Mišljenje Europskog odbora regija – Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo

(2020/C 440/18)

Izvjestitelj: Tjisse Stelpstra (NL/ECR), ministar u regionalnoj vladi pokrajine Drenthe Referentni dokument: Komunikacija Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo: Za čišću i konkurentniju Europu COM(2020) 98 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

A   Opće napomene

Naša odgovornost

1.

izražava zabrinutost zbog sadašnjeg ritma iskorištavanja Zemlje, naglašava da je ljudsko ponašanje uzrok te katastrofe za koju su svi odgovorni te se slaže sa stavom iz Novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo da će za prelazak na ugljično neutralno kružno gospodarstvo biti potrebna suradnja svih dionika na svim razinama upravljanja i društva;

2.

naglašava hitnu potrebu za ubrzanjem prelaska na model regenerativnog rasta, zadržavanjem potrošnje resursa unutar granica planeta i smanjenjem našeg otiska;

3.

pozdravlja Novi akcijski plan Europske komisije za kružno gospodarstvo kao stratešku razradu koncepta europskog zelenog plana i kao konstruktivan nastavak akcijskog plana iz 2015.;

4.

žali zbog toga što je u Novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo vrlo kratko poglavlje posvećeno ulozi lokalnih i regionalnih vlasti s obzirom na to da one imaju važnu ulogu u prelasku na kružno gospodarstvo kao ključni akteri u pokretanju i intenziviranju prijeko potrebnih inovacija. Regije osiguravaju da ljudi, zajednice i regije svoje svakodnevne aktivnosti prilagođavaju načelima kružnog gospodarstva. Odbor naglašava važnost potencijala cirkularnosti za stvaranje radnih mjesta i potrebu za podupiranjem ulaganja u novu infrastrukturu za istinsko prikupljanje, recikliranje i upotrebu sekundarnog materijala;

5.

oduševljen je brojem korisnih doprinosa dionika i poziva Europsku komisiju da iskoristi postojeće platforme kao što su partnerstva u okviru Plana za gradove, Europska platforma dionika kružnog gospodarstva i mreže lokalnih i regionalnih vlasti kako bi se poboljšalo uzajamno učenje i jačanje kapaciteta;

6.

pozdravlja inicijativu za kružno gospodarstvo u gradovima i regijama, koja će dionicima pomoći u razvoju i provedbi rješenja kružnog gospodarstva na teritorijalnoj razini. Međutim, OR istodobno naglašava da se aktivnosti povezane s kružnim gospodarstvom ne smiju odvajati od drugih aktivnosti za zaštitu planeta. Pristup koji se koristi za kružno gospodarstvo mora se uključiti u aktivnosti koje mreže gradova provode na području klime, okoliša i održivog razvoja;

7.

naglašava da aktualna rasprava o načelima kružnog gospodarstva može biti prilika za odlučno hvatanje ukoštac s pitanjem, o kojem se u nekoliko navrata raspravljalo, o tome kako nadići tradicionalni okvir pokazatelja BDP-a (1), odnosno kako uključiti nove elemente koji se ne odnose na gospodarske rezultate, kao što su: stvaranje solidarnih sustava za uključivo društvo, život u okviru ograničenja našeg planeta i pravedna raspodjela resursa;

Kontekst pandemije COVID-a 19

8.

ističe da je Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo pokrenut tijekom pandemije COVID-a 19, što pokazuje koliko smo ovisni o netaknutim resursima, i tu krizu vidjeti kao poziv na buđenje u višestrukom smislu;

9.

poziva Europsku komisiju i države članice da smanje ovisnost o trećim stranama i netaknutim resursima i da ojačaju sigurnost opskrbe odlučnijim reguliranjem upravljanja resursima, osobito oskudnim i kritičnim resursima, te preporučuje razvoj platforme EU-a za politiku u području resursa;

10.

pozdravlja usmjerenost Europske komisije na razvoj tržišta sekundarnih sirovina, posebno ulaganjem u recikliranje;

