), Izvješće o neovisnosti i nepristranosti sudstva u državama članicama Vijeća Europe, izdanje za 2019.

(28)      Doprinosi Fonda za borbu protiv korupcije i zaklade Bugarski institut za pravne inicijative Izvješću o vladavini prava za 2020.

(29)      Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2017)018), toč. 9.

(30)      CM/Rec(2010)12, toč. 27.; ZPS, čl. 16. st. 3. i 4. – Sudačkim vijećem VPV-a (14 članova) predsjedava jedan od njegovih članova po službenoj dužnosti, predsjednik Vrhovnog kasacijskog suda ili predsjednik Vrhovnog upravnog suda. Šestero sudaca izravno biraju suci, a preostalih šestoro Nacionalna skupština. Većina se može postići, kako na plenarnoj sjednici VPV-a, tako i u Sudačkom vijeću, bez glasova sudaca koje biraju njihove kolege.

(31)      ZPS, čl. 16. st. 3. i 4. – Državnoodvjetničkim vijećem (11 članova) predsjedava glavni državni odvjetnik kao član po službenoj dužnosti, a sastoji se od pet članova koje bira Nacionalna skupština te četiri člana iz redova državnih odvjetnika i jednog člana iz redova istražitelja koje biraju njihove kolege.

(32)      ZPS, čl. 30. st. 1. i 32. – Plenarnu sjednicu VPV-a (25 članova) čine oba prethodno navedena vijeća i njome predsjedava ministar pravosuđa bez prava glasa. Plenarna sjednica VPV-a odlučuje o nacrtu proračuna, stegovnom razrješenju dužnosti i prijedlozima za imenovanje predsjednika Vrhovnog kasacijskog suda i Vrhovnog upravnog suda te glavnog državnog odvjetnika (ZPS, čl. 30. st. 2.). Vijeća odlučuju o imenovanju, napredovanju, premještanju i razrješenju dužnosti, o pitanjima povezanima s dobivanjem i obnovom mandata te odlučuju o stegovnim mjerama (ZPS, čl. 30. st. 5.).

(33)      Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2017)018), toč. 19.

(34)      Zakonska obveza iz čl. 16. st. 3. ZPS-a propisuje da vijeće svoje članove bira iz redova sudaca, državnih odvjetnika, sudaca istražitelja, znanstvenika s akademskom titulom iz pravnih znanosti, odvjetnika i ostalih pravnika visokog profesionalnog ugleda i moralnog integriteta, pri čemu uzima u obzir njihovu stručnu kvalifikaciju i specijalizaciju. – U Sudačkom vijeću trenutačno nema članova iz redova državnih odvjetnika, ali čini se da su u prethodnome Sudačkom vijeću bili članovi koji su bili nekadašnji državni odvjetnici.

(35)      Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2017)018) doneseno u listopadu 2017., toč. 16., 17. i 19.

(36)      ZPS, čl. 16. st. 1. ZPS-a. Vrhovno pravosudno vijeće predstavlja pravosudnu vlast, osigurava i čuva njegovu neovisnost, određuje sastav i organizaciju sudova, državnih odvjetništava i istražna tijela te bez uplitanja osigurava financijske i tehničke aspekte njihovih aktivnosti. Informacija je potvrđena i tijekom posjeta zemlji.

(37)      Primjeri pritisaka na suce u studiji „Praćenje medija i analiza napada na sudove u razdoblju od 1.8.2017. do 30.11.2019.” (na 99 sudaca pritisak su izvršili mediji; na 16 sudaca pritisak su izvršile 23 javne osobe i institucije, uključujući predstavnike triju grana vlasti). Radi se o drugoj studiji na istu temu. Prva je bila izrađena za razdoblje od 1.1.2015. do 1.7.2017. (na 44 suca pritisak su izvršili mediji; na 8 sudaca pritisak su izvršile 15 javne osobe i institucije, uključujući predstavnike triju grana vlasti).

