EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.9.2020.

COM(2020) 612 final

2020/0278(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uvođenju dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/817

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Razlozi

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je u rujnu 2019. novi pakt o migracijama i azilu kojim bi se utvrdio sveobuhvatan pristup vanjskim granicama, sustavima azila i vraćanja, schengenskom području slobodnog kretanja i vanjskoj dimenziji.

Novi pakt o migracijama i azilu, predstavljen zajedno s ovim Prijedlogom, novi je početak u području migracija utemeljen na sveobuhvatnom pristupu upravljanju migracijama. Ovim se Prijedlogom uspostavlja zajednički okvir za upravljanje azilom i migracijama na razini EU-a kao važan doprinos sveobuhvatnom pristupu, a njegova je svrha promicati uzajamno povjerenje među državama članicama. Novim paktom, koji se temelji na sveobuhvatnim načelima solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti, zagovara se integrirano oblikovanje politika koje objedinjuje politike u područjima azila, migracija, vraćanja, zaštite vanjskih granica, borbe protiv krijumčarenja migranata i odnosa s ključnim trećim zemljama, a odražava pristup na svim razinama vlasti. Prepoznaje se da sveobuhvatan pristup podrazumijeva i snažniji, održiviji i opipljiviji izraz načela solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti. Ta bi načela stoga trebalo primjenjivati na cjelokupno upravljanje migracijama, od osiguravanja pristupa međunarodnoj zaštiti do suzbijanja nezakonitih migracija i nedopuštenih kretanja.

Dubinska provjera trebala bi se sastojati od:

(a)preliminarnog zdravstvenog pregleda i provjere ranjivosti;

(b)provjere identiteta na temelju informacija u europskim bazama podataka;

(c)unošenja biometrijskih podataka (tj. podataka o otiscima prstiju i prikazu lica) u odgovarajuće baze podataka, ako još nisu uneseni; i

(d)sigurnosne provjere pretraživanjem relevantnih nacionalnih baza podataka i baza podataka Unije, posebno Schengenskog informacijskog sustava (SIS), kako bi se provjerilo predstavlja li osoba prijetnju unutarnjoj sigurnosti.

Očekuje se da će predložena dubinska provjera osigurati dodanu vrijednost postojećim postupcima na vanjskim granicama, posebno time što se:

–uvode jedinstvena pravila za identifikaciju državljana trećih zemalja koji ne ispunjavaju uvjete ulaska iz Zakonika o schengenskim granicama i njihov zdravstveni pregled i sigurnosnu provjeru na vanjskim granicama kako bi se povećala sigurnost unutar schengenskog područja,

–pojašnjava da ulazak državljanima trećih zemalja nije dopušten osim ako im je izričito dopušten nakon procjene uvjeta ulaska ili ako država članica odluči u pojedinačnom slučaju primijeniti posebna pravila iz članka 6. stavka 5. Zakonika o schengenskim granicama,

–stvara jedinstveni alat za uključivanje svih državljana trećih zemalja koji su prisutni na vanjskoj granici, a ne ispunjavaju uvjete ulaska, ili po iskrcavanju nakon operacije traganja i spašavanja u odgovarajući postupak: ili postupak u skladu s Direktivom o vraćanju ili, u slučaju zahtjeva za međunarodnu zaštitu, uobičajeni postupak azila, ubrzani postupak, postupak na granici za azil ili, konačno, premještanje u drugu državu članicu (bez prejudiciranja ishoda takvih postupaka ili njihove zamjene), i

–uspostavlja okvir EU-a i za dubinsku provjeru državljana trećih zemalja koji su neovlašteno ušli na državno područje država članica i koji su uhićeni na njihovu državnom području.

Područje primjene prijedloga

Predloženu dubinsku provjeru trebalo bi primjenjivati na vanjskim granicama na:

–sve državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice izvan graničnih prijelaza, kojima države članice prema Uredbi o Eurodacu imaju obvezu uzeti otiske prstiju, uključujući one koji zatraže međunarodnu zaštitu,

–državljane trećih zemalja koji se iskrcaju nakon operacije traganja i spašavanja, i

–državljane trećih zemalja koji stupe na granični prijelaz, a ne ispunjavaju uvjete ulaska i ondje zatraže međunarodnu zaštitu.

Dubinska provjera istodobno se mora oslanjati na alate uspostavljene drugim zakonodavnim instrumentima, posebno onima koji se odnose na Eurodac 3 , uporabu Schengenskog informacijskog sustava za vraćanje 4 i postupke azila 5 , i povezati se s njima.

Državljani trećih zemalja koji prelaze vanjske granice izvan graničnih prijelaza ili koji su se iskrcali nakon operacija traganja i spašavanja, uključujući one koji zatraže međunarodnu zaštitu

Prema Zakoniku o schengenskim granicama 6 vanjske je granice moguće prijeći samo na graničnim prijelazima koji se nalaze na dostavljenom popisu 7 . Nadzor državne granice 8 sastoji se od granične kontrole koja se provodi na graničnim prijelazima i zaštite državne granice koja se provodi između graničnih prijelaza kako bi se spriječilo izbjegavanje granične kontrole, suzbio prekogranični kriminalitet i poduzele mjere protiv osoba koje su neovlašteno prešle granicu. Stoga se državljani trećih zemalja koji su neovlašteno prešli vanjske granice i nemaju pravo boravka na državnom području predmetne države članice moraju podvrgnuti procedurama u skladu s Direktivom o vraćanju 9 . Državljaninu treće zemlje koji zatraži međunarodnu zaštitu mora se osigurati pristup postupku azila te se ta osoba mora uputiti tijelima za azil. Ta bi se pravila, ovisno o slučaju, trebala primjenjivati i na državljane trećih zemalja iskrcane nakon operacija traganja i spašavanja.

Kako bi bila u skladu s postojećim pravnim okvirom, posebno s Uredbom o Eurodacu i Schengenskim informacijskim sustavom za vraćanje 10 te Direktivom o postupcima azila 11 , obvezna dubinska provjera državljana trećih zemalja uhićenih izvan graničnih prijelaza trebala bi obuhvaćati osobe kojima su države članice dužne uzeti biometrijske podatke u skladu s Uredbom o Eurodacu 12 .

Zakonikom o schengenskim granicama nije predviđena konkretna obveza provođenja liječničkih pregleda državljana trećih zemalja uhićenih u okviru zaštite državne granice. Državljani trećih zemalja koji su prisutni na vanjskoj granici, a ne ispunjavaju uvjete ulaska, ili po iskrcavanju nakon operacije traganja i spašavanja mogli su biti izloženi prijetnjama zdravlju (npr. pri dolasku iz ratnih zona ili zbog izloženosti zaraznim bolestima). Stoga je važno u najranijoj mogućoj fazi identificirati sve osobe kojima je potreba trenutačna skrb te maloljetnike i ranjive osobe kako bi ih se uputilo na postupak na granici za azil ili ubrzani postupak azila, prema primjenjivim kriterijima za te postupke. Nedavno je izbijanje bolesti COVID-19 također pokazalo potrebu za zdravstvenim pregledima radi identifikacije osoba kojima je potrebna izolacija zbog javnozdravstvenih razloga. Stoga postoji potreba za jedinstvenim pravilima o preliminarnim zdravstvenim pregledima, koja bi se odnosila na sve državljane trećih zemalja koji su podvrgnuti dubinskoj provjeri.

Državljani trećih zemalja koji ne ispunjavaju uvjete ulaska i traže međunarodnu zaštitu na graničnim prijelazima

U skladu s člankom 3. Zakonika o schengenskim granicama nadzor državne granice trebalo bi provoditi ne dovodeći u pitanje prava izbjeglica i državljana trećih zemalja koji zatraže međunarodnu zaštitu. Međutim, Zakonikom o schengenskim granicama nisu predviđene dostatne upute za službenike graničnog nadzora o postupanju s državljanima trećih zemalja koji traže međunarodnu zaštitu na graničnim prijelazima 13 te u tom pogledu u različitim državama članicama postoje različite prakse. Tako bi državljani trećih zemalja koji su prihvaćeni na državno područje unatoč tome što ne ispunjavaju uvjete ulaska, na temelju tvrdnje da traže međunarodnu zaštitu, mogli pobjeći.

Isto tako, trenutačno ne postoje pravila o zdravstvenim pregledima državljana trećih zemalja u toj situaciji. Stoga je potrebno utvrditi dodatna pravila za povezivanje nadzora državne granice na vanjskim granicama s relevantnim naknadnim postupcima u skladu s pravnom stečevinom u području azila ili vraćanja.

Potrebno je pojasniti i da tijekom dubinske provjere, odnosno tijekom provjera radi utvrđivanja odgovarajućih sljedećih postupaka, predmetnim državljanima trećih zemalja ne bi trebao biti dopušten ulazak na državno područje država članica. To bi se pravilo trebalo primjenjivati pri dubinskoj provjeri svih državljana trećih zemalja na vanjskim granicama.

Jamstva koja proizlaze iz primjenjivih postupaka i primjenjivost premještanja

Sve državljane trećih zemalja koji su podvrgnuti dubinskoj provjeri treba smatrati podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu ako zatraže međunarodnu zaštitu u trenutku uhićenja ili tijekom kontrole na graničnom prijelazu ili tijekom dubinske provjere. Međutim, članci 26. i 27. Uredbe XXXX [Uredba o postupcima azila] i pravni učinci koji se odnose na Direktivu XXXX [Direktiva o uvjetima prihvata] trebali bi se primjenjivati tek nakon završetka dubinske provjere.

Isto tako, postupke uspostavljene Direktivom o vraćanju trebalo bi početi primjenjivati na osobe obuhvaćene ovim Prijedlogom tek nakon završetka dubinske provjere.

Nakon dubinske provjere moglo bi uslijediti premještanje u okviru mehanizma solidarnosti uspostavljenog Uredbom (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama] ako država članica dobrovoljno doprinosi solidarnosti ili se na podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu ne primjenjuje postupak na granici u skladu s Uredbom (EU) br. XXX/XXX [Uredba o postupcima azila] ili u okviru mehanizma za rješavanje kriznih situacija uspostavljenog Uredbom (EU) XXX/XXX [Uredba o kriznim situacijama].

Opće izuzeće

Dubinska provjera ne primjenjuje se na državljane trećih zemalja koji ispunjavaju uvjete ulaska iz članka 6. Uredbe 2016/399 (Zakonik o schengenskim granicama). Ako se tijekom dubinske provjere pokaže da predmetni državljani trećih zemalja ispunjavaju te uvjete, dubinsku provjeru trebalo bi odmah prekinuti te državljaninu treće zemlje dopustiti ulazak na državno područje države članice. To ne utječe na mogućnost primjene sankcija za neovlašteni prelazak vanjske granice, u skladu s člankom 5. stavkom 3. Zakonika o schengenskim granicama.

Također, dubinska provjera ne bi se trebala primjenjivati na državljane trećih zemalja na koje država članica može primijeniti odstupanje od uvjeta ulaska ili je to obvezna učiniti. Detaljan popis takvih slučajeva nalazi se u članku 6. stavku 5. Zakonika o schengenskim granicama i uključuje državljane trećih zemalja koji posjeduju boravišnu dozvolu ili vizu za dugotrajni boravak druge države članice i mogu ući na državno područje drugih država članica u svrhu tranzita i državljane trećih zemalja kojima je država članica pojedinačno dopustila ulazak na svoje državno područje iz humanitarnih razloga (na primjer radi liječenja). Međutim, ako država članica smatra da bi osobe koje traže međunarodnu zaštitu mogle imati koristi od pojedinačne odluke kojom se dopušta ulazak u skladu s člankom 6. stavkom 5. točkom (c), te osobe trebalo bi uputiti na dubinsku provjeru, a izdavanje odobrenja za ulazak trebalo bi privremeno obustaviti u iščekivanju ishoda odgovarajućeg postupka priznavanja međunarodne zaštite.