11.

impresioniran je pozitivnim popratnim učincima karantene na okoliš (tj. čišćim zrakom, manjim onečišćenjem vode, smanjenjem štetnih emisija). Otpornost, kreativnost i inovativnost koju su građani, javni akteri, poduzeća i gospodarski subjekti pokazali od početka krize trebale bi se iskoristiti za poticanje korjenite ekološke preobrazbe procesa proizvodnje te bi trebalo izbjeći efekt „nadoknađivanja zaostatka” u smislu degradacije okoliša nakon krize;

12.

poziva Europsku komisiju, države članice i lokalne i regionalne vlasti da usmjere ulaganja iz plana oporavka EU-a na način da se zajamči dugoročan gospodarski, društveni i ekološki napredak uz istodobno smanjenje korištenja resursa, izbjegavanje i uklanjanje opasnih tvari te poboljšanje kružnosti materijala i sustava. Instrument Next Generation EU mora doprinijeti tom cilju osiguravanjem potrebnih financijskih sredstava i trebao bi biti popraćen vlastitim sredstvima kojima se nijedna država članica EU-a ne stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na druge zemlje;

Ciljevi borbe protiv klimatskih promjena, zeleni plan i ciljevi održivog razvoja

13.

poziva Europsku komisiju, države članice i lokalne i regionalne vlasti da zajamče pravodobnu provedbu europskog zelenog plana, osiguravajući da on služi kao čvrst temelj za ponovno pokretanje gospodarstva EU-a na način koji je u skladu s postizanjem energetskih, klimatskih i okolišnih ciljeva EU-a;

14.

naglašava ključnu ulogu načela kružnog gospodarstva u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, posebno cilja br. 12 o „odgovornoj proizvodnji i potrošnji”, te smatra da će primjena načela kružnog gospodarstva doprinijeti ostvarenju širih ciljeva i opipljivoj preobrazbi društva;

15.

naglašava da će se prelaskom na kružno gospodarstvo snažno poduprijeti napori EU-a u cilju ublažavanja klimatskih promjena i poziva Europsku komisiju da uspostavi dodatne veze između svih programa u okviru zelenog plana kako bi se osigurala prijeko potrebna sveobuhvatna perspektiva i sinergija pomoću istraživanja i primjene pokazatelja te unutar procesa donošenja politika, primjerice u okviru propisa o klimi; naglašava da je jednako važno politike kružnog gospodarstva povezati s politikama koje su usmjerene na druga pitanja okoliša, kao što je zaštita biološke raznolikosti ili zraka te kvaliteta vode; primjena načela kružnog gospodarstva morat će postati zajednička početna točka u svim sektorima, od poljoprivrednog i prehrambenog sektora do izgradnje i sofisticiranih tehničkih rješenja itd.;

16.

upućuje na međuovisnost kružnosti i zaštite klime. Integrirani pristup kružnom gospodarstvu, koji uključuje načela osmišljavanja i sustave oporabe, može znatno doprinijeti izravnom smanjenju emisija stakleničkih plinova;

Ciljevi i praćenje

17.

naglašava da je, kako bi se poštovala ograničenja planeta, nužno odvojiti rast i korištenje resursa te izražava žaljenje zbog toga što Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo ne uključuje cilj ukupnog smanjenja korištenja resursa. Prethodne mjere na razini EU-a pokazale su se nedovoljnima za smanjenje ukupne potrošnje prirodnih resursa i sirovina u Europi. Postoji potreba za osmišljavanjem drugih pokazatelja osim BDP-a koji bi bili osnova za mjerenje razvoja i koji bi u većoj mjeri bili usklađeni s načelima kružnog gospodarstva;

18.

smatra da bi smanjenje emisija CO2, uz životni ciklus proizvoda, trebalo biti dio ciljeva jer se time pruža uvid u ulaganja i procijenjene rezultate i pomaže u određivanju prioritetnih mjera;