(38)      COM(2019)4 98 final, str. 2., toč. 3. i bilješka 11.; Vidjeti i daljnje postupanje u vezi s tim pitanjem: Izjava Sudačkog vijeća VPV-a (24. rujna 2019.) u vezi s odlukom o uvjetnom otpustu (br. 429 od 19.9.2019.) koju je donio Žalbeni sud u Sofiji – http://www.vss.justice.bg/page/view/9671. Nakon što su 292 suca 26. rujna 2019. potpisala deklaraciju kojom pozivaju bugarsko društvo da poduzmu mjere i obrane neovisnost pravosuđa, vladavinu prava i demokraciju u zemlji, Sudačko vijeće VPV-a objavilo je novu izjavu 27. rujna 2019. – http://www.vss.justice.bg/page/view/9686. Inspektorat VPV-a zaključio je dana 10. lipnja 2020. da suci nisu počinili povredu.

(39)      Nedavni primjer uvredljive retorike predstavnika izvršne vlasti i VPV-a u prilog tome. https://www.parliament.bg/bg/parliamentarycommittees/members/2577/steno/ID/6005

(40)      Nakon nekoliko tjedana prosvjeda, predsjednik Vlade objavio je da je u tijeku planiranje reforme Ustava. Nacrt teksta podnesen je Nacionalnoj skupštini 17. kolovoza 2020.

(41)      Predviđena je podjela VPV-a na dva Pravosudna vijeća, jedno za suce i drugo za državne odvjetnike i istražitelje, ali bez zajedničke plenarne sjednice. Pravosudno vijeće za suce sastojalo bi se od 7 sudaca koje biraju njihove kolege, 6 članova koje bira Nacionalna skupština i članova po službenoj dužnosti, a to su predsjednik Vrhovnog kasacijskog suda i predsjednik Vrhovnog upravnog suda. Sastav Pravosudnog vijeća za državne odvjetnike zadržao bi postojeći sastav Državnoodvjetničkog vijeća. Ne postoje odredbe o tome bi li sadašnjim članovima VPV-a mandat prijevremeno prestao.

(42)      Uspostavila bi se dva inspektorata, jedan za suce i jedan za državne odvjetnike i istražitelje.

(43)      Nacrt predviđa mandat na 5 godina umjesto dosadašnjeg od 7 godina. Ne postoje odredbe o tome bi li sadašnji predsjednici vrhovnih sudova i glavni državni odvjetnik ostali do kraja svojih mandata ili bi njihovi mandati prijevremeno prestali.

(44)      Preporuka CM/REC(2010)1 Odbora ministara Vijeća Europe; Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2019)031).

(45)      Slike 44. i 46., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. Razina percepcije neovisnosti sudstva kategorizirana je kako slijedi: vrlo niska (manje od 30 % ispitanika vidi neovisnost sudstva kao dobru i vrlo dobru); niska (između 30 i 39 %), prosječna (između 40 i 59 %), visoka (između 60 i 75 %), vrlo visoka (iznad 75 %). Vidjeti i ispitivanje provedeno 2019. među sucima u kojem je utvrđeno da je 50 % njih doživjelo nedostatak poštovanja njihove neovisnosti od strane Vlade i medija. Europska mreža sudbenih vijeća, Neovisnost i odgovornost pravosuđa – Ispitivanje ENCJ-a o neovisnosti sudaca, 2019., slike 43. i 45. Ispitivanje je obuhvatilo 21 državu članicu EU-a.

(46)      Prema GRECO-u, sustav podnošenja zahtjeva za dodatnom naknadom i dalje se čini podložnim donošenju odluka na temelju širokih diskrecijskih ovlasti i rizicima od neprimjerenih utjecaja. GRECO, Četvrti evaluacijski krug – Evaluacijsko izvješće, Preporuka X., toč. 26. Vidjeti i Izvješće Venecijanske komisije (CDL-AD(2010)004), toč. 46. i 51.; Preporuka CM/Rec(2010)1 Odbora ministara Vijeća Europe, točka 55.