Državljani trećih zemalja uhićeni na državnom području

Na državljane trećih zemalja koje uhiti policija ili drugo nadležno tijelo na državnom području države članice, a ne ispunjavaju uvjete ulaska i uvjete za boravak, mora se primijeniti postupak vraćanja u skladu s Direktivom o vraćanju, osim ako zatraže međunarodnu zaštitu. Zatraže li međunarodnu zaštitu, njihov zahtjev trebalo bi razmotriti ili bi im trebalo dati odobrenje ili pravo boravka u predmetnoj državi članici.

Kako bi se bolje zaštitilo schengensko područje i osiguralo pravilno upravljanje nezakonitim migracijama, države članice trebale bi biti obvezne te osobe podvrgnuti i dubinskoj provjeri. Međutim, tu obvezu ne bi trebalo primjenjivati na osobe koje su prekoračile trajanje dopuštenog boravka (državljani trećih zemalja koji su prekoračili rok valjanosti vize, primjerice tako što su ostali u državama članicama dulje od 90 dana u razdoblju od 180 dana ili dulje od razdoblja dopuštenog boravišnom dozvolom ili vizom za dugotrajni boravak) jer su osobe u toj situaciji prošle graničnu kontrolu pri dolasku.

Dubinska provjera osoba uhićenih na državnom području države članice (uz poštovanje navedenog ograničenja) trebala bi nadoknaditi činjenicu da su te osobe vjerojatno uspjele izbjeći granične kontrole pri ulasku u Europsku uniju i na schengensko područje. Uključivanjem tih slučajeva u područje primjene predložene uredbe osigurava se da se i dubinska provjera provodi u skladu s jedinstvenim pravilima i mjerilima.

Dubinsku provjeru u takvim slučajevima trebalo bi aktivirati ako u putnoj ispravi nema ulaznog pečata ili ako osoba uopće nema putnu ispravu, odnosno ako se ne može vjerodostojno dokazati da je zakonito prešla vanjsku granicu. Nakon početka rada sustava ulaska/izlaska 2022. pečat će zamijeniti pouzdanija evidencija u elektroničkom sustavu dostupna i tijelima za izvršavanje zakonodavstva, čime će se pružiti dodatna sigurnost u pogledu zakonitog ulaska državljana trećih zemalja na državno područje država članica.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Ovim se Prijedlogom rješavaju pitanja povezana sa zaštitom vanjskih granica i sprečavanjem nedopuštenih kretanja unutar područja bez kontrola na unutarnjim granicama. Dubinskom provjerom dopunjuju se pravila o nadzoru državne granice na vanjskim granicama utvrđena u Uredbi 2016/399 (Zakonik o schengenskim granicama). Njome se posebno dopunjuju obveze država članica koje proizlaze iz članaka 3. i 13. Zakonika u pogledu obveze sprečavanja neovlaštenog ulaska i obveze provođenja nadzora državne granice ne dovodeći u pitanje prava izbjeglica i državljana trećih zemalja kojima je potrebna međunarodna zaštita. Njome se uzima u obzir i činjenica da se u slučaju nepostojanja ulaznog pečata u putnoj ispravi državljana trećih zemalja uhićenih na državnom području države članice (ili, nakon početka rada sustava ulaska/izlaska 2022., u slučaju nepostojanja unosa u elektroničkom sustavu dostupnom i tijelima za izvršavanje zakonodavstva) pretpostavlja da osoba ne ispunjava uvjete ulaska.

Ovaj Prijedlog odražava nedavni razvoj schengenske pravne stečevine, posebno provedbu sustava ulaska/izlaska 14 , predviđenu za 2022. Njime se uzima u obzir i okvir za interoperabilnost uspostavljen uredbama (EU) 2019/817 15 i (EU) 2019/818 16 . Potrebne izmjene pravnih akata kojima se uspostavljaju posebne baze podataka, kao što su sustav ulaska/izlaska (EES), europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i vizni informacijski sustav (VIS), ograničene su na osiguravanje prava pristupa imenovanim tijelima u okviru dubinske provjere.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Ovaj je Prijedlog jedna od zakonodavnih sastavnica novog pakta o migracijama i azilu i dodatni element u upravljanju migracijama te je potpuno u skladu s prijedlozima Uredbe o upravljanju azilom i migracijama, Uredbe o postupcima azila i Uredbe o kriznim situacijama te izmijenjenim prijedlogom preinake Uredbe o Eurodacu.

Cilj je ovog Prijedloga, zajedno s navedenim aktima, doprinijeti sveobuhvatnom pristupu migracijama tako da se povežu sve faze migracijskog procesa, od dolaska do obrade zahtjeva za međunarodnu zaštitu i, prema potrebi, vraćanja. Pritom bi trebalo u potpunosti poštovati temeljna prava. Stoga se predlaže da se osigura da svaka država članica uspostavi neovisan mehanizam praćenja kako bi se zajamčilo poštovanje temeljnih prava u pogledu dubinske provjere i pravilna istraga svih navodnih kršenja temeljnih prava.

Mehanizam praćenja za dubinsku provjeru trebao bi biti dio upravljanja i praćenja migracijske situacije kako je predviđeno novom Uredbom o upravljanju azilom i migracijama. Države članice trebale bi rezultate svojih nacionalnih mehanizama praćenja u skladu s ovom Uredbom uključiti u svoje nacionalne strategije iz Uredbe o upravljanju azilom i migracijama.

Ovaj Prijedlog ne utječe na postojeće postupke u području azila i vraćanja niti ograničava ostvarivanje pojedinačnih prava, nego se njime bolje organizira faza prije ulaska kako bi se poboljšala primjena tih postupaka.

Na kraju dubinske provjere državljane trećih zemalja trebalo bi uputiti odgovarajućim nadležnim tijelima, koja bi trebala donijeti odgovarajuće odluke na temelju informacija prikupljenih tijekom dubinske provjere u izvještajnom obrascu.

Informacije prikupljene tijekom dubinske provjere trebale bi stoga doprinijeti učinkovitijem ostvarivanju svrhe odgovarajućih postupaka. One bi posebno trebale pomoći odgovarajućim tijelima za azil u identifikaciji podnositelja zahtjeva za azil koji bi bili obuhvaćeni postupkom na granici, u skladu s predloženim izmjenama Uredbe o postupcima azila. Trebale bi boljim razumijevanjem migracijskih tokova doprinijeti i borbi protiv krijumčarenja te poboljšanju nadzora državne granice.

Biometrijske podatke iz Uredbe XXXX [Uredba o Eurodacu] prikupljene tijekom dubinske provjere u slučaju državljana trećih zemalja čije su otiske prstiju države članice obvezne uzeti, zajedno s podacima iz članaka [12., 13., 14. i 14.a] te uredbe, trebalo bi poslati u Eurodac. Ovom se uredbom zahtijeva prikupljanje i slanje navedenih podataka tijekom dubinske provjere i time se određuje vrijeme i potvrđuje obveza uzimanja otisaka prstiju i registracije državljana trećih zemalja. Dubinskom provjerom olakšat će se i pretraživanje drugih opsežnih informatičkih sustava, kao što je Schengenski informacijski sustav, za potrebe vraćanja.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Djelovanje u području slobode, sigurnosti i pravde pripada nadležnosti koju dijele EU i države članice u skladu s člankom 4. stavkom 2. UFEU-a. Stoga se načelo supsidijarnosti primjenjuje na temelju članka 5. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji: Unija djeluje samo ako i u mjeri u kojoj ciljeve predloženog djelovanja države članice ne mogu dostatno ostvariti na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, nego se zbog opsega ili učinka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije.

•Proporcionalnost

Prijedlogom se uvodi obveza provjere biometrijskih podataka predmetnih državljana trećih zemalja u zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu (CIR) uspostavljenom Uredbom o interoperabilnosti, koji sadržava sve podatke o identitetu osoba evidentirane u opsežnim informacijskim sustavima u području migracija, sigurnosti i pravde. Ta obveza podrazumijeva da se pristupa samo onim podacima koji su nužno potrebni za identifikaciju državljana trećih zemalja (podaci kojima se pristupa slični su onima koji se nalaze u putnoj ispravi) i da se podaci u opsežnom informacijskom sustavu ne udvostručavaju niti ponovno prikupljaju.

Pri sigurnosnoj provjeri trebalo bi upotrebljavati relevantne europske informacijske sustave, a ona bi se trebala provoditi, koliko je moguće, na temelju biometrijskih podataka kako bi se rizik od pogrešne identifikacije sveo na najmanju moguću mjeru.

•Odabir instrumenta

Ovim se Prijedlogom dopunjuju i utvrđuju jedinstvena pravila o nadzoru državne granice na vanjskim granicama sadržana u Zakoniku o schengenskim granicama tako da se od država članica traži da u tri navedene vrste okolnosti državljani trećih zemalja budu podvrgnuti dubinskoj provjeri koja se sastoji od provjere identiteta, sigurnosne provjere i zdravstvenog pregleda ako je to potrebno, kako bi se tijelima omogućilo upućivanje tih osoba na odgovarajuće postupke u pogledu azila ili vraćanja. Kako bi se na taj način doprinijelo sigurnosti schengenskog područja i djelotvornosti politike azila i migracijske politike u Uniji, te bi provjere trebalo provoditi u skladu s jedinstvenim mjerilima. Kako bi se utvrdila ta mjerila, potrebne su izravno primjenjive odredbe. Iz navedenog slijedi da je uredba primjeren instrument za organizaciju te dubinske provjere.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Komisija se u više navrata savjetovala s državama članicama, Europskim parlamentom i dionicima kako bi prikupila njihova stajališta o budućem paktu o migracijama i azilu. Usporedno s time rumunjsko, finsko i hrvatsko predsjedništvo održalo je strateške i tehničke razmjene informacija o budućnosti različitih aspekata migracijske politike, uključujući azil, vraćanje, odnose s trećim zemljama u pogledu ponovnog prihvata i reintegraciju. Ta savjetovanja pokazala su da postoji potpora novom početku u okviru europske politike azila i migracija kako bi se hitno riješili nedostaci zajedničkog europskog sustava azila, poboljšala učinkovitost sustava vraćanja, bolje strukturirali i obogatili odnosi s trećim zemljama u pogledu ponovnog prihvata te osigurala održiva reintegracija migranata koji se vraćaju.

Uoči uvođenja novog pakta o migracijama i azilu Komisija se kontinuirano i intenzivno savjetovala s Europskim parlamentom, pri čemu je poseban naglasak bio na potrebi da se osigura potpuno poštovanje temeljnih prava. Potpredsjednik Schinas i povjerenica Johansson održali su i savjetovanja sa svakom državom članicom tijekom prvih 100 dana mandata, kao i bilateralna popratna savjetovanja sa svim državama članicama. Države članice uvidjele su da je potrebno jedinstvo, postupni napredak u uklanjanju nedostataka trenutačnog sustava, nov sustav pravedne podjele odgovornosti kojemu mogu doprinijeti sve države članice i snažna zaštita granice te da je važna vanjska dimenzija migracija i poboljšano vraćanje. Većina država članica izrazila je interes za jasnim i učinkovitim postupcima na vanjskim granicama kako bi se spriječila nedopuštena kretanja i olakšalo vraćanje. Neke su države članice, međutim, naglasile da ne smije nastati nepotrebno administrativno opterećenje.

Povjerenica Johansson isto je tako u nekoliko navrata organizirala ciljana savjetovanja s međunarodnim organizacijama, organizacijama civilnog društva, relevantnim lokalnim nevladinim organizacijama u državama članicama te socijalnim i gospodarskim partnerima.

Komisija je uzela u obzir brojne preporuke nacionalnih i lokalnih tijela 17 , nevladinih i međunarodnih organizacija, kao što su Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) 18 i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) 19 , kao i skupina za strateško promišljanje i akademske zajednice, o tome kako osmisliti novi početak i svladati trenutačne migracijske izazove uz poštovanje standarda ljudskih prava. Komisija je uzela u obzir i doprinose i studije Europske migracijske mreže 20 , koji su pokrenuti na njezinu inicijativu i na temelju kojih je posljednjih godina izrađeno više specijaliziranih studija i ad hoc upitnika.

•Temeljna prava

·Povelji Europske unije o temeljnim pravima,

·obvezama koje proizlaze iz međunarodnog prava, posebno iz Ženevske konvencije o statusu izbjeglica,

·Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

·Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, i

·Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv mučenja.

·pravo na ljudsko dostojanstvo (članak 1.),

·zabranu mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne (članak 4.),

·pravo na azil (članak 18.),

·zaštitu u slučaju udaljenja, protjerivanja ili izručenja (članak 19.),

·nediskriminaciju (članak 21.), i

·visoku razinu zaštite ljudskog zdravlja (članak 35.).

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Predložena Uredba utječe na proračun EU-a.

Ukupna financijska sredstva potrebna za potporu provedbi ovog Prijedloga u razdoblju 2021.–2027. procjenjuju se na 417 626 milijuna EUR. Konkretno, financijska potpora bit će možda potrebna za sljedeće elemente dubinske provjere:

–infrastrukturu za dubinsku provjeru: izgradnja i korištenje/nadogradnja postojećih prostora na graničnim prijelazima, u prihvatnim centrima itd.,

–pristup relevantnim bazama podataka na novim lokacijama,

–zapošljavanje dodatnog osoblja za provođenje dubinske provjere,

–osposobljavanje službenika graničnog nadzora i drugog osoblja za provođenje dubinske provjere,

–zapošljavanje medicinskog osoblja,

–medicinsku opremu i prostore za preliminarne zdravstvene preglede, ovisno o potrebi,

–uspostavu neovisnih mehanizama praćenja poštuju li se temeljna prava tijekom dubinske provjere.

Troškovi povezani s tim novim zadaćama mogu se pokriti sredstvima dostupnima državama članicama u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira 2021.–2027.

U vezi s ovim zakonodavnim prijedlogom nisu zatraženi dodatni financijski ni ljudski resursi.

Podrobnije informacije o tome nalaze se u zakonodavnom financijskom izvještaju priloženom ovom Prijedlogu.

5.DRUGI ELEMENTI

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

U članku 1. objašnjava se predmet Uredbe. U njemu se navodi da se primjenjuje na vanjskim granicama i državnom području država članica ako ne postoje naznake da su državljani trećih zemalja bili podvrgnuti kontroli na vanjskim granicama.

U članku 2. utvrđuju se definicije pojmova koji se primjenjuju u okviru dubinske provjere.

U članku 3. utvrđuje se osobno područje primjene, odnosno na koje bi se državljane trećih zemalja trebala primjenjivati obveza dubinske provjere na vanjskim granicama: državljane trećih zemalja koji su prisutni na vanjskoj granici, a ne ispunjavaju uvjete ulaska, i kojima države članice moraju uzeti otiske prstiju u skladu s Uredbom o Eurodacu, osobe koje se iskrcaju na državnom području država članica nakon operacije traganja i spašavanja te državljane trećih zemalja koji zatraže međunarodnu zaštitu na graničnom prijelazu.

Dubinskoj provjeri ne podvrgavaju se državljani trećih zemalja kojima je dopušten ulazak na temelju odstupanja iz članka 6. stavka 5. Zakonika o schengenskim granicama (nositelji boravišne dozvole ili dugotrajne tranzitne vize, državljani trećih zemalja koji moraju imati vizu ako je viza izdana na granici i osobe kojima je država članica na temelju pojedinačne odluke dopustila ulazak na svoje državno područje iz humanitarnih razloga, zbog nacionalnog interesa ili zbog međunarodnih obveza, osim osoba koje traže međunarodnu zaštitu i koje bi trebalo usmjeriti na dubinsku provjeru).

U članku 4. utvrđuje se da tijekom dubinske provjere državljanima trećih zemalja koji su joj podvrgnuti na vanjskoj granici nije dopušten ulazak na državno područje. U njemu se navodi i da dubinska provjera završava čim se pokaže da predmetni državljanin treće zemlje ispunjava uvjete ulaska. Time se ne dovodi u pitanje moguća primjena sankcija za neovlašteni prelazak vanjske granice prema važećim pravilima utvrđenima u Zakoniku o schengenskim granicama.

U članku 5. utvrđuje se da države članice također provode dubinsku provjeru državljana trećih zemalja uhićenih na državnom području ako postoje naznake da su pri ulasku izbjegli kontrolu na vanjskoj granici.

U članku 6. utvrđuju se pravila o lokaciji i trajanju dubinske provjere. Lokacija je na vanjskim granicama, osim u slučajevima iz članka 5. Predloženo trajanje dubinske provjere je pet dana, osim ako je predmetna osoba već morala ostati na granici 72 sata u skladu s člankom 14. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 603/2013 [Uredba o Eurodacu] zbog neovlaštenog prelaska vanjske granice. U tom slučaju dubinska provjera ne bi trebala trajati dulje od dva dana. Dubinske provjere osoba uhićenih na državnom području ne bi trebale trajati dulje od tri dana. U tom se članku nabrajaju i svi elementi dubinske provjere te se uvodi mogućnost da tijekom dubinske provjere državama članicama odgovarajuće agencije EU-a pruže potporu u okviru svojih ovlaštenja. U njemu se navodi i potreba da države članice u slučaju ranjivih osoba ili maloljetnika uključe tijela za zaštitu djece i nacionalne izvjestitelje o suzbijanju trgovine ljudima.

U članku 7. utvrđuje se da svaka država članica ima obvezu uspostaviti neovisan mehanizam praćenja poštuju li se temeljna prava te se definira uloga Agencije za temeljna prava u tom postupku.

U članku 8. navode se informacije koje je potrebno priopćiti predmetnim državljanima trećih zemalja tijekom dubinske provjere te se naglašava potreba osiguravanja usklađenosti s određenim mjerilima kako bi se te informacije priopćile državljanima trećih zemalja na primjeren način, posebno u pogledu djece.

U članku 9. utvrđuju se pravila o zdravstvenim pregledima te identifikaciji ranjivih državljana trećih zemalja s posebnim potrebama u vezi s prihvatom ili postupovnim potrebama koji se nalaze na vanjskim granicama.

Člankom 10. uvode se posebna pravila o identifikaciji državljana trećih zemalja pregledom zajedničkog repozitorija podataka o identitetu uspostavljenog Uredbom o interoperabilnosti. Uvid u podatke pohranjene u CIR-u omogućuje brz i pouzdan istodobni pregled podataka o identitetu koji se nalaze u sustavima EES, VIS, ETIAS, Eurodac i ECRIS-TCN, pri čemu se osigurava najveća razina zaštite podataka i izbjegava nepotrebna obrada ili udvostručavanje podataka.

Člankom 11. uvode se posebna pravila o sigurnosnim provjerama. Od nadležnih se tijela zahtijeva pretraživanje sustava EES, ETIAS, VIS i ECRIS-TCN te Interpolove baze podataka putnih isprava povezanih s obavijestima (baza podataka TDAWN) kako bi provjerila predstavljaju li državljani trećih zemalja sigurnosnu prijetnju. Sve bi se te provjere trebale provoditi, koliko je moguće, na temelju biometrijskih podataka kako bi se rizik od pogrešne identifikacije sveo na najmanju moguću mjeru, a rezultati pretraga trebali bi se ograničiti samo na pouzdane podatke.

U članku 12. navode se posebna pravila za sigurnosne provjere i dopunjuje članak 11.

Člankom 13. uvodi se izvještajni obrazac koji nadležna tijela ispunjavaju na kraju dubinske provjere.

U članku 14. utvrđuju se mogući ishodi dubinske provjere za državljane trećih zemalja koji su joj podvrgnuti. Konkretno, u njemu se navode postupci koji su u skladu s Direktivom 2008/115/EZ (Direktiva o vraćanju) u pogledu državljana trećih zemalja koji nisu zatražili međunarodnu zaštitu i za koje dubinskom provjerom nije utvrđeno da ispunjavaju uvjete ulaska. U njemu se utvrđuje i da bi se državljane trećih zemalja koji su zatražili međunarodnu zaštitu trebalo uputiti tijelima iz članka [XY.] te uredbe. Obrazac iz članka 13. ove Uredbe istodobno se šalje relevantnim tijelima kojima je upućen državljanin treće zemlje. U članku 14. navodi se i mogućnost premještanja u okviru mehanizma solidarnosti uspostavljenog člankom XX. Uredbe (EU) br. XXXX/XXXX [Uredba o upravljanju migracijama i azilom]. Ta se odredba odnosi i na državljane trećih zemalja koji su podvrgnuti dubinskoj provjeri nakon što su uhićeni na državnom području. Na te državljane trećih zemalja primjenjuju se ili postupci u skladu s Direktivom 2008/115/EZ ili postupci iz članka 25. stavka 2. Uredbe (EU) br. XXX/XXX [Uredba o postupcima azila]. Tom se odredbom utvrđuje i da nadležna tijela tijekom dubinske provjere uzimaju biometrijske podatke iz članaka [10., 13., 14. i 14.a] Uredbe (EU) br. XXX/XXX [Uredba o Eurodacu] svim osobama na koje se ta uredba odnosi i dostavljaju ih u skladu s tom uredbom, ako to nije već učinjeno.

Člankom 15. uvodi se postupak odbora za donošenje provedbenih akata navedenih u vezi s identifikacijom iz članka 10. i sigurnosnim provjerama iz članka 11.

U člancima od 16. do 19. uvode se izmjene pravnih akata, i to uredbi (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/817, kojima se utvrđuje koje je baze podataka potrebno pregledati tijekom dubinske provjere i njihova interoperabilnost.

Člankom 20. uvodi se evaluacija provedbe mjera utvrđenih u ovoj Uredbi.

Članak 21. sadržava završne odredbe.

2020/0278 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uvođenju dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/817

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2. točke (b) i (d),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Schengensko područje uspostavljeno je kako bi se postigao cilj Unije kojim se želi uspostaviti područje bez unutarnjih granica u kojem se osigurava slobodno kretanje osoba, kako je utvrđeno u članku 3. stavku 2. UFEU-a. Pravilno funkcioniranje tog područja ovisi o uzajamnom povjerenju među državama članicama i učinkovitom upravljanju vanjskim granicama.

(2)Pravila kojima se uređuje nadzor državne granice u odnosu na osobe koje prelaze vanjske granice država članica Unije utvrđena su u Uredbi (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća (Zakonik o schengenskim granicama) 21 donesenoj u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Kako bi se dodatno razvila politika Unije s ciljem obavljanja kontrola osoba i učinkovitog nadzora prelaska vanjskih granica iz članka 77. prvog stavka UFEU-a, treba uvesti dodatne mjere koje se odnose na situacije u kojima državljani trećih zemalja uspijevaju izbjeći granične kontrole na vanjskim granicama ili se iskrcavaju nakon operacija traganja i spašavanja te na situacije u kojima državljani trećih zemalja zatraže međunarodnu zaštitu na graničnom prijelazu, ali ne ispunjavaju uvjete ulaska. Ovom se Uredbom dopunjuje i precizira Uredba (EU) 2016/399 u pogledu te tri situacije.

(3)Nužno je osigurati da se državljani trećih zemalja u tim trima situacijama dubinski provjeravaju kako bi se olakšala pravilna identifikacija i omogućilo njihovo učinkovito upućivanje na relevantne postupke koji, ovisno o okolnostima, mogu biti postupci međunarodne zaštite ili postupci u skladu s Direktivom 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o vraćanju”) 22 . Dubinska provjera trebala bi dopunjavati kontrole na vanjskoj granici ili nadoknaditi činjenicu da su državljani trećih zemalja izbjegli te kontrole tijekom prelaska vanjske granice.

(4)Nadzor državne granice nije samo u interesu država članica na čijim se vanjskim granicama on provodi, već je u interesu svih država članica koje su ukinule nadzor unutarnjih granica. Nadzor državne granice trebao bi pomoći u suzbijanju nezakonitog useljavanja i trgovanja ljudima te pri sprečavanju bilo kakve prijetnje unutarnjoj sigurnosti, javnom poretku, javnom zdravlju i međunarodnim odnosima država članica. Stoga su mjere koje se poduzimaju na vanjskim granicama važni elementi sveobuhvatnog pristupa migracijama i omogućuju rješavanje pitanja mješovitih tokova migranata i osoba koje traže međunarodnu zaštitu.

(5)U skladu s člankom 2. Uredbe (EU) 2016/399 nadzor državne granice sastoji se od granične kontrole koja se provodi na graničnim prijelazima i zaštite državne granice koja se provodi između graničnih prijelaza kako bi se spriječilo da državljani trećih zemalja izbjegnu graničnu kontrolu. U skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2016/399 osoba koja je neovlašteno prešla granicu i koja nema pravo boravka na državnom području predmetne države članice mora se uhititi i podvrgnuti procedurama u skladu s Direktivom 2008/115/EZ. U skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2016/399 nadzor državne granice trebalo bi provoditi ne dovodeći u pitanje prava izbjeglica i osoba koje traže međunarodnu zaštitu, posebno u vezi s načelom zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.

(6)Službenici graničnog nadzora često se suočavaju s državljanima trećih zemalja koji traže međunarodnu zaštitu, no nemaju putne isprave, i nakon njihova uhićenja tijekom zaštite državne granice i tijekom kontrola na graničnim prijelazima. Usto, na nekim dijelovima granice službenici graničnog nadzora suočavaju se s velikim brojem istodobnih dolazaka. U takvim je okolnostima osobito teško osigurati da su pregledane sve relevantne baze podataka i odmah utvrditi odgovarajući postupak azila ili vraćanja.

(7)Kako bi se omogućilo brzo postupanje s državljanima trećih zemalja koji pokušavaju izbjeći granične kontrole ili zatraže međunarodnu zaštitu na graničnom prijelazu, a ne ispunjavaju uvjete ulaska, ili se iskrcaju nakon operacije traganja i spašavanja, potrebno je osigurati snažniji okvir za suradnju među različitim nacionalnim tijelima nadležnima za nadzor državne granice, zaštitu javnog zdravlja, razmatranje potrebe za međunarodnom zaštitom i provedbu postupaka vraćanja.

(8)Dubinska provjera konkretno bi trebala pomoći osigurati da se predmetne državljane trećih zemalja uputi na odgovarajuće postupke u najranijoj mogućoj fazi i da se postupak nastavi bez prekida i odgode. Dubinska provjera trebala bi pomoći i u suzbijanju prakse nekih podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji nakon što im je odobren ulazak na državno područje neke države članice jer su zatražili međunarodnu zaštitu bježe s namjerom da zahtjev podnesu u drugoj državi članici ili da ga uopće ne podnesu.

(9)U slučaju osoba koje zatraže međunarodnu zaštitu, dubinskoj provjeri trebalo bi uslijediti razmatranje potrebe za međunarodnom zaštitom. Dubinskom provjerom trebalo bi se omogućiti prikupljanje i razmjena s tijelima nadležnima za to razmatranje svih informacija koje su relevantne za njih kako bi se utvrdio odgovarajući postupak za razmatranje zahtjeva i tako ubrzalo razmatranje. Njome bi se trebalo osigurati i da se osobe s posebnim potrebama identificiraju u ranoj fazi kako bi se pri utvrđivanju i provedbi odgovarajućih postupaka u potpunosti uzele u obzir sve posebne potrebe u vezi s prihvatom i postupovne potrebe.

(10)Obvezama koje proizlaze iz ove Uredbe ne bi se trebale dovoditi u pitanje odredbe o odgovornosti za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz Uredbe (EU) br. XX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama].

(11)Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na državljane trećih zemalja i osobe bez državljanstva uhićene zbog neovlaštenog prelaska kopnene, morske ili zračne vanjske granice države članice, osim državljana trećih zemalja čije biometrijske podatke država članica nije dužna uzeti u skladu s člankom 14. stavcima 1. i 3. Uredbe o Eurodacu iz razloga koji nije njihova dob, i na osobe koje su se iskrcale nakon operacija traganja i spašavanja, bez obzira na to jesu li zatražile međunarodnu zaštitu. Ova bi se Uredba trebala primjenjivati i na osobe koje traže međunarodnu zaštitu na graničnim prijelazima ili u tranzitnim zonama, a ne ispunjavaju uvjete ulaska.

(12)Dubinsku provjeru trebalo bi provoditi na vanjskoj granici ili u njezinoj blizini prije nego što se predmetnim osobama dopusti ulazak na državno područje. Države članice trebale bi primijeniti mjere u skladu s nacionalnim pravom radi sprečavanja ulaska predmetnim osobama na državno područje tijekom dubinske provjere. U pojedinačnim slučajevima to može, prema potrebi, uključivati zadržavanje, ovisno o nacionalnom pravu kojim je uređeno to pitanje.

(13)Ako se tijekom dubinske provjere pokaže da državljanin treće zemlje koji joj je podvrgnut ispunjava uvjete iz članka 6. Uredbe (EU) 2016/399, dubinsku provjeru trebalo bi prekinuti, a predmetnom državljaninu treće zemlje odobriti ulazak na državno područje, ne dovodeći u pitanje primjenu sankcija iz članka 5. stavka 3. te uredbe.

(14)S obzirom na svrhu odstupanja iz članka 6. stavka 5. Uredbe (EU) 2016/399, osobe čiji je ulazak u skladu s tom odredbom odobrila država članica u pojedinačnoj odluci ne bi trebale biti podvrgnute dubinskoj provjeri unatoč tome što ne ispunjavaju sve uvjete ulaska.

(15)Sve osobe koje su predmet dubinske provjere trebale bi biti podvrgnute provjerama radi utvrđivanja njihova identiteta i kako bi se utvrdilo predstavljaju li prijetnju unutarnjoj sigurnosti ili javnom zdravlju. U slučaju osoba koje zatraže međunarodnu zaštitu na graničnim prijelazima trebalo bi uzeti u obzir provjere identiteta i sigurnosne provjere provedene u okviru granične kontrole kako bi se izbjeglo udvostručavanje podataka.

(16)Po dovršetku dubinske provjere predmetne državljane trećih zemalja trebalo bi uputiti na relevantni postupak radi utvrđivanja odgovornosti za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu i procjene potrebe za međunarodnom zaštitom ili podvrgnuti postupcima u skladu s Direktivom 2008/115 (Direktiva o vraćanju), ovisno o slučaju. Relevantne informacije dobivene tijekom dubinske provjere trebalo bi proslijediti nadležnim tijelima radi daljnje procjene svakog pojedinačnog slučaja, uz puno poštovanje temeljnih prava. Postupke uspostavljene Direktivom 2008/115 trebalo bi početi primjenjivati tek nakon završetka dubinske provjere. Članke 26. i 27. Uredbe o postupcima azila trebalo bi primjenjivati tek nakon završetka dubinske provjere. Time se ne bi trebala dovoditi u pitanje činjenica da bi osobe koje zatraže međunarodnu zaštitu u trenutku uhićenja, tijekom nadzora državne granice na graničnom prijelazu ili tijekom dubinske provjere trebalo smatrati podnositeljima zahtjeva.

(17)Nakon dubinske provjere moglo bi uslijediti i premještanje u okviru mehanizma solidarnosti uspostavljenog Uredbom (EU) XXX/XXX [Uredba o upravljanju azilom i migracijama] ako država članica dobrovoljno doprinosi solidarnosti ili podnositelji zahtjeva za međunarodnu zaštitu nisu predmet postupka na granici u skladu s Uredbom (EU) br. XXX/XXX [Uredba o postupcima azila] ili u okviru mehanizma za rješavanje kriznih situacija uspostavljenog Uredbom (EU) XXX/XXX [Uredba o kriznim situacijama].

(18)U skladu s člankom 12. Uredbe (EU) 2016/399 ispunjavanje uvjeta ulaska i odobrenje za ulazak potvrđuju se otiskivanjem ulaznog pečata u putnu ispravu. Nepostojanje ulaznog pečata ili putne isprave stoga se može smatrati pokazateljem da nositelj ne ispunjava uvjete ulaska. Nakon početka rada sustava ulaska/izlaska i zamjene pečata unosom u elektronički sustav ta će pretpostavka postati pouzdanija. Države članice stoga bi trebale primjenjivati dubinsku provjeru na državljane trećih zemalja koji su već na njihovu državnom području i ne mogu dokazati da ispunjavaju uvjete ulaska na područje država članica. Dubinska provjera tih državljana trećih zemalja potrebna je jer se njome nadoknađuje to što su vjerojatno uspjeli izbjeći ulazne kontrole pri dolasku na schengensko područje, zbog čega im nije mogao biti odbijen ulazak niti su mogli biti upućeni na odgovarajući postupak nakon dubinske provjere. Dubinska provjera mogla bi pomoći i utvrditi predstavlja li predmetna osoba prijetnju unutarnjoj sigurnosti uvidom u baze podataka navedene u ovoj Uredbi. Do završetka dubinske provjere na državnom području predmetni državljani trećih zemalja trebali bi biti podvrgnuti postupku vraćanja ili, ako su zatražili međunarodnu zaštitu, odgovarajućem postupku azila. Podvrgavanje državljanina treće zemlje višekratnim dubinskim provjerama trebalo bi što više izbjegavati.

(19)Dubinsku provjeru trebalo bi završiti što prije i ona ne bi trebala trajati više od pet dana ako se provodi na vanjskoj granici i tri dana ako se provodi na državnom području države članice. Rok od pet dana smio bi se produljiti samo u iznimnim situacijama na vanjskim granicama, ako kapaciteti države članice za provođenje dubinskih provjera nisu dostatni zbog razloga koji su izvan njezine kontrole, kao što su krizne situacije iz članka 1. Uredbe XXX/XXX [prijedlog Uredbe o kriznim situacijama].

(20)Države članice trebale bi odrediti odgovarajuće lokacije za dubinsku provjeru na vanjskoj granici ili u njezinoj blizini, uzimajući u obzir geografski položaj i postojeću infrastrukturu, te osigurati da uhićeni državljani trećih zemalja i oni koji stupe na granični prijelaz mogu biti brzo podvrgnuti dubinskoj provjeri. Zadaće povezane s dubinskom provjerom mogu se obavljati u žarišnim područjima kako je navedeno u članku 2. točki 23. Uredbe (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća 23 .

(21)Kako bi se ostvarili ciljevi dubinske provjere, trebalo bi osigurati blisku suradnju između nadležnih nacionalnih tijela iz članka 16. Uredbe 2016/399, onih iz članka 5. [Uredbe o postupcima azila] i onih odgovornih za provedbu postupaka vraćanja u skladu s Direktivom 2008/115. U dubinsku provjeru trebalo bi uključiti i tijela za zaštitu djece kad god je to potrebno da bi se osiguralo uzimanje u obzir najboljih interesa djeteta tijekom dubinske provjere. Državama članicama trebalo bi dopustiti da iskoriste potporu relevantnih agencija u okviru njihovih ovlasti, posebno Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i [Agencije Europske unije za azil]. Ako se tijekom dubinske provjere otkriju činjenice povezane s trgovinom ljudima u skladu s Direktivom 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća 24 , države članice trebale bi uključiti nacionalne izvjestitelje o suzbijanju trgovine ljudima.

(22)Tijekom provođenja dubinske provjere nadležna bi tijela trebala poštovati Povelju Europske unije o temeljnim pravima i osigurati poštovanje ljudskog dostojanstva te ne bi smjela diskriminirati osobe na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, vjere ili uvjerenja, političkih i drugih mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti najboljim interesima djeteta.

(23)Kako bi se tijekom dubinske provjere osiguralo poštovanje propisa EU-a i međunarodnih propisa, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima, svaka država članica trebala bi uspostaviti mehanizam praćenja i odgovarajuće zaštitne mjere kojima se jamči njegova neovisnost. Taj bi mehanizam praćenja trebao posebno obuhvaćati poštovanje temeljnih prava u vezi s dubinskom provjerom, poštovanje primjenjivih nacionalnih pravila u pogledu zadržavanja i poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja iz članka 3. stavka (b) Uredbe (EU) 2016/399. Agencija za temeljna prava trebala bi donijeti opće smjernice za uspostavu i neovisno funkcioniranje tog mehanizma praćenja. Osim toga, državama članicama trebalo bi omogućiti da pri razvoju svojih nacionalnih mehanizama praćenja zatraže potporu Agencije za temeljna prava. Državama članicama trebalo bi omogućiti i da zatraže savjet od Agencije za temeljna prava o uspostavi metodologije za taj mehanizam praćenja i odgovarajućih programa osposobljavanja. Državama članicama trebalo bi omogućiti i da pozovu relevantne nacionalne, međunarodne i nevladine organizacije i tijela da sudjeluju u praćenju. Neovisnim mehanizmom praćenja ne bi se trebalo dovoditi u pitanje praćenje poštovanja temeljnih prava koje osiguravaju promatrači za temeljna prava Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu iz Uredbe (EU) 2019/1896. Države članice trebale bi istražiti navodna kršenja temeljnih prava tijekom dubinskih provjera, među ostalim tako da osiguraju žurno i odgovarajuće rješavanje prigovora.

(24)Na kraju dubinske provjere tijela nadležna za dubinsku provjeru trebala bi ispuniti izvještajni obrazac. Taj bi obrazac trebalo poslati nadležnim tijelima koja razmatraju zahtjeve za međunarodnu zaštitu ili tijelima nadležnima za vraćanje, ovisno o tome kome se predmetna osoba upućuje. U prvom bi slučaju tijela nadležna za dubinsku provjeru trebala navesti sve elemente koji bi mogli biti relevantni za utvrđivanje trebaju li nadležna tijela uputiti zahtjev predmetnog državljanina treće zemlje na ubrzani postupak razmatranja ili postupak na granici.

(25)Biometrijske podatke prikupljene tijekom dubinske provjere i podatke iz članaka [12., 13., 14. i 14.a] Uredbe o Eurodacu nadležna tijela trebala bi poslati u Eurodac u skladu s rokovima iz te Uredbe.

(26)Trebalo bi obaviti preliminarni liječnički pregled svih osoba podvrgnutih dubinskoj provjeri na vanjskim granicama s ciljem identificiranja osoba kojima je potrebna trenutačna skrb ili za koje treba poduzeti druge mjere, primjerice izolaciju zbog javnozdravstvenih razloga. Trebalo bi uzeti u obzir posebne potrebe maloljetnika i ranjivih osoba. Ako je iz okolnosti jasno da takav pregled nije potreban, posebno ako se čini da je opće stanje tih osoba vrlo dobro, pregled ne bi trebalo obaviti i o tome bi trebalo obavijestiti predmetne osobe. Preliminarni liječnički pregled trebala bi obaviti tijela predmetnih država članica nadležna za zdravstvo. Preliminarni liječnički pregled državljana trećih zemalja uhićenih na državnom području trebalo bi obaviti ako se to smatra potrebnim na prvi pogled.

(27)Tijekom dubinske provjere svim predmetnim osobama trebalo bi zajamčiti životni standard u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te bi im trebalo osigurati pristup hitnoj zdravstvenoj skrbi i osnovno liječenje bolesti. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti ranjivim pojedincima, kao što su trudnice, starije osobe, obitelji sa samohranim roditeljem, osobe s tjelesnim invaliditetom ili mentalnim teškoćama koji se odmah mogu utvrditi, osobe koje su vidljivo pretrpjele psihološke ili fizičke traume i maloljetnici bez pratnje. Konkretno, u slučaju maloljetnika informacije bi trebalo pružiti na način prilagođen djeci i dobi. Sva tijela uključena u obavljanje zadaća povezanih s dubinskom provjerom trebala bi poštovati ljudsko dostojanstvo i privatnost te se suzdržati od diskriminirajućeg postupanja ili ponašanja.

(28)Budući da državljani trećih zemalja koji su predmet dubinske provjere možda nemaju osobne ni putne isprave potrebne za zakonit prelazak vanjske granice, dubinska provjera trebala bi uključivati i postupak identifikacije.

(29)Zajednički repozitorij podataka o identitetu (CIR) uspostavljen je Uredbom (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća (Uredba o interoperabilnosti) 25 za potrebe olakšavanja točne identifikacije osoba registriranih u sustavu ulaska/izlaska (EES), viznom informacijskom sustavu (VIS), europskom sustavu za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS), Eurodacu i Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije za državljane trećih zemalja (ECRIS-TCN) i pomaganja pri toj identifikaciji, uključujući nepoznate osobe koje se ne mogu same identificirati. U tu svrhu CIR sadržava samo osobne i biometrijske podatke te podatke iz putnih isprava zabilježene u EES-u, VIS-u, ETIAS-u, Eurodacu i ECRIS-TCN-u i logički odvojene. U CIR-u se pohranjuju samo podaci koji su nužni za točnu provjeru identiteta. Osobni podaci zabilježeni u CIR-u ne čuvaju se dulje nego što je nužno za potrebe osnovnih sustava i trebali bi se automatski brisati prilikom brisanja podataka iz osnovnih sustava. Uvid u podatke pohranjene u CIR-u omogućuje brz i pouzdan istodobni pregled svih podataka o identitetu koji se nalaze u sustavima EES, VIS, ETIAS, Eurodac i ECRIS-TCN, pri čemu se osigurava najveća razina zaštite podataka i izbjegava nepotrebna obrada ili udvostručavanje podataka i time omogućuje pouzdana i temeljita identifikacija osoba.

(30)Kako bi se utvrdio identitet osoba podvrgnutih dubinskim provjerama, tijekom dubinske provjere trebalo bi u prisutnosti osobe pokrenuti provjeru u CIR-u. Tijekom te provjere trebalo bi biometrijske podatke te osobe usporediti s podacima sadržanima u CIR-u. Ako se biometrijski podaci pojedine osobe ne mogu upotrijebiti ili ako je postavljanje upita s tim podacima bilo neuspješno, upit bi se mogao provesti na temelju podataka o identitetu te osobe u kombinaciji s podacima iz putne isprave, ako su takvi podaci dostupni. U skladu s načelima nužnosti i proporcionalnosti i ako se upitom utvrdi da su podaci o toj osobi pohranjeni u CIR-u, tijela države članice trebala bi imati pristup CIR-u radi provjere podataka o identitetu, podataka iz putne isprave i biometrijskih podataka te osobe, a da se pritom u CIR-u ne navodi kojem informacijskom sustavu EU-a podaci pripadaju.

(31)Budući da je upotreba CIR-a za potrebe identifikacije ograničena Uredbom (EU) 2019/817 na olakšavanje točne identifikacije osoba registriranih u EES-u, VIS-u, ETIAS-u, Eurodacu i ECRIS-TCN-u i pomaganje pri toj identifikaciji u slučajevima policijskih kontrola na državnom području država članica, tu je uredbu potrebno izmijeniti kako bi se osigurala dodatna svrha upotrebe CIR-a za identifikaciju osoba tijekom dubinske provjere uspostavljene ovom Uredbom.

(32)S obzirom na činjenicu da puno osoba podvrgnutih dubinskoj provjeri možda nema nikakvu putnu ispravu, tijela koja obavljaju dubinsku provjeru trebala bi imati pristup svim drugim relevantnim dokumentima u posjedu predmetnih osoba u slučajevima kada biometrijski podaci takvih osoba nisu upotrebljivi ili ne daju nikakve rezultate u CIR-u. Nadležna tijela trebala bi se moći koristiti drugim podacima iz tih dokumenata koji nisu biometrijski podaci za obavljanje provjera u relevantnim bazama podataka.

(33)Identifikacija osoba tijekom graničnih kontrola na graničnom prijelazu i svaki uvid u baze podataka u okviru zaštite državne granice ili policijskih kontrola na području vanjske granice koje obavljaju tijela koja su predmetnu osobu uputila na dubinsku provjeru trebali bi se smatrati dijelom dubinske provjere i ne bi se trebali ponavljati, osim ako postoje posebne okolnosti koje opravdavaju takvo ponavljanje.

(34)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu članka 11. stavka 5. i članka 12. stavka 5. ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 26 . Za donošenje relevantnih provedbenih akata trebalo bi upotrebljavati postupak ispitivanja.

(35)Dubinskom provjerom trebalo bi se procijeniti i bi li ulazak državljana trećih zemalja u Uniju mogao predstavljati prijetnju unutarnjoj sigurnosti ili javnom poretku.

(36)Budući da se dubinska provjera odnosi na osobe koje se nalaze na vanjskoj granici, a ne ispunjavaju uvjete ulaska, ili su se iskrcale nakon operacije traganja i spašavanja, sigurnosne provjere u okviru dubinske provjere trebale bi biti barem slične onima koje se provode u pogledu državljana trećih zemalja koji su prethodno podnijeli zahtjev za odobrenje ulaska u Uniju radi kratkotrajnog boravka, bez obzira na to primjenjuje li se na njih obveza posjedovanja vize.

(37)Za državljane trećih zemalja koji su na temelju državljanstva izuzeti od obveze posjedovanja vize u skladu s Uredbom (EU) 2018/1806 Europskog parlamenta i Vijeća 27 , Uredbom (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća 28 (Uredba o ETIAS-u) predviđeno je da moraju podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja za dolazak u EU radi kratkotrajnog boravka. Prije nego što dobiju to odobrenje putovanja, predmetne osobe podvrgavaju se sigurnosnim provjerama osobnih podataka koji se uspoređuju s podacima iz nekoliko baza podataka EU-a: viznog informacijskog sustava (VIS), Schengenskog informacijskog sustava (SIS), sustava ulaska/izlaska (EES), europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS), s podacima Europola obrađenima za potrebe iz članka 18. stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) 2016/794 29 , podacima iz ECRIS-TCN-a 30 , kao i s Interpolovom bazom podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD) i Interpolovom bazom podataka putnih isprava povezanih s obavijestima (Interpolova baza podataka TDAWN).

(38)Kad je riječ o državljanima trećih zemalja na koje se primjenjuje obveza posjedovanja vize u skladu s Uredbom (EU) 2018/1806, prije izdavanja vize podvrgnuti su sigurnosnim provjerama u istim bazama podataka kao i državljani trećih zemalja izuzeti od obveze posjedovanja vize u skladu s Uredbom (EU) 810/2009 i Uredbom (EU) 767/2008.

(39)Iz uvodne izjave 36. proizlazi da bi se u pogledu osoba podvrgnutih dubinskim provjerama automatizirane provjere iz sigurnosnih razloga trebale provoditi u istim sustavima koji su predviđeni za podnositelje zahtjeva za vizu ili odobrenje putovanja u okviru europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja: u VIS-u, EES-u, ETIAS-u, SIS-u, ECRIS-TCN-u, Europolu i Interpolovim bazama podataka SLTD i TDAWN. Osobe koje su podvrgnute dubinskoj provjeri trebalo bi provjeriti i u sustavu ECRIS-TCN u pogledu osoba osuđenih za kaznena djela terorizma i druge oblike teških kaznenih djela, u podacima Europola iz uvodne izjave 38., Interpolovoj bazi podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama i Interpolovoj bazi podataka putnih isprava povezanih s obavijestima (TDAWN).

(40)Te bi se provjere trebale provoditi na način kojim se osigurava da se iz tih baza podataka preuzimaju samo podaci potrebni za obavljanje sigurnosnih provjera. Kad je riječ o osobama koje su zatražile međunarodnu zaštitu na graničnom prijelazu, uvid u baze podataka radi sigurnosne provjere u okviru dubinske provjere trebao bi biti usmjeren na baze podataka koje nisu pregledane tijekom graničnih kontrola na vanjskim granicama, čime bi se izbjeglo opetovano pregledavanje.

(41)Ako je to opravdano radi sigurnosne provjere, dubinska provjera mogla bi u skladu s nacionalnim pravom uključivati i provjeru predmeta u posjedu državljana trećih zemalja. Sve mjere koje se u tom kontekstu primjenjuju trebale bi biti razmjerne te bi se njima trebalo poštovati ljudsko dostojanstvo osoba podvrgnutih dubinskoj provjeri. Uključena tijela trebala bi osigurati poštovanje temeljnih prava predmetnih pojedinaca, uključujući pravo na zaštitu osobnih podataka i slobodu izražavanja.

(42)S obzirom na to da je pristup EES-u, ETIAS-u, VIS-u i ECRIS-TCN-u potreban kako bi imenovana tijela utvrdila bi li osoba mogla predstavljati prijetnju unutarnjoj sigurnosti ili javnom poretku, trebalo bi izmijeniti Uredbu (EZ) br. 767/2008, Uredbu (EU) 2017/2226, Uredbu (EU) 2018/1240 odnosno Uredbu (EZ) br. 2019/816 kako bi se osiguralo to dodatno pravo pristupa koje trenutačno nije predviđeno tim uredbama. U slučaju Uredbe (EU) br. 2019/816 ta bi se izmjena zbog različitog područja primjene trebala uvesti drugom uredbom koja nije ova Uredba.

(43)Europski portal za pretraživanje (ESP) uspostavljen Uredbom (EU) 2019/817 trebao bi se upotrebljavati za pretraživanja u europskim bazama podataka, EES-u, ETIAS-u, VIS-u i ECRIS-TCN-u za potrebe identifikacije ili, ovisno o slučaju, za potrebe sigurnosne provjere.

(44)Budući da djelotvorna provedba dubinske provjere ovisi o točnoj identifikaciji predmetnih osoba i njihove sigurnosne situacije, pregledavanje europskih baza podataka u tu se svrhu opravdava istim ciljevima radi kojih su te baze podataka uspostavljene, odnosno radi djelotvornog upravljanja vanjskim granicama Unije, unutarnje sigurnosti Unije te djelotvorne provedbe Unijine politike azila i vraćanja.

(45)Budući da države članice ne mogu same ostvariti ciljeve ove Uredbe, odnosno jačanje kontrole osoba koje namjeravaju ući na schengensko područje i njihovo upućivanje na odgovarajuće postupke, potrebno je utvrditi zajednička pravila na razini Unije. Stoga Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(46)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(47)Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ 31 ; Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(48)U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ 32 .

(49)U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ 33 .

(50)U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU 34 .

(51)U pogledu Cipra, Bugarske, Rumunjske i Hrvatske ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 3. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2003., članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2005. odnosno članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2011.,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom Uredbom uspostavlja se dubinska provjera na vanjskim granicama država članica svih državljana trećih zemalja koji su neovlašteno prešli vanjsku granicu, onih koji su zatražili međunarodnu zaštitu tijekom graničnih kontrola, a ne ispunjavaju uvjete ulaska, te onih koji su se iskrcali nakon operacije traganja i spašavanja, prije nego što su upućeni na odgovarajući postupak.

Svrha je dubinske provjere jačanje kontrole osoba koje namjeravaju ući na schengensko područje i njihovo upućivanje na odgovarajuće postupke.

Cilj je dubinske provjere identificirati sve državljane trećih zemalja koji su joj podvrgnuti i provjeriti u relevantnim bazama podataka da osobe koje su joj podvrgnute ne predstavljaju prijetnju unutarnjoj sigurnosti. Dubinska provjera obuhvaća prema potrebi i zdravstvene preglede kako bi se identificirale ranjive osobe i osobe kojima je potrebna zdravstvena skrb, kao i osobe koje su prijetnja javnom zdravlju. Te provjere doprinose upućivanju tih osoba na odgovarajući postupak.

Dubinska provjera provodi se i na državnom području država članica ako ne postoje naznake da su državljani trećih zemalja bili podvrgnuti kontroli na vanjskim granicama.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.„neovlašteno prelaženje vanjske granice” znači prelaženje vanjske granice države članice kopnom, morem ili zrakom, na mjestima izvan graničnih prijelaza ili izvan utvrđenog radnog vremena, kako je navedeno u članku 5. stavku 3. Uredbe (EU) 2016/399;

2.„prijetnja javnom zdravlju” znači prijetnja javnom zdravlju u smislu članka 2. točke 21. Uredbe (EU) 2016/399;

3.„provjera” znači postupak uspoređivanja skupova podataka da bi se ustanovila valjanost identiteta na koji se osoba poziva (kontrola usporedbom dvaju uzoraka);

4.„identifikacija” znači postupak utvrđivanja identiteta osobe, među ostalim uspoređivanjem s višestrukim skupovima podataka u bazi podataka (kontrola usporedbom više uzoraka);

5.„državljanin treće zemlje” znači svaka osoba koja nije građanin Unije u smislu članka 20. stavka 1. UFEU-a i koja nije osoba s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije u smislu članka 2. stavka 5. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća.

Članak 3.

Dubinska provjera na vanjskoj granici

1.Ova se Uredba primjenjuje na sve državljane trećih zemalja koji:

(a)su uhićeni pri neovlaštenom prelaženju vanjske granice države članice kopnom, morem ili zrakom, osim na državljane trećih zemalja čije biometrijske podatke država članica nije obvezna uzeti u skladu s člankom 14. stavcima 1. i 3. Uredbe (EU) 603/2013 iz razloga koji nisu njihova dob; ili

(b)koji su se iskrcali na državnom području države članice nakon operacije traganja i spašavanja.

Dubinska provjera primjenjuje se na te osobe bez obzira na to jesu li zatražile međunarodnu zaštitu.

2.Dubinska provjera primjenjuje se i na sve državljane trećih zemalja koji zatraže međunarodnu zaštitu na vanjskim graničnim prijelazima ili u tranzitnim zonama i koji ne ispunjavaju uvjete ulaska iz članka 6. Uredbe (EU) 2016/399.

3.Dubinskom provjerom ne dovodi se u pitanje primjena članka 6. stavka 5. Uredbe (EU) 2016/399, osim ako korisnik pojedinačne odluke koju je izdala država članica na temelju članka 6. stavka 5. točke (c) te uredbe traži međunarodnu zaštitu.

Članak 4.

Odobrenje ulaska na državno područje države članice

1.Tijekom dubinske provjere osobama iz članka 3. stavaka 1. i 2. nije dopušten ulazak na državno područje države članice.

2.Ako se tijekom dubinske provjere pokaže da predmetni državljanin treće zemlje ispunjava uvjete ulaska utvrđene u članku 6. Uredbe (EU) 2016/399 dubinska provjera se obustavlja, a predmetnom državljaninu treće zemlje odobrava se ulazak na državno područje, ne dovodeći u pitanje primjenu sankcija iz članka 5. stavka 3. te uredbe.

Članak 5.

Dubinska provjera na državnom području

Države članice primjenjuju dubinsku provjeru na državljane trećih zemalja koji se nalaze na njihovu državnom području ako ne postoje naznake da su prešli vanjsku granicu kako bi zakonito ušli na državno područje država članica.

Članak 6.

Zahtjevi u pogledu dubinske provjere

1.U slučajevima iz članka 3. dubinska provjera provodi se na lokacijama koje se nalaze na vanjskim granicama ili u njihovoj blizini.

2.U slučajevima iz članka 5. dubinska provjera provodi se na bilo kojoj primjerenoj lokaciji na državnom području države članice.

3.U slučajevima iz članka 3. dubinska provjera provodi se bez odgode, a u svakom slučaju završava u roku od pet dana od uhićenja na području vanjske granice, iskrcavanja na državnom području predmetne države članice ili dolaska na granični prijelaz. U iznimnim okolnostima, ako je potrebno dubinskoj provjeri istodobno podvrgnuti nerazmjeran broj državljana trećih zemalja, zbog čega je u praksi nemoguće završiti provjeru u navedenom roku od pet dana, taj se rok može produljiti za najviše dodatnih pet dana.

U pogledu osoba iz članka 3. stavka 1. točke (a) na koje se primjenjuje članak 14. stavci 1. i 3. Uredbe (EU) 603/2013 koje fizički ostaju na vanjskoj granici dulje od 72 sata, rok za dubinsku provjeru skraćuje se na dva dana.

4.Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o iznimnim okolnostima iz stavka 3. One Komisiju obavješćuju i čim razlozi za produljenje roka za dubinsku provjeru prestanu postojati.

5.Dubinska provjera iz članka 5. provodi se bez odgode, a u svakom slučaju završava u roku od tri dana od uhićenja.

6.Sastoji se od sljedećih obveznih elemenata:

(a)preliminarnog zdravstvenog pregleda i provjere ranjivosti iz članka 9.;

(b) identifikacije iz članka 10.;

(c)unosa biometrijskih podataka u odgovarajuće baze podataka kako je navedeno u članku 14. stavku 6., ako još nisu uneseni;

(d)sigurnosne provjere iz članka 11.;

(e)ispunjavanja izvještajnog obrasca iz članka 13.;

(f)upućivanja na odgovarajući postupak u skladu s člankom 14.

7.Države članice imenuju nadležna tijela koja provode dubinske provjere. Ona raspoređuju odgovarajuće osoblje i dostatna sredstva za učinkovitu provedbu dubinske provjere.

Države članice imenuju kvalificirano medicinsko osoblje koje obavlja zdravstveni pregled predviđen člankom 9. Prema potrebi sudjeluju i nacionalna tijela za zaštitu djece i nacionalni izvjestitelji o suzbijanju trgovine ljudima.    

Nadležnim tijelima mogu u provedbi dubinske provjere pomoći stručnjaci ili časnici za vezu te timovi koje raspoređuju Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i [Agencija Europske unije za azil], u okviru njihovih ovlasti.

Članak 7.

Praćenje poštovanja temeljnih prava

1.Države članice donose odgovarajuće odredbe kako bi istražile navode o nepoštovanju temeljnih prava u vezi s dubinskom provjerom.

2.Svaka država članica uspostavlja neovisan mehanizam praćenja kako bi

–tijekom dubinske provjere zajamčila usklađenost s pravom EU-a i međunarodnim pravom, uključujući Povelju o temeljnim pravima,

–se prema potrebi osigurala usklađenost s nacionalnim pravilima o zadržavanju predmetne osobe, posebno u pogledu razloga i trajanja zadržavanja,

–zajamčila da se navodi o nepoštovanju temeljnih prava u vezi s dubinskom provjerom, među ostalim u pogledu pristupa postupku azila i nepoštovanja načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, rješavaju učinkovito i bez nepotrebne odgode.

Države članice uvode odgovarajuće zaštitne mjere kako bi zajamčile neovisnost mehanizma.

Agencija za temeljna prava izdaje opće smjernice za države članice o uspostavi takvog mehanizma i njegovu neovisnom funkcioniranju. Nadalje, države članice mogu zatražiti od Agencije za temeljna prava da im pomogne u razvoju njihovih nacionalnih mehanizama praćenja, uključujući zaštitne mjere za neovisnost takvih mehanizama, kao i metodologiju praćenja i odgovarajuće programe osposobljavanja.

Države članice mogu pozvati relevantne nacionalne, međunarodne i nevladine organizacije i tijela da sudjeluju u praćenju.

Članak 8.

Pružanje informacija

1.Državljane trećih zemalja koji su podvrgnuti dubinskoj provjeri ukratko se obavješćuje o svrsi i načinima dubinske provjere, odnosno o:

(a)koracima i načinima dubinske provjere te njezinim mogućim ishodima;

(b)pravima i obvezama državljana trećih zemalja tijekom dubinske provjere, uključujući njihovu obvezu da tijekom dubinske provjere ostanu u određenim objektima.

2.Tijekom dubinske provjere dobivaju prema potrebi i informacije o:

(a)primjenjivim pravilima o uvjetima ulaska za državljane trećih zemalja u skladu s Uredbom br. 2016/399 [Zakonik o schengenskim granicama], kao i o drugim uvjetima ulaska, boravka i boravišta predmetne države članice, ako im te informacije već nisu dane;

(b)obvezi podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu u državi članici prvog ulaska ili zakonitog boravka iz članka [9. stavaka 1. i 2.] Uredbe (EU) br. XXX/XXX [bivša Dublinska uredba] ako su zatražili međunarodnu zaštitu ili postoje naznake da žele zatražiti međunarodnu zaštitu, posljedicama neispunjavanja obveza iz članka [10. stavka 1.] te informacijama iz članka 11. te uredbe, kao i o postupcima koji slijede nakon podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu;

(c)obvezi vraćanja državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom u skladu s Direktivom XXXXX [Direktiva o vraćanju];

(d)mogućnostima upisa u program kojim se pruža logistička, financijska i druga materijalna pomoć ili pomoć u naravi s ciljem podupiranja dobrovoljnog odlaska;

(e)uvjetima sudjelovanja u premještanju u skladu s člankom XX. Uredbe (EU) br. XXX/XXX [bivša Dublinska uredba];

(f)odredbama iz članka 13. Uredbe (EU) 2016/679 35 [GDPR].

3.Informacije tijekom dubinske provjere pružaju se na jeziku koji državljanin treće zemlje razumije ili se opravdano pretpostavlja da ga razumije. Informacije se daju u pisanom obliku i, u iznimnim okolnostima ako je potrebno, usmeno koristeći usluge usmenog prevođenja. Pružaju se na primjeren način uzimajući u obzir dob i spol osobe.

4.Države članice mogu ovlastiti relevantne i nadležne nacionalne, međunarodne i nevladine organizacije i tijela da državljanima trećih zemalja tijekom dubinske provjere pruže informacije iz ovog članka u skladu s odredbama utvrđenima nacionalnim pravom.

Članak 9.

Zdravstveni pregledi i provjere ranjivosti

1.Na državljane trećih zemalja podvrgnute dubinskoj provjeri iz članka 3. primjenjuje se preliminarni liječnički pregled radi utvrđivanja svih potreba za trenutačnom skrbi ili izolacijom zbog javnozdravstvenih razloga, osim ako na temelju okolnosti povezanih s općim stanjem pojedinih predmetnih državljana trećih zemalja i razloga za njihovo upućivanje na dubinsku provjeru relevantna nadležna tijela smatraju da nije potreban preliminarni liječnički pregled. U tom slučaju o tome obavješćuju predmetne osobe.

2.Prema potrebi provjerava se jesu li osobe iz stavka 1. u ranjivom položaju, jesu li žrtve mučenja ili imaju li posebne potrebe u vezi s prihvatom ili postupovne potrebe u smislu članka 20. Direktive o uvjetima prihvata [preinaka].

3.Ako postoje naznake ranjivosti ili posebnih potreba u vezi s prihvatom ili postupovnih potreba, predmetni državljanin treće zemlje prima pravodobnu i primjerenu pomoć s obzirom na njegovo fizičko i duševno zdravlje. U slučaju maloljetnika pomoć pruža osoblje koje je osposobljeno i kvalificirano za postupanje s maloljetnicima te u suradnji s tijelima za zaštitu djece.

4.Ako se to zbog okolnosti smatra potrebnim, na državljane trećih zemalja podvrgnute dubinskoj provjeri iz članka 5. primjenjuju se preliminarni liječnički pregled, posebno radi utvrđivanja zdravstvenih stanja koje zahtijevaju trenutačnu skrb, posebnu pomoć ili izolaciju.

Članak 10.

Identifikacija

1.Ako to nije učinjeno primjenom članka 8. Uredbe (EU) 2016/399, identitet državljana trećih zemalja koji su podvrgnuti dubinskoj provjeri u skladu s člankom 3. ili člankom 5. provjerava se ili utvrđuje s pomoću sljedećih elemenata u kombinaciji s nacionalnim i europskim bazama podataka:

(a)osobne, putne ili druge isprave;

(b)podataka ili informacija dobivenih od predmetnog državljanina treće zemlje ili koji su pronađeni u njegovu posjedu; i

(c)biometrijskih podataka.

2.Za potrebe identifikacije iz stavka 1. nadležna tijela šalju upite u sve relevantne nacionalne baze podataka te zajednički repozitorij podataka o identitetu (CIR) iz članka 17. Uredbe (EU) 2019/817. Biometrijski podaci državljanina treće zemlje uzeti osobno tijekom dubinske provjere te podaci o identitetu i, ako su dostupni, podaci iz putne isprave upotrebljavaju se u tu svrhu.

3.Ako se biometrijski podaci državljanina treće zemlje ne mogu upotrijebiti ili ako slanje upita s pomoću tih podataka iz stavka 2. nije uspješno, upit iz stavka 2. postavlja se na temelju podataka o identitetu državljanina treće zemlje u kombinaciji s bilo kojim podacima iz osobne, putne ili druge isprave ili s podacima o identitetu dobivenima od tog državljanina treće zemlje.

4.Provjere, ako je moguće, uključuju i provjeru najmanje jednog od biometrijskih identifikatora integriranih u bilo koju osobnu, putnu ili drugu ispravu.

Članak 11.

Sigurnosna provjera

1.Državljani trećih zemalja podvrgnuti dubinskoj provjeri u skladu s člankom 3. ili člankom 5. prolaze sigurnosnu provjeru kako bi se utvrdilo predstavljaju li prijetnju unutarnjoj sigurnosti. Sigurnosna provjera može uključivati državljane trećih zemalja i predmete koje posjeduju. Na pretrage koje se obavljaju primjenjuje se pravo predmetne države članice.

2.Za potrebe provedbe sigurnosne provjere iz stavka 1. i u mjeri u kojoj to još nisu učinila u skladu s člankom 8. stavkom 3. točkom (a) podtočkom vi. Uredbe (EU) 2016/399, nadležna tijela šalju upite u relevantne nacionalne baze podataka i baze podataka Unije, posebno Schengenski informacijski sustav (SIS).

3.Ako upit već nije poslan tijekom provjera iz članka 8. Uredbe (EU) 2016/399, nadležno tijelo, na temelju podataka iz članka 10. stavka 1. i uz upotrebu barem podataka iz točke (c) tog stavka, pretražuje sustav ulaska/izlaska (EES), europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS), uključujući ETIAS-ov popis za praćenje iz članka 29. Uredbe (EU) 2018/1240, vizni informacijski sustav (VIS), sustav ECRIS-TCN kad je riječ o osuđujućim presudama povezanima s kaznenim djelima terorizma i drugim oblicima teških kaznenih djela, podatke Europola koji se obrađuju u svrhu iz članka 18. stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) 2016/794 te Interpolovu bazu podataka putnih isprava povezanih s obavijestima (Interpolova baza podataka TDAWN).

4.Kad je riječ o pregledavanju podataka iz EES-a, ETIAS-a i VIS-a u skladu sa stavkom 3., preuzeti podaci ograničeni su na podatke o odbijanju odobrenja putovanja, odbijanju ulaska ili odlukama o odbijanju, poništavanju ili ukidanju vize ili boravišne dozvole na temelju sigurnosnih razloga.

5.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljni postupci i specifikacije za preuzimanje podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

Članak 12.

Načini sigurnosnih provjera

1.Upiti iz članka 10. stavka 2. i članka 11. stavka 2. mogu se, ako se odnose na informacijske sustave EU-a i CIR, postavljati s pomoću Europskog portala za pretraživanje u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) 2019/817 i poglavljem II. Uredbe (EU) 2019/818 36 .

2.Ako se nakon postavljanja upita u skladu s člankom 11. stavkom 3. pojavi podudaranje s podacima u jednom od informacijskih sustava, nadležno tijelo ima pristup radi ostvarivanja uvida u spis koji odgovara tom podudaranju u odgovarajućem informacijskom sustavu kako bi se utvrdio rizik za unutarnju sigurnost iz članka 11. stavka 1.

3.Ako se na temelju upita iz članka 11. stavka 3. pojavi podudaranje s podacima Europola, nadležno tijelo države članice obavješćuje Europol kako bi, prema potrebi, poduzelo odgovarajuće daljnje mjere u skladu s relevantnim zakonodavstvom.

4.Ako se na temelju upita iz članka 11. stavka 3. pojavi podudaranje u Interpolovoj bazi podataka putnih isprava povezanih s obavijestima (Interpolova baza podataka TDAWN), nadležno tijelo države članice obavješćuje Središnji nacionalni ured Interpola države članice koja je pokrenula upit kako bi, prema potrebi, poduzelo odgovarajuće daljnje mjere u skladu s relevantnim zakonodavstvom.

5.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje postupak suradnje između tijela odgovornih za provedbu dubinske provjere, Središnjeg nacionalnog ureda Interpola, nacionalne jedinice Europola i središnjih tijela sustava ECRIS-TCN kako bi se utvrdio rizik za unutarnju sigurnost. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

Članak 13.

Izvještajni obrazac

Nakon završetka dubinske provjere nadležna tijela, u odnosu na osobe iz članka 3. i članka 5., ispunjavaju obrazac iz Priloga I. koji sadržava:

(a)ime, datum i mjesto rođenja i spol;

(b)početnu naznaku državljanstava, zemlje boravišta prije dolaska i jezike koje osoba govori;

(c)razlog za neovlašteni dolazak, ulazak i, prema potrebi, nezakoniti boravak ili boravište, uključujući informacije o tome je li osoba podnijela zahtjev za međunarodnu zaštitu;

(d)informacije dobivene o rutama putovanja, uključujući polazište, mjesta prethodnog boravišta, treće zemlje tranzita i one u kojima je zaštita možda zatražena ili priznata, kao i planirano odredište u Uniji;

(e)informacije o pomoći osobe ili zločinačke organizacije u vezi s neovlaštenim prelaženjem granice te sve povezane informacije u slučajevima sumnje na krijumčarenje.

Članak 14.

Ishod dubinske provjere

1.Državljane trećih zemalja iz članka 3. stavka 1. točaka (a) i (b) ove Uredbe koji

–nisu zatražili međunarodnu zaštitu, i

–za koje dubinska provjera nije pokazala da ispunjavaju uvjete ulaska utvrđene u članku 6. Uredbe (EU) 2016/399,

upućuje se nadležnim tijelima radi primjene postupaka u skladu s Direktivom (EU) 2008/115/EZ (Direktiva o vraćanju).

U slučajevima koji nisu povezani s operacijama traganja i spašavanja ulazak se može odbiti u skladu s člankom 14. Uredbe 2016/399.

Obrazac iz članka 13. šalje se relevantnim tijelima kojima se upućuje državljanin treće zemlje.

2.Državljani trećih zemalja koji su podnijeli zahtjev za međunarodnu zaštitu upućuju se tijelima iz članka XY. Uredbe (EU) br. XXX/XXX [Uredba o postupcima azila], zajedno s obrascem iz članka 13. ove Uredbe. Tom prilikom tijela koja provode dubinsku provjeru u izvještajnom obrascu navode sve elemente koji se na prvi pogled čine relevantnima za upućivanje predmetnih državljana trećih zemalja na ubrzani postupak razmatranja ili postupak na granici.

3.Ako državljanina treće zemlje treba premjestiti u okviru mehanizma solidarnosti uspostavljenog člankom XX. Uredbe (EU) br. XXXX/XXXX [Dublinska uredba], predmetni državljanin treće zemlje upućuje se relevantnim tijelima predmetnih država članica zajedno s obrascem iz članka 13.

4.Na državljane trećih zemalja iz članka 5. koji

–nisu zatražili međunarodnu zaštitu, i

–za koje dubinska provjera nije pokazala da ispunjavaju uvjete ulaska i boravka,

primjenjuju se postupci vraćanja u skladu s Direktivom 2008/115/EZ.

5.Ako državljani trećih zemalja koji su podvrgnuti dubinskoj provjeri u skladu s člankom 5. podnesu zahtjev za međunarodnu zaštitu iz članka 25. Uredbe (EU) br. XXX/XXX [Uredba o postupcima azila], stavak 2. ovog članka primjenjuje se na odgovarajući način.

6.U pogledu državljana trećih zemalja na koje se primjenjuje Uredba (EU) br. XXX/XXX [Uredba o Eurodacu], nadležna tijela uzimaju biometrijske podatke iz članaka [10., 13., 14. i 14.a] te uredbe i dostavljaju ih u skladu s tom uredbom.

7.Ako se državljani trećih zemalja iz članka 3. stavka 1. i članka 5. upućuju na odgovarajući postupak u pogledu azila ili vraćanja, dubinska provjera završava. Ako sve provjere nisu završene u rokovima iz članka 6. stavaka 3. i 5., dubinska provjera te osobe svejedno završava i ona se upućuje na relevantni postupak.

Članak 15.

Postupak odbora

1.Komisiji u radu pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 16.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 767/2008

Uredba (EZ) br. 767/2008 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.    Pristup VIS-u za potrebe uvida u podatke ograničen je isključivo na propisno ovlašteno osoblje središnje jedinice ETIAS-a, na propisno ovlašteno osoblje nacionalnih tijela svake države članice, među ostalim propisno ovlašteno osoblje nacionalnih jedinica ETIAS-a imenovanih u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća koje su nadležne u svrhe utvrđene u člancima od 15. do 22., na propisno ovlašteno osoblje nacionalnih tijela svake države članice i agencija Unije koji su nadležni u svrhe utvrđene u člancima 20. i 21. Uredbe 2019/817 i na nadležna tijela iz članka 6. stavka 6. Uredbe (EU) 2020/XXX Vijeća i Europskog parlamenta 37 . Takav je pristup ograničen u mjeri u kojoj su podaci potrebni za obavljanje njihovih zadaća u navedene svrhe i proporcionalan ciljevima koji se nastoje postići.”.

Članak 17.

Izmjene Uredbe (EU) 2017/2226

Uredba (EU) 2017/2226 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 6. stavku 1. dodaje se sljedeća točka (1):

(1)„podupiranje ciljeva dubinske provjere uspostavljene Uredbom (EU) 2020/XXX Europskog parlamenta i Vijeća 38 , posebno za provjere predviđene njezinim člankom 10.”;

(2)članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„2.a    Nadležna tijela iz članka 5. stavka 6. Uredbe (EU) 2020/XXX imaju pristup EES-u radi uvida u podatke.”;

(b)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Pristup podacima iz EES-a pohranjenima u CIR-u ograničen je isključivo na propisno ovlašteno osoblje nacionalnih tijela svake države članice i propisno ovlašteno osoblje agencija Unije koji su nadležni u svrhe utvrđene u člancima 20., 20.a i 21. Uredbe (EU) 2019/817. Takav je pristup ograničen u mjeri u kojoj su podaci potrebni za obavljanje njihovih zadaća u navedene svrhe i proporcionalan ciljevima koji se nastoje postići.”.

Članak 18.

Izmjene Uredbe (EU) 2018/1240

Uredba (EU) 2018/1240 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 4. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) doprinosi visokom stupnju sigurnosti omogućavanjem detaljne procjene podnositelja zahtjeva u pogledu rizika koji mogu predstavljati za unutarnju sigurnost prije njihova dolaska na granične prijelaze na vanjskim granicama te osoba na koje se primjenjuje dubinska provjera iz Uredbe (EU) 2020/XXX Europskog parlamenta i Vijeća 39 [Uredba o dubinskim provjerama] kako bi se utvrdilo postoje li činjenične naznake ili opravdane osnove utemeljene na činjeničnim naznakama zbog kojih se može zaključiti da prisutnost osobe na državnom području država članica predstavlja rizik za sigurnost;”;

(1)u članku 13. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Svaka država članica imenuje nadležna nacionalna tijela iz stavaka 1., 2. i 4. ovog članka i nadležno tijelo iz članka 5 stavka 6. Uredbe (EU) 2020/XXX te bez odgode dostavlja popis tih tijela agenciji eu-LISA u skladu s člankom 87. stavkom 2. ove Uredbe. Na tom se popisu točno naznačuje u koju svrhu propisno ovlašteno osoblje svakog od tih tijela ima pristup podacima u informacijskom sustavu ETIAS-a u skladu sa stavcima 1., 2. i 4. ovog članka.”.

Članak 19.

Izmjene Uredbe (EU) 2019/817

Uredba (EU) 2019/817 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 17. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Zajednički repozitorij podataka o identitetu (CIR), u kojem se stvara pojedinačni spis za svaku osobu koja je registrirana u EES-u, VIS-u, ETIAS-u, Eurodacu ili ECRIS-TCN-u, koji sadržava podatke iz članka 18., uspostavlja se za potrebe olakšavanja točne identifikacije osoba registriranih u EES-u, VIS-u, ETIAS-u, Eurodacu i ECRIS-TCN-u i pomaganja pri toj identifikaciji u skladu s člancima 20.i 20.a za potrebe podupiranja funkcioniranja MID-a u skladu s člankom 21. i olakšavanja i usklađivanja pristupa imenovanih tijela i Europola EES-u, VIS-u, ETIAS-u i Eurodacu, prema potrebi radi sprječavanja, otkrivanja ili istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela u skladu s člankom 22.”;

(2)umeće se sljedeći članak 20.a:

„Članak 20.a

Pristup zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu radi identifikacije u skladu s Uredbom (EU) 2020/XXX

1.Upite CIR-u provodi imenovano nadležno tijelo kako je definirano u članku 6. stavku 7. Uredbe (EU) 2020/XXX isključivo u svrhu identifikacije osobe u skladu s člankom 10. te uredbe, pod uvjetom da je postupak pokrenut u prisutnosti te osobe.

2.Ako se upitom utvrdi da su podaci o toj osobi pohranjeni u CIR-u, nadležno tijelo ima pristup radi ostvarivanja uvida u podatke iz članka 18. stavka 1. te podatke iz članka 18. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća.”

Članak 20.

Evaluacija

[Komisija tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe izvješćuje o provedbi mjera utvrđenih u njoj.]

Komisija najranije [pet] godina nakon datuma početka primjene ove Uredbe i svakih pet godina nakon toga provodi evaluaciju ove Uredbe. Glavne rezultate predstavlja u izvješću Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Države članice dostavljaju Komisiji sve informacije potrebne za pripremu navedenog izvješća, najkasnije šest mjeseci prije isteka roka od [pet] godina.

Članak 21.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative 

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

☑ novo djelovanje 

◻ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Osnova prijedloga/inicijative 

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.4.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s drugim prikladnim instrumentima

1.5.Trajanje i financijski učinak 

◻ Ograničeno trajanje

◻    na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

◻    financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzete obveze i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

☑ Neograničeno trajanje

provedba s razdobljem uspostave od stupanja na snagu

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 40  

☑ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–◻ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–◻ putem izvršnih agencija

☑ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

–◻ tijelima javnog prava

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda 

Napomena:

Potrebno je napomenuti da su odobrena sredstva zatražena u kontekstu prijedloga obuhvaćena odobrenim sredstvima koja su već predviđena u Zakonodavnom financijskom izvještaju na kojem se temelji Uredba o instrumentu za upravljanje granicama i vize. U kontekstu ovog zakonodavnog prijedloga nisu potrebni dodatni financijski ni ljudski resursi.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju , koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

☑    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

◻    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.3.Doprinos trećih strana 

–U prijedlogu/inicijativi:

–◻    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–☑    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–☑    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻    na vlastita sredstva

–◻    na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda◻    

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije). 

(1)    Udio migranata koji pristižu iz zemalja sa stopama priznavanja nižima od 25 % porastao je s 14 % u 2015. na 57 % u 2018.

(2)    Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).

(3)    Prijedlog Uredbe (EU) XXX o izmjeni Uredbe (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013 o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva i o zahtjevima za usporedbu s podacima iz Eurodaca od strane tijela kaznenog progona država članica i Europola u svrhu kaznenog progona.

(4)    Uredba (EU) 2018/1860 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o upotrebi Schengenskog informacijskog sustava za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 312, 7.12.2018., str. 1.).

(5)    Izmijenjeni prijedlog Uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkog postupka za međunarodnu zaštitu u Uniji i stavljanju izvan snage Direktive 2013/32/EU

(6)    Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).

(7)    Članak 5. Uredbe 2016/399.

(8)    Članak 2. Uredbe 2016/399.

(9)    Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).

(10)    Vidjeti bilješku 4.

(11)    Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL L 180, 29.6.2013., str. 60.).

(12)    Državljanima trećih zemalja koji ne traže međunarodnu zaštitu i koji ne ispunjavaju uvjete ulaska niti su obuhvaćeni iznimkama iz članka 6. stavka 5. Zakonika o schengenskim granicama trebalo bi odbiti ulazak u skladu s člankom 14. Uredbe 2016/399 (Zakonik o schengenskim granicama).

(13)    Uredba (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva (SL L 327, 9.12.2017., str. 20.).

(14)    Uredba (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza (SL L 135, 22.5.2019., str. 27.).

(15)    Uredba (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija (SL L 135, 22.5.2019., str. 85.).

(16)    Na primjer, Berlinski akcijski plan za novu europsku politiku azila, 25. studenoga 2019., koji su potpisale 33 organizacije i općine.

(17)    Preporuke UNHCR-a za pakt o migracijama i azilu koji je predložila Europska komisija, siječanj 2020.

(18)    Preporuke IOM-a za novi pakt Europske unije o migracijama i azilu, veljača 2020.

(19)    Sve studije i izvješća Europske migracijske mreže dostupni su na: https://ec.europa.eu/home-affairs/what-we-do/networks/european_migration_network_en.

(20)    Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).

(21)    Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).

(22)    Uredba (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži (SL L 295, 14.11.2019., str. 1.).

(23)    Direktiva 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava (SL L 101, 15.4.2011., str. 1.).

(24)    Uredba (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726, i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP (SL L 135, 22.5.2019., str. 27.).

(25)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(26)    Uredba (EU) 2018/1806 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (SL L 303, 28.11.2018., str. 39.).

(27)    Uredba (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 1077/2011, (EU) br. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 i (EU) 2017/2226 (SL L 236, 19.9.2018., str. 1.).

(28)    Uredba (EU) 2016/794 od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.–114.).

(29)    Uredba (EZ) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 (SL L 135, 22.5.2019., str. 1.–26.).

(30)    Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).

(31)    Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

(32)    Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).

(33)    Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).

(34)    Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), (SL L 119, 4.5.2016.).

(35)    Uredba (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija (SL L 135, 22.5.2019., str. 85.).

(36)    Uredba (EU) br. XXX Europskog parlamenta i Vijeća od [...] o uvođenju dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/817.

(37)    Uredba (EU) br. XXX Europskog parlamenta i Vijeća od [...] o uvođenju dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/817.

(38)    Uredba (EU) br. XXX Europskog parlamenta i Vijeća od [...] o uvođenju dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/817.

(39)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(40)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(41)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(42)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(43)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(44)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(45)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(46)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(47)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.9.2020.

COM(2020) 612 final

PRILOG

PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uvođenju dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) br. 2017/2226 i (EU) br. 2018/1240

PRILOG

Standardni izvještajni obrazac