EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52020PC0614

Izmijenjeni prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama] i Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o preseljenju] radi identificiranja državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva s nezakonitim boravkom, o zahtjevima tijela kaznenog progona država članica i Europola za usporedbu s podacima iz Eurodaca u svrhu kaznenog progona te o izmjeni uredaba (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/818

COM/2020/614 final

Bruxelles, 23.9.2020.

COM(2020) 614 final

2016/0132(COD)

Izmijenjeni prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama] i Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o preseljenju] radi identificiranja državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva s nezakonitim boravkom, o zahtjevima tijela kaznenog progona država članica i Europola za usporedbu s podacima iz Eurodaca u svrhu kaznenog progona te o izmjeni uredaba (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/818


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Kontekst i razlozi prijedloga

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je u srpnju 2019. novi pakt o migracijama i azilu, koji se temelji na sveobuhvatnom pristupu u pogledu vanjskih granica, sustava azila i vraćanja te schengenskog područja slobodnog kretanja, vanjske dimenzije migracija, zakonitih migracija i integracije, s ciljem promicanja uzajamnog povjerenja među državama članicama.

Komunikacija o novom paktu o migracijama i azilu, predstavljena uz niz zakonodavnih prijedloga, uključujući ovaj prijedlog o izmjeni prijedloga iz 2016. o preinaci Uredbe o Eurodacu, predstavlja nov početak u području migracija. Novim paktom, koji se temelji na sveobuhvatnim načelima solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti, zagovara se integrirano oblikovanje politika koje objedinjuje politike u područjima azila, migracija, vraćanja, zaštite vanjskih granica i odnosa s ključnim trećim zemljama.

Izazove upravljanja migracijama, uključujući one povezane s nezakonitim dolascima i vraćanjem, ne bi trebale svladavati države članice svaka za sebe, nego EU u cjelini. Potreban je europski okvir za upravljanje međuovisnošću politika i odluka država članica. Tim se okvirom mora uzeti u obzir promjenjiva stvarnost migracija koja je pridonijela složenosti i povećanoj potrebi za koordinacijom. Iako se broj nezakonitih dolazaka u Uniju od 2015. smanjio za čak 92 %, još uvijek postoji niz strukturnih izazova zbog kojih su sustavi azila, prihvata i vraćanja u državama članicama pod opterećenjem.

Iako se broj nezakonitih dolazaka s vremenom smanjio, udio migranata koji pristižu iz zemalja sa stopama priznavanja nižima od 25 % porastao je s 14 % u 2015. na 57 % u 2018. Osim toga, raste i udio složenih predmeta jer su dolaske državljana trećih zemalja s jasnim potrebama za međunarodnom zaštitom u razdoblju 2015.–2016. djelomično zamijenili dolasci osoba iz zemalja s raznovrsnijim stopama priznavanja. Nadalje, bez obzira na to što se broj nezakonitih dolazaka na razini EU-a od 2015. smanjuje, broj zahtjeva za međunarodnu zaštitu i dalje raste te je četverostruko veći od broja dolazaka. Ti podaci ukazuju na nastavak kretanja migranata i velik broj zahtjeva za međunarodnu zaštitu u EU-u. Naposljetku, s obzirom na specifičnost dolazaka nakon operacija traganja i spašavanja potreban je poseban odgovor u okviru cjelokupnog sustava za upravljanje migracijama, i to odgovor u kojem se prepoznaje da se države članice s većim brojem dolazaka nakon operacija traganja i spašavanja suočavaju s posebnim izazovima.

S udjelom podnositelja zahtjeva za azil koji vjerojatno neće dobiti međunarodnu zaštitu u EU-u raste i opterećenje u smislu obrade zahtjeva, a i vraćanja nezakonitih migranata čiji su zahtjevi odbijeni, uključujući zahtjeve ocijenjene kao nedopuštene. Tome treba dodati vraćanje nezakonitih migranata koji uopće ne podnesu zahtjev za međunarodnu zaštitu. Dobra povezanost postupaka azila i vraćanja stoga je važnija nego ikad prije. Jednako je važno raditi na uspostavi europskog sustava vraćanja. Nezakoniti migranti koji ne namjeravaju podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu trebali bi se odmah usmjeravati u postupak vraćanja, a ne automatski u postupak azila.

Isto tako, pritisak na postojeće sustave azila u državama članicama i dalje uvelike opterećuje države članice prvog dolaska, a zbog nedopuštenih kretanja pod pritiskom su i sustavi azila drugih država članica. Postojeći sustav ne može se nositi s aktualnom situacijom. Konkretnije, u ovom trenutku ne postoji djelotvoran mehanizam solidarnosti.

Novi pakt temelji se na prijedlozima Komisije za reformu zajedničkog europskog sustava azila iz 2016. i prijedlogu iz 2018. o preinaci Direktive o vraćanju te se njime dodaju dodatni novi elementi kako bi se osigurala ravnoteža potrebna za zajednički okvir kojim se objedinjuju svi aspekti politike azila i migracijske politike. Prijedlogom o izmjeni prijedloga iz 2016. o preinaci Uredbe o Eurodacu 1 uspostavlja se jasna i dosljedna veza između određenih pojedinaca i postupaka kojima podliježu kako bi se bolje pomoglo pri kontroli nezakonitih migracija i otkrivanju nedopuštenih kretanja. Njime se podupire i provedba novog mehanizma solidarnosti te se uvode znatne izmjene koje će omogućiti funkcioniranje Eurodaca u okviru za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a.

Uz ovaj prijedlog Komisija predstavlja i prijedlog nove uredbe o upravljanju azilom i migracijama 2 , kojom će se uspostaviti zajednički okvir za upravljanje azilom i migracijama na razini EU-a kao dio sveobuhvatnog pristupa.

Osim toga, prijedlogom o izmjeni prijedloga Uredbe o postupcima azila iz 2016. 3 i prijedlogom Uredbe o dubinskim provjerama 4 osigurava se neometana veza između svih faza postupka migracije, od nove faze prije ulaska do vraćanja državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva koji nemaju pravo ostati u Uniji. Te bi se dubinske provjere sastojale od provjere identiteta, zdravlja i sigurnosti pri dolasku kako bi se predmetnu osobu moglo brzo usmjeriti u odgovarajući postupak, tj. vraćanje, odbijanje ulaska ili razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

Ciljevi prijedloga

Prijedlogom Komisije iz 2016. područje primjene Eurodaca već je prošireno, i to dodavanjem novih kategorija osoba o kojima bi trebalo pohraniti podatke; time je omogućena upotreba Eurodaca za identifikaciju nezakonitih migranata, snižena dob za uzimanje otisaka prstiju, omogućeno prikupljanje podataka o identitetu zajedno s biometrijskim podacima i produženo razdoblje pohrane podataka.

Prijedlog o izmjeni prijedloga iz 2016. temelji se na privremenom dogovoru suzakonodavaca i njime se dopunjuju te izmjene s ciljem da se Eurodac pretvori u zajedničku europsku bazu podataka kao potpora politikama EU-a u području azila, preseljenja i nezakonitih migracija. Stoga bi se tim prijedlogom trebala podržati primjena različitih mjera i propisa predviđenih u prijedlogu nove Uredbe o upravljanju azilom i migracijama (npr. o premještanju i prenošenju odgovornosti) te osigurati dosljednost s prijedlogom Uredbe o dubinskim provjerama. Osim toga, cilj je prijedloga prikupljati točnije i potpunije podatke za potrebe oblikovanja politika, a time i bolje pomoći kontroli nezakonitih migracija i otkrivanju nedopuštenih kretanja tako što će se povrh zahtjeva brojati i pojedinačni podnositelji zahtjeva. Prijedlogom se nastoji poduprijeti i utvrđivanje odgovarajućih rješenja politike u tom području tako što će se omogućiti statistička obrada podataka iz više baza podataka. Još je jedan cilj prijedloga pružiti dodatnu potporu nacionalnim tijelima zaduženima za podnositelje zahtjeva za azil čiji su zahtjevi već odbijeni u drugoj državi članici. Naposljetku, Eurodac je obuhvaćen područjem primjene uredbi o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a, posebno Uredbe (EU) 2019/818. Izmjene koje proizlaze iz okvira za interoperabilnost, a povezane su s pristupom podacima iz Eurodaca nije bilo moguće provesti u trenutku donošenja uredbi o interoperabilnosti jer baza podataka Eurodaca zasad ne sadržava alfanumeričke podatke o identitetu. Zbog toga ovaj prijedlog sadržava niz izmjena kojima se nastoji osigurati pravilno funkcioniranje Eurodaca u novom okviru za interoperabilnost i u njemu se s istim ciljem predstavljaju daljnje potrebne izmjene drugih dvaju pravnih instrumenata, konkretnije Uredbe o VIS-u i Uredbe o ETIAS-u.

Dosljednost u odnosu na postojeće odredbe politike u određenom području

Ovaj je prijedlog u potpunosti usklađen s Komunikacijom o novom paktu o migracijama i azilu i planom inicijativa koje su joj priložene, uključujući prijedlog Uredbe o upravljanju azilom i migracijama, prijedlog Uredbe o dubinskim provjerama i izmijenjeni prijedlog Uredbe o postupcima azila.

U ovom se prijedlogu utvrđuju rokovi predviđeni za uzimanje i prijenos biometrijskih podataka podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Kada ti rokovi počinju teći utvrđeno je uzimajući u obzir faze prije ulaska predviđene u prijedlogu Uredbe o dubinskim provjerama. Kad je riječ o prijedlogu Uredbe o upravljanju azilom i migracijama, ovim prijedlogom osigurava se da sve potrebne informacije, prema potrebi, budu dostupne za premještanje ili transfer u okviru mehanizma za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Ovim se prijedlogom osigurava i dosljednost s posebnim režimom za postupanje s osobama koje su iskrcane nakon operacije traganja i spašavanja, a koji je predložen u Uredbi o upravljanju azilom i migracijama.

Kad je riječ o prijedlogu preinake Direktive o vraćanju, ovim bi se prijedlogom u Eurodac dodavale informacije potrebne kako bi se olakšalo vraćanje osoba čiji je zahtjev za međunarodnu zaštitu odbijen.

Uredbe (EU) 2019/817 5 i (EU) 2019/818 6 o interoperabilnosti izričito uključuju Eurodac kao jednu od baza podataka koje međusobno razmjenjuju podatke u kontekstu interoperabilnosti. To je očito iz sljedećeg: Eurodac je uključen u područje primjene interoperabilnosti kako je utvrđeno u objema uredbama o interoperabilnosti, u uvodnim izjavama više je puta navedeno da je Eurodac dio platforme za interoperabilnost, a u operativnim člancima navedeno je da podliježe postavljanju upita zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu za potrebe sprječavanja, otkrivanja ili istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela. Konkretnije, člankom 69. Uredbe (EU) 2019/817 utvrđeno je da će Eurodac biti jedan od četiriju sustava EU-a iz kojih će se podaci povezivati tijekom prijelaznog razdoblja detektora višestrukih identiteta (MID) i prije početka rada tog detektora. Međutim, iz teksta obiju uredbi o interoperabilnosti jednako je jasno i da se većina tim uredbama uspostavljenih postupaka neće primjenjivati na Eurodac prije nego što se počne primjenjivati preinaka trenutačne Uredbe o Eurodacu, odnosno Uredba (EU) br. 603/2013 7 . Za stvarnu i potpunu primjenu interoperabilnosti potreban je niz izmjena Uredbe (EU) 2019/818 i Uredbe o Eurodacu. Te izmjene, koje se posebno odnose na pristup Eurodacu, nije bilo moguće provesti u trenutku donošenja uredbi o interoperabilnosti jer baza podataka Eurodaca u trenutačnom obliku ne sadržava alfanumeričke podatke o identitetu. Izmjene Eurodaca na temelju ovog prijedloga, a posebno izmjene kategorija osobnih podataka koji će se upisivati, omogućit će da Eurodac bude u punom smislu potpuno operativan dio platforme za interoperabilnost.

Naposljetku, osigurava se i dosljednost s privremenim političkim dogovorima o Uredbi o kvalifikaciji, Direktivi o uvjetima prihvata, Uredbi o okviru EU-a za preseljenje i Uredbi o Agenciji EU-a za azil jer se ne mijenjaju elementi prijedloga o Eurodacu iz 2016. koji se odnose na prethodno navedene prijedloge.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Ovaj je prijedlog blisko povezan sa sljedećim drugim politikama Unije i dopunjuje ih:

(a)interoperabilnost u mjeri u kojoj se ovim prijedlogom mora osigurati funkcioniranje Eurodaca u okviru za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a;

(b)zaštita podataka u mjeri u kojoj se ovim prijedlogom moraju zaštititi temeljna prava u pogledu privatnog života pojedinaca čiji se osobni podaci obrađuju u Eurodacu;

(c)sigurnost u mjeri u kojoj se uzima u obzir faza prije ulaska predviđena u prijedlogu Uredbe o dubinskim provjerama, kojim se propisuju sigurnosne provjere.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Za ovaj je prijedlog upotrijebljen članak 78. stavak 2. točka (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kao pravna osnova za to da uzimanje biometrijskih podataka bude obvezan korak u postupku međunarodne zaštite. Članak 78. stavak 2. točka (e) koristi se kao pravna osnova za kriterije i mehanizme za utvrđivanje države članice koja je odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil ili supsidijarnu zaštitu. Članak 78. stavak 2. točka (g) koristi se kao pravna osnova za odredbe povezane s preseljenjem. Osim toga, članak 79. stavak 2. točka (c) koristi se kao pravna osnova za elemente povezane s identifikacijom državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva u pogledu nezakonitog useljavanja i neovlaštenog boravka, uključujući udaljavanje i repatrijaciju osoba s neovlaštenim boravkom; članak 87. stavak 2. točka (a) koristi se kao pravna osnova za elemente povezane s prikupljanjem, pohranom, obradom, analizom i razmjenom relevantnih podataka za potrebe kaznenog progona; a članak 88. stavak 2. točka (a) koristi se kao pravna osnova za područje djelovanja i zadaće Europola, uključujući prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu podataka.

Prilagođeno teritorijalno važenje

Uredba (EU) br. 603/2013 obvezujuća je za Irsku nakon što je dostavila obavijest da želi sudjelovati u njezinu donošenju i primjeni.

U skladu s Protokolom 21 o stajalištu Irske ta država članica može donijeti odluku o sudjelovanju u donošenju ovog prijedloga. Tu mogućnost ima i nakon donošenja Prijedloga.

U skladu s Protokolom o stajalištu Danske priloženom UEU-u i UFEU-u Danska ne sudjeluje u donošenju mjera Vijeća koje se predlažu na temelju glave V. UFEU-a (osim mjera „kojima se utvrđuju treće države čiji državljani moraju posjedovati vizu pri prelasku vanjskih granica država članica ili mjere koje se odnose na jednoobrazni oblik viza”). Danska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. Međutim, s obzirom na to da Danska primjenjuje postojeću Uredbu o Eurodacu na temelju međunarodnog sporazuma koji je sklopila s EU-om 2006., treba u skladu s člankom 3. tog sporazuma 8 obavijestiti Komisiju o svojoj odluci hoće li provoditi sadržaj izmijenjene Uredbe.

Utjecaj prijedloga na Dansku i zemlje izvan EU-a pridružene (bivšem) dublinskom sustavu

Usporedno s pridruživanjem više država koje nisu članice EU-a schengenskoj pravnoj stečevini, Zajednica je sklopila nekoliko sporazuma o pridruživanju tih zemalja (bivšoj) dublinskoj pravnoj stečevini/pravnoj stečevini sustava Eurodac:

sporazum o pridruživanju Islanda i Norveške, sklopljen 2001. 9 ,

sporazum o pridruživanju Švicarske, sklopljen 28. veljače 2008. 10 ,

protokol o pridruživanju Lihtenštajna, sklopljen 18. lipnja 2011. 11

Kako bi se stvorila prava i obveze između Danske – koja je, kao što je prethodno objašnjeno, međunarodnim sporazumom pridružena (bivšoj) dublinskoj pravnoj stečevini/pravnoj stečevini sustava Eurodac – i navedenih pridruženih zemalja, između Zajednice i pridruženih zemalja sklopljena su druga dva instrumenta 12 .

U skladu s ta tri navedena sporazuma, pridružene zemlje bez iznimke prihvaćaju (bivšu) dublinsku pravnu stečevinu/pravnu stečevinu sustava Eurodac i njezin razvoj. One ne sudjeluju u donošenju akata o izmjeni (bivše) dublinske pravne stečevine ni akata koji se na njoj temelje (uključujući stoga ovaj Prijedlog), ali moraju u određenom vremenskom roku obavijestiti Komisiju o svojoj odluci hoće li prihvatiti sadržaj tog akta, nakon što ga odobre Europski parlament i Vijeće. U slučaju da Norveška, Island, Švicarska ili Lihtenštajn ne prihvati akt o izmjeni (bivše) dublinske pravne stečevine/pravne stečevine sustava Eurodac ili akt koji se na njima temelji, primjenjuje se „giljotinska” klauzula i predmetni se sporazumi raskidaju, osim ako sporazumom osnovan zajednički/mješoviti odbor jednoglasno odluči drukčije.

Područje primjene navedenih sporazuma o pridruživanju Islanda, Norveške, Švicarske i Lihtenštajna te usporednog sporazuma s Danskom ne obuhvaća pristup tijela kaznenog progona Eurodacu. U tu su svrhu dopunski sporazumi s tim pridruženim državama u postupku ratifikacije.

Supsidijarnost

Trenutačnim se prijedlogom propisuje da se otisci prstiju smiju uspoređivati u Eurodacu samo ako se pretraživanjem nacionalnih baza podataka o otiscima prstiju i automatskih baza podataka drugih država članica o otiscima prstiju na temelju Odluke Vijeća 2008/615/PUP (sporazumi iz Prüma) dobiju negativni rezultati. To znači da država članica koja nije provela prethodno navedenu odluku Vijeća i koja ne može izvršiti provjeru na temelju sporazuma iz Prüma ne može provjeriti ni Eurodac u svrhe kaznenog progona. Slično tome, Eurodac ne mogu provjeravati ni pridružene države koje nisu provele sporazume iz Prüma ili u njima ne sudjeluju.

Predloženom se inicijativom dodatno razvijaju Uredba o upravljanju azilom i migracijama i migracijska politika EU-a kako bi se osiguralo da se zajednička pravila o uzimanju otisaka prstiju i prikaza lica od državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom u svrhe Eurodaca jednako primjenjuju u svim državama članicama. Njome se stvara instrument koji će Europskoj uniji osigurati informacije o broju državljana trećih zemalja koji u EU ulaze nezakonito ili nakon operacija traganja i spašavanja i podnose zahtjev za međunarodnu zaštitu, što je prijeko potrebno za donošenje održivih politika u području migracije i viza koje se temelje na dokazima.

Usto, ovim će se prijedlogom pomoći državama članicama u identifikaciji državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom i osoba koje su nezakonito ušle u Europsku uniju preko njezinih vanjskih granica kako bi te informacije pomogle državama članicama pri ponovnom evidentiranju državljana trećih zemalja u svrhe vraćanja.

EU je zbog transnacionalne prirode problema povezanih s azilom i zaštitom izbjeglica u dobrom položaju da u okviru zajedničkog europskog sustava azila predlaže rješenja pitanja koja su prethodno u tekstu opisana kao problemi povezani s Uredbom o Eurodacu.

Potrebno je i izmijeniti Uredbu o Eurodacu kako bi se u nju uključila dodatna svrha, konkretno kontrola nezakonitih migracija u EU nedopuštenih kretanja nezakonitih migranata unutar EU-a, a u vezi s tim uvesti i izmjenu kojom bi se omogućilo brojanje podnositelja zahtjeva povrh brojanja samih zahtjeva. Države članice ne mogu same u dostatnoj mjeri ostvariti taj cilj. Slično tome, države članice ne mogu samostalno učinkovito primjenjivati osnove za isključenje na temelju Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o preseljenju]. Naposljetku, izmjene potrebne za djelotvornu provedbu okvira za interoperabilnost može predložiti samo Komisija te se mogu početi primjenjivati na razini EU-a, a ne pojedinačnih država članica.

Proporcionalnost

U članku 5. Ugovora o Europskoj uniji navodi se da djelovanje Unije ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovora. Oblik tog djelovanja EU-a odabire se tako da se omogući postizanje cilja prijedloga i njegova što djelotvornija provedba.

Prijedlog se temelji na načelima zadane i integrirane sigurnosti, kojima se zahtijeva da se poslovni procesi Eurodaca osmisle tako da budu usklađeni s načelima zaštite osobnih podataka i proporcionalni u smislu prava na zaštitu osobnih podataka, točnije, da se njima ne zahtijeva prikupljanje i pohranjivanje veće količine podataka na razdoblje dulje od onog koje je prijeko potrebno kako bi sustav mogao funkcionirati i ispuniti svoju svrhu. Osim toga, predvidjet će se i provesti sve zaštitne mjere i mehanizmi potrebni za učinkovitu zaštitu temeljnih prava državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva obuhvaćenih područjem primjene Eurodaca, a posebno za zaštitu njihova privatnog života i osobnih podataka.

Za funkcioniranje sustava neće biti potrebe za daljnjim postupcima ni usklađivanjem na razini EU-a. Predviđena je mjera proporcionalna jer ne prelazi ono što je potrebno u smislu djelovanja na razini EU-a za ostvarivanje utvrđenih ciljeva.

Odabir instrumenta i zakonodavna tehnika

Ovim se prijedlogom mijenja prijedlog iz 2016. o preinaci Uredbe o Eurodacu. Komisija podržava sve elemente privremenog dogovora suzakonodavaca o prijedlogu iz 2016. o preinaci Uredbe o Eurodacu, a ovaj izmijenjeni prijedlog uključuje samo one članke iz tog privremenog dogovora za koje se predlažu znatne izmjene. Stoga prijedlog ne uključuje određene članke o kojima su suzakonodavci postigli privremeni dogovor (npr. članke o osobama u postupku prihvata i preseljenim osobama). Zbog toga za tri članka iz ovog izmijenjenog prijedloga (članak 9. o statističkim podacima, članak 19. o označivanju i blokiranju podataka i članak 40.a o uvođenju izmjena u Uredbu (EU) 2019/818) nije bilo moguće uključiti neke elemente iz privremenog dogovora (konkretnije, dijelove koji se odnose na osobe u postupku prihvata i preseljene osobe) jer nije bilo moguće unakrsno upućivati na odgovarajuće članke. Trebat će i dodatno tehnički prilagoditi i druge članke obuhvaćene privremenim dogovorom kako bi odražavali promjene uvedene ovim izmijenjenim prijedlogom.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Budući da se ovim se prijedlogom mijenja već postojeći, nije bilo ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva. Međutim, dokazi iz drugih izvora upućuju na potrebu za ovim izmjenama. Kad je riječ o podacima prikupljenima u području azila, iz rasprava koje se od 2016. održavaju s državama članicama (npr. u pripremnim tijelima Vijeća) proizašao je niz elemenata koji utječu na učinkovitost odgovora koji se daje oblikovanjem politika. U tom kontekstu, stajališta izražena u pregovorima o paketu o zajedničkom europskom sustavu azila iz 2016., rasprave održane u drugim forumima na tehničkoj i političkoj razini i doprinosi država članica novom paktu ukazali su na pritisak na nacionalne sustave azila koji nastaje zbog nedopuštenih kretanja. Osim toga, navedena su ograničenja trenutačne analize 13 u tom području zbog kojih nije moguće dobiti točan pregled takvih kretanja. Ta su ograničenja povezana s tim što se dostupni podaci odnose na administrativne postupke umjesto na pojedince. Budući da trenutačno ne postoje precizni podaci o tome koliko se podnositelja zahtjeva (koji su zahtjev podnijeli prvi put) nalazi u EU-u i koliko ih prelazi unutarnje granice, bilo kakva analiza njihovih kretanja (npr. razloga za ta kretanja, profila tih osoba i željenih odredišta) može biti samo spekulativna. Zbog toga nije moguće dovoljno ciljano i učinkovito utvrditi odgovarajuće odgovore politike za suzbijanje takvih kretanja.

Slično tome, u raspravama je istaknuto da treba ojačati vezu između azila i vraćanja, među ostalim tako da se potrebne informacije odmah stavljaju na raspolaganje relevantnim tijelima.

Savjetovanja s dionicima

Prije donošenja novog pakta o migracijama i azilu Komisija se o njemu od prosinca 2019. do srpnja 2020. u nekoliko navrata savjetovala s državama članicama, Europskim parlamentom i dionicima. Usporedno s time rumunjska, finska i hrvatska predsjedništva održala su strateške i tehničke razmjene o budućnosti različitih aspekata migracijske politike, uključujući azil, vraćanje, odnose s trećim zemljama u pogledu ponovnog prihvata i reintegracije. Ta savjetovanja i razmjene pokazali su da postoji potpora novoj koncepciji europske politike azila i migracija kako bi se hitno uklonili nedostaci zajedničkog europskog sustava azila, povećala učinkovitost sustava vraćanja, bolje strukturirali i obogatili odnosi s trećim zemljama u pogledu ponovnog prihvata te kako bi se nastojala postići održiva integracija migranata koji se vraćaju.

Tijekom finskog predsjedanja organiziran je niz radionica i rasprava na raznim forumima Vijeća, uključujući Konferenciju Tampere 2.0 održanu 24. i 25. listopada 2019. u Helsinkiju i Salzburški forum održan u Beču 6. i 7. studenoga 2019., na kojima su države članice pozdravile namjeru Europske komisije da ponovno pokrene reformu Dublinske uredbe kako bi se pronašli novi oblici solidarnosti kojima će sve države članice biti dužne doprinijeti. Države članice istaknule su da bi mjere solidarnosti trebale ići ruku pod ruku s mjerama odgovornosti. Nadalje, naglasile su hitnu potrebu za borbom protiv nedopuštenih kretanja unutar EU-a te za vraćanjem osoba kojima nije potrebna međunarodna zaštita.

Povjerenica Johansson i službe Komisije u nekoliko su navrata organizirale ciljana savjetovanja s organizacijama civilnog društva, predstavnicima Inicijative za djecu migrante i relevantnim lokalnim nevladinim organizacijama u državama članicama. U tom postupku savjetovanja predstavljene su posebne preporuke za zajednički pristup standardima koji se odnose na djecu u skladu s Komunikacijom o djeci migrantima iz 2017. 14 . Savjetovanje s civilnim društvom provedeno je i u okviru savjetodavnog foruma koji je uspostavio EASO, o temama kao što su početni koraci u postupku azila (2019.).

Komisija je uzela u obzir brojne preporuke nacionalnih i lokalnih tijela 15 , nevladinih i međunarodnih organizacija, kao što su UNHCR 16 i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) 17 , kao i skupina za strateško promišljanje i akademske zajednice, o tome kako početi iznova i svladati trenutačne migracijske izazove u skladu sa standardima u području ljudskih prava. Prema njihovu mišljenju u okviru nove reforme trebala bi se revidirati određena pravila za određivanje odgovornosti i osigurati mehanizam obvezne solidarnosti, uključujući za osobe koje su iskrcane nakon operacije traganja i spašavanja. Nevladine organizacije usto se zalažu za zajedničko shvaćanje odgovornosti među državama članicama te su zatražile da se revidiranim dublinskim pravilima obuhvati trajniji mehanizam premještanja 18 . Na primjer, Centar za migracijsku politiku preporučio je u okviru projekta MEDAM da se u praćenje napretka u području azila i migracija na razini EU-a uključi pregled stanja migracijske politike 19 .

Komisija je uzela u obzir i doprinose i studije Europske migracijske mreže 20 , koja je pokrenuta na njezinu inicijativu i koja je posljednjih godina izradila nekoliko specijaliziranih studija i odgovorila na nekoliko ad hoc anketa

Oblikovanje politika na temelju dokaza

Komisija daje prednost oblikovanju politika na temelju dokaza i upućuje na zasebni dokument (XXX) u kojem su navedeni relevantni podaci i elementi kojima se podupire predloženi pristup za različite izazove utvrđene od 2016. za dovršetak reforme zajedničkog europskog sustava azila.

Kad je riječ o Eurodacu, posrijedi su uglavnom trenutačno ograničene mogućnosti za analizu nedopuštenih kretanja zbog ograničenih podataka (podaci se odnose na zahtjeve umjesto na pojedince), potreba za uključivanjem novih pravila iz prijedloga Uredbe o upravljanju azilom i migracijama i potreba za izmjenama Uredbe o Eurodacu kako bi se omogućilo funkcioniranje tog sustava u okviru za interoperabilnost.

Temeljna prava

Objašnjenja o temeljnim pravima povezana s preinačenom uredbom predloženom 2016. i dalje su valjana.

Među novim elementima koji se uvode izmijenjenim prijedlogom, povezivanje svih skupova podataka koji se odnose na jednu osobu u jedan slijed kako bi se omogućilo i brojanje podnositelja zahtjeva, a ne samo podnesenih zahtjeva, neće izmijeniti način prikupljanja i obrade biometrijskih podataka. Tim povezivanjem neće se stvarati nova datoteka. Države članice zadržat će odgovornost za preneseni skup podataka te će se primjenjivati sve zaštitne mjere i propisi o pohrani i sigurnosti podataka predviđeni u izvornom prijedlogu iz 2016. Nadalje, predvidjele bi se i odgovarajuće zaštitne mjere u pogledu postupka povezivanja jer bi se skupovi podataka povezali u slijed samo ako države članice potvrde pozitivan rezultat u sustavu (prema potrebi uz provjeru stručnjaka za otiske prstiju). Kad je riječ o novoj kategoriji osoba, onih koje se iskrcaju nakon operacija traganja i spašavanja, te su osobe već registrirane u Eurodacu pod kategorijom osoba uhićenih u vezi s nezakonitim prelaskom vanjske granice. Ta nova zasebna kategorija omogućila bi točniji pregled migracijskih tokova i olakšala primjenu relevantnih odredbi Uredbe o upravljanju azilom i migracijama. To bi u konačnici bilo korisno za osobe dovedene na kopno nakon operacija traganja i spašavanja jer bi se tim pravilima omogućilo točnije utvrđivanje statusa tih osoba, umjesto da ih se registrira kao osobe koje su nezakonito prešle granicu. Prikupljali bi se isti podaci kao i za ostale kategorije, uz ista pravila i zaštitne mjere za prijenos, obradu i pohranu podataka.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Trenutačni prijedlog uključuje tehničku izmjenu središnjeg sustava Eurodaca kako bi bilo moguće uspoređivati sve kategorije i pohranjivati sve tri kategorije podataka. Za dodatne će funkcionalnosti poput pohrane biografskih podataka zajedno s prikazom lica biti potrebne daljnje izmjene središnjeg sustava.

Procjena troškova od 29,872 milijuna EUR uključuje troškove tehničke nadogradnje središnjeg sustava te povećanje njegova kapaciteta za pohranu i protok. Uključuje i IT-usluge, softver i hardver, a pokrili bi se i troškovi nadogradnje i prilagodbe kojima bi se omogućilo pretraživanje svih kategorija podataka, što obuhvaća i azil i nezakonitu migraciju. Iznos uključuje i dodatne troškove osoblja potrebnog za agenciju eu-LISA.

Ti su elementi uključeni u financijski izvještaj priložen ovom prijedlogu. U njega su uključeni i troškovi povezani s izmjenama koje su uveli suzakonodavci (stvaranje dviju novih kategorija, odnosno osoba registriranih za potrebe provedbe postupka prihvata i osoba preseljenih u skladu s nacionalnim programom preseljenja; pohrana preslika osobnih ili putnih isprava u boji; mogućnost da tijela kaznenog progona pretražuju Eurodac s pomoću alfanumeričkih podataka) te sa studijom o prepoznavanju lica koja je predviđena u prijedlogu preinake iz 2016. (7 milijuna EUR).

Izmjene iz ovog izmijenjenog prijedloga koje se odnose na interoperabilnost obuhvaćene su financijskim izvještajem za okvir za interoperabilnost (15 milijuna EUR).

5.DRUGI ELEMENTI

Mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja 

Tekstom članka 42. prijedloga iz 2016., o kojem su suzakonodavci postigli privremeni dogovor, predviđene su sljedeće tri vrste obveza izvješćivanja:

agencija eu-LISA jednom godišnje podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka izvješće o aktivnostima središnjeg sustava (na temelju informacija koje dostave države članice),

sedam godina nakon donošenja i svake četiri godine nakon toga Komisija priprema sveobuhvatnu ocjenu rada Eurodaca, ispitujući postignute rezultate u odnosu na ciljeve i učinak na temeljna prava (na temelju informacija koje su dostavili eu-LISA, države članice i Europol),

svake dvije godine svaka država članica i Europol pripremaju godišnja izvješća o učinkovitosti usporedbe biometrijskih podataka s podacima iz Eurodaca u svrhu kaznenog progona. Ta se izvješća šalju Komisiji do 30. lipnja sljedeće godine. Komisija svake dvije godine od tih izvješća sastavlja godišnje izvješće o pristupu tijela kaznenog progona Eurodacu i šalje ga Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka. To se izvješće razlikuje od izvješća opisanog u prethodnoj točki.

Godišnje izvješće koje agencija eu-LISA mora pripremiti o aktivnostima središnjeg sustava uključuje informacije o upravljanju sustavom Eurodac i njegovoj uspješnosti u odnosu na unaprijed utvrđene kvantitativne pokazatelje (npr. ukupni broj skupova podataka i broj skupova podataka po kategoriji, broj pozitivnih rezultata, način na koji države članice poštuju rokove za prijenos biometrijskih podataka u Eurodac, uključujući kašnjenja itd.).

Na temelju izvješća koje sadržava sveobuhvatnu ocjenu Eurodaca i koje mora pripremiti Komisija pratit će se postignuti rezultati u odnosu na ciljeve utvrđene Uredbom i mjeriti učinak na temeljna prava, posebno na pravo na zaštitu podataka i pravo na privatnost, pri čemu će se pratiti i dovodi li pristup tijela kaznenog progona Eurodacu do neizravne diskriminacije osoba obuhvaćenih Uredbom o Eurodacu.

Izvješćima o učinkovitosti usporedbe biometrijskih podataka s podacima iz Eurodaca, koja pripremaju Europol i svaka država članica, među ostalim će se procijeniti točna svrha te usporedbe, razlozi za utemeljenu sumnju te broj i vrsta predmeta koji su okončani uspješnom identifikacijom.

Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Ovaj izmijenjeni prijedlog treba razmotriti u kontekstu međuinstitucijskih pregovora o prijedlogu Komisije iz 2016. o preinaci Uredbe o Eurodacu te bi se trebao smatrati dopunom tim raspravama. Suzakonodavci su u tim pregovorima postigli privremeni dogovor, koji Komisija podržava i za koji smatra da bi znatno poboljšao funkcioniranje Eurodaca.

Radi lakšeg snalaženja, u ovom je prijedlogu u usporedbi s tekstom prijedloga Komisije iz 2016. podebljanim slovima označen tekst o kojem su suzakonodavci postigli dogovor. Nove ciljane izmjene označene su istodobno podebljanim i podcrtanim slovima.

1.Brojanje podnositelja zahtjeva povrh brojanja zahtjeva

U nedavnim raspravama u raznim forumima (pripremna tijela Vijeća, savjetodavne skupine) i doprinosima novom paktu koje su države članice dale tijekom savjetovanja jasno je istaknut niz nedostataka u prikupljanju informacija i analizi na razini EU-a u području azila i migracija. To je posebno vidljivo iz rezultata analize nedopuštenih kretanja u tom području: trenutačno se ne može znati koliko se podnositelja zahtjeva nalazi u EU-u jer se brojke odnose na zahtjeve, a više zahtjeva može se odnositi na istu osobu. Zato je sustav Eurodac potrebno pretvoriti iz baze podataka u kojoj se broje zahtjevi u bazu podataka u kojoj se broje podnositelji zahtjeva. To se može učiniti povezivanjem svih skupova podataka u Eurodacu koji se odnose na jednu osobu, neovisno o kategoriji, u jedan slijed, čime bi se omogućilo brojanje osoba. Osim toga, agenciji eu-LISA bi se posebnom odredbom omogućila izrada statističkih podataka o broju podnositelja zahtjeva za azil i onih koji zahtjev podnose prvi put, čime bi se dobili točni podaci o tome koliko državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva podnosi zahtjev za azil u EU-u. Objedinjavanjem tih podataka s drugim vrstama podataka, kao što su podaci o transferima na temelju Uredbe o upravljanju azilu i migracijama, moći će se oblikovati odgovarajući odgovor politike u vezi s nedopuštenim kretanjima.

2.Međusistemski statistički podaci

Novom odredbom na temelju relevantnih odredaba Uredbe o interoperabilnosti 21 (članak 39.) agenciji eu-LISA omogućit će se da dobije međusistemske statističke podatke na temelju podataka iz Eurodaca, sustava ulaska/izlaska (EES), ETIAS-a i viznog informacijskog sustava (VIS). Tako se, na primjer, može doznati kojem je broju državljana trećih zemalja određena država članica ili treća zemlja izdala vizu za kratkotrajni boravak, koliko je državljana trećih zemalja zakonito ušlo (u koju zemlju) i koliko ih je (i gdje) podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu. Time bi se dobile potrebne informacije za procjenu tih kretanja i odgovarajući odgovor politike. Osim toga, tom bi se odredbom predvidjelo da, osim Komisije i država članica, tim statističkim podacima mogu pristupiti i buduća Agencija Europske unije za azil i Frontex jer obje te agencije u okviru svojih ovlasti provode vrijedne analize u području migracija i azila.

3.Stvaranje nove kategorije za osobe koje su iskrcane nakon operacije traganja i spašavanja

Novim prijedlogom Uredbe o upravljanju azilom i migracijama propisuje se kriterij odgovornosti za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu ako je zahtjev upisan nakon što je predmetna osoba iskrcana nakon operacije traganja i spašavanja (prema sadašnjim pravilima te su osobe obuhvaćene kriterijem nezakonitog ulaska). Tako će pravna stečevina u području azila bolje odražavati obveze koje proizlaze iz Međunarodne konvencije o traganju i spašavanju na moru 22 . Iako su pravila o odgovornosti za tu novu kategoriju ista kao za osobe koje ulaze nezakonito, razlika se odnosi na to što se države članice iskrcavanja suočavaju s posebnim izazovima jer na iskrcavanja nakon operacija traganja i spašavanja ne mogu primjenjivati iste alate kao na nezakonite prelaske granice kopnenim ili zračnim putem. Naprimjer, ne postoje službene granične kontrole za dolaske nakon operacija traganja i spašavanja, što znači i da je teže definirati točke ulaska i da za predmetne državljane trećih zemalja ne postoji mjesto na kojem mogu službeno zatražiti ulazak. Stoga je potrebno stvoriti zasebnu kategoriju za te osobe u Eurodacu umjesto da ih se registrira kao osobe koje su nezakonito prešle granicu (kako ih se trenutačno registrira). Osim toga, tako će se dobiti točniji pregled sastava migracijskih tokova u EU-u.

4.Osiguravanje potpune dosljednosti s prijedlogom Uredbe o upravljanju azilom i migracijama

Osim što će se stvoriti nova kategorija za osobe iskrcane nakon operacija traganja i spašavanja, ovim izmijenjenim prijedlogom dodaje se i niz odredbi koje odražavaju sve relevantne aspekte u pogledu odgovornosti države članice (različiti kriteriji za utvrđivanje odgovornosti, prijenos odgovornosti i prestanak odgovornosti). Tim se odredbama dopunjuju odredbe izvornog prijedloga iz 2016. Naposljetku, ovaj izmijenjeni prijedlog sadržava odredbe o premještanju korisnika međunarodne zaštite, čime se u potpunosti obuhvaćaju različiti scenariji navedeni u prijedlogu Uredbe o upravljanju azilom i migracijama.

5.Osiguravanje dosljednosti s dubinskim provjerama

Bio je potreban ograničen broj izmjena kako bi se osigurala dosljednost s prijedlogom Uredbe o dubinskim provjerama. U tom je kontekstu bilo potrebno prilagoditi trenutak od kojeg počinje teći rok za uzimanje i prijenos biometrijskih podataka podnositelja zahtjeva kako bi se uzeli u obzir različiti mogući scenariji predviđeni prijedlogom te uredbe i osigurao neometan tijek postupka azila.

6.Označivanje odbijenih zahtjeva

Uvelo bi se novo polje u kojem bi države članice naznačile da je zahtjev odbijen te da podnositelj zahtjeva nema pravo ostati i da mu nije dopušten ostanak u skladu s Uredbom o postupcima azila. Time se ništa ne bi promijenilo u pogledu primjenjivih pravila i prava pojedinca, ali bi se ojačala veza s postupcima vraćanja, a nacionalnim tijelima zaduženima za podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu čiji je zahtjev odbijen u drugoj državi članici (npr. naknadni zahtjev) omogućilo bi se da odaberu odgovarajuću vrstu postupka, čime bi se pojednostavnio cijeli postupak.

7.Označivanje odobrenja pomoći za dobrovoljni povratak i reintegraciju

Uvelo bi se novo polje u kojem bi se moglo naznačiti je li pojedincu ikad odobrena pomoć za dobrovoljni povratak i reintegraciju. To je nužno jer bi se tako poboljšali kapaciteti država članica za praćenje u tom području, a pojedince spriječilo u podnošenju višestrukih zahtjeva za takvu pomoć.

8.Označivanje potencijalne prijetnje unutarnjoj sigurnosti na temelju dubinske provjere

Uvelo bi se novo polje u kojem bi se moglo naznačiti da bi osoba na temelju dubinske provjere mogla predstavljati prijetnju unutarnjoj sigurnosti. Time bi se olakšalo premještanje jer bi u skladu s pravilima iz Uredbe o upravljanju azilom i migracijama te osobe iz njega bile isključene. Osim toga, ubrzala bi se obrada zahtjeva za međunarodnu zaštitu. U tom bi se smislu pri obradi zahtjeva podnositelja koji su označeni kao sigurnosni problem u Eurodacu prvenstveno moglo usredotočiti na to je li taj sigurnosni problem dovoljno ozbiljan da predstavlja razlog za isključenje/odbijanje.

9.Označivanje izdavanja vize

Uvelo bi se polje u kojem bi se naznačilo koja je država članica izdala ili produljila vizu podnositelju zahtjeva ili u ime koje države članice je viza izdana, kao i broj zahtjeva za vizu. To je potrebno jer bi se tako olakšala primjena kriterija odgovornosti za države članice ili pridružene zemlje koje nisu obvezane Uredbom o VIS-u 23 , ali na njih utječe izdavanje vize.

10.Izmjene za potrebe interoperabilnosti i izmjene povezane s Uredbom o interoperabilnosti, Uredbom o ETIAS-u 24 i Uredbom o VIS-u

Potrebno je uvesti skup tehničkih posljedičnih izmjena koje proizlaze iz Uredbe o interoperabilnosti (npr. upućivanja na zajednički repozitorij podataka i podatke o identitetu, definicije tog repozitorija i tih podataka ili pojašnjenja načina na koji će se pohranjeni podaci dijeliti između zajedničkog repozitorija podataka o identitetu i središnjeg sustava). Potreba za uvođenjem tih promjena u Uredbu o Eurodacu navedena je već pri predstavljanju prijedloga dviju uredbi o interoperabilnosti. Tim će se izmjenama osigurati odgovarajuća pravna osnova za funkcioniranje Eurodaca u novom okviru za interoperabilnost. Isto tako, potrebno je izmijeniti Uredbu o interoperabilnosti kako bi se uključila relevantna upućivanja na Eurodac. Naposljetku, potrebno je uvesti i niz posljedičnih izmjena koje proizlaze iz Uredbe o ETIAS-u i Uredbe o VIS-u kako bi se uredio pristup nacionalnih jedinica ETIAS-a i tijela nadležnih za vize Eurodacu jer se pitanje prava pristupa različitim bazama podataka tek mora obraditi u zakonodavnim aktima o pojedinačnim bazama podataka.

2016/0132 (COD)

Izmijenjeni prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama] i Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o preseljenju] radi identificiranja državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva s nezakonitim boravkom, o zahtjevima tijela kaznenog progona država članica i Europola za usporedbu s podacima iz Eurodaca u svrhu kaznenog progona te o izmjeni uredaba (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/818

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 78. stavak 2. točke (d), (e) i (g), članak 79. stavak 2. točku (c), članak 87. stavak 2. točku (c) i članak 88. stavak 2. točku (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)sljedeće uvodne izjave umeću se iza uvodne izjave 4.:

„(4.a) Nadalje, za potrebe učinkovite primjene Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama] i u skladu s pravilima te uredbe u Eurodacu je potrebno jasno naznačiti da je među državama članicama došlo do prijenosa odgovornosti, među ostalim i u slučajevima premještanja. Dodatno, kako bi se točno odrazile obveze država članica u pogledu provedbe operacija traganja i spašavanja te kako bi se tim državama članicama pomoglo u prevladavanju posebnih teškoća uzrokovanih time što na osobe koje su iskrcane nakon takvih operacija ne mogu primijeniti iste alate kao i na nezakonite prelaske kopnom ili zrakom, državljane trećih zemalja ili osobe bez državljanstva iskrcane nakon operacija traganja i spašavanja potrebno je registrirati kao posebnu kategoriju u Eurodacu.

(4.b) Nadalje, za potrebe primjene Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama] potrebno je nakon sigurnosnih provjera provedenih tijekom dubinske provjere označiti čini li se da bi osoba mogla predstavljati prijetnju unutarnjoj sigurnosti.”;

(2)sljedeće uvodne izjave umeću se iza uvodne izjave 5.:

„(5.a) Također je potrebno uvesti odredbe kojima bi se osiguralo funkcioniranje tog sustava unutar okvira za interoperabilnost uspostavljenog uredbama (EU) 2019/817 25 i 2019/818 26 Europskog parlamenta i Vijeća.

„(5.b) Nadalje, potrebno je uvesti odredbe kojima bi se uredio pristup nacionalnih jedinica europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i tijela nadležnih za vize Eurodacu u skladu s uredbama (EU) 2018/1240 27 i (EZ) 767/2008 28 Europskog parlamenta i Vijeća.

(5.c) Isto tako, za potrebe upravljanja nezakonitim migracijama potrebno je agenciji eu‑LISA omogućiti izradu međusistemskih statističkih podataka s pomoću podataka iz Eurodaca, viznog informacijskog sustava, ETIAS-a i sustava ulaska/izlaska. Kako bi se utvrdio sadržaj tih međusistemskih statističkih podataka, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije.”; 

(3)uvodna izjava 6. zamjenjuje se sljedećim:

„(6) U te je svrhe potrebno uspostaviti sustav poznat pod nazivom „Eurodac”, koji se sastoji od središnjeg sustava i zajedničkog repozitorija podataka o identitetu uspostavljenog Uredbom (EU) 2019/818, a koji će upravljati računalnom središnjom bazom biometrijskih podataka o otiscima prstiju i prikazu lica, kao i elektronička sredstva prijenosa između tog [središnjeg sustava i zajedničkog repozitorija podataka o identitetu] i država članica, dalje u tekstu „komunikacijska infrastruktura”.”;

(4)sljedeća uvodna izjava umeće se iza uvodne izjave 11.:

„(11.a) U tu je svrhu također potrebno u Eurodacu jasno označiti da je zahtjev za međunarodnu zaštitu odbijen ako državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva nema pravo ostati i nije joj odobren ostanak u skladu s Uredbom (EU) XXX/XXX [Uredba o postupku azila].”;

(5)uvodna izjava 14. zamjenjuje se sljedećim:

„(14) Nadalje, kako bi Eurodac učinkovito pomogao u kontroli nezakonitih migracija i otkrivanju sekundarnih kretanja unutar EU-a, potrebno je povezivanjem svih skupova podataka koji odgovaraju jednoj osobi u jedan slijed, bez obzira na njihovu kategoriju, omogućiti Eurodacu da osim zahtjeva broji i podnositelje zahtjeva.”;

(6)sljedeća uvodna izjava umeće se iza uvodne izjave 24.:

„(24.a) Za potrebe ove Uredbe podsjeća se da se za osobu smatra da nezakonito boravi na državnom području države članice premještanja ako nakon premještanja ne zatraži međunarodnu zaštitu ili na drugi način ne ispuni ili više ne ispunjava uvjete ulaska utvrđene člankom 6. Uredbe (EU) 2016/399 ili druge uvjete ulaska, boravka ili boravišta u državi članici premještanja.”;

(7)sljedeća uvodna izjava umeće se iza uvodne izjave 60.:

„(60.a) Ovom Uredbom ne bi se trebala dovoditi u pitanje primjena Direktive 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 29 .”;

(8)uvodna izjava 63. briše se,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

(9) članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 1.

Svrha sustava „Eurodac”

1. Osniva se sustav pod nazivom „Eurodac”, čija je svrha:

(a)pružati pomoć pri određivanju koja je država članica, na temelju Uredbe (EU) br. XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama], odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u državi članici podnio upisao državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva te olakšati primjenu Uredbe (EU) br. XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama] pod uvjetima utvrđenima ovom Uredbom;

(b)pružati pomoć s primjenom Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o preseljenju] pod uvjetima utvrđenima ovom Uredbom;

(c)pružati pomoć pri kontroliranju nezakonitog useljavanja u Uniju i otkrivanju sekundarnih kretanja unutar Unije i pri identifikaciji državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom i osoba bez državljanstva radi utvrđivanja odgovarajućih mjera koje trebaju poduzeti države članice, uključujući udaljavanje i repatrijaciju osoba kojima nije odobren boravak;

(d)utvrditi uvjete pod kojima određena tijela država članica i Europski policijski ured (Europol) mogu zahtijevati usporedbu otisaka prstiju i prikaza lica biometrijskih ili alfanumeričkih podataka s onima pohranjenima u središnjem sustavu u svrhu kaznenog progona radi sprečavanja, otkrivanja ili istrage terorističkih kaznenih djela ili drugih ozbiljnih kaznenih djela;

(e)pohranjivanjem podataka o identitetu, podataka o putnoj ispravi i biometrijskih podataka u zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu (CIR), koji je uspostavljen Uredbom (EU) 2019/818, pomoći u točnoj identifikaciji osoba registriranih u Eurodacu pod uvjetima i radi ciljeva iz članka 20. te uredbe;

(f)poduprijeti ciljeve sustava EU-a za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja („ETIAS”) uspostavljenog Uredbom (EU) 2018/1240;

(g)poduprijeti ciljeve viznog informacijskog sustava (VIS) iz Uredbe (EZ) br. 767/2008.

2. Ne dovodeći u pitanje obradu podataka koje je država članica podrijetla namijenila za Eurodac, a koja se provodi u bazama podataka uspostavljenima u skladu s nacionalnim pravom te države članice, podaci o otiscima prstiju biometrijski i drugi osobni podaci mogu se obrađivati u Eurodacu samo u svrhe utvrđene ovom Uredbom, Uredbom (EU) br. XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama] i Uredbom (EU) XXX/XXX [Uredba o preseljenju] [člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 604/2013].”;

(10) članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a) u stavku 1. točki (b) dodaje se sljedeća podtočka iv.:

„iv. kada se radi o osobi iz članka 14.a stavka 1., država članica koja šalje osobne podatke središnjem sustavu i zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu i prima rezultate usporedbe;”;

(b) u stavku 1. dodaju se točke (p), (q) i (r):

„(p)„CIR” znači zajednički repozitorij podataka kako je definiran u članku 17. Uredbe (EU) 2019/818;

(q)„podaci o identitetu” znači podaci iz članka 12. točaka od (c) do (f) i točke (h), članka 13. stavka 2. točaka od (c) do (f) i točke (h), članka 14. stavka 2. točaka od (c) do (f) i točke (h) i članka 14.a točaka od (c) do (f) i točke (h);

(r) „skup podataka” znači skup informacija zabilježenih u Eurodacu na temelju članka 12., 13., 14. ili 14.a, koji odgovara jednom skupu otisaka prstiju ispitanika, a sastoji se od biometrijskih podataka, alfanumeričkih podataka i, ako je dostupno, skenirane preslike osobne ili putne isprave u boji.”;

(11) članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

Arhitektura sustava i osnovna načela 

1. Eurodac se sastoji od:

(a)središnjeg sustava, koji se sastoji od:

i.središnje jedinice;

ii.plana i sustava za kontinuitet poslovanja;

(b)komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava i država članica koja omogućuje siguran i šifriran komunikacijski kanal za podatke iz Eurodaca („komunikacijska infrastruktura”);

(c)zajedničkog repozitorija podataka (CIR) iz članka 17. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/818;

(d)sigurne komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava i središnjih infrastruktura europskog portala za pretraživanje, zajedničke usluge uspoređivanja biometrijskih podataka, CIR-a i detektora višestrukih identiteta uspostavljenog Uredbom (EU) 2019/818.

2. CIR sadržava podatke iz članka 12. točaka od (a) do (f), točke (h) i točke (i), članka 13. stavka 2. točaka od (a) do (f), točke (h) i točke (i), članka 14. stavka 2. točaka od (a) do (f), točke (h) i točke (i) i članka 14.a točaka od (a) do (f), točke (h) i točke (i). Preostali podaci iz Eurodaca pohranjuju se u središnjem sustavu.

23. U komunikacijskoj infrastrukturi Eurodaca upotrebljava se postojeća mreža za „sigurne transeuropske usluge za telematiku među upravama” (TESTA). Na temelju postojeće privatne virtualne mreže TESTA-e uspostavlja se odvojena virtualna privatna mreža namijenjena za EURODAC kako bi se osiguralo logičko odvajanje podataka iz EURODAC-a od drugih podataka. Osobni podaci koji se šalju u sustav Eurodac ili iz njega šifriraju se kako bi se osigurala njihova povjerljivost. 

34. Svaka država članica ima jednu nacionalnu pristupnu točku. Europol ima jednu svoju pristupnu točku.

45. Podaci o osobama iz članka 10. stavka 1., članka 13. stavka 1., članka 14. stavka 1. i članka 14.a stavka 1. koji se obrađuju u središnjem sustavu obrađuju se u ime države članice podrijetla pod uvjetima utvrđenima ovom Uredbom i odvajaju odgovarajućim tehničkim sredstvima.

6. Svi skupovi podataka upisani u Eurodac koji odgovaraju istom državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva povezuju se u jedan slijed. Ako se pretraživanjem otisaka prstiju u skupu podataka državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva dobije pozitivan rezultat u usporedbi s najmanje jednim skupom otisaka prstiju u drugom skupu podataka koji odgovara istom državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva, Eurodac automatski povezuje te skupove podataka na temelju usporedbe otisaka prstiju. Ako je potrebno, usporedbu otisaka prstiju provjerava i potvrđuje stručnjak za otiske prstiju u skladu s člankom 26. Kada država članica primateljica potvrdi pozitivan rezultat, šalje obavijest agenciji eu-LISA, koja potvrđuje povezanost.

57. Pravila koja uređuju Eurodac također se primjenjuju na operacije koje izvršavaju države članice poput slanja podataka središnjem sustavu dok se ne iskoriste rezultati usporedbe.”;

(12) umeću se sljedeći članci 8.a, 8.b, 8.c i 8.d:

„Članak 8.a

Interoperabilnost s ETIAS-om 

1. Središnji sustav Eurodaca od [datuma početka primjene ove Uredbe] mora biti povezan s europskim portalom za pretraživanje iz članka 6. Uredbe (EU) 2019/818 kako bi se omogućila automatizirana obrada iz članka 11. Uredbe (EU) 2018/1240.

2. Automatizirana obrada iz članka 11. Uredbe (EU) 2018/1240 omogućuje provjere predviđene u članku 20. i naknadne provjere iz članaka 22. i 26. te uredbe.

Za potrebe obavljanja provjera iz članka 20. stavka 2. točke (k) Uredbe (EU) 2018/1240 središnji sustav ETIAS-a upotrebljava europski portal za pretraživanje kako bi se podaci u ETIAS-u usporedili s podacima u Eurodacu prikupljenima na temelju članaka 12., 13., 14. i 14.a ove Uredbe koji odgovaraju pojedincima koji su napustili državno područje država članica ili su s njega udaljeni u skladu s odlukom o vraćanju ili nalogom za udaljavanje, pri čemu se koriste korelacije iz tablice u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Provjerama se ne dovode u pitanje posebna pravila iz članka 24. stavka 3. Uredbe (EU) 2018/1240.

Članak 8.b

Uvjeti pristupa Eurodacu za ručnu obradu koju provode nacionalne jedinice ETIAS-a 

1. Nacionalne jedinice ETIAS-a ostvaruju uvid u Eurodac pomoću alfanumeričkih podataka istovjetnih onima koji se upotrebljavaju za automatiziranu obradu iz članka 8.a.

2. Za potrebe članka 1. stavka 1. točke (f) nacionalne jedinice ETIAS-a imaju pristup Eurodacu i mogu ostvariti uvid u podatke za potrebe razmatranja zahtjeva za odobrenje putovanja, pri čemu podatke mogu samo čitati. Konkretno, nacionalne jedinice ETIAS-a mogu ostvariti uvid u podatke iz članaka 12., 13., 14. i 14.a.

3. Nakon ostvarivanja uvida i pristupa u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka, rezultat procjene bilježi se samo u dosjeima zahtjeva u ETIAS-u.

Članak 8.c

Pristup tijela nadležnih za vize Eurodacu 

Za potrebe ručne provjere pozitivnih rezultata dobivenih automatiziranim upitima u viznom informacijskom sustavu u skladu s člancima [9.a i 9.c] Uredbe (EZ) br. 767/2008 te razmatranja i odlučivanja o zahtjevima za vizu u skladu s člankom 21. Uredbe (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 30 , tijela nadležna za vize imaju pristup Eurodacu radi ostvarivanja uvida u podatke, pri čemu ih mogu samo čitati.

Članak 8.d

Interoperabilnost s viznim informacijskim sustavom 

Eurodac mora od [datuma početka primjene Uredbe (EU) XXX/XXX o izmjeni Uredbe o VIS-u], kako je predviđeno člankom [9.] te uredbe, biti povezan s europskim portalom za pretraživanje iz članka 6. Uredbe (EU) 2019/817 kako bi se omogućila automatizirana obrada iz članka [9.a] Uredbe (EZ) 767/2008 radi postavljanja upita u Eurodacu i usporedbe relevantnih podataka u viznom informacijskom sustavu s relevantnim podacima u Eurodacu. Provjerama se ne dovode u pitanje posebna pravila iz članka 9. točke (b) Uredbe (EZ) 767/2008.”;

(13) članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Statistički podaci

1. Agencija eu-LISA svaki mjesec izrađuje statističke podatke o radu središnjeg sustava, pri čemu posebno navodi:

(a)broj podnositelja zahtjeva i broj prvih podnositelja zahtjeva, dobivene na temelju postupka povezivanja iz članka 4. stavka 6.;

(b)broj odbijenih podnositelja zahtjeva, dobiven na temelju postupka povezivanja iz članka 4. stavka 6., a u skladu s člankom 12. točkom (za);

(ac)broj prenesenih skupova podataka o osobama iz članka 10. stavka 1., članka 13. stavka 1., i članka 14. stavka 1. i članka 14.a stavka 1.;

(bd)broj pozitivnih rezultata za osobe iz članka 10. stavka 1.:

i.za koje je zahtjev za međunarodnu zaštitu upisan koje su naknadno podnijele molbu za međunarodnu zaštitu u drugoj državi članici;

ii.koje su uhićene zbog nezakonitog prelaska vanjske granice; i

iii.koje su nezakonito boravile u državi članici; utvrđeno je da su nezakonito boravile u državi članici

iv.koje su iskrcane nakon operacije traganja i spašavanja;

(ce)broj pozitivnih rezultata za osobe iz članka 13. stavka 1.:

i.za koje je upisan zahtjev za međunarodnu zaštitu koje su naknadno podnijele molbu za međunarodnu zaštitu;

ii.koje su uhićene zbog nezakonitog prelaska vanjske granice; i 

iii.koje su nezakonito boravile u državi članici; utvrđeno je da su nezakonito boravile u državi članici

iv.koje su iskrcane nakon operacije traganja i spašavanja;

(df)broj pozitivnih rezultata za osobe iz članka 14. stavka 1.:

i.za koje je zahtjev za međunarodnu zaštitu upisan koje su naknadno podnijele molbu za međunarodnu zaštitu u drugoj državi članici;

ii.koje su uhićene zbog nezakonitog prelaska vanjske granice; i 

iii.koje su nezakonito boravile u državi članici; utvrđeno je da su nezakonito boravile u državi članici

iv.koje su iskrcane nakon operacije traganja i spašavanja;

(g) broj pozitivnih rezultata za osobe iz članka 14.a stavka 1.:

i.za koje je upisan zahtjev za međunarodnu zaštitu;

ii.koje su uhićene zbog nezakonitog prelaska vanjske granice;

iii.koje su nezakonito boravile u državi članici;

iv.koje su iskrcane nakon operacije traganja i spašavanja;

(eh)broj biometrijskih podataka o otiscima prstiju koje je središnji sustav trebao ponovno zatražiti od država članica podrijetla jer prethodno poslani biometrijski podaci o otiscima prstiju nisu bili primjereni za usporedbu korištenjem računalnogih sustava za prepoznavanje otisaka prstiju i prikaza lica;

(fi)broj označenih i neoznačenih skupova podataka označenih, neoznačenih, blokiranih i neblokiranih u skladu s člankom 19. člankom 17. stavcima 1., 2., 3. i 4.;

(gj)broj pozitivnih rezultata za osobe iz članka 19. stavaka 1. i 4. za koje su zabilježeni pozitivni rezultati iz točaka (b), (c) i od (d) do (g) ovog članka;

(hk)broj zahtjeva i pozitivnih rezultata iz članka 21. stavka 1.;

(il)broj zahtjeva i pozitivnih rezultata iz članka 22. stavka 1.;

(jm)broj zahtjeva povezanih s osobama iz članka 31.;

(hn) broj pozitivnih rezultata zaprimljenih iz središnjeg sustava kako je navedeno u članku 26. stavku 6.

2. Mjesečni statistički podaci o osobama iz stavka 1. točaka od (a) do (h) (n) objavljuju se svakog mjeseca. Agencija eu-LISA na kraju svake godine objavljuje godišnje statističke podatke o osobama iz stavka 1. točaka od (a) do (h) (n). Statistički podaci sadržavaju raščlambu podataka za svaku državu članicu raščlanjuju se po državama članicama. Statistički podaci o osobama iz stavka 1. točke (c) raščlanjuju se, ako je to moguće, po godini rođenja i spolu.

3. Za potporu cilju iz članka 1. točke (c) agencija eu-LISA izrađuje mjesečne međusistemske statističke podatke. Iz tih statističkih podataka ne smije biti moguće odrediti identitet pojedinaca, a izvori će im biti podaci iz Eurodaca, viznog informacijskog sustava, ETIAS-a i sustava ulaska/izlaska.

Ti statistički podaci stavljaju se na raspolaganje Komisiji, [Agenciji Europske unije za azil], Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu i državama članicama. Komisija provedbenim aktima određuje sadržaj mjesečnih međusistemskih statističkih podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 41.a stavka 2.

34. Agencija eu-LISA Komisiji na njezin zahtjev dostavlja statističke podatke o posebnim aspektimau svrhe istraživanja i analize pri čemu se onemogućuju identifikacija osoba i izrada redovitih statističkih podataka u skladu sa stavkom 1. Ti se statistički podaci dijele s drugim agencijama za pravosuđe i unutarnje poslove ako su bitni za provedbu njihovih zadaća povezanima s primjenom ove Uredbe i statističke podatke iz stavka 1. te ih na zahtjev stavlja na raspolaganje državi članici i [Agenciji Europske unije za azil]. 

5. Agencija eu-LISA pohranjuje podatke iz stavaka od 1. do 4. ovog članka za potrebe istraživanja i analize (pri čemu iz tih podataka ne smije biti moguće odrediti identitet pojedinaca), čime se tijelima iz stavka 3. ovog članka omogućuje dobivanje prilagođenih izvješća i statističkih podataka iz središnjeg repozitorija podataka za izvješćivanje i statistiku iz članka 39. Uredbe (EU) 2019/818.

6. Pristup središnjem repozitoriju podataka za izvješćivanje i statistiku iz članka 39. Uredbe (EU) 2019/818 odobrava se agenciji eu-LISA, Komisiji, [Agenciji Europske unije za azil] i tijelima koja je odredila svaka država članica u skladu s člankom 28. stavkom 2. Pristup se može odobriti i ovlaštenim korisnicima drugih agencija za pravosuđe i unutarnje poslove ako je to relevantno za provedbu njihovih zadaća.”;

(14) članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

Prikupljanje i slanje biometrijskih podataka 

1. Svaka država članica tijekom dubinske provjere iz Uredbe (EU) XXX/XXX (Uredba o dubinskim provjerama) bez odgode uzima otiske svih prstiju i prikaz lica biometrijske podatke svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji ima najmanje šest godina, a ako te podatke tada ne bude moguće uzeti ili ako podnositelj zahtjeva ne bude podvrgnut dubinskoj provjeri, uzima ih pri upisu zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz članka 27. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o postupku azila], te ih u najkraćem mogućem roku, a najkasnije 72 sata nakon uzimanja nakon podnošenja njegova ili njezina zahtjeva za međunarodnu zaštitu, kako je utvrđeno člankom [21. stavkom 2.] Uredbe (EU) br. šalje središnjem sustavu i CIR-u prema potrebi u skladu s člankom 4. stavkom 2. zajedno s podacima iz članka 12. točaka od (c) do (p) ove Uredbe.

Ako se primjenjuje članak 3. stavak 1. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o dubinskim provjerama], a osoba tijekom dubinske provjere zatraži međunarodnu zaštitu, svaka država članica za svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu u dobi od najmanje šest godina upotrebljava biometrijske podatke uzete tijekom dubinske provjere te ih najkasnije 72 sata od upisa zahtjeva iz članka 27. Uredbe XXX (EU) XXX [Uredba o postupku azila] šalje zajedno s podacima iz članka 12. točaka od (c) do (p) ove Uredbe središnjem sustavu i CIR-u, prema potrebi, u skladu s člankom 4. stavkom 2.

Nepoštovanje vremenskog roka od 72 sata ne oslobađa države članice od obveze uzimanja i slanja otisaka prstiju središnjem sustavu biometrijskih podataka u CIR. Ako stanje jagodica ne omogućuje uzimanje otisaka prstiju kvalitete koja bi omogućila odgovarajuću usporedbu na temelju članka 26., država članica podrijetla ponovno uzima otiske prstiju podnositelja zahtjeva te ih ponovno šalje u najkraćem mogućem roku, a najkasnije 48 sati od ponovljenog, uspješnog uzimanja.

2. Odstupajući od stavka 1., ako otiske prstiju ili prikaz lica biometrijske podatke podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu nije moguće uzeti s obzirom na mjere poduzete da bi se osiguralo njegovo zdravlje ili zaštita javnog zdravlja, države članice uzimaju i šalju takve otiske prstiju i prikaz lica biometrijske podatke u najkraćem mogućem roku, a najkasnije 48 sati nakon što ti zdravstveni razlozi prestanu postojati.

U slučaju ozbiljnih tehničkih problema države članice mogu produžiti vremenski rok od 72 sata iz stavka 1. za najviše 48 sati da bi mogle izvršiti svoje nacionalne planove za kontinuitet poslovanja.

3. Ako to zatraži predmetna država članica, Podatke o otiscima prstiju biometrijske podatke mogu u njezino ime uzeti i poslati ih i pripadnici timova europske granične i obalne straže ili stručnjaci država članica za azil iz timova za potporu u pitanjima azila pri obavljanju zadaća i izvršavanju ovlasti u skladu s Uredbom o europskoj graničnoj [i obalnoj] straži i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2007/2004, Uredbe (EZ) br. 863/2007 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ] i [Uredbom (EU) br. 439/2010] Uredbom (EU) 2019/1896 i Uredbom (EU) XXX/XXX [Uredba o Agenciji EU-a za azil].

4. Svaki skup podataka koji se prikuplja i šalje u skladu sa stavkom 1. povezuje se u slijed s drugim skupovima podataka koji odgovaraju istom državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva kako je utvrđeno u članku 4. stavku 6.”;

(15) članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Informacije o statusu ispitanika 

1. Čim se utvrdi odgovorna država članica u skladu s Uredbom (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama], država članica koja provodi postupke za određivanje odgovorne države članice u svoj skup podataka o predmetnoj osobi zabilježen u skladu s člankom 12. ove Uredbe dodaje odgovornu državu članicu.

Ako država članica postane odgovorna jer se podnositelja zahtjeva utemeljeno smatra opasnošću za njezinu nacionalnu sigurnost ili javni poredak u skladu s člankom 8. stavkom 4. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama], u svoj skup podataka o predmetnoj osobi zabilježen u skladu s člankom 12. ove Uredbe dodaje odgovornu državu članicu.

12. Sljedeći podaci šalju se središnjem sustavu radi pohranjivanja u skladu s člankom 17. stavkom 1. za potrebe slanja na temelju članaka 15. i 16.:

(a)kada podnositelj zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili druga osoba iz članka 21. stavka 1. 26. stavka 1. točke (b), (c) ili (d) ili (e) Uredbe (EU) br. XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama] dođe u odgovornu državu članicu nakon transfera u skladu s obavijesti o ponovnom prihvatu iz članka 26. 31. te uredbe, odgovorna država članica u svoj skup podataka o toj osobi zabilježen u skladu s člankom 12. ove Uredbe dodaje njezin datum dolaska;

(b)kada podnositelj zahtjeva za međunarodnu zaštitu dođe u odgovornu državu članicu nakon transfera u skladu s odlukom o priznavanju zahtjeva za prihvat u skladu s člankom 24. 30. Uredbe (EU) br. XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama], odgovorna država članica šalje skup podataka o toj osobi zabilježen u skladu s člankom 12. ove Uredbe i u njega uključuje njezin datum dolaska;

(c)kada podnositelj zahtjeva za međunarodnu zaštitu dođe u državu članicu raspodjele u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) br. […/…], ta država članica šalje seriju podataka zabilježenih u skladu s člankom 12. ove Uredbe koji se odnose na predmetnu osobu i sadržavaju njegov ili njezin datum dolaska te zapis kojim država članica potvrđuje da je država članica raspodjele;

(dc)čim država članica podrijetla ustanovi da je predmetna osoba čiji su podaci zabilježeni u Eurodacu u skladu s člankom 12. ove Uredbe napustila državno područje država članica u skladu s odlukom o vraćanju ili nalogom za udaljavanje izdanim nakon povlačenja ili odbijanja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, u svoj skup podataka o toj osobi zabilježen u skladu s člankom 12. ove Uredbe dodaje datum na koji je ta osoba udaljena s državnog područja ili ga je napustila.

(e)država članica koja postane odgovorna u skladu s ð člankom 19. stavkom 1. Uredbe (EU) br. […/…] ažurira svoju seriju podataka zabilježenu o podnositelju zahtjeva za međunarodnu zaštitu u skladu s člankom 12. ove Uredbe dodajući datum donošenja odluke o obradi zahtjeva.

3. Ako se odgovornost prenese na drugu državu članicu u skladu s člankom 27. stavkom 1. i člankom 58. stavkom 3. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama], država članica koja utvrdi da se dogodio prijenos odgovornosti ili država članica premještanja navodi odgovornu državu članicu.

4. Ako se primjenjuje stavak 1. ili 3. ovog članka ili članak 19. stavak 6., središnji sustav što je prije moguće, a najkasnije u roku od 72 sata, obavješćuje sve države članice podrijetla o prijenosu podataka koji izvrši druga država članica podrijetla nakon kojeg se pojavio pozitivan rezultat u vezi s podacima koje su poslale u pogledu osoba iz članka 10. stavka 1., članka 13. stavka 1., članka 14. stavka 1. ili članka 14.a stavka 1. Te države članice podrijetla također u svojim skupovima podataka ažuriraju odgovornu državu članicu.”;

(16) članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

Upis podataka 

U središnji sustav i u CIR prema potrebi upisuju se samo sljedeći podaci:

(a)podaci o otiscima prstiju;

(b) prikaz lica;

(c)prezime(na) i ime(na), prezime(na) i ime(na) dobivena kod rođenja, kao i ranije korištena prezime(na) i ime(na) te svi pseudonimi, koji se mogu unositi zasebno;

(d)državljanstvo/državljanstva;

(e)mjesto i datum rođenja;

(f)mjesto rođenja;

(fg)država članica podrijetla, mjesto i datum podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu; u slučajevima iz članka 11. stavka 2. točke (b), datum podnošenja zahtjeva je datum koji je unijela država članica koja je provela transfer podnositelja zahtjeva;

(gh)spol;

(hi)ako je dostupno, vrsta i broj osobne ili putne isprave;  troslovna oznaka zemlje koja je izdala ispravu i valjanost rok valjanosti;

(j)ako je dostupno, skenirana preslika osobne ili putne isprave u boji zajedno s naznakom njezine vjerodostojnosti ili, ako nije dostupno, druge isprave koja olakšava identifikaciju državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva zajedno s naznakom njezine vjerodostojnosti;

(ik)referentni broj kojim se koristila država članica podrijetla;

(j)jedinstveni broj zahtjeva za međunarodnu zaštitu u skladu s člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EU) br. […/…];

(l)odgovorna država članica u slučajevima iz članka 11. stavka 1., 2. ili 3.;

(km)država članica raspodjele premještanja u skladu s člankom 14.b stavkom 1.11. točkom (c);

(ln)datum uzimanja otisaka prstiju i/ili prikaza lica biometrijskih podataka;

(mo)datum slanja podataka središnjem sustavu i CIR-u prema potrebi;

(np)korisnička identifikacijska oznaka operatera;

(oq)prema potrebi u slučajevima iz skladu s člankom članka 11. stavka 2. točkom točke (a), datum dolaska predmetne osobe nakon uspješnog transfera;

(pr)prema potrebi u slučajevima iz skladu s člankom članka 11. stavka 2. točkom točke (b), datum dolaska predmetne osobe nakon uspješnog transfera;

(q)kada je to primjenjivo u skladu s člankom 11. točkom (c), datum dolaska predmetne osobe nakon uspješne predaje;

(rs)prema potrebi u slučajevima iz skladu s člankom članka 11. stavka 2. točkom točke (d) (c), datum na koji je predmetna osoba napustila državno područje država članica ili je udaljena s njega;

(t) prema potrebi, u skladu sa slučajevima iz članka 14.b stavka 2., datum dolaska predmetne osobe nakon uspješnog transfera;

(s)kada je to primjenjivo u skladu s člankom 11. točkom (e), datum donošenja odluke o obradi zahtjeva;

(u)ako postoje naznake da je podnositelju zahtjeva izdana viza, država članica koja je izdala ili produljila vizu ili u čije je ime viza izdana te broj zahtjeva za vizu;

(v)podatak da bi osoba mogla predstavljati prijetnju unutarnjoj sigurnosti nakon dubinske provjere iz Uredbe (EU) br. XXX/XXX [Uredba o dubinskim provjerama] ili nakon razmatranja u skladu s člankom 8. stavkom 4. Uredbe (EU) br. XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama];

(x)prema potrebi, podatak da je zahtjev za međunarodnu zaštitu odbijen ako državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva nema pravo ostati niti joj je odobren ostanak u skladu s Uredbom (EU) XXX/XXX [Uredba o postupku azila];

(z)prema potrebi, podatak da je odobrena pomoć za dobrovoljan povratak i reintegraciju.

2. Smatra se da je skup podataka u skladu sa stavkom 1. stvoren za potrebe članka 27. stavka 1. Uredbe (EU) 818/2019 kada su zabilježeni svi podaci iz točaka od (a) do (f) i točke (h).”;

(17) članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

Prikupljanje i slanje biometrijskih podataka 

1. Svaka država članica bez odgode uzima otiske prstiju svih prstiju i prikaz lica biometrijske podatke svakog državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva u dobi od najmanje šest godina koju su zadržala nadležna nadzorna tijela pri nezakonitom prelasku granice te države članice na kopnu, moru ili zraku, koja je došla iz treće zemlje i koja nije vraćena ili koja fizički ostaje na državnom području država članica i koja nije pritvorena, zatvorena ni zadržana tijekom cijelog razdoblja između zadržavanja i udaljavanja na temelju odluke o vraćanju te osobe.

2. Predmetna država članica što je prije moguće, a najkasnije u roku od 72 sata od datuma zadržavanja, središnjem sustavu i CIR-u prema potrebi šalje sljedeće podatke o državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva iz stavka 1. koja nije poslana natrag:

(a)podatke o otiscima prstiju;

(b)prikaz lica;

(c)prezime(na) i ime(na), prezime(na) i ime(na) dobivena kod rođenja, kao i ranije korištena prezime(na) i ime(na) te sve pseudonime, koji se mogu unositi zasebno;

(d)državljanstvo/državljanstva;

(e)mjesto i datum rođenja;

(f)mjesto rođenja;

(fg)državu članicu podrijetla, mjesto i datum zadržavanja;

(gh)spol;

(hi)ako je dostupno, vrstu i broj osobne ili putne isprave; troslovnu oznaku zemlje koja je izdala ispravu i valjanost rok valjanosti;

(j)ako je dostupno, skenirana preslika osobne ili putne isprave u boji zajedno s naznakom njezine vjerodostojnosti ili, ako nije dostupno, druge isprave koja olakšava identifikaciju državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva zajedno s naznakom njezine vjerodostojnosti;

(ik)referentni broj kojim se koristila država članica podrijetla;

(jl)datum uzimanja otisaka prstiju i/ili prikaza lica biometrijskih podataka;

(km)datum slanja podataka središnjem sustavu i CIR-u prema potrebi;

(ln)korisničku identifikacijsku oznaku operatera;

(mo)prema potrebi u skladu sa stavkom 6., datum na koji je predmetna osoba napustila državno područje država članica ili je udaljena s njega;

(p)državu članicu premještanja u skladu s člankom 14.b stavkom 1.;

(q)prema potrebi, podatak da je odobrena pomoć za dobrovoljan povratak i reintegraciju;

(r)podatak da bi osoba mogla predstavljati prijetnju unutarnjoj sigurnosti nakon dubinske provjere iz Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o dubinskim provjerama].

3. Odstupajući od stavka 2., podaci navedeni u stavku 2. koji se odnose na osobe uhićene kako je opisano u stavku 1. koje fizički ostaju na državnom području država članica, ali nakon uhićenja ostaju pritvorene, zatvorene ili zadržane dulje od 72 sata, šalju se prije otpuštanja tih osoba iz pritvora, zatvora ili zadržavanja.

4. Nepoštovanje vremenskog roka od 72 sata iz stavka 2. ovog članka ne oslobađa države članice od obveze uzimanja i slanja otisaka prstiju središnjem sustavu biometrijskih podataka u CIR. Ako stanje jagodica ne omogućuje uzimanje otisaka prstiju kvalitete koja bi omogućila odgovarajuću usporedbu na temelju članka 26., država članica podrijetla ponovno uzima otiske prstiju osoba uhićenih kako je opisano u stavku 1. ovog članka te ih ponovno šalje u najkraćem mogućem roku, a najkasnije 48 sati od ponovljenog, uspješnog uzimanja.

5. Odstupajući od stavka 1., ako otiske prstiju ili prikaz lica biometrijske podatke uhićene osobe nije moguće uzeti s obzirom na mjere poduzete da bi se osiguralo njezino zdravlje ili zaštita javnog zdravlja, predmetne države članice uzimaju i šalju takve otiske prstiju i prikaz lica biometrijske podatke u najkraćem mogućem roku, a najkasnije 48 sati nakon što ti zdravstveni razlozi prestanu postojati.

U slučaju ozbiljnih tehničkih problema države članice mogu produžiti vremenski rok od 72 sata iz stavka 2. za najviše 48 sati da bi mogle izvršiti svoje nacionalne planove za kontinuitet poslovanja.

6. Čim država članica podrijetla ustanovi da je predmetna osoba čiji su podaci zabilježeni u Eurodacu u skladu sa stavkom 1. napustila državno područje država članica u skladu s odlukom o vraćanju ili nalogom za udaljavanje, u svoj skup podataka o toj osobi zabilježen u skladu sa stavkom 2. dodaje datum na koji je osoba udaljena s državnog područja ili ga je napustila.

7. Ako to zatraži predmetna država članica, Podatke o otiscima prstiju biometrijske podatke mogu u njezino ime uzeti i poslati ih i pripadnici timova europske granične i obalne straže ili stručnjaci iz timova za potporu u pitanjima azila pri obavljanju zadaća i izvršavanju ovlasti u skladu s Uredbom o europskoj graničnoj [i obalnoj] straži i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2007/2004, Uredbe (EZ) br. 863/2007 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ Uredbom (EU) 2019/1896 i Uredbom (EU) XXX/XXX [Uredba o Agenciji EU-a za azil].

8. Svaki skup podataka koji se prikuplja i šalje u skladu sa stavkom 1. povezuje se u slijed s drugim skupovima podataka koji odgovaraju istom državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva kako je utvrđeno u članku 4. stavku 6.

9. Smatra se da je skup podataka u skladu sa stavkom 2. stvoren za potrebe članka 27. stavka 1. Uredbe (EU) 818/2019 kada su zabilježeni svi podaci iz točaka od (a) do (f) i točke (h).”;

(18) članak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 14.

Prikupljanje i slanje biometrijskih podataka 

1. Svaka država članica bez odgode uzima otiske svih prstiju i snima prikaz lica biometrijske podatke svakog državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva u dobi od najmanje šest godina koja nezakonito boravi na njezinu državnom području.

2. Predmetna država članica što je prije moguće, a najkasnije u roku od 72 sata od datuma zadržavanja nakon što se utvrdi nezakonit boravak državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva, središnjem sustavu i CIR-u prema potrebi šalje sljedeće podatke o državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva iz stavka 1.;

(a)podatke o otiscima prstiju;

(b)prikaz lica;

(c)prezime(na) i ime(na), prezime(na) i ime(na) dobivena kod rođenja, kao i ranije korištena prezime(na) i ime(na) te sve pseudonime, koji se mogu unositi zasebno;

(d)državljanstvo/državljanstva;

(e)mjesto i datum rođenja;

(f)mjesto rođenja;

(fg)državu članicu podrijetla, mjesto i datum zadržavanja;

(gh)spol;

(hi)ako je dostupno, vrstu i broj osobne ili putne isprave; troslovnu oznaku zemlje koja je izdala ispravu i valjanost rok valjanosti;

(j)ako je dostupno, skenirana preslika osobne ili putne isprave u boji zajedno s naznakom njezine vjerodostojnosti ili, ako nije dostupno, druge isprave koja olakšava identifikaciju državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva zajedno s naznakom njezine vjerodostojnosti;

(ik)referentni broj kojim se koristila država članica podrijetla;

(jl)datum uzimanja otisaka prstiju i/ili prikaza lica biometrijskih podataka;

(km)datum slanja podataka središnjem sustavu i CIR-u prema potrebi;

(ln)korisničku identifikacijsku oznaku operatera;

(mo) prema potrebi u skladu sa stavkom 6 5., datum na koji je predmetna osoba napustila državno područje država članica ili je udaljena s njega;

(p)državu članicu premještanja u skladu s člankom 14.b stavkom 1.;

(q)prema potrebi, u skladu sa slučajevima iz članka 14.b stavka 2., datum dolaska predmetne osobe nakon uspješnog transfera;

(r)prema potrebi, podatak da je odobrena pomoć za dobrovoljan povratak i reintegraciju;

(s)prema potrebi, podatak da bi osoba mogla predstavljati prijetnju unutarnjoj sigurnosti nakon dubinske provjere iz Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o dubinskim provjerama].

3. Podaci o otiscima prstiju državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva iz stavka 1. šalju se središnjem sustavu isključivo u svrhu usporedbe i uspoređuju s podacima o otiscima prstiju podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu osoba čiji su otisci prstiju uzeti za potrebe iz članka 10. stavka 1., članka 13. stavka 1. i članka 14. stavka 1., koje su poslale druge države članice i podacima koji su već pohranjeni u središnjem sustavu.

43. Nepoštovanje vremenskog roka od 72 sata iz stavka 3 2. ovog članka ne oslobađa države članice od obveze uzimanja i slanja otisaka prstiju središnjem sustavu biometrijskih podataka u CIR. Ako stanje jagodica ne omogućuje uzimanje otisaka prstiju kvalitete koja bi omogućila odgovarajuću usporedbu na temelju članka 26., država članica podrijetla ponovno uzima otiske prstiju osoba uhićenih kako je opisano u stavku 1. ovog članka te ih ponovno šalje u najkraćem mogućem roku, a najkasnije 48 sati od ponovljenog, uspješnog uzimanja.

54. Odstupajući od stavka 1., ako otiske prstiju ili prikaz lica biometrijske podatke uhićene osobe nije moguće uzeti s obzirom na mjere poduzete da bi se osiguralo njezino zdravlje ili zaštita javnog zdravlja, predmetna država članica uzima i šalje takve otiske prstiju i prikaz lica biometrijske podatke u najkraćem mogućem roku, a najkasnije 48 sati nakon što ti zdravstveni razlozi prestanu postojati.

U slučaju ozbiljnih tehničkih problema države članice mogu produžiti vremenski rok od 72 sata iz stavka 2. za najviše 48 sati da bi mogle izvršiti svoje nacionalne planove za kontinuitet poslovanja.

65. Čim država članica podrijetla ustanovi da je predmetna osoba čiji su podaci zabilježeni u Eurodacu u skladu s člankom 13. stavkom 1. ove Uredbe sa stavkom 1. napustila državno područje država članica u skladu s odlukom o vraćanju ili nalogom za udaljavanje, u svoj skup podataka o toj osobi zabilježen u skladu sa stavkom 2. ovog članka dodaje datum na koji je osoba udaljena s državnog područja ili ga je napustila.

6. Svaki skup podataka koji se prikuplja i šalje u skladu sa stavkom 1. povezuje se u slijed s drugim skupovima podataka koji odgovaraju istom državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva kako je utvrđeno u članku 4. stavku 6.

7. Smatra se da je skup podataka u skladu sa stavkom 2. stvoren za potrebe članka 27. stavka 1. Uredbe (EU) 818/2019 kada su zabilježeni svi podaci iz točaka od (a) do (f) i točke (h).”;

(19) sljedeće poglavlje umeće se iza članka 14.:

Poglavlje IV.a

državljani trećih zemalja ili osobe bez državljanstva iskrcani nakon operacije traganja i spašavanja

Članak 14.a

Prikupljanje i slanje biometrijskih podataka 

1. Svaka država članica bez odgode uzima biometrijske podatke o svakom državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva u dobi od najmanje šest godina koja se iskrca nakon operacije traganja i spašavanja kako je definirano u Uredbi (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama].

2. Predmetna država članica što je prije moguće, a najkasnije u roku od 72 sata od datuma iskrcaja, središnjem sustavu i CIR-u, prema potrebi, šalje sljedeće podatke o državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva iz stavka 1.:

(a)podatke o otiscima prstiju;

(b)prikaz lica;

(c)prezime(na) i ime(na), prezime(na) i ime(na) dobivena kod rođenja, kao i ranije korištena prezime(na) i ime(na) te sve pseudonime, koji se mogu unositi zasebno;

(d)državljanstvo/državljanstva;

(e)datum rođenja;

(f)mjesto rođenja;

(g)državu članicu podrijetla, mjesto i datum iskrcaja;

(h)spol;

(i)ako je dostupno, vrstu i broj osobne ili putne isprave; troslovnu oznaku zemlje koja je izdala ispravu i rok valjanosti;

(j)ako je dostupno, skenirana preslika osobne ili putne isprave u boji zajedno s naznakom njezine vjerodostojnosti ili, ako nije dostupno, druge isprave koja olakšava identifikaciju državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva zajedno s naznakom njezine vjerodostojnosti;

(k)referentni broj kojim se koristila država članica podrijetla;

(l)datum uzimanja biometrijskih podataka;

(m)datum slanja podataka središnjem sustavu i CIR-u prema potrebi;

(n)korisničku identifikacijsku oznaku operatera;

(o)prema potrebi u skladu sa stavkom 6., datum na koji je predmetna osoba napustila državno područje država članica ili je udaljena s njega;

(p)državu članicu premještanja u skladu s člankom 14.b stavkom 1.;

(q)prema potrebi, podatak da je odobrena pomoć za dobrovoljan povratak i reintegraciju;

(r)podatak da bi osoba mogla predstavljati prijetnju unutarnjoj sigurnosti nakon dubinske provjere iz Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o dubinskim provjerama].

4. Nepoštovanje vremenskog roka od 72 sata iz stavka 2. ovog članka ne oslobađa države članice od obveze uzimanja i slanja biometrijskih podataka u CIR. Ako stanje jagodica ne omogućuje uzimanje otisaka prstiju kvalitete koja bi omogućila odgovarajuću usporedbu na temelju članka 26., država članica podrijetla ponovno uzima otiske prstiju osoba iskrcanih kako je opisano u stavku 1. ovog članka te ih ponovno šalje u najkraćem mogućem roku, a najkasnije 48 sati od ponovnljenog, uspješnog uzimanja.

5. Odstupajući od stavka 1., ako biometrijske podatke iskrcane osobe nije moguće uzeti s obzirom na mjere poduzete da bi se osiguralo njezino zdravlje ili zaštita javnog zdravlja, predmetna država članica uzima i šalje takve biometrijske podatke u najkraćem mogućem roku, a najkasnije 48 sati nakon što ti zdravstveni razlozi prestanu postojati.

U slučaju ozbiljnih tehničkih problema države članice mogu produžiti vremenski rok od 72 sata iz stavka 2. za najviše 48 sati da bi mogle izvršiti svoje nacionalne planove za kontinuitet poslovanja.

6. Čim država članica podrijetla ustanovi da je predmetna osoba čiji su podaci zabilježeni u Eurodacu u skladu sa stavkom 1. napustila državno područje država članica u skladu s odlukom o vraćanju ili nalogom za udaljavanje, u svoj skup podataka o toj osobi zabilježen u skladu sa stavkom 2. dodaje datum na koji je osoba udaljena s državnog područja ili ga je napustila.

7. Ako to zatraži predmetna država članica, biometrijske podatke mogu u njezino ime uzeti i poslati ih i pripadnici europske granične i obalne straže ili stručnjaci iz timova za potporu u pitanjima azila pri obavljanju zadaća i izvršavanju ovlasti u skladu s Uredbom (EU) 2019/1896 i Uredbom (EU) XXX/XXX [Uredba o Agenciji EU-a za azil].

8. Svaki skup podataka koji se prikuplja i šalje u skladu sa stavkom 1. povezuje se u slijed s drugim skupovima podataka koji odgovaraju istom državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva kako je utvrđeno u članku 4. stavku 6.

9. Smatra se da je skup podataka u skladu sa stavkom 1. stvoren za potrebe članka 27. stavka 1. Uredbe (EU) 818/2019 kada su zabilježeni svi podaci iz točaka od (a) do (f) i točke (h).”;

(20) sljedeće poglavlje umeće se iza članka 14.a:

Poglavlje IV.b

informacije o premještanju

 Članak 14.b

Informacije o statusu premještanja ispitanika

1. Čim država članica premještanja postane dužna premjestiti predmetnu osobu u skladu s člankom 57. stavkom 7. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama], država članica korisnica u svoj skup podataka o predmetnoj osobi zabilježen u skladu s člankom 12., 13., 14. ili 14.a ove Uredbe unosi državu članicu premještanja.

2. Kada osoba pristigne u državu članicu premještanja nakon potvrde te države članice da se ta osoba premjesti u skladu s člankom 57. stavkom 7. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama], ta država članica šalje skup podataka o toj osobi zabilježen u skladu s člankom 12. ili 14. ove Uredbe i u njega uključuje njezin datum dolaska. Skup podataka pohranjuje se u skladu s člankom 17. stavkom 1. za potrebe slanja na temelju članaka 15. i 16.”;

(21) članak 17. mijenja se kako slijedi:

(a) umeće se sljedeći stavak 3.a:

3.a Za potrebe utvrđene u članku 14.a stavku 1., svaki skup podataka povezanih s državljaninom treće zemlje ili osobom bez državljanstva iz članka 14.a stavka 2. pohranjuje se u središnjem sustavu i CIR-u prema potrebi u razdoblju od pet godina od datuma uzimanja biometrijskih podataka tog državljanina ili osobe.”;

(b) stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„(4) Nakon isteka razdoblja pohrane podataka iz stavaka od 1. do 3.a ovog članka, središnji sustav automatski briše podatke podaci o ispitanicima brišu se iz središnjeg sustava i iz CIR-a prema potrebi.”;

(22) članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 19.

Označivanje i blokiranje podataka 

1. Za potrebe predviđene u članku 1. stavku 1. točki (a), država članica podrijetla koja je priznala međunarodnu zaštitu podnositelju zahtjeva za međunarodnu zaštitu osobi čiji su podaci prethodno upisani u središnji sustav i u CIR prema potrebi u skladu s člankom 12. označava odgovarajuće podatke u skladu sa zahtjevima elektroničke komunikacije sa središnjim sustavom koju je uspostavila agencija eu-LISA. Ta se oznaka pohranjuje u središnjem sustavu u skladu s člankom 17. stavkom 1. za potrebe slanja na temelju članaka 15. i 16. Središnji sustav što je prije moguće, a najkasnije u roku od 72 sata, obavješćuje sve države članice podrijetla o označivanju podataka koje izvrši druga država članica podrijetla nakon kojeg se pojavio pozitivan rezultat u vezi s podacima koje su poslale u pogledu osoba iz članka 10. stavka 1., članka 13. stavka 1., ili članka 14. stavka 1. ili članka 14.a stavka 1. Te države članice podrijetla također označuju odgovarajuće skupove podataka.

2. Podaci o korisnicima međunarodne zaštite pohranjeni u središnjem sustavu i CIR-u prema potrebi te označeni u skladu sa stavkom 1. ovog članka dostupni su za usporedbu za potrebe navedene u članku 1. stavku 1. točki (d) tri godine nakon datuma na koji je ispitaniku odobrena međunarodna zaštita dok automatski ne budu izbrisani iz središnjeg sustava i CIR-a prema potrebi u skladu s člankom 17. stavkom 4.

U slučaju pozitivnog rezultata središnji sustav šalje podatke iz članka 12. točaka od (b) do (s) za sve serije podataka koje odgovaraju pozitivnom rezultatu. Središnji sustav ne šalje oznaku iz stavka 1. ovog članka. Nakon isteka razdoblja od tri godine, središnji sustav automatski blokira slanje takvih podataka u slučaju zahtjeva za usporedbu za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 1. točki (c), pritom ostavljajući te podatke dostupnima za usporedbu za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 1. točki (a) do trenutka njihovog brisanja. Blokirani se podaci ne šalju, a u slučaju pozitivnog rezultata, središnji sustav državi članici koja je podnijela zahtjev šalje negativni rezultat.

3. Država članica podrijetla odznačuje ili deblokira podatke koji se odnose na državljanina treće zemlje ili osobu bez državljanstva čiji su podaci prethodno bili označeni ili blokirani u skladu sa stavkom 1. ili 2. ovog članka ako se status te osobe opoziva ili poništava ili se obnavljanje statusa te osobe odbija na temelju [članka 14. ili 19. Direktive 2011/95/EU] povuče na temelju članka 14. ili 20. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o kvalifikaciji].

4. Za potrebe predviđene u članku 1. stavku 1. točkama (a) i (c), država članica podrijetla koja je izdala dokument o boravku državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva s nezakonitim boravkom čiji su podaci prethodno bili pohranjeni u središnjem sustavu i CIR-u prema potrebi u skladu s člankom 13. stavkom 2. i člankom 14. stavkom 2. ili državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva iskrcanoj nakon operacije traganja i spašavanja čiji su podaci prethodno bili pohranjeni u središnjem sustavu i CIR-u prema potrebi u skladu s člankom 14.a stavkom 2. označava odgovarajuće podatke u skladu sa zahtjevima elektroničke komunikacije sa središnjim sustavom koju je uspostavila agencija eu-LISA. Ta se oznaka pohranjuje u središnjem sustavu u skladu s člankom 17. stavcima 2., i 3. i 3.a za potrebe slanja na temelju članaka 15. i 16. Središnji sustav što je prije moguće, a najkasnije u roku od 72 sata, obavješćuje sve države članice podrijetla o označivanju podataka koje izvrši druga država članica podrijetla nakon kojeg se pojavio pozitivan rezultat u vezi s podacima koje su poslale u pogledu osoba iz članka 10. stavka 1., članka 13. stavka 1., ili članka 14. stavka 1. ili članka 14.a stavka 1. Te države članice podrijetla također označuju odgovarajuće skupove podataka.

5. Podaci o državljanima treće zemlje ili osobama bez državljanstva s nezakonitim boravkom pohranjeni u središnjem sustavu i CIR-u te označeni u skladu sa stavkom 4. ovog članka moraju biti dostupni za usporedbu za potrebe navedene u članku 1. stavku 1. točki (d) dok automatski ne budu izbrisani iz središnjeg sustava i CIR-a u skladu s člankom 17. stavkom 4.

6. Za potrebe članka 58. stavka 4. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama], država članica premještanja se nakon bilježenja podataka u skladu s člankom 14.b stavkom 2. registrira kao odgovorna država članica i tim podacima dodaje oznaku koju je unijela država članica koja je priznala zaštitu.”;

(23) u članak 21. umeće se sljedeći stavak:

1.a Ako su određena tijela ostvarila uvid u CIR u skladu s člankom 22. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/818, mogu pristupiti Eurodacu radi ostvarivanja uvida pod uvjetima predviđenima u ovom članku ako odgovor zaprimljen u skladu s člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/818 upućuje na to da su podaci pohranjeni u Eurodacu.”;

(24) u članak 22. umeće se sljedeći stavak 1.a:

1.a Ako je Europol ostvario uvid u CIR u skladu s člankom 22. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/818, može pristupiti Eurodacu radi ostvarivanja uvida pod uvjetima predviđenima u ovom članku ako odgovor zaprimljen u skladu s člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/818 upućuje na to da su podaci pohranjeni u Eurodacu.”;

(25) u članak 28. umeće se sljedeći stavak:

3.a Pristup za potrebe uvida u podatke iz Eurodaca pohranjene u CIR-u odobrava se propisno ovlaštenom osoblju nacionalnih tijela svake države članice i propisno ovlaštenom osoblju tijela Unije nadležnih za potrebe utvrđene u člancima 20. i 21. Uredbe (EU) 2019/818. Taj je pristup ograničen na ono što je potrebno za izvršavanje zadaća tih nacionalnih tijela i tijela Unije u skladu s tim potrebama te je proporcionalan ciljevima koji se žele postići.”;

(26) članak 29. mijenja se kako slijedi:

(a) umeću se sljedeći stavci 1.a i 1.b:

„1.a Za potrebe članka 8.a, agencija eu-LISA vodi evidenciju o svim operacijama obrade podataka unutar Eurodaca. Evidencija takve vrste operacija uključuje elemente iz prvog stavka i pozitivne rezultate dobivene tijekom automatizirane obrade utvrđene u članku 20. Uredbe (EU) 2018/1240.

1.b Za potrebe članka 8.c, države članice i agencija eu-LISA vode evidenciju o svim operacijama obrade podataka unutar Eurodaca i viznog informacijskog sustava u skladu s ovim člankom i člankom 34. Uredbe (EZ) br. 767/2008.”;

(b) stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Za potrebe iz članka 1. stavka 1. točaka (a), i (b), (c), (f) i (g), svaka država članica poduzima potrebne mjere da bi ostvarila ciljeve utvrđene stavcima 1., 1.a, 1.b i 2. ovog članka u odnosu na svoj nacionalni sustav. Osim toga, svaka država članica vodi evidenciju osoblja propisno ovlaštenog za unos ili dohvat podataka.”;

(27) u članak 39. stavak 2. umeće se sljedeća točka i.:

i.prema potrebi, upućivanje na korištenje europskog portala za pretraživanje radi postavljanja upita Eurodacu u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/818.”;

(28) sljedeće poglavlje VIII.a umeće se iza članka 40.:

POGLAVLJE VIII.a

IZMJENE UREDABA (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/818

Članak 40.a

Izmjene Uredbe (EU) 2018/1240 

Uredba (EU) 2018/1240 mijenja se kako slijedi:

(1) u članak 11. umeće se sljedeći stavak 6.a:

„6.a Za potrebe obavljanja provjera iz članka 20. stavka 2. točke (k), automatiziranom obradom iz stavka 1. se središnjem sustavu ETIAS-a omogućuje pretraživanje Eurodaca, uspostavljenog [Uredbom (EU) XXX/XXX], korištenjem podataka iz članka 17. stavka 2. točaka od (a) do (d):

(a) prezime, prezime pri rođenju, ime (imena), datum rođenja, datum rođenja, mjesto rođenja, spol, sadašnje državljanstvo;

(b) ostala imena (pseudonimi, umjetnička imena, nadimci), ako ih ima;

(c) druga državljanstva ako ih ima;

(d) vrsta i broj putne isprave te zemlja koja ju je izdala.”;

(2) u članak 25.a stavak 1. umeće se sljedeća točka (e):

„(e) Članci 12., 13., 14. i 14.a Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu].”;

(3) u članku 88. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. ETIAS započinje s radom neovisno o tome je li uspostavljena interoperabilnost s Eurodacom ili ECRIS-TCN-om.”;

Članak 40.b

Izmjene Uredbe (EU) 2019/818

Uredba (EU) 2019/818 mijenja se kako slijedi:

(1) u članku 4. točka 20. zamjenjuje se sljedećim:

„20. „imenovana tijela” znači imenovana tijela države članice kako su definirana u članku 6. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu], članku 3. stavku 1. točki 26. Uredbe (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća, članku 4. točki 3.a Uredbe (EZ) 767/2008 i članku 3. stavku 1. točki 21. Uredbe (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća;”;

(2) u članku 10. stavku 1. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje članak 39. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu], članke 12. i 18. Uredbe (EU) 2018/1862, članak 29. Uredbe (EU) 2019/816 ni članak 40. Uredbe (EU) 2016/794, agencija eu-LISA vodi evidenciju o svim operacijama obrade podataka u okviru ESP-a. Ta evidencija posebno uključuje sljedeće:”;

(3) članak 13. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a) točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) podataka iz članka 5. stavka 1. točke (b) i članka 5. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/816;”;

(b) dodaje se sljedeća točka (c):

„(c) podataka iz članka 12. točaka (a) i (b), članka 13. stavka 2. točaka (a) i (b), članka 14. stavka 2. točaka (a) i (b) i članka 14.a stavka 2. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu].”;

(4) članak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 14.

Pretraživanje biometrijskih podataka s pomoću zajedničke usluge uspoređivanja biometrijskih podataka

Za pretraživanje biometrijskih podataka pohranjenih u CIR-u i SIS-u, CIR i SIS upotrebljavaju biometrijske modele pohranjene u zajedničkom BMS-u. Upiti s pomoću biometrijskih podataka obavljaju se u skladu s potrebama predviđenima ovom Uredbom i uredbama (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu], (EU) 2018/1860, (EU) 2018/1861, (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/816.”;

(5) u članku 16. uvodni tekst stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje članak 39. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu], članke 12. i 18. Uredbe (EU) 2018/1862 ni članak 29. Uredbe (EU) 2019/816, agencija eu-LISA vodi evidenciju o svim operacijama obrade podataka u okviru zajedničkog BMS-a.”;

(6) u članku 18. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. U CIR-u se logički odvojeni s obzirom na informacijski sustav iz kojeg potječu pohranjuju sljedeći podaci:

a) podaci iz članka 12. točaka od (a) do (f), točke (h) i točke (i), članka 13. stavka 2. točaka od (a) do (f), točke (h) i točke (i), članka 14. stavka 2. točaka od (a) do (f), točke (h) i točke (i) i članka 14.a točaka od (a) do (f), točke (h) i točke (i) Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu];

b) podaci iz članka 5. stavka 1. točke (b) i članka 5. stavka 2. te sljedeći podaci popisani u članku 5. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) 2019/816: prezime, ime (imena), datum rođenja, mjesto rođenja (grad i zemlja), državljanstvo ili državljanstva, spol, prethodna imena ako je primjenjivo, pseudonimi ili druga imena kao i, ako postoje, informacije o putnim ispravama.”;

(7) u članku 23. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Podaci iz članka 18. stavaka 1., 2. i 2.a brišu se iz CIR-a automatski u skladu s odredbama o zadržavanju podataka iz Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu] i Uredbe (EU) 2019/816.”;

(8) članak 24. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 24.

Vođenje evidencije

Ne dovodeći u pitanje članak 39. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu] ni članak 29. Uredbe (EU) 2019/816, agencija eu-LISA vodi evidenciju o svim operacijama obrade podataka u okviru CIR-a u skladu sa stavcima 2., 3. i 4. ovog članka.”;

(9) u članak 26. stavak 1. umeću se točke (aa), (ab), (ac) i (ad):

„(aa)tijelima nadležnima za procjenu zahtjeva za međunarodnu zaštitu pri procjeni novog zahtjeva za međunarodnu zaštitu;

(ab)tijelima nadležnima za prikupljanje podataka iz poglavlja III. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu] pri prijenosu podataka u Eurodac;

(ac)tijelima nadležnima za prikupljanje podataka iz poglavlja IV. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu] pri prijenosu podataka u Eurodac;

(ad)tijelima nadležnima za prikupljanje podataka iz poglavlja IV.a Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu] pri prijenosu podataka u Eurodac;”;

(10) članak 27. mijenja se kako slijedi:

(a) u stavak 1. umeće se sljedeća točka (aa):

„(aa) skup podataka poslan je u Eurodac u skladu s člancima 10., 13., 14. i 14.a Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu].”;

(b) u stavak 3. umeće se sljedeća točka (aa):

„(aa) prezimena; imena; imena dobivena kod rođenja, ranije korištena imena i prezimena i pseudonimi; datum rođenja, mjesto rođenja, državljanstva i spol iz članaka od 12. do 14.a Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu];”;

(11) u članak 29. stavak 1. umeće se sljedeća točka (aa):

„(aa) tijelo koje procjenjuje zahtjev za međunarodnu zaštitu kako je predviđeno Uredbom (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu] za pozitivne rezultate dobivene pri procjeni takvog zahtjeva;”;

(12) u članku 39. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Agencija eu-LISA uspostavlja i provodi te na poslužitelju u svojim tehničkim pogonima udomljuje CRRS, na kojem se, logički odvojeni s obzirom na informacijski sustav EU-a iz kojeg potječu, nalaze podaci i statistički podaci iz članka 42. stavka 8. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu], članka 74. Uredbe (EU) 2018/1862 i članka 32. Uredbe (EU) 2019/816. Pristup repozitoriju CRRS-a kontroliran je i zaštićen i odobrava se na temelju posebnih korisničkih profila, isključivo za potrebe izvješćivanja i statistike, tijelima iz članka 42. stavka 8. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu], članka 74. Uredbe (EU) 2018/1862 i članka 32. Uredbe (EU) 2019/816.”;

(13) u članku 47. u stavak 3. umeće se sljedeća nova alineja:

„Osobe čiji su podaci zabilježeni u Eurodacu obavješćuju se o obradi osobnih podataka za potrebe ove Uredbe u skladu sa stavkom 1. kada se novi skup podataka šalje u Eurodac u skladu s člancima 10., 12., 13., 14. i 14.a Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu].”;

(14) članak 50. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 50.

Priopćavanje osobnih podataka trećim zemljama, međunarodnim organizacijama i

privatnim osobama

Ne dovodeći u pitanje članak 31. Uredbe (EZ) br. 767/2008, članke 25. i 26. Uredbe (EU) 2016/794, članke 37. i 38. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o Eurodacu], članak 41. Uredbe (EU) 2017/2226, članak 65. Uredbe (EU) 2018/1240 ni postavljanje upita u Interpolovim bazama podataka putem ESP-a u skladu s člankom 9. stavkom 5. ove Uredbe koje su usklađene s odredbama poglavlja V. Uredbe (EU) 2018/1725 i poglavlja V. Uredbe (EU) 2016/679, osobni podaci pohranjeni ili obrađeni u komponentama interoperabilnosti ili kojima se pristupa putem komponenti interoperabilnosti ne smiju se prenositi ni davati na raspolaganje nijednoj trećoj zemlji, međunarodnoj organizaciji ni privatnoj osobi.”;

(29) umeće se sljedeći članak 41.a:

Članak 41.a

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3. Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednik    Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative 

Izmijenjeni prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama] i Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o preseljenju] radi identificiranja državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva s nezakonitim boravkom, o zahtjevima tijela kaznenog progona država članica i Europola za usporedbu s podacima iz Eurodaca u svrhu kaznenog progona te o izmjeni uredaba (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/818

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

11 – Upravljanje granicama

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 31  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa 

Kako je najavljeno u političkim smjernicama predsjednice von der Leyen, u Komunikaciji o novom paktu o migracijama i azilu (COM(2020)XXX final) predstavlja se nov početak u području migracija kako bi se postigla pravedna ravnoteža između odgovornosti za podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu u Europi i solidarnosti među državama članicama u pogledu upravljanja migracijama i azilom. U tom kontekstu Komisija predlaže i unaprjeđenje sustava Eurodac.

Uz Komunikaciju o novom paktu o migracijama i azilu (COM(2020) XXX final) Komisija predstavlja izmijenjeni prijedlog Uredbe o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama] i Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o preseljenju] radi identificiranja državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva s nezakonitim boravkom, o zahtjevima tijela kaznenog progona država članica i Europola za usporedbu s podacima iz Eurodaca u svrhu kaznenog progona te o izmjeni uredaba (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/818. Ovaj prijedlog temelji se na tekstu privremenog dogovora suzakonodavaca o prijedlogu iz 2016. o preinaci Uredbe o Eurodacu te se njime toj bazi podataka dodaje novi skup funkcija.

Tim novim funkcijama omogućili bi se brojanje podnositelja zahtjeva, a ne samo zahtjeva za međunarodnu zaštitu, pravilna provedba okvira za interoperabilnost, posebno kako je uspostavljen Uredbom (EU) 2019/818, odgovarajuća potpora novom prijedlogu Uredbe o upravljanju azilom i migracijama (reforma bivšeg dublinskog sustava), jača veza s postupcima vraćanja i dosljednost s prijedlogom Uredbe o dubinskim provjerama.

1.4.2.Posebni ciljevi i predmetne aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB 

Posebni cilj br. 1 GU HOME AMP: Ojačati i razviti sve aspekte zajedničkog europskog sustava azila, uključujući njegovu vanjsku dimenziju.

Predmetne aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB: Aktivnost 11: Upravljanje granicama.

Posebni cilj br. 1: Razvoj funkcija sustava Eurodac.

Posebni cilj br. 2: Povećanje kapaciteta baze podataka Eurodaca.

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

Prijedlogom će se dopuniti privremeni dogovor koji su suzakonodavci postigli o prijedlogu Komisije iz 2016. o preinaci Uredbe o Eurodacu.

Cilj prijedloga koji je predstavljen 2016. bio je pomoći državama članicama da osiguraju da će zahtjev podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu razmatrati samo jedna država članica, čime bi se odvraćanjem od podnošenja višestrukih zahtjeva za azil u EU-u smanjila zlouporaba sustava azila. Osim toga, njime se nastojalo omogućiti državama članicama da identificiraju državljane trećih zemalja koji nezakonito borave u EU-u tako da pohranjuju njihove podatke. Time bi se pomoglo državama članicama da ponovno evidentiraju državljane trećih zemalja s ciljem njihova vraćanja u zemlju podrijetla. U prijedlogu je predviđeno snižavanje minimalne dobi za uzimanje otisaka prstiju na šest godina kako bi bilo lakše identificirati maloljetnike i, prema potrebi, pronaći obitelji u slučajevima u kojima su maloljetnici od njih odvojeni. Za te bi se potrebe državama članicama omogućilo da na temelju pozitivnih rezultata usporedbe otisaka prstiju utvrde da su maloljetnici prethodno bili u drugoj državi članici. Još je jedan cilj prijedloga bio dodatno zaštititi maloljetnike bez pratnje koji ne podnesu službeni zahtjev za međunarodnu zaštitu i koji pobjegnu izvan dosega ustanova ili socijalnih službi u čijoj su skrbi bili. Registracijom maloljetnika iz trećih zemalja u Eurodac stoga bi se olakšalo njihovo praćenje i pomoglo spriječiti njihovo iskorištavanje.

Tijekom pregovora suzakonodavci su u prijedlog unijeli niz izmjena. Iz toga je proizašao prijedlog da se u Eurodac dodaju dvije nove kategorije osoba, odnosno osoba registriranih za potrebe provedbe postupka prihvata u skladu s Uredbom (EU) XXX/XXX [Uredba o preseljenju] i osoba prihvaćenih u skladu s nacionalnim programom preseljenja. Tim novim kategorijama nastoji se pomoći državama članicama u pravilnoj provedbi Uredbe o preseljenju. U skladu s člankom 6. Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o preseljenju] dvije su osnove za isključenje iz prihvata uređenog tom uredbom; ako za to potrebni podaci nisu zabilježeni u Eurodacu, država članica koja provodi postupak prihvata u okviru preseljenja trebala bi bilateralno provjeriti sa svim ostalim državama članicama primjenjuje li se na predmetnu osobu ijedna od tih dviju osnova. Suzakonodavci su uveli i promjene kojima se tijelima kaznenog progona olakšava pristup Eurodacu tako što im se omogućuje pretraživanje na temelju alfanumeričkih podataka. Osim toga, uveli su i odredbe potrebne za pohranu preslika osobnih ili putnih isprava u boji u Eurodac. Cilj tih odredbi bio je olakšati vraćanje.

Uzimajući u obzir sve navedeno ovim će se prijedlogom sustavu Eurodac omogućiti da broji podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu (koji su zahtjev podnijeli prvi put). Tako će države članice i EU lakše pratiti nedopuštena kretanja i osigurati odgovarajući politički odgovor. Osim toga, novim odredbama osigurat će se dosljednost s prijedlogom Uredbe o upravljanju azilom i migracijama (kojom se reformira bivši dublinski sustav). Ovim se prijedlogom propisuje kriterij odgovornosti za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu ako je zahtjev upisan nakon što je predmetna osoba iskrcana nakon operacije traganja i spašavanja (prema sadašnjim pravilima te su osobe obuhvaćene kriterijem nezakonitog ulaska). Iako su pravila o odgovornosti za tu novu kategoriju ista kao za osobe koje ulaze nezakonito, razlika se odnosi na to što se države članice iskrcavanja suočavaju s posebnim izazovima jer na iskrcavanja nakon operacija traganja i spašavanja ne mogu primjenjivati iste alate kao na nezakonite prelaske granice kopnenim ili zračnim putem. Stoga je potrebno stvoriti zasebnu kategoriju za te osobe u Eurodacu umjesto da ih se registrira kao osobe koje su nezakonito prešle granicu (kako ih se trenutačno registrira). U Eurodacu će se moći i jasno naznačiti prijenos odgovornosti među državama članicama, čime će se ubrzati postupci azila. Unošenjem sigurnosnog upozorenja nakon novog postupka dubinske provjere olakšava se primjena pravila o premještanju jer se osobe koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju isključuju iz premještanja. Isto tako, uvođenjem polja u kojem se naznačuje koja je država članica izdala ili produljila vizu podnositelju zahtjeva ili u ime koje države članice je viza izdana, kao i broj zahtjeva za vizu, olakšala bi se primjena kriterija odgovornosti za države članice ili pridružene zemlje koje nisu obvezane Uredbom o VIS-u, ali na njih utječe izdavanje vize. Jasnim naznačivanjem svih tih elemenata u Eurodacu za države članice ubrzat će se postupak azila u širem smislu. Naposljetku, novim prijedlogom osigurat će se dobra povezanost s dubinskim provjerama: prilagodit će se rokovi i ojačati povezanost s vraćanjem tako što će se u sustavu označiti ako je zahtjev odbijen i osoba nema pravo ostati ili ako je odobrena pomoć za dobrovoljni povratak i reintegraciju.

Ovim prijedlogom uvest će se i niz posljedičnih izmjena povezanih s okvirom za interoperabilnost, uključujući izmjene Uredbe o interoperabilnosti. Potrebna pravna i financijska obrazloženja tih izmjena navedena su u zakonodavnom financijskom izvještaju o interoperabilnosti pa nisu obuhvaćena ovim dokumentom.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i učinka 

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Tijekom nadogradnje središnjeg sustava, uključujući potrebe provedbe okvira za interoperabilnost

Nakon odobrenja nacrta prijedloga i donošenja tehničkih specifikacija, središnji sustav Eurodaca nadogradit će se u pogledu kapaciteta i protoka prijenosa podataka iz nacionalnih pristupnih točaka država članica. Agencija eu-LISA koordinirat će projekt nadogradnje središnjeg sustava i nacionalnih sustava na razini EU-a te integriraciju nacionalnog jedinstvenog sučelja (NUI) koje provode države članice na nacionalnoj razini.

Posebni cilj: Spremnost za puštanje u rad kad na snagu stupi nova Uredba o upravljanju azilom i migracijama (kojom se reformira bivši dublinski sustav).

Pokazatelj: Kako bi se Eurodac pustio u rad, agencija eu-LISA treba dostaviti obavijest o uspješnom dovršetku sveobuhvatnog ispitivanja središnjeg sustava Eurodaca, koje će provesti zajedno s državama članicama.

Nakon puštanja u rad novog središnjeg sustava (članak 42. prijedloga iz 2016. prema privremenom dogovoru suzakonodavaca)

Kad sustav Eurodac bude pušten u rad, agencija eu-LISA osigurava da su uspostavljeni sustavi za praćenje funkcioniranja Eurodaca u usporedbi s ciljevima. Krajem svake godine agencija eu-LISA trebala bi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji podnijeti izvješće o aktivnostima središnjeg sustava, uključujući njegovo tehničko funkcioniranje i sigurnost. To godišnje izvješće sadržava podatke o upravljanju Eurodacom i njegovu radu u odnosu na unaprijed utvrđene kvantitativne pokazatelje.

U roku od tri godine od donošenja, agencija eu-LISA trebala bi provesti studiju tehničke izvedivosti uvođenja u središnji sustav softvera za prepoznavanje lica koji bi na temelju usporedbe podataka o prikazu lica davao pouzdane i točne rezultate.

U roku od sedam godina nakon donošenja i svake četiri godine nakon toga Komisija priprema sveobuhvatnu ocjenu rada Eurodaca, ispitujući postignute rezultate u odnosu na ciljeve i učinak na temeljna prava, među ostalim i to dovodi li pristup tijela kaznenog progona Eurodacu do neizravne diskriminacije osoba obuhvaćenih ovom Uredbom, i procjenjujući daljnju valjanost temeljnih načela sustava i moguće posljedice na buduće djelovanje, te daje sve potrebne preporuke. Komisija dostavlja tu ocjenu Europskom parlamentu i Vijeću.

Svaka država članica i Europol pripremaju godišnja izvješća o učinkovitosti usporedbe podataka o otiscima prstiju s podacima iz Eurodaca u svrhu kaznenog progona i u tim izvješćima navode statističke podatke o broju zahtjeva i dobivenih pozitivnih rezultata.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1. Utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu u skladu s novim prijedlogom Uredbe o upravljanju azilom i migracijama.

2. Kontrola identiteta državljana trećih zemalja koji nezakonito ulaze u EU i u njemu borave za potrebe ponovne dokumentacije i vraćanja.

3. Pomoć u identifikaciji ranjivih državljana trećih zemalja, kao što su maloljetnici, koji su često žrtve krijumčarenja.

4. Jačanje borbe protiv međunarodnog kriminala, terorizma i drugih prijetnji sigurnosti.

4. Pomoć u primjeni Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o preseljenju] olakšavanjem primjene osnova za isključenje (kako je objašnjeno u točki 1.4.3.).

5. Pomoć u praćenju nedopuštenih kretanja brojanjem podnositelja zahtjeva (koji zahtjev podnose prvi put).

6. Potpora djelotvornoj provedbi okvira za interoperabilnost (uključujući izmjene Uredbe o interoperabilnosti) i, u tom kontekstu, potpora ciljevima viznog informacijskog sustava (VIS) i europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS). Kad je riječ o VIS-u, tijela nadležna za vize imaju pristup Eurodacu i mogu ostvariti uvid u podatke u sustavu, ali ih ne mogu mijenjati; time će se doprinijeti postupku razmatranja zahtjeva za vizu i donošenju odluka o tim zahtjevima. Kad je riječ o ETIAS-u, posebnim odredbama Uredbe o Eurodacu omogućit će se usporedba podataka u ETIAS-u s podacima u Eurodacu kako bi se mogle provoditi provjere predviđene člankom 20. Uredbe o ETIAS-u. Osim toga, nacionalne jedinice ETIAS-a imaju pristup bazi podataka Eurodaca i mogu je pretraživati, bez mogućnosti izmjene podataka, za potrebe razmatranja zahtjeva za odobrenje putovanja.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

Razlozi za djelovanje na europskoj razini (ex ante)

Nijedna država članica ne može se sama nositi s nezakonitim useljavanjem i nedopuštenim kretanjima niti obrađivati sve zahtjeve za azil podnesene unutar EU-a. Kao što se u EU-u već godinama događa, moguće je da osoba prijeđe vanjsku granicu i uđe u EU, a pritom se ne prijavi na određenom graničnom prijelazu. To se često zbivalo u razdoblju 2014.–2015., kada je više od milijun nezakonitih migranata došlo u EU središnjom i južnom sredozemnom rutom. Slično tome, migranti se od 2015. kreću iz država članica s vanjskih granica EU-a u druge države članice. Stoga države članice ne mogu samostalno pratiti usklađenost s pravilima i postupcima EU-a, kao što je postupak utvrđivanja države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil. Na području bez unutarnjih granica protiv nezakonitog useljavanja trebalo bi djelovati zajednički. S obzirom na sve to, EU je u boljem položaju od država članica za poduzimanje odgovarajućih mjera.

Slično tome, države članice ne mogu samostalno učinkovito primjenjivati osnove za isključenje na temelju Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o preseljenju].

Upotrebom triju postojećih opsežnih informacijskih sustava EU-a (SIS, VIS i Eurodac) doprinijet će se upravljanju granicama. Boljim informacijama o prekograničnim kretanjima državljana trećih zemalja na razini EU-a utvrdila bi se činjenična osnova za razvoj i prilagodbu migracijske politike EU-a. Stoga je Uredbu o Eurodacu potrebno izmijeniti i kako bi se u nju uključila dodatna svrha, odnosno kako bi se dopustio pristup radi kontrole nezakonitih migracija u EU i nedopuštenih kretanja nezakonitih migranata unutar EU-a (prijedlog iz 2016.). Države članice same ne mogu dostatno ostvariti taj cilj same jer takvu izmjenu može predložiti samo Komisija. Isto tako, samo Komisija može predložiti izmjene potrebne za djelotvornu provedbu okvira za interoperabilnost.

Očekivana dodana vrijednost Unije (ex post)

Očekuje se da će Uredba o Eurodacu imati dodanu vrijednost na nekoliko razina. Kao prvo, očekuje se da će se njome jasnim označivanjem potrebnih informacija, kao što su prijenos odgovornosti s jedne na drugu državu članicu, podaci za premještanje ili podaci potrebni za utvrđivanje odgovornosti, osigurati učinkovita i brza primjena pravila predviđenih prijedlogom Uredbe o upravljanju azilom i migracijama (bivši dublinski sustav). Kao drugo, očekuje se da će se njome više doprinijeti nadzoru nezakonitog useljavanja i otkrivanju nedopuštenih kretanja, među ostalim na temelju brojanja podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu uz brojanje samih zahtjeva. Kao treće, očekuje se da će se njome pružanjem informacija potrebnih za procjenu koja se provodi u fazi postupka prihvata osigurati učinkovita primjena Uredbe o preseljenju. Da te informacije nisu u Eurodacu, država članica koja vodi postupak prihvata do njih bi mogla doći samo tako da se pojedinačni obrati svakoj drugoj državi članici. Kao četvrto, očekuje se da će se Uredbom o Eurodacu osigurati funkcioniranje Eurodaca u okviru za interoperabilnost jer u pravnim aktima kojima se uređuju baze podataka obuhvaćene interoperabilnošću moraju postojati odredbe koje odražavaju odredbe uredbi o interoperabilnosti. Naposljetku, očekuje se da će se Uredbom o Eurodacu olakšati vraćanje i osigurati neometana veza s dubinskim provjerama.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Glavne pouke iz nadogradnje središnjeg sustava stečene nakon donošenja prve preinake Uredbe o Eurodacu 32 bile su važnost ranog upravljanja projektom u državama članicama i osiguravanje da se projektom nadogradnje nacionalnih priključaka upravlja na temelju ključnih ciljeva. Iako je agencija eu-LISA utvrdila precizan raspored upravljanja projektom za nadogradnju središnjeg sustava i nacionalnih priključaka država članica, neke države članice gotovo se ili uopće nisu uspjele priključiti na središnji sustav do 20. srpnja 2015. (dvije godine nakon donošenja Uredbe).

Na radionici o poukama iz nadogradnje središnjeg sustava 2015. države članice naglasile su da je i za sljedeću nadogradnju središnjeg sustava potrebna faza uvođenja kako bi se osiguralo da se sve države članice mogu na vrijeme priključiti na središnji sustav.

Za države članice koje su kasnile s priključenjem na središnji sustav 2015. pronađena su zamjenska rješenja. Jedno rješenje bila je posudba jednoj državi članici rješenja za nacionalnu pristupnu točku/prijenos slike otisaka prstiju (NAP/FIT) koje je agencija eu-LISA koristila za pokusne simulacije jer ta država članica nije uspjela osigurati potrebna sredstva za početak postupka nabave ubrzo nakon donošenja Uredbe o Eurodacu. Druge dvije države članice morale su upotrijebiti „domaće” rješenje za priključak prije nego što su ugradile nabavljena NAP/FIT rješenja.

Agencija eu-LISA potpisala je s vanjskim izvođačem okvirni ugovor o razvoju funkcionalnosti i uslugama održavanja za Eurodac. Mnoge države članice koristile su se tim okvirnim ugovorom za nabavu standardiziranog NAP/FIT rješenja, čime su uštedjele vrijeme i novac jer nisu morale pokretati nacionalne postupke javne nabave. Sličan okvirni ugovor trebalo bi razmotriti i za buduću nadogradnju.

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s drugim prikladnim instrumentima

Ovaj prijedlog trebao bi se smatrati dijelom kontinuiranog razvoja Dublinske uredbe 33 , za koju se predlaže da se zamijeni Uredbom o upravljanju azilom i migracijama, Komunikacije Komisije o novom paktu o migracijama i azilu (COM(2020) XXX final) i Komunikacije Komisije o jačim i pametnijim informacijskim sustavima za granice i sigurnost 34 , te tumačiti u vezi s Fondom za unutarnju sigurnost 35 kao dio VFO-a i Uredbe o osnivanju agencije eu-LISA 36 .

U okviru Glavne uprave Komisije za migracije i unutarnje poslove nalazi se uprava odgovorna za uspostavu Eurodaca.

1.6.Trajanje i financijski učinak 

 Ograničeno trajanje

   na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

   financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzete obveze i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

 Neograničeno trajanje

Provedba s fazom razvoja u prve tri godine nakon donošenja,

a nakon toga puštanje i rad i održavanje.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 

 Izravno upravljanje koje provodi Komisija

putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

EIB-u i Europskom investicijskom fondu

tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

tijelima javnog prava

tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je navedeno više načina upravljanja, to je potrebno pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

Komisija će biti odgovorna za cjelokupno upravljanje politikom, a agencija eu-LISA za razvoj, rad i održavanje sustava.

 

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

Pravila za praćenje i ocjenu sustava Eurodac predviđena su u članku 42. izvornog prijedloga iz 2016.:

Godišnje izvješće: praćenje i evaluacija

1. Agencija eu-LISA podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka godišnje izvješće o aktivnostima središnjeg sustava, uključujući informacije o tehničkom funkcioniranju i sigurnosti središnjeg sustava. To godišnje izvješće sadržava podatke o upravljanju i radu Eurodaca u odnosu na unaprijed utvrđene kvantitativne pokazatelje za ciljeve iz stavka 2.

2. Agencija eu-LISA osigurava postupke za praćenje funkcioniranja središnjeg sustava s obzirom na ciljeve koji se odnose na rezultate, ekonomičnost i kvalitetu usluge.

3. Za potrebe tehničkog održavanja, izvješćivanja i statističkih podataka, agencija eu-LISA ima pristup potrebnim podacima o postupcima obrade podataka koji se provode u središnjem sustavu.

3.a    U roku od tri godine od donošenja, agencija eu-LISA provodi studiju tehničke izvedivosti uvođenja softvera za prepoznavanje lica u središnji sustav za svrhe uspoređivanja prikaza lica. U toj se studiji procjenjuju pouzdanost i točnost rezultata dobivenih softverom za prepoznavanje lica za potrebe Eurodaca i navode sve nužne preporuke prije uvođenja tehnologije prepoznavanja lica u središnji sustav.

4. U roku od sedam godina nakon donošenja i svake četiri godine nakon toga Komisija priprema sveobuhvatnu ocjenu rada Eurodaca, ispitujući postignute rezultate u odnosu na ciljeve i učinak na temeljna prava, među ostalim i to dovodi li pristup tijela kaznenog progona Eurodacu do neizravne diskriminacije osoba obuhvaćenih ovom Uredbom, i procjenjujući daljnju valjanost temeljnih načela sustava i moguće posljedice na buduće djelovanje, te daje sve potrebne preporuke. Komisija dostavlja tu ocjenu Europskom parlamentu i Vijeću.

5. Države članice agenciji eu-LISA i Komisiji dostavljaju informacije potrebne za sastavljanje godišnjeg izvješća iz stavka 1.

6. Agencija eu-LISA, države članice i Europol dostavljaju Komisiji informacije potrebne za sastavljanje cjelokupne evaluacije predviđene stavkom 4. Tim se informacijama ne ugrožavaju metode rada niti one uključuju informacije o izvorima, članovima osoblja ili istragama imenovanih tijela.

7. U skladu s odredbama nacionalnog zakonodavstva o objavi podataka osjetljive prirode, svaka država članica i Europol pripremaju godišnja izvješća o učinkovitosti usporedbe podataka o otiscima prstiju s podacima iz Eurodaca u svrhu kaznenog progona, koja sadržavaju podatke i statističke podatke o sljedećem:

   točnoj svrsi usporedbe, uključujući vrstu terorističkog kaznenog djela ili drugog teškog kaznenog djela,

   razlozima za utemeljenu sumnju,

   utemeljenim razlozima protiv provođenja usporedbe s ostalim državama članicama u okviru Odluke 2008/615/PUP, u skladu s člankom 32. stavkom 1. ove Uredbe,

   broju zahtjeva za usporedbu,

   broju i vrsti slučajeva koji su završili uspješnim identifikacijama, i

   potrebi i korištenju iznimnih hitnih slučajeva, uključujući one u kojima tijelo za provjeru na temelju ex post provjere nije prihvatilo hitnost.

Države članice i Europol šalju svoja godišnja izvješća Komisiji do 30. lipnja sljedeće godine.

8. Na temelju godišnjih izvješća država članica i Europola iz stavka 7., Komisija osim sveobuhvatne ocjene iz stavka 4. sastavlja i godišnje izvješće o pristupu tijela kaznenog progona Eurodacu i šalje ga Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Agencija eu-LISA zamišljena je kao centar izvrsnosti u području razvoja opsežnih informacijskih sustava i upravljanja tim sustavima. Izvršava aktivnosti povezane s razvojem/nadogradnjom i radom središnjeg sustava Eurodaca.

Donošenje i razvoj

Središnji sustav Eurodaca nadogradit će se nakon donošenja nacrta prijedloga/provedbenih akata i tehničkih specifikacija. U fazi razvoja sve razvojne aktivnosti izvršavat će agencija eu-LISA. Koordinirat će upravljanje projektom nadogradnje središnjeg sustava i nacionalnih sustava na razini EU-a te integraciju nacionalnog jedinstvenog sučelja koje provode države članice na nacionalnoj razini.

Puštanje u rad

Kako bi se Eurodac pustio u rad, agencija eu-LISA treba dostaviti obavijest o uspješnom dovršetku sveobuhvatnog ispitivanja središnjeg sustava Eurodaca, koje će provesti zajedno s državama članicama.

Rad

U operativnoj fazi agencija eu-LISA tehnički održava sustav i prati njegovo funkcioniranje u odnosu na ciljeve. Krajem svake godine agencija eu-LISA trebala bi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji podnijeti izvješće o aktivnostima središnjeg sustava s pouzdanim i točnim rezultatima.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

Utvrđeni su sljedeći rizici:

1. Agencija eu-LISA mogla bi imati poteškoće pri upravljanju razvojem i integracijom tog sustava jer je usporedno s tim predviđen razvoj složenijih sustava (sustav ulaska/izlaska, AFIS za SIS II, VIS…).

2. Nadograđeni Eurodac treba se integrirati s nacionalnim informacijskim sustavima, koji moraju biti u potpunosti usklađeni sa zahtjevima središnjeg sustava. Razvoj može kasniti zbog rasprava koje se s državama članicama vode radi ujednačavanja upotrebe sustava.

Prethodno opisani rizici predstavljaju tipične rizike povezane s projektima:

1. rizik da projekt neće biti dovršen na vrijeme;

2. rizik da će projekt prekoračiti proračunska sredstva;

3. rizik da se projekt neće realizirati u cjelokupnom opsegu.

Prvi je rizik najvažniji zbog toga što prekoračenje roka uzrokuje više troškove jer većina troškova ovisi o trajanju: troškovi zaposlenika, godišnji troškovi dozvola itd.

Ti se rizici mogu ublažiti primjenom tehnika upravljanja projektom, uključujući plan za nepredviđene događaje u razvojnim projektima i dovoljan broj zaposlenika za vrijeme najvećeg radnog opterećenja. Za radno se opterećenje obično uzima da je stalno u određenom razdoblju, ali u stvarnosti je tijekom provedbe projekta nejednako, što se apsorbira većom dodjelom sredstava.

Postoji nekoliko rizika koji su povezani s angažiranjem vanjskog izvođača za taj razvoj:

1. posebno, rizik od toga da izvođač neće dodijeliti dostatna sredstva za projekt ili da će projektirati i razviti sustav koji nije najsuvremeniji;

2. rizik da izvođač ne poštuje u potpunosti upravne postupke i metode postupanja s opsežnim informacijskim projektima kako bi nastojao smanjiti troškove;

3. naposljetku, nije moguće u potpunosti isključiti rizik od toga da se izvođač nađe u financijskim problemima zbog razloga koji nisu povezani s ovim projektom.

Ti se rizici umanjuju dodjelom ugovora na temelju strogih kriterija kvalitete, provjerom referenci izvođača i održavanjem odnosa s njima. Naposljetku, kao posljednja mjera, prema potrebi se mogu uključiti stroge kazne i odredbe o raskidu ugovora.

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

Agencija eu-LISA zamišljena je kao centar izvrsnosti u području razvoja opsežnih informacijskih sustava i upravljanja tim sustavima. Izvršava aktivnosti povezane s razvojem/nadogradnjom i radom središnjeg sustava Eurodaca.

Financijski izvještaji agencije podnijet će se na odobrenje Revizorskom sudu te podliježu postupku davanja razrješnice. Komisijina Služba za unutarnju reviziju provodit će revizije u suradnji s unutarnjim revizorom agencije.

Komisija izvješćuje o omjeru troškova nadzora i vrijednosti povezanih sredstava kojima se upravlja. U godišnjem izvješću o radu Glavne uprave HOME za 2018. taj je omjer 0,31 % u vezi sa subjektima kojima je povjereno neizravno upravljanje i decentraliziranim agencijama, uključujući agenciju eu-LISA. Agencija eu-LISA o tom pokazatelju ne izvješćuje zasebno. O godišnjem financijskom izvještaju za 2017. dobila je pozitivno revizorsko mišljenje, što upućuje na stopu pogreške manju od 2 %. Nema naznaka zbog kojih bi se očekivalo pogoršanje te stope pogreške u narednim godinama.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

Mjere predviđene za suzbijanje prijevare utvrđene su člankom 50. Uredbe (EU) 2018/1726, kojim je propisano sljedeće:

1. Za suzbijanje prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti primjenjuju se Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredba (EU) 2017/1939.

2. Agencija pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. u vezi s internim istragama koje provodi OLAF i bez odgode donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve zaposlenike Agencije na temelju predloška iz Priloga tom sporazumu.

3. Revizorski sud ovlašten je provoditi reviziju, na temelju dokumenata i inspekcija na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, izvođača i podizvođača koji su od Agencije primali sredstva Unije.

4. OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere na licu mjesta i inspekcije, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom koji je financirala Agencija.

5. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2., 3. i 4., ugovori, sporazumi i odluke Agencije o dodjeli bespovratnih sredstava moraju sadržavati odredbe kojima se Revizorskom sudu, OLAF-u i EPPO-u daje izričita ovlast za provođenje revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

Primijenit će se strategija Glavne uprave HOME koja se odnosi na sprečavanje i otkrivanje prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda 

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta 
rashoda

Doprinos

Naslov 4.: Upravljanje migracijama i granicama

Poglavlje 11.: Upravljanje granicama

dif./nedif. 37

zemalja EFTA-e 38

zemalja kandidatkinja 39

trećih zemalja

u smislu članka [21. stavka 2. točke (b)] Financijske uredbe

4.

11.1002 – Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA)

dif.

NE

NE

DA*

NE

   * Agencija eu-LISA prima doprinose zemalja pridruženih Schengenskom sporazumu (NO, IS, CH, LI)

   

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog 
okvira

11

Upravljanje granicama

eu-LISA

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

Glava 1.: rashodi za osoblje

Obveze

(1a)

0,300

0,300

0,300

0,300

0,300

0,300

0,300

2,100

Plaćanja

(1b)

0,300

0,300

0,300

0,300

0,300

0,300

0,300

2,100

Glava 2.: rashodi za infrastrukturu i poslovanje

Obveze

(2a)

Plaćanja

(2b)

Glava 3.: rashodi poslovanja*

Obveze

(3a)

13,700

21,030

14,870

5,500

5,500

5,500

5,500

71,600

Plaćanja

(3b)

13,700

21,030

14,870

5,500

5,500

5,500

5,500

71,600

UKUPNA odobrena sredstva 
za agenciju eu-LISA

Obveze

=1a + 2a + 3a

14,000

21,330

15,170

5,800

5,800

5,800

5,800

73,700

Plaćanja

=1b + 2b + 3b

14,000

21,330

15,170

5,800

5,800

5,800

5,800

73,700



Naslov višegodišnjeg financijskog 
okvira

7.

Europska javna uprava

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju , koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

GU HOME

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

Ljudski resursi

0,450

0,450

0,450

0,450

0,450

0,450

0,450

3,150

Ostali administrativni rashodi

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

0,450

0,450

0,450

0,450

0,450

0,450

0,450

3,150

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva 
po NASLOVIMA 
višegodišnjeg financijskog okvira 

Obveze

14,450

21,780

15,620

6,250

6,250

6,250

6,250

76,850

Plaćanja

14,450

21,780

15,620

6,250

6,250

6,250

6,250

76,850

Nema troškova povezanih s Europolom jer troškove povezane s pristupnom točkom Europola snosi Europol.

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje agencije eu-LISA – tablica rezultata

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate

 

 

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

UKUPNO

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

 

Vrsta

Prosječni trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

 

POSEBNI CILJ br. 1… Razvoj funkcija sustava Eurodac.

– Rezultat

Izvođač 40

 

 

0,130

 

0,670

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

0,800

Međuzbroj za posebni cilj br. 1

0,130

0,670

0,800

POSEBNI CILJ br. 2: Povećanje kapaciteta baze podataka Eurodaca.

– Rezultat

Hardver, softver 41

 

 

7,870

 

11,260

 

8,870

 

 

 

 

 

 

 

 

28,000

– Rezultat

Održavanje

 

 

3,400

 

3,500

 

2,700

 

2,400

 

2,400

 

2,400

 

2,400

19,200

– Rezultat

Projekti + razvoj

 

 

0,800

 

0,800

 

0,800

 

1,000

 

1,000

 

1,000

 

1,000

6,400

– Rezultat

Preseljenja

 

 

0,400

 

0,500

 

0,100

 

 

 

 

 

 

 

 

1,000

– Rezultat

Pretraživanja s pomoću alfanumeričkih podataka

 

 

1,000

 

1,000

 

0,500

 

 

 

 

 

 

 

 

2,500

– Rezultat

Preslike putovnica

 

 

0,100

 

0,300

 

0,100

 

 

 

 

 

 

 

 

0,500

– Rezultat

Prepoznavanje lica za potrebe Eurodaca

 

 

 

 

3,000

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3,000

– Rezultat

Dodatno održavanje Eurodaca (hardver/softver/aktivno)

 

 

 

 

 

 

1,800

 

2,100

 

2,100

 

2,100

 

2,100

10,200

Međuzbroj za posebni cilj br. 2

 

 

 

20,360

 

14,870

 

5,500

 

5,500

 

5,500

 

5,500

70,800

UKUPNO za ciljeve 1. i 2.

 

 

 

21,030

 

14,870

 

5,500

 

5,500

 

5,500

 

5,500

71,600

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

(1)Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

(2)Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

NASLOV 7. 
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

0,450

0,450

0,450

0,450

0,450

0,450

0,450

3,150

Ostali administrativni rashodi

Međuzbroj za NASLOV 7. 
višegodišnjeg financijskog okvira

0,450

0,450

0,450

0,450

0,450

0,450

0,450

3,150

izvan NASLOVA 7. 42  
of the multiannual financial framework

Ljudski resursi

Ostali administrativni 
rashodi

Međuzbroj 
izvan NASLOVA 7. 
višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO GU HOME

0,450

0,450

0,450

0,450

0,450

0,450

0,450

3,150

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.



3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

(1)Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

(2)Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Godina

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

Sjedište i predstavništva Komisije

3

3

3

3

3

3

3

Delegacije

Istraživanje

Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) – UO, LO, UNS, UsO i MSD  43

Naslov 7.

Financirano iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira 

– u sjedištima

– u delegacijama

Financirano iz omotnice programa  44

– u sjedištima

– u delegacijama

Istraživanje

Ostalo (navesti)

UKUPNO GU HOME

3

3

3

3

3

3

3

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Različite zadaće povezane s Eurodacom, npr. u kontekstu mišljenja Komisije o godišnjem programu rada i praćenja njegove provedbe, nadzor nad pripremom proračuna agencije i praćenje njegove provedbe, potpora razvoju aktivnosti Agencije u skladu s politikama EU-a, uključujući sudjelovanje na sastancima stručnjaka itd.

Vanjsko osoblje

Procijenjeni učinak na osoblje (dodatni EPRV) – plan radnih mjesta agencije eu-LISA

Radna mjesta (plan radnih mjesta)

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Dodatna radna mjesta

2

2

2

2

2

2

2

Zapošljavanje je predviđeno za siječanj 2021. Sve osoblje mora biti dostupno početkom 2021. kako bi se pravodobno započelo s razvojem i osiguralo puštanje Eurodaca u rad 2021. Potrebna su dva nova člana privremenog osoblja za provedbu projekta te operativnu potporu i održavanje nakon puštanja u rad. Ti će ljudski resursi:

·podupirati provedbu projekta kao članovi projektnog tima, uključujući aktivnosti kao što su: utvrđivanje zahtjeva i tehničkih specifikacija, suradnja s državama članicama i pružanje potpore tijekom provedbe, ažuriranje dokumenta upravljanja sučeljem (ICD), praćenje izvršenja ugovora, aktivnosti projektnih ispitivanja (uključujući koordiniranje ispitivanja država članica), dostava i ažuriranje dokumenata itd.,

·pružati potporu u tranzicijskim aktivnostima za puštanje sustava u rad u suradnji s izvođačem (praćenje verzija, ažuriranja operativnih procesa, osposobljavanje (uključujući aktivnosti osposobljavanja za države članice)) itd.,

·pružati potporu za dugoročne aktivnosti, utvrđivanje specifikacija, pripremu ugovora u slučaju preoblikovanja sustava (npr. zbog prepoznavanja lica) ili u slučaju da će novi ugovor o operativnom održavanju Eurodaca trebati izmijeniti kako bi se obuhvatile dodatne izmjene (s tehničkog i proračunskog stajališta),

·pružati potporu druge razine nakon puštanja u rad i tijekom trajnog održavanja i rada.

Ta dva nova člana osoblja (članovi privremenog osoblja u ekvivalentu punog radnog vremena) bit će dodatak internim kapacitetima tima, koji će se također baviti projektom i ugovorima te operativnim aktivnostima i financijskim praćenjem. Zapošljavanje privremenog osoblja omogućit će prikladno trajanje i kontinuitet ugovora kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja te angažiranje istih specijaliziranih osoba za aktivnosti operativne potpore nakon dovršenja projekta. Uz to, za aktivnosti operativne potpore potreban je pristup radnom okruženju koji se ne može dodijeliti izvođačima ili vanjskom osoblju.

3.2.4.Doprinos trećih strana 

U prijedlogu/inicijativi:

(1)ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

(2)predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju 

UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

(1)Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

(2)Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

   na vlastita sredstva

   na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda    

⌧ Odgovarajuća proračunska linija rashoda u proračunu agencije eu-LISA

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Proračunska linija prihoda:

Učinak prijedloga/inicijative 45

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Odgovarajuća proračunska linija prihoda u proračunu agencije eu-LISA

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

[…]

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije). 

Agencija eu-LISA prima doprinose zemalja povezanih s Eurodacom, kako je utvrđeno njihovim sporazumima.*

Navedeni izračun temelji se na izračunima prihoda namijenjenih provedbi sustava Eurodac dobivenih od država koje u opći proračun Europske unije (potrošene uplate) trenutačno uplaćuju godišnji iznos za odgovarajuću financijsku godinu koji se izračunava u skladu s njihovim bruto domaćim proizvodom kao postotak bruto domaćeg proizvoda svih država sudionica. Budući da su potrošene uplate poznate tek a posteriori, i iznosi za relevantne godine bit će poznati tek a posteriori pa „p.m.” stoji umjesto stvarnih iznosa. Stvarni iznosi trebali bi se temeljiti na podacima Eurostata i mogli bi ovisiti o gospodarskoj situaciji u državama sudionicama.

Sporazum između Europske zajednice i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o kriterijima i mehanizmima za određivanje države nadležne za razmatranje zahtjeva za azilom podnesenih u državi članici ili u Islandu ili u Norveškoj (SL L 93, 3.4.2001., str. 40.).

Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o kriterijima i mehanizmima za određivanje države nadležne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u državi članici ili u Švicarskoj (SL L 53, 27.2.2008., str. 5.).

Protokol između Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države koja je odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil koji je podnesen u jednoj od država članica ili u Švicarskoj (SL L 160, 18.6.2011., str. 39.).

Protokol između Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna uz Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o kriterijima i mehanizmima za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u jednoj od država članica ili u Švicarskoj (2006/0257 CNS, sklopljen 24.10.2008., još nije objavljen u SL-u) i Protokol uz Sporazum između Europske Zajednice i Republike Islanda te Kraljevine Norveške o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u državi članici ili u Islandu ili Norveškoj (SL L 93, 3.4.2001.).

(1)    SL L […], […], str. […].
(2)    SL L […], […], str. […].
(3)    SL L […], […], str. […].
(4)    SL L […], […], str. […].
(5)    Uredba (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726 i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP, SL L 135, 22.5.2019., str. 27.–84.
(6)    Uredba (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija i izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/816, SL L 135, 22.5.2019., str. 85.–135.
(7)    Članak 79. zadnji podstavak Uredbe (EU) 2019/817, članak 75. zadnji podstavak Uredbe (EU) 2019/818.
(8)    Sporazum između Europske zajednice i Kraljevine Danske o kriterijima i mehanizmima za određivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji je podnesen u Danskoj ili bilo kojoj drugoj državi članici Europske unije i sustavu „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije (SL L 66, 8.3.2006., str. 37.).
(9)    Sporazum između Europske zajednice i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o kriterijima i mehanizmima za određivanje države nadležne za razmatranje zahtjeva za azilom podnesenih u državi članici ili u Islandu ili u Norveškoj (SL L 93, 3.4.2001., str. 40.).
(10)    Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o kriterijima i mehanizmima za određivanje države nadležne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u državi članici ili u Švicarskoj (SL L 53, 27.2.2008., str. 5.).
(11)    Protokol između Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države koja je odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil koji je podnesen u jednoj od država članica ili u Švicarskoj (SL L 160, 18.6.2011., str. 39.).
(12)    Protokol između Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna uz Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o kriterijima i mehanizmima za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u jednoj od država članica ili u Švicarskoj (2006/0257 CNS, sklopljen 24.10.2008., SL L 161, 24.6.2009., str. 8.) i Protokol uz Sporazum između Europske Zajednice i Republike Islanda te Kraljevine Norveške o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u državi članici ili u Islandu ili Norveškoj (SL L 93, 3.4.2001.).
(13)    Vidjeti npr. izvješće EASO-a o sekundarnim kretanjima (nije javno dostupno).
(14)    U Inicijativi za djecu migrante poziva se na zajednički pristup rješavanju problema nestale djece (bez pratnje i odvojene djece), uspostavu učinkovitih mehanizama za borbu protiv rizika od trgovanja ljudima i donošenje posebnih standarda za postupke azila koji se odnose na djecu.
(15)    Na primjer, Berlinski akcijski plan za novu europsku politiku azila, 25. studenoga 2019., koji su potpisale 33 organizacije i općine.
(16)    Preporuke UNHCR-a za pakt o migracijama i azilu koji je predložila Europska komisija, siječanj 2020.
(17)    Preporuke IOM-a za novi pakt Europske unije o migracijama i azilu, veljača 2020.
(18)    Izvješće o projektu CEPS-a, Search and rescue, disembarkation and relocation arrangements in the Mediterranean. Sailing Away from Responsibility? („Mediteranski aranžmani za traganje i spašavanje, iskrcavanje i premještanje: prebacivanje odgovornosti?”), lipanj 2019.
(19)    Izvješće ESI-ja o politikama, Pregled stanja migracijske politike: A Monitoring Mechanism for EU Asylum and Migration policy („Pregled stanja migracijske politike: mehanizam za praćenje politike EU-a u području azila i migracija”), ožujak 2020.
(20)    Sve studije i izvješća Europske migracijske mreže dostupni su na: https://ec.europa.eu/home-affairs/what-we-do/networks/european_migration_network_en.
(21)    Uredba (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726 i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP (SL L 135, 22.5.2019., str. 27.) i Uredba (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija i izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/816 (SL L 135, 22.5.2019., str. 85).
(22)    Donesena u Hamburgu (Njemačka) 27. travnja 1979.
(23)    Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u), SL L 218, 13.8.2008., str. 60.–81.
(24)    Uredba (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 1077/2011, (EU) br. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 i (EU) 2017/2226 (SL L 236, 19.9.2018., str. 1.–71.).
(25)    Uredba (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726 i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP, SL L 135, 22.5.2019., str. 27.–84.
(26)    Uredba (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija i izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/816, SL L 135, 22.5.2019., str. 85.–135.
(27)    Uredba (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 1077/2011, (EU) br. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 i (EU) 2017/2226, SL L 236, 19.9.2018., str. 1.–71.
(28)    Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u), SL L 218, 13.8.2008., str. 60.–81.
(29)    Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice, kojom se izmjenjuje Uredba (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktive 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ, SL L 158, 30.4.2004., str. 77.
(30)    Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama), SL L 243, 15.9.2009., str. 1.–58.
(31)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točki (a) ili (b) Financijske uredbe.
(32)    SL L 180, 29.6.2013., str. 1.
(33)    Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (preinaka) (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).
(34)    COM(2016) 205 final.
(35)    Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza i stavljanju izvan snage Odluke br. 574/2007/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 143.).
(36)

   Uredba (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1077/2011. Članak 1. stavak 3.: „Agencija je odgovorna za operativno upravljanje Schengenskim informacijskim sustavom (SIS II), viznim informacijskim sustavom (VIS) i Eurodacom.” (SL L 295, 21.11.2018., str. 99.–137).

(37)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.
(38)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
(39)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.
(40)    Svi ugovorni troškovi za funkcionalne nadogradnje raspoređeni su u prve dvije godine, pri čemu se veći dio proračuna odnosi na drugu godinu (nakon prihvaćanja).
(41)    Plaćanja za kapacitete podijeljena su na tri godine u omjeru 40 % : 40 % : 20 %.
(42)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.
(43)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.
(44)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
(45)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.
Top

Bruxelles, 23.9.2020.

COM(2020) 614 final

PRILOG

Izmijenjenom prijedlogu UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama] i Uredbe (EU) XXX/XXX [Uredba o preseljenju] radi identificiranja državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva s nezakonitim boravkom, o zahtjevima tijela kaznenog progona država članica i Europola za usporedbu s podacima iz Eurodaca u svrhu kaznenog progona te o izmjeni uredaba (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/818


PRILOG II.

Korelacijska tablica iz članka 8.a

Podaci dostavljeni u skladu s člankom 17. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća 1 zabilježeni i pohranjeni u središnjem sustavu ETIAS-a

Odgovarajući podaci u Eurodacu u skladu s člancima 12., 13., 14. i 14.a ove Uredbe s kojima bi se pri provjeri trebali uspoređivati podaci iz ETIAS-a

prezime

prezime(na)

prezime pri rođenju

ime(na) dobivena kod rođenja

ime (imena)

ime(na)

ostala imena (pseudonimi, umjetnička imena, nadimci)

ranije korištena prezime(na) i ime(na)

te svi pseudonimi

datum rođenja

datum rođenja

mjesto rođenja

mjesto rođenja

spol

spol

trenutačno državljanstvo

državljanstvo/državljanstva

druga državljanstva ako ih ima

državljanstvo/državljanstva

vrsta putne isprave

vrsta putne isprave

broj putne isprave

broj putne isprave

zemlja koja je izdala putnu ispravu

troslovna oznaka zemlje koja je izdala ispravu

(1)    Uredba (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 1077/2011, (EU) br. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 i (EU) 2017/2226 (SL L 236, 19.9.2018., str. 1.).    
Top