(47)      GRECO, Četvrti evaluacijski krug – Evaluacijsko izvješće, Preporuka VI., toč. 17.–21., 2019.

(48)      Zakon o izmjenama i dopunama ZPS-a – https://www.parliament.bg/bg/laws/ID/157167.

(49)      Venecijanska komisija, (CDL-AD(2010)004), toč. 23.–24.

(50)      Zahtjev od 27. svibnja 2020. koji je plenarna sjednica Vrhovnog kasacijskog suda uputila Ustavnome sudu. http://www.vks.bg/novini/2020-05-27-iskane-KC-ZSV-2020.pdf.

(51)      Nacionalna skupština donijela je 3. rujna 2020. izmjene članka 28. stavka 1. ZPS-a

(52)      Nacionalna skupština donijela je 23. siječnja 2020. izmjene ZPS-a.

(53)      Ustavni sud presudio je da Vrhovno pravosudno vijeće mora imati mogućnost procijeniti nužnost i razmjernost suspenzije u svakom pojedinom predmetu.

(54)      Odbor ministara, Privremena rezolucija CM/ResDH(2019)367; Izvješće o napretku Bugarske za 2019., COM(2019) 498, str. 6.

(55)      COM(2019) 489, str. 6, bilješka 29.; Venecijanska komisija (CDL-AD(2020)017), toč. 29.

(56)      Nacionalna skupština donijela je 23. siječnja 2020. izmjene ZPS-a.

(57)      Vidjeti bilješku 39. – izjava predstavnika izvršne vlasti dana je na temelju informacija dostupnih iz registra.

(58)      Čl. 132.a Ustava Republike Bugarske.

(59)      Venecijanska komisija (CDL-AD(2017)018), toč. 58.

(60)      Projekt financiran iz Programa potpore strukturnim reformama Europske komisije, završen u veljači 2020.

(61)      Doprinos Međunarodne komisije za socijalnu pravdu Izvješću o vladavini prava za 2020.

(62)      Postupak za izbor novih inspektora i glavnog inspektora trebao je započeti najkasnije 9. veljače 2020. za glavnog inspektora, odnosno najkasnije 14. siječnja 2020. za inspektore (ZPS, čl. 44. st 1.). Takav postupak još nije pokrenut. Slična je situacija bila i tijekom mandata prethodnog Glavnog inspektora koji je dvije godine radio s de facto produljenim mandatom.

(63)      Odluka br. 13./15.12.2010. o predmetu br. 12/2010 Ustavnog suda Republike Bugarske kojom je odlučeno da se načelo kontinuiteta poslovanja primjenjuje na tijela s kolegijalnim upravljanjem.

(64)      Primjer primjene ovlasti Inspektorata VPV-a – Inspektorat VPV-a objavio je 18. srpnja 2019. izjavu o imovini sutkinje (koja je bila članica strukovnog udruženja) bez brisanja njezinih osobnih i obiteljskih podataka; ZPS, čl. 54.–60. – ovlasti Inspektorata VPV-a. Vidjeti i internetsku stranicu Udruženja bugarskih sudaca – http://judgesbg.org/wp-content/uploads/2020/07/Declaracia_IVSS.pdf

(65)      ZPS, čl. 312. st. 1. i 3. u vezi s čl. 54. st. 1. i 6.

(66)      Predsjednik Vrhovnog kasacijskog suda pokrenuo je 28. studenoga 2018. interni nadzor odluke Specijaliziranog kaznenog žalbenog suda. U formi otvorenog pisma 11 sudaca istoga Suda prigovorilo je prethodno navedenom nadzoru. Nakon što su nadzorom utvrđene postupovne nepravilnosti, predsjednik Vrhovnog suda podnio je Sudačkom vijeću VPV-a zahtjev za poduzimanje stegovnih mjera; međutim, isti je odbijen. Odlukom Sudačkog vijeća VPV-a od 14. prosinca 2018. Inspektorat je obaviješten o provođenju nadzora nad predsjednikom Vrhovnog kasacijskog suda zbog povrede načela neovisnosti. Inspektorat je 1. travnja 2019. donio odluku o obustavi nadzora zbog nedostatka dokaza o učinjenim povredama.

(67)      Glavni državni odvjetnik podnio je 4. studenoga 2019. zahtjev Inspektoratu za provođenje nadzora nad meritumom odluke suca. Inspektorat se 22. veljače 2020. oglasio nenadležnim navodeći kako „nije ovlašten vršiti nadzor nad meritumom sudskih akata”. Prema navodima bugarskih tijela vlasti, po provedbi prethodne istrage o izvješću, inspektor zadužen za istragu potvrdio je da Inspektorat VPV-a nije nadležan za odlučivanje o meritumu sudskih odluka, a kako je mišljenjem od 2. siječnja 2020. utvrđeno da ne postoje povrede povezane s otvaranjem, kretanjem i zatvaranjem predmeta, inspektor zadužen za istragu potvrdio je da ne postoje razlozi za provođenje istrage. Vidjeti i doprinose Posebnom izvjestitelju UN-a – Izvješće o neovisnosti sudaca i odvjetnika – praksa glavnog državnog odvjetnika da šalje signale Inspektoratu u vezi sa sucima.

(68)      Doprinos zaklade Bugarski institut za pravne inicijative Godišnjem izvješću o vladavini prava za 2020.

(69)      Doprinosi Unije za građanske slobode u Europi i Udruženja za rehabilitaciju bugarskih zatvorenika Izvješću o vladavini prava za 2020.; Slika 23., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(70)      Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020., str. 25.

(71)      Doprinosi zaklade Fond za borbu protiv korupcije, zaklade Bugarski institut za pravne inicijative i Grupe bugarskih odvjetnika (neformalne grupe aktivista) Izvješću o vladavini prava za 2020.; Slika 24., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(72)      Slika 27., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(73)      Doprinosi zaklade Bugarski institut za pravne inicijative, zaklade Fond za borbu protiv korupcije i Grupe bugarskih odvjetnika Izvješću o vladavini prava za 2020. Prema sadašnjem zakonodavstvu, svaki građanin ima pravo pristupiti nadležnom sudu i tražiti izuzeće od plaćanja sudskih pristojbi. Ovlast za prihvaćanje takvih zahtjeva u cijelosti je u nadležnosti svakog pojedinog sudskog vijeća. Zakon o upravnom postupku sadržava i mehanizme za izuzeće od plaćanja ili smanjenje sudske pristojbe, ovisno o financijskom stanju osobe.

(74)      Slika 27., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(75)      Slike 41. i 42., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. Vidjeti i Europska komisija, Izvješće za Bugarsku za 2019., SWD(2019)1001 final/2, str. 59.

(76)      Projekt financiran sredstvima ESF-a (2016.–2020.). http://2020.eufunds.bg/en/1/0/Project/. Vrhovno pravosudno vijeće provodi niz projekata koji su financirani iz proračunskih sredstava i vanjskih donatorskih programa radi poboljšanja i unapređenja e-pravosuđa i pojednostavljenja njegove pristupačnosti.

(77)      Sudačko vijeće VPV-a, izvanredna sjednica, kratki zapisnik br. 9, 10. ožujka 2020.

(78)      Kao što su oni o ispitivanju opravdanosti istražnog zatvora ili poduzimanju mjera za zaštitu žrtava i djece. Vidjeti i Agencija EU-a za temeljna ljudska prava, „Utjecaj pandemije bolesti COVID-19 izazvane koronavirusom na temeljna ljudska prava”, str. 3. https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/bulgaria-report-covid-19-april-2020_en.pdf.

(79)      Slike 32.–35. i 37., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(80)      Slika 6., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(81)      Slika 7., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(82)      Slike 8. i 9., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(83)      Program upravljanja Vlade Republike Bugarske za razdoblje 2017.–2021.

(84)      Transparency International (2020.), Indeks percepcije korupcije za 2019.

(85)      Flash Eurobarometar 502 (2020.), Korupcija.

(86)      Flash Eurobarometar 482 (2019.), Stavovi poduzeća prema korupciji u EU-u.

(87)      Nacionalna strategija za sprečavanje i borbu protiv korupcije u Republici Bugarskoj 2015.–2020.

(88)      Izvješće o provedbi nacionalne strategije za borbu protiv korupcije 2015.–2020. za razdoblje do 31. siječnja 2019.

(89)      Portal za javno savjetovanje - http://www.strategy.bg/.

(90)      Dostupno na https://dv.parliament.bg/DVWeb/showMaterialDV.jsp?idMat=147322

(91)      COM(2019) 355 final.

(92)      Tehničko izvješće o Bugarskoj uz Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o napretku u Bugarskoj u sklopu mehanizma suradnje i provjere SWD(2019) 392 final.

(93)      Doprinos zaklade Fond za borbu protiv korupcije Izvješću o vladavini prava za 2020.

(94)      Informacije koje je dostavila Bugarska za Izvješće o vladavini prava za 2020., str. 44.

(95)      One uključuju: i. provedbu preventivnih aktivnosti u borbi protiv korupcije; ii. prikupljanje, analizu i provjeru informacija kad postoji osnova sumnje da su nositelji visokih javnih dužnosti počinili korupcijska kaznena djela; iii. provjeru i analizu izjava o imovinskom stanju i financijskim interesima nositelja visokih javnih dužnosti; iv. utvrđivanje sukoba interesa nositelja visokih javnih dužnosti; v. pokretanje postupaka oduzimanja nezakonito stečene imovine i vi. pripremu analiza i razvoj metodologija za opasnosti od korupcije.

(96)      Osobe koje su nositelji visokih javnih dužnosti navedene su u čl. 6. Zakona o borbi protiv korupcije i oduzimanju nezakonito stečene imovine.

(97)      Izvješće o aktivnostima Komisije za borbu protiv korupcije i oduzimanje nezakonito stečene imovine za 2019.

(98)      Vidjeti prethodnu napomenu.

(99)      Informacije koje je dostavila Bugarska za Izvješće o vladavini prava za 2020.

(100)      Godišnje izvješće o aktivnosti Vrhovnog kasacijskog suda za 2019.

(101)      Fond za borbu protiv korupcije, Zaklada Konrad Adenauer (2020.), „Institucije za borbu protiv korupcije: aktivnost bez vidljivog rezultata”.

(102)      Navedeni podaci istaknuti su u Izvješću o provedbi plana borbe protiv korupcije za 2018. i Izvješću o provedbi mjera plana borbe protiv korupcije za 2019.

(103)      Izraz „znatan nerazmjer” definiran je u dodatnim odredbama Zakona o borbi protiv korupcije kao nerazmjer između zakonitog neto dohotka osobe koja se istražuje i vrijednosti njegove ili njezine imovine u visini od najmanje 150 000 BGN (76 700 EUR).

(104)      Čl. 108. st. 4. Zakona o borbi protiv korupcije izričito navodi da postupci radi oduzimanja nezakonito stečene imovine započinju i nastavljaju se čak i ako su kazneni postupci završeni.

(105)      Doprinos Grupe bugarskih odvjetnika Izvješću o vladavini prava za 2020.

(106)      Registar Komisije za borbu protiv korupcije. https://register.caciaf.bg/.

(107)      Komisija za borbu protiv korupcije (201), Godišnje izvješće za 2019. (n12).

(108)      Nakon regionalnih izbora 2019., Komisija za borbu protiv korupcije prijavila je primitak 6 300 izjava gradonačelnika i zastupnika općinskih vijeća, od kojih je 5 116 podnijelo svoje uvodne izjave. U propisanom roku izjave nije podnijelo 272 predstavnika lokalnih institucija, dok njih 102 izjave uopće nije podnijelo.

(109)      Izvršene su izmjene kako Zakona o javnoj upravi, tako i Zakona o borbi protiv korupcije.

(110)      Ukupan broj izvršenih provjera u 2019. dosegao je brojku od 2 221 (1 485 u 2018. i 1 365 u 2017.). Ukupan broj ad hoc inspekcija (nakon obavijesti građana, organizacija ili institucija) je 1 902 (1 219 u 2018.). Ukupan broj prijava građana i organizacija je 1 297, od čega se njih 1 192 odnosi na povrede pravnih postupaka od strane uprave, a 105 na korupciju. Godišnje izvješće o radu inspektorata za 2019.; Zakon o javnoj upravi, čl. 46.

(111)      Nacionalni centar za parlamentarno istraživanje (2019.), Istraživanje zakonodavnih aktivnosti 44. saziva Nacionalne skupštine: usporedni podaci koji obuhvaćaju nacrte zakona podnesene u 8 parlamentarnih sjednica.

(112)      Na primjer, prijelaznim i završnim odredbama Zakona o neovisnoj financijskoj reviziji, Nacionalna skupština izmijenila je druge nevezane pravne akte koji se odnose na pitanja oporezivanja, kao i odredbe o zamrzavanju bankovnih računa. Nadalje, Program za pristup informacijama izrazio je u travnju 2020. zabrinutost da prijelazne i završne odredbe nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama i trošarinskim skladištima mijenjaju Zakon o pristupu javnim informacijama.

(113)      Opasnosti povezane s nepravilnim lobiranjem posebno su naglašene u doprinosu zaklade Bugarski institut za pravne inicijative Izvješću o vladavini prava za 2020.

(114)      Poglavlja VI. i VII. Zakona o borbi protiv korupcije i oduzimanju nezakonito stečene imovine.

(115)      Pisani doprinos Bugarskog instituta za pravne inicijative.

(116)      Pisani doprinos Fonda za borbu protiv korupcije.

(117)      Zakon o radiju i televiziji. https://www.mtitc.government.bg/en/category/168/radio-and-television-act.

(118)      Bugarska je u 2020. na 111. mjestu u svijetu prema Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica. Vidjeti https://rsf.org/en/ranking.

(119)      Odjeljak III. Zakona o radiju i televiziji. Vijeće za elektroničke medije ima ovlasti nadzora nad aktivnostima odašiljanja pružatelja medijskih usluga, izbora i razrješenja glavnih direktora Bugarske nacionalne televizije (BNT) i Bugarskog nacionalnog radija (BNR) te odobravanja članova upravnih odbora BNR-a i BNT-a na prijedlog njihovih glavnih direktora.

(120)      Zakon o radiju i televiziji, prijelazne i završne odredbe.

(121)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020.

(122)      Sve su njegove sjednice javne.

(123)      ERGA Izvješće o neovisnosti nacionalnih regulatornih tijela: i posjete zemlji .

(124)      Direktiva 2010/13/EU (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD)), čl. 30 .  

(125)      Informacije koje je dostavila Bugarska za Izvješće o vladavini prava za 2020.

(126)      Bugarski Kodeks etike medija.

(127)      Ipak, čini se iz posjeta zemlji da mediji često zanemaruju odluke i preporuke Vijeća.

(128)      Bugarske vlasti navode da Vijeće za elektroničke medije od početka 2020. objavljuje poveznicu na registar trgovačkih društava zajedno s podacima o pružateljima medijskih usluga.

(129)      Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe (2019.), Izvješće o posjetu Bugarskoj.

(130)      https://www.ecpmf.eu/archive/news/press-releases/ecpmf-fact-finding-mission-bulgaria.html

(131)      U izvješću se tvrdi i da offshore poduzeća nastavljaju raditi, iako od 2014. zakon takvim tvrtkama zabranjuje da budu nositelji televizijskih ili radijskih licenci.

(132)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020.

(133)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i postupka savjetovanja za pripremu izvješća, npr. doprinos CEM-a. Međutim, bugarske vlasti navele su da predviđene izmjene Zakona o radiju i televiziji sadržavaju odredbe o političkom oglašavanju na platformama za dijeljenje videozapisa i društvenim medijima.

(134)      Zajednička misija utvrđivanja činjenica u Bugarskoj. https://www.ecpmf.eu/archive/activities/fact-finding- /bulgaria.html. Vidjeti i MPM 2020.

(135)      Vidjeti prethodnu napomenu.

(136)      Vidjeti prethodnu napomenu.

(137)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020.

(138)      Prema ispitivanju koje je sredinom 2017. proveo AEJ Bugarska. https://www.aej.org/page.asp?p_id=622.

(139)      Zakon o mjerama i akcijama tijekom izvanrednog stanja. https://www.parliament.bg/bg/laws/ID/157379.

(140)      Internetska stranica Ureda bugarskog predsjednika. https://m.president.bg/en/speeches-and-statements5437/izyavlenie-na-prezidenta-rumen-radev-po-povod-prietiya-ot-parlamenta-zakon-za-merkite-i-deystviyata-po-vreme-na-izvanrednoto-polozhenie.html.

(141)      Čl. 39., 40. i 41. Ustava.

(142)      Platforma za pristup javnim informacijama.

(143)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020.

(144)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta zemlji i postupka savjetovanja za pripremu izvješća.

(145)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020.

(146)      Novinarska iznimka u okviru europskog prava za zaštitu osobnih podataka.

(147)      Doprinos Unije za građanske slobode u Europi Izvješću o vladavini prava za 2020.

(148)      Vijeće Europe, Platforma za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara.

(149)      Prikaz slobode medija. https://mappingmediafreedom.ushahidi.io/posts/23231. Slavi Angelov, dugogodišnji izvjestitelj o kaznenim postupcima u dnevnim novinama 24Chasa i sadašnji glavni urednik njihova tjednog izdanja, 168Chasa, napadnut je 17 ožujka 2020. i teško pretučen. U vezi s napadom podignuta je optužnica protiv tri osobe.

(150)      Vijeće Europe, Platforma za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara.

(151)      Prikaz slobode medija: Bugarska. https://mappingmediafreedom.org/country-profiles/bulgaria/ .  

(152)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2020.

(153)      U vezi s navedenim treba podsjetiti, uzimajući u obzir preporuke Vijeća Europe, da je Vijeće Europe preporučilo donošenje sveobuhvatnog zakonodavnog okvira koji omogućuje novinarima i drugim medijskim akterima da učinkovito i bez straha pridonose javnoj raspravi. Preporuka CM/REC(2016)4 Odbora ministara Vijeća Europe.

(154)  Čl. 87. Ustava: svaki član Nacionalne skupštine ili Vijeća ministara ima pravo predložiti nacrt zakona. Zakone donosi Nacionalna skupština u dva čitanja. Doneseni nacrt zakona prosljeđuje se predsjedniku Republike Bugarske, koji potpisuje dekret o njegovu proglašenju. Zakon se objavljuje u Državnom listu i stupa na snagu tri dana od objave, osim ako njime nije drugačije propisano. Vidjeti i nedavni nacrt reforme Ustava o kojem je bilo riječi u bilješci 40. koji je proširio pravo zakonodavne inicijative i na pravosudna vijeća. Međutim, taj je dio kasnije izostavljen iz nacrta.

(155)      COM(2019) 498, str. 3.

(156)      Dekret br. 21 od 14. veljače 2020. izmijenio je izvorni datum stupanja na snagu Dekreta (br. 240 Vijeća ministara iz 2019.) o osnivanju Nacionalnog mehanizma za praćenje.

(157)      Ministar pravosuđa poništio je 2. lipnja 2020. nacrt koji je predvidio da NVO-i koji se bave borbom protiv korupcije budu dio Vijeća građana. Zbog žalbe podnesene Vrhovnome upravnom sudu, postupak odabira NVO-a za Vijeće građana trenutačno je na čekanju.

(158)      Europska komisija, Izvješće za Bugarsku za 2020., SWD(2020)501 final, str. 57.

(159)      Pregled, popisivanje i katalogizacija zakonodavnih inicijativa i promjena povezanih s pravosudnom reformom u Bugarskoj – zaklada Bugarski institut za pravne inicijative.

(160)      Studija o zakonodavnim aktivnostima 44. saziva bugarske Nacionalne skupštine.

(161)      Ispitivanje u vezi s tim pitanjem provedeno je u okviru projekta „Uprava i civilno društvo – partnerstvo u vladanju” uz podršku ESF-a. Vidjeti EUPACK 2019., str. 94. – izazovi: nejasne odgovornosti državnih službenika i oblikovatelja politika u interakciji sa strukturama civilnoga društva u procesu savjetovanja; nedostatak odgovarajućih kapaciteta kod oblikovatelja politika i državnih službenika za rad uz sudjelovanje građana; nedostatni administrativni kapacitet za organiziranje i održavanje funkcioniranja savjetodavnih struktura; nedostatak resursa za aktivnosti povezane s javnim raspravama i savjetovanjima.

(162)      Odluka o proglašenju izvanrednog stanja. https://www.parliament.bg/bg/desision/ID/157374.

(163)      Odluka o produljenju trajanja izvanrednog stanja. https://www.parliament.bg/bg/desision/ID/157396.

(164)      Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvu. https://www.parliament.bg/bg/laws/ID/157427.

(165)      Čl. 63 Zakona o zdravstvu. U skladu s tim novim sustavom, Vijeće ministara može proglasiti izvanrednu situaciju izazvanu epidemijom na određeno vrijeme, a na prijedlog ministra zdravstva. Time se omogućuje nastavak primjene nekih od mjera poduzetih za vrijeme trajanja izvanrednog stanja, kao i uvođenje novih, unatoč završetku izvanrednog stanja.

(166)      Na zahtjev predsjednika Republike; Ustavni sud, predmet 7/2020, 14. svibnja 2020.

(167)      Odluka Ustavnog suda 10/2020 u predmetu 7/2020, 23. srpnja 2020.

(168)      Globalni savez nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI), Pododbor za akreditacije (SCA), Izvješće o akreditacijama – ožujak 2019.

(169)      Više od 49 000 građana i organizacija primilo je pomoć od ombudsmana u 2019., dok je broj dovršenih provjera po pritužbama i prijavama bio 13 762. (2018. – 12 258). Ključno za učinak ombudsmanova rada kao pučkog pravobranitelja jest stupanj provedbe preporuka kao posljedica provjera pritužbi i prijava građana – u 2019. je 96 % od ukupnog broja ombudsmanovih preporuka bilo provedeno i djelomično provedeno. Informacije koje je dostavila Bugarska za Izvješće o vladavini prava za 2020.

(170)      UN CESCR-ov pregled Bugarske u 2019. – izvješće stranke .

(171)      Vidjeti ocjenu koju je dao CIVICUS. Ocjene na ljestvici od pet kategorija: otvoreno, suženo, zapriječeno, potisnuto i zatvoreno.

(172)      Nacrt zakona 054-01-60 – https://www.parliament.bg/bg/bills/ID/157496.

(173)      Sumnje koje su dionici izrazili u svojim mišljenjima objavljenima na internetskoj stranici Nacionalne skupštine u okviru procesa donošenja zakona, uključuju ograničenja slobode udruživanja i slobodnog kretanja kapitala, kao i javnosti registra što bi isto moglo biti posljedica provedbenih akata (vidjeti doprinos Bugarskog centra za neprofitno pravo, Bugarski donacijski forum, Bugarski helsinški odbor), – https://www.parliament.bg/bg/bills/ID/157496.

(174)      Sud Europske unije, presuda od 18. lipnja 2020., Komisija protiv Mađarske, C-78/18.