19.

ističe da konkretne mjere dovode do konkretnih rezultata i poziva Europsku komisiju da svako ključno djelovanje poprati procijenjenim rezultatima i ambicioznim vremenskim okvirom;

20.

naglašava da postavljanje ciljeva treba biti ambiciozno i progresivno kako bi se potaknule inovacije; potreban je sustav u kojem se svakih pet godina na temelju najboljeg dostupnog rješenja ili najbolje prakse u tom trenutku postavlja cilj za sljedećih pet godina;

21.

naglašava potrebu za razvojem i primjenom pokazatelja na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi se ocijenio napredak i procijenili izazovi koje treba prevladati te kako bi se lokalnim i regionalnim vlastima pomoglo u provedbi strategija kružnog gospodarstva;

Gospodarski sustav

22.

zaključuje da je pravedno da troškovi onečišćenja, otpada i emisija budu uključeni u određivanje cijena nekružnih proizvoda, što čini održivu proizvodnju usporedivom i konkurentnom s nekružnim načinima proizvodnje;

23.

ističe da su pravni i gospodarski mehanizmi osmišljeni kako bi se olakšale aktivnosti kojima se promiče kružnost i zaustavile one koje ometaju kružnost korisni instrumenti te potiče Komisiju da razvije najbolje prakse za prelazak država članica na kružnost i pronalaženje zajedničkih prekograničnih rješenja. Smatra da je smanjenje poreza na aktivnosti kojima se promiče kružnost i povećanje poreza na one koje ju ometaju koristan instrument i izražava zadovoljstvo zbog toga što je porez na dodanu vrijednost (PDV) prepoznat kao djelotvoran instrument za rješavanje tog problema. U budućem radu u tom području trebalo bi uzeti u obzir konsenzus o raspodjeli odgovornosti povezanih s poreznom politikom;

24.

u tom kontekstu žali zbog toga što jednoglasno odlučivanje koje se primjenjuje u području oporezivanja onemogućuje državama članicama veću fleksibilnost u korištenju stopa PDV-a/poreza kako bi se pružila potpora stvarnoj preobrazbi obrazaca proizvodnje i potrošnje (osim pukih popravaka);

B   Lokalne i regionalne vlasti

Nadležnosti

25.

naglašava da su mnoge nadležnosti lokalnih i regionalnih vlasti povezane s upravljanjem resursima i kružnim gospodarstvom, stoga lokalne i regionalne vlasti imaju brojne mogućnosti podupiranja prelaska na kružno gospodarstvo. S druge strane, taj prelazak iziskuje veliko stručno znanje i financijska ulaganja. Instrument Next Generation EU i drugi fondovi stoga moraju doprinijeti tom cilju osiguravanjem potrebnih financijskih sredstava;

26.

ističe da korištenje vode (koja je jedan od najvažnijih resursa) u kućanstvima i industriji rezultira velikim količinama otpadnih voda, pa bi stoga, kad je to primjereno, veću količinu vode trebalo ponovno koristiti. Otpadna voda sadržava i brojne vrijedne hranjive tvari koje se mogu oporabiti; navodi da su uz istraživanje, inovacije i financiranje potrebni i jasni ciljevi za oporabu hranjivih tvari;

27.

naglašava da se znanje i interesi lokalnih i regionalnih vlasti moraju uzeti u obzir pri određivanju ciljeva za otpad, posebno ako prikupljanje i razvrstavanje otpada postanu specijaliziraniji;

28.

poziva Europsku komisiju da razvije inovativnu strategiju u kojoj bi se osmislio niz praksi za prikupljanje otpada; regije i gradovi trebali bi u tome surađivati, a ne davati prednost usklađivanju sustava odvojenog prikupljanja otpada odozgo prema dolje;

29.

smatra da su javno-privatna partnerstva ključna u smislu jačanja kružnog gospodarstva kako bi se uključili glavni gospodarski akteri te da su lokalne i regionalne vlasti prikladna razina pristupa takvim partnerstvima; poziva Europsku komisiju da potakne takvu suradnju u svojim programima;

30.

naglašava da savjetovanje i promicanje najboljih praksi na lokalnoj i regionalnoj razini pomaže u ubrzanju prelaska na kružno gospodarstvo, na primjer u pogledu prostornog planiranja te izgradnje i politike zgrada;

31.

poziva Europsku komisiju da pokrene program za prikupljanje točnih informacija o tokovima materijala na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, čime bi se zainteresiranim stranama omogućilo da saznaju više o situaciji i aktivnostima na drugim mjestima. Taj program mora biti u obliku transparentnog digitalnog sustava te treba analizirati stanje na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Povrh toga, program bi trebao nuditi resurse za razvijanje takvih aktivnosti na svim razinama;

32.

naglašava da su informacije o regionalnim aktivnostima u području inovacija, postojećim kapacitetima (infrastruktura, stručno znanje) i potencijalu za kružno gospodarstvo ključne i žali zbog toga što su ti podaci često raspršeni i rascjepkani, čime se umanjuje njihova korist za regije; stoga potiče Europsku komisiju da provede istinsko prikupljanje dokaza uzimajući u obzir lokalnu i regionalnu perspektivu strategije EU-a za industriju;

Javna nabava

33.

naglašava da je javna nabava moćan instrument kojim lokalne i regionalne vlasti mogu postaviti standarde i usmjeriti tržište prema održivijim proizvodima i uslugama, ali ističe činjenicu da su zbog složenosti pravila regionalne i lokalne vlasti često manje sklone preuzimanju rizika. Time se nabava može usmjeriti na temelju ukupnog troška vlasništva (što podrazumijeva sve troškove tijekom životnog ciklusa, uključujući socijalne i okolišne troškove), čime se može ostvariti pozitivan učinak za regiju;

34.

poziva na daljnji razvoj kriterija i ciljeva zelene javne nabave na temelju revizije minimalnih kriterija u pogledu okoliša iz važećih direktiva EU-a o javnoj nabavi (2); preporučuje izradu skupa pozitivnih ciljeva u pogledu inovacija i poziva Europsku komisiju da ih proširi u cilju postizanja istinske kružne javne nabave. Kako bi se stvorila pravna sigurnost i smanjilo opterećenje za dotične općine i regije, bitni su pouzdani i transparentni certifikati i oznake EU-a, posebno u pogledu ekološke održivosti. Kad je riječ o javnoj nabavi, proizvođači bi trebali imati mogućnost navesti koje su napore uložili u to da u proizvodnji sirovina najprije upotrijebe sekundarne sirovine, a ako to nije bilo moguće, da objasne zbog čega. Odgovarajuće smjernice pomogle bi u provjeri sadržaja recikliranih i/ili oporabljenih materijala i/ili nusproizvoda u proizvodima koji podliježu minimalnim okolišnim kriterijima. Za to će biti potrebni transparentni sustavi procjene i razvoj znanja među izvođačima;

C   Resursi i otpad

Otpad i načelo prema kojem „nema otpada”

35.

navodi da su u Europi dostupni mnogi ključni resursi koji su označeni kao „otpad” i naglašava da je na putu prema istinskom kružnom gospodarstvu potrebno promijeniti način razmišljanja kako bi načelo „bez otpada” postalo norma; naglašava da je sirovine važno evidentirati kako bi bile dostupne za ponovnu uporabu i kako bi im se dao identitet;

36.

smatra važnim načelom da su u kružnom gospodarstvu svi materijali osmišljeni na način da postanu hranjive tvari za biosferu ili novi materijali za sljedeći ciklus upotrebe;

37.

ističe prijedlog Europske komisije o modernizaciji zakonodavstva EU-a o otpadu i pripadajućih fondova. Za ubrzanje te modernizacije ključno je stvaranje novog, bržeg i jednostavnijeg pravnog okvira za kriterije za prestanak statusa otpada i za nusproizvode;

38.

poziva Europsku komisiju da predloži ciljnu apsolutnu količinu stvorenog otpada po glavi stanovnika i ciljeve za sprečavanje stvaranja otpada za poduzeća i industriju; u tom pogledu naglašava važnost (i učinak) najavljenog okvira mjera za ambalažu, kao i najavljenog okvira mjera za plastiku koja se može kompostirati;

39.

naglašava da u prijelaznoj fazi „od otpada do materijala” prekogranični sporazumi mogu biti ključni kako bi se izbjegla kratkoročna rješenja s negativnim učincima na okoliš;

40.

smatra da bi regije i gradovi koji moraju nadoknaditi zaostatak i napustiti upotrebu odlagališta otpada trebali za početak dijeliti postojeću infrastrukturu na europskoj razini kako bi gospodarili otpadom u prijelaznoj fazi (na primjer, iskoristiti postojeće spalionice otpada umjesto izgradnje novih) te naglašava da su za tu tranziciju potrebna financijska sredstva i koordinacija. Trebalo bi poticati učinkovitu oporabu energije uz zadržavanje metala i soli ako se otpad ne može reciklirati zbog kontaminacije, zamora materijala ili teškog odvajanja složenih materijala;

41.

skreće pozornost na činjenicu da je gospodarenje otpadom u najudaljenijim regijama posebno problematično zbog ograničenja postojeće infrastrukture za obradu otpada i nedostatka ekonomije razmjera za prikupljanje, preradu i recikliranje otpada. Ubrzavanje prelaska na kružno gospodarstvo (u Europi) stoga bi u tom području trebalo pokazati izravno mjerljiv učinak. Trenutačno stanje gospodarenja otpadom i njegove obrade u tim regijama može se upotrijebiti kao praktični test u pogledu ubrzanja. Nadalje, može pomoći u evaluaciji postojećih instrumenata, kao i u uvođenju novih;

42.

ističe da je za uspjeh načela prema kojem „nema otpada” i za sprečavanje upotrebe netaknutih resursa nužno upotrebu recikliranih materijala učiniti obveznom; potiče Europsku komisiju da odredi kriterije prema kojima bi se znatan dio novih proizvoda trebao izrađivati od recikliranog materijala te preporučuje da to postane dio pristupa u ključnim lancima vrijednosti proizvoda;

Sprečavanje troškova, sigurni materijali i proširena odgovornost proizvođača

43.

žali zbog toga što se lokalne i regionalne vlasti često moraju nositi s negativnim učincima proizvoda koji su u potpunosti iskorišteni, a da proizvođač nije odgovoran za njihovo ponovno preuzimanje jer ti proizvodi (ili njihovi dijelovi) često onečišćuju tlo ili zrak, a lokalne i regionalne vlasti na kraju snose troškove njihova uklanjanja;

44.

naglašava da je sprečavanje tih troškova ili njihovo podmirivanje izravno na razini proizvođača od presudne važnosti te stoga pozdravlja okvir politike za održive proizvode u sklopu Novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo;

45.

naglašava da proizvođači imaju važnu ulogu u prelasku na kružno gospodarstvo i da bi trebali razvijati proizvode koji imaju što manje opterećenje za planet i u svojim proizvodnim procesima upotrebljavati što manje netaknutih fosilnih materijala kao sirovina. Istodobno, odgovornost imaju i vlasti kad je riječ o promicanju, postavljanju uvjeta i regulaciji;

46.

ističe da je onečišćenje tla sve veći problem u EU-u. Stoga pozdravlja prijedlog Komisije o promicanju inicijativa za smanjenje prekrivanja tla, obnovu napuštenih ili zagađenih bivših industrijskih područja te povećanje sigurne, održive i kružne upotrