EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52020IR2142
Opinion of the European Committee of the Regions – An EU Health Emergency Mechanism
Mišljenje Europskog odbora regija – Mehanizam EU-a za zdravstvenu zaštitu u izvanrednim okolnostima
Mišljenje Europskog odbora regija – Mehanizam EU-a za zdravstvenu zaštitu u izvanrednim okolnostima
COR 2020/02142
OJ C 440, 18.12.2020, p. 15–19
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
18.12.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 440/15 |
Mišljenje Europskog odbora regija – Mehanizam EU-a za zdravstvenu zaštitu u izvanrednim okolnostima
(2020/C 440/04)
|
PREPORUKE O POLITIKAMA
EUROPSKI ODBOR REGIJA
Opće napomene
1. |
ukazuje na činjenicu da zbog pandemije COVID-a 19, koja je 2020. pogodila Europu i ostatak svijeta, nije samo obolio i umro veliki broj ljudi, već da ona sa sobom donosi i teške gospodarske i socijalne posljedice čiji opseg još uvijek nije moguće sagledati. Brzo širenje virusa dovelo je do porasta pritiska na zdravstvo i socijalne usluge te strukture javnog zdravstva, a radno opterećenje medicinskog osoblja i njegovatelja drastično se povećalo. Osim toga, potrebno je također predvidjeti mjere za slučaj novih valova bolesti; |
2. |
napominje da je pandemija COVID-a 19 Europu pogodila na različite načine, s velikim razlikama ne samo među zemljama, već i među regijama, općinama, gradskim četvrtima i starosnim skupinama. Najviše su pogođene osobe narušenog zdravlja, osobe s već postojećim zdravstvenim poteškoćama i osobe koje žive u lošim socioekonomskim uvjetima; |
3. |
konstatira da su države članice u borbi protiv COVID-a 19 i u svrhu zaštite i osiguravanja zdravlja stanovništva poduzele mjere kojima su slobodu kretanja građanki i građana ograničile u opsegu koji bi u normalnim okolnostima bio nezamisliv; |
4. |
smatra da je pandemija COVID-a 19 jasno pokazala koliko je važno kvalificirano i stručno osoblje kao i dobro financirani, opremljeni i otporni zdravstveni sustavi koji se mogu brzo prilagoditi novoj situaciji u pogledu javnog zdravlja i zdravstvene skrbi i u okviru kojih je po potrebi moguće ojačati i primarnu i ambulantnu zdravstvenu skrb te povećati raspoložive kapacitete i na redovnim bolničkim odjelima i na odjelima intenzivne njege; |
5. |
ukazuje na činjenicu da je u mnogim zemljama odgođeno liječenje pacijenata s drugim bolestima i medicinskim potrebama, zbog čega je došlo do nagomilavanja zaostataka u liječenju, a njihovo će rješavanje biti dugotrajno. Mnogima od onih koje je COVID-19 osobito teško pogodio sada je potrebna rehabilitacija, a postoje i snažni pokazatelji da je uslijed pandemije porasla potreba za liječenjem u području psihičkog zdravlja i među stanovništvom i među zdravstvenim djelatnicima. To znači da će za zdravstvo, uključujući javno zdravstvo te primarnu i izvanbolničku zdravstvenu skrb, još dugo trebati izdvajati dodatna sredstva; |
6. |
prima na znanje da su tijela EU-a aktivno podržala države članice u njihovoj borbi protiv COVID-a 19. Međutim, u početku, kada su suradnja, političko vodstvo i angažman na europskoj razini bili važniji nego inače, došlo je do prestanka suradnje među državama članicama, primjerice zatvaranjem granica za medicinsku opremu; |
7. |
podsjeća da, u skladu s člankom 222. UFEU-a, Unija i njezine države članice zajednički djeluju u duhu solidarnosti; |
8. |
naglašava da EU ima važnu ulogu u poboljšanju javnog zdravlja, sprečavanju bolesti i uklanjanju zdravstvenih rizika, ali da su za donošenje odluka o načinu organizacije, financiranja i osmišljavanja nacionalnih sustava javnog zdravstva te zdravstvene i socijalne zaštite nadležne prvenstveno države članice; |
9. |
uvjeren je da europski sustavi univerzalne zdravstvene zaštite, koji se financiraju na temelju solidarnosti, predstavljaju golemu prednost u borbi protiv bolesti COVID-19; |
Opća saznanja
10. |
smatra da se iz borbe protiv bolesti COVID-19 mogu izvući mnoge bitne pouke koje se mogu primijeniti i na prevladavanje postojeće krize i na buduće krizne situacije; |
11. |
skreće pozornost na činjenicu da je u mnogim državama članicama glavni dio odgovornosti za zdravlje, njegu i javno zdravstvo prenesen na lokalne i regionalne vlasti. Isto tako, u državama s nacionalnim zdravstvenim sustavom za socijalne službe i socijalnu skrb nerijetko je nadležna lokalna razina. Iz tog razloga lokalna i regionalna tijela vlasti imaju važnu ulogu u borbi protiv COVID-a 19; |
12. |
naglašava da je važno da se institucije i tijela EU-a i država članica pobrinu za očuvanje jedinstvenog tržišta i njegovo funkcioniranje u kriznim situacijama, za to da nema prepreka nabavi i prijevozu lijekova, medicinskih proizvoda, osobne zaštitne opreme i druge robe i usluga te za to da zdravstveni radnici i njegovatelji i ostale ključne skupine mogu neometano odlaziti na posao preko nacionalnih granica; |
13. |
ističe važnost prikupljanja podataka uz odgovarajuće osiguravanje kvalitete, visokokvalitetnih istraživanja i pouzdanih izvora informacija kako bi se zajamčilo da vlasti mogu donositi utemeljene odluke i da poduzeća, organizacije i pojedinci mogu odgovornim ponašanjem pridonijeti sprečavanju bolesti; |
14. |
ističe važnost uzajamne pomoći i suradnje u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući i u prijevozu pacijenata kojima je potrebno bolničko liječenje u susjednim zemljama sa slobodnim kapacitetima, te važnost premještaja zdravstvenih radnika i drugih oblika prekogranične suradnje kako bi se olakšao pritisak na zdravstvene sustave u najteže pogođenim regijama EU-a; |
15. |
zbog toga ustraje u tome da države članice moraju postići dogovor o zajedničkom statističkom protokolu kako bi se omogućila usporedivost podataka o posljedicama krize izazvane COVID-om 19 i budućim pandemijama. Taj protokol, koji bi trebalo razviti pod zajedničkom nadležnošću Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti i Eurostata, mogao bi se oslanjati na podatke s razine NUTS 2 kako bi se pospješio odgovor politike koji bi obuhvaćao korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova; |
16. |
ukazuje na digitalna rješenja razvijena i dodatno poboljšanja tijekom pandemije COVID-a 19, a koja se odnose na zdravstvene informacije, liječničko savjetovanje i praćenje lanaca zaraze. Međutim, identifikacija nositelja virusa otvara opravdana pitanja u pogledu zaštite i sigurnosti podataka, među ostalim i u prekograničnom kontekstu. Pandemija je istaknula i potrebu za prekograničnom razmjenom digitalnih podataka o pacijentima, u slučaju kada pacijenti traže zdravstvenu zaštitu u drugoj državi članici; |
17. |
naglašava, s jedne strane, važnost međunarodne suradnje u okviru Svjetske zdravstvene organizacije za suzbijanje pandemije COVID-a 19 i drugih zdravstvenih hitnih situacija. S druge strane, naglašava i značaj suradnje s poduzećima i neprofitnim organizacijama, obiteljima, susjedima i prijateljima za suzbijanje krize na lokalnoj i regionalnoj razini; |
18. |
smatra da je važno pronaći bolji način zaštite starijih i ranjivih osoba od COVID-a 19, i to neovisno o tome žive li one u domu za starije i nemoćne osobe ili u vlastitom domu. S tim u vezi je važno da se socijalno-zdravstvenim politikama jačaju lokalni sustavi primarne zdravstvene zaštite, posebno prevencija; |
Mehanizam EU-a za zdravstvenu zaštitu u izvanrednim okolnostima
19. |
pozdravlja korake koje je Komisija već poduzela za rasterećenje nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti u rješavanju krize uzrokovane COVID-om 19; prima na znanje sveobuhvatni europski plan oporavka predstavljen 27. svibnja 2020. i pozdravlja dogovor da se sva raspoloživa sredstva u ovogodišnjem proračunu EU-a iskoriste za pružanje potpore europskim zdravstvenim sustavima; |
20. |
napominje da je Odluka br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju (1) stvorila važan temelj za pripravnost EU-a za izvanredne situacije i upravljanje krizama, ali da je u svjetlu aktualne zdravstvene krize potrebno dodatno ojačati kapacitete EU-a za hitne situacije i civilnu zaštitu; |
21. |
stoga predlaže da se, pod uvjetom očuvanja načela supsidijarnosti i primarne odgovornosti država članica za zdravstvo, javno zdravlje i civilnu zaštitu, uspostavi mehanizam EU-a za zdravstvenu zaštitu u izvanrednim okolnostima u svrhu:
|
22. |
smatra da bi budući mehanizam EU-a za zdravstvenu zaštitu u izvanrednim okolnostima trebao počivati i na hitnoj potpori utvrđenoj Uredbom Vijeća (EU) 2016/369 (2); |
23. |
uvjeren je da bi Mehanizam Unije za civilnu zaštitu, a posebice njegove instrumente – program RescEU i europsku zdravstvenu jedinicu – trebalo dodatno ojačati kako bi Unija bila spremna na brzu, učinkovitu i koordiniranu reakciju na sve buduće krize, bilo da se radi o biološkoj krizi ili krizi druge vrste. Međutim, Mehanizam Unije za civilnu zaštitu trebalo bi evaluirati s obzirom na iskustva s pandemijom bolesti COVID-19 kako bi ga se organiziralo i strukturiralo na što učinkovitiji način; |
24. |
potiče jačanje kapaciteta za rano upozoravanje Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije (ERCC) i njegovu veću povezanost s Odborom za zdravstvenu sigurnost te Europskim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti kako bi mu se omogućilo da u budućnosti još učinkovitije izvršava svoju koordinacijsku ulogu i pruži odgovarajuću potporu operativnim upravljačkim tijelima na terenu; |
25. |
napominje da je kriza uzrokovana COVID-om 19 istaknula vitalni značaj Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti te poziva države članice i Komisiju na suradnju kako bi se ojačala i proširila njegova uloga u borbi protiv teških bolesti. Odbor stoga pozdravlja činjenicu da ministri zdravstva EU-a sada raspravljaju o jačanju te uloge; |
26. |
pozdravlja mnoge mjere koje je Europska komisija predložila u svojoj komunikaciji od 15. srpnja 2020.„Pripravnost zdravstva EU-a za brzo djelovanje u slučaju izbijanja bolesti COVID 19”; |
27. |
u cilju zaštite slobode kretanja i javnog zdravlja, pozdravlja prijedlog Europske komisije od 4. rujna 2020. za preporuku Vijeća o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovoru na pandemiju COVID-a 19; |
Nabava i skladištenje medicinskog materijala
28. |
pozdravlja činjenicu da sporazum o zajedničkoj nabavi od travnja 2020. obuhvaća skoro 540 milijuna ljudi, u što su uključeni stanovnici EU-a, zemalja EGP-a, Ujedinjene Kraljevine te skoro svih država kandidatkinja i potencijalnih država kandidatkinja; |
29. |
stoga pozdravlja prijedlog njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona od 18. svibnja 2020. da se u okviru strategije za odgovor na zdravstvene krize kao sastavni dio Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti osnuje „operativna skupina za zdravstvo” čija bi zadaća bila da zajedno s nacionalnim zdravstvenim institucijama razvija planove za prevenciju i mjere za odgovor na buduće epidemije; |
30. |
pozdravlja dobrovoljnu prirodu tog sporazuma, ali smatra da bi se sudjelovanje na dobrovoljnoj osnovi trebalo zamijeniti klauzulom o izuzimanju (eng. opt-out). To bi omogućilo ubrzani postupak i istodobno svim stranama dalo slobodu izbora; |
31. |
pozdravlja prijedlog Komisije da se u okviru europskog plana oporavka uspostavi novi samostalni zdravstveni program „EU za zdravlje” s ukupnim proračunom od 9,4 milijarde EUR, među ostalim usmjeren na jačanje zaštite zdravlja i pripremu Unije na buduće zdravstvene krize te na povećanje proračuna Mehanizma Unije za civilnu zaštitu „rescEU” za dodatne 2 milijarde EUR. Međutim, izražava žaljenje zbog toga što je Europsko vijeće naposljetku taj iznos smanjilo na 1,7 milijardi EUR, što znatno ograničava mogućnosti za uklanjanje negativnih posljedica pandemije. Odbor regija namjerava konkretne napomene o novom zdravstvenom programu iznijeti u zasebnom mišljenju; |
32. |
pozdravlja nabavu i distribuciju prijeko potrebne medicinske opreme (zaštitnih maski, respiratora, osobne zaštitne opreme, maski za višekratnu uporabu, lijekova, terapeutskih proizvoda, laboratorijske opreme i dezinfekcijskih sredstava) bolnicama i drugim pružateljima zdravstvenih usluga organiziranu na europskoj razini, ali naglašava da su bolnice, zdravstveni centri i domovi za starije i nemoćne osobe u mnogim državama članicama u nadležnosti regionalnih i lokalnih vlasti koje tek treba uključiti u taj proces. Smatra da je realizacija zajedničke nabave u proljeće predugo trajala, zbog čega nije u potpunosti ispunila svoju svrhu; |
33. |
pozdravlja brzu uspostavu zaliha medicinske opreme u okviru programa rescEU i njezinu brzu isporuku državama članicama najjače pogođenima krizom; |
34. |
poziva države članice i Komisiju da uspostave europske stalne strateške zalihe antibiotika, cjepiva, kemijskih protuotrova, antitoksina i drugih važnih medicinskih proizvoda čija je djelotvornost potvrđena. Time bi se zajamčila rezerva za hitne situacije kao i koordinacija brze raspodjele i dostave osnovnih proizvoda u cijeloj Europi; |
35. |
pozdravlja Odluku Komisije od 3. travnja 2020. o privremenom izuzeću medicinske opreme i osobne zaštitne opreme od uvoznih carina i PDV-a. Komisija bi trebala razmotriti reviziju područja primjene te Odluke kako bi ono obuhvaćalo i privatna poduzeća koja moraju upotrebljavati osobnu zaštitnu opremu i Odluku primjenjivati tako da se lokalne proizvođače iz EU-a ne stavlja u nepovoljan gospodarski položaj; |
36. |
ukazuje na činjenicu da se nestašica osnovnih proizvoda i lijekova, uključujući antibiotike i anestetike, s kojom su brojne regije bile suočene i ranije, dodatno pogoršala tijekom postojeće pandemije. Poziva da se poduzmu napori za brzu nabavu ključnih osnovnih proizvoda, povećanje proizvodnje opreme za testiranje i drugih medicinskih proizvoda kod kojih je došlo do nestašice kao i da se potaknu razvoj i proizvodnja važnih lijekova u Europi poticanjem istraživanja i inovacija te stvaranjem poticaja za proizvođače; |
37. |
slaže se da Unija mora biti u mogućnosti razvijati, kupovati, transportirati i distribuirati opremu za testiranje i zaštitnu opremu uvezenu iz inozemstva ili proizvedenu u EU-u. EU i države članice moraju smanjiti svoju ovisnost o lijekovima i drugim medicinskim potrepštinama proizvedenima u trećim zemljama. Također moraju raditi na tome da lijekovi postanu cjenovno pristupačniji; |
38. |
uvjeren je da u svakom trenutku na tržištu mora biti moguće osigurati brzu i jednostavnu opskrbu zaštitnom opremom kao što su maske, zaštitna odijela itd. U tu bi svrhu na europskoj razini trebalo stvoriti uvjete za uspostavu kapaciteta za proizvodnju zaštitnih materijala u državama članicama. Osim toga, europsko zakonodavstvo o javnoj nabavi i borbi protiv monopola trebalo bi preispitati iz perspektive pandemije; |
39. |
ističe da je potrebno ispitati koja je vrsta osobne zaštitne opreme u kojem kontekstu prikladna, ne samo s obzirom na borbu protiv COVID-a 19; |
40. |
pozdravlja činjenicu da su Europski odbor za normizaciju i Europski odbor za elektrotehničku normizaciju postigli dogovor o europskim normama za određene medicinske proizvode i osobnu zaštitnu opremu, što će omogućiti povećanje i prilagodbu proizvodnih kapaciteta europskih poduzeća u svrhu rješavanja problema nestašice osnovnih proizvoda; |
41. |
naglašava da treba osigurati mogućnost što većeg recikliranja osobne zaštitne opreme, posebno ako je namijenjena široj javnosti; |
Cjepiva, dijagnostika i liječenje
42. |
naglašava da je potrebno hitno pronaći cjepivo protiv COVID-a 19 te poziva zakonodavna tijela EU-a da razmotre poziv Odbora na jačanje suradnje EU-a u razvoju, proizvodnji i distribuciji cjepiva, čime bi se dopunili napori u području javnih i privatnih medicinskih istraživanja za borbu protiv COVID-a 19; |
43. |
u tom kontekstu pozdravlja prijedlog Europske komisije za povećanje proračuna za okvirni program Obzor Europa za istraživanje i inovacije na 94,4 milijarde EUR, ali izražava žaljenje zbog toga što je Europsko vijeće naposljetku predložilo smanjenje na 80,9 milijardi EUR; |
44. |
pozdravlja dogovor Europske komisije i nekoliko farmaceutskih poduzeća o opskrbi lijekovima i cjepivom, ako i kada jedno od njih razvije sigurno i djelotvorno cjepivo; |
45. |
napominje sa zabrinutošću da bi globalni napori za razvoj cjepiva, medicinske dijagnostike i terapija u vezi s COVID-om 19 mogli dovesti do žestokog tržišnog natjecanja, zbog čega bi siromašnije zemlje mogle završiti bez ikakve zaštite od bolesti. Izražava izričitu potporu multilateralnoj suradnji u razvoju sigurnih i učinkovitih cjepiva, medicinske dijagnostike i terapija kao i poštenom financiranju i solidarnoj distribuciji budućih cjepiva i lijekova; |
46. |
podržava razvoj zajedničke iskaznice cijepljenja za građane EU-a i europskog registra na internetu koji bi sadržavao informacije o zalihama cjepiva i potrebama za cjepivom kako bi se olakšala dobrovoljna razmjena informacija o raspoloživim zalihama cjepiva i nestašici osnovnih cjepiva; |
47. |
poziva na poduzimanje većih napora kako bi se spriječilo širenje pogrešnih informacija o COVID-u 19, njegovu liječenju i cjepivima protiv njega na internetu ili putem drugih kanala. Svjetska zdravstvena organizacija, EU i države članice te lokalne i regionalne vlasti imaju važnu ulogu u suzbijanju dezinformacija o tim pitanjima; |
48. |
podržava nastojanja Komisije da se prikupi više sredstava za pronalazak cjepiva protiv COVID-a 19 te očekuje da će se iz programa Obzor Europa dodijeliti znatna sredstava za pružanje potpore inovacijama i istraživanju u tom području. |
Bruxelles, 14. listopada 2020.
Predsjednik Europskog odbora regija
Apostolos TZITZIKOSTAS
(1) SL L 293, 5.11.2013., str. 1.
(2) Uredba Vijeća (EU) 2016/369 od 15. ožujka 2016. o pružanju hitne potpore unutar Unije (SL L 70, 16.3.2016., str. 1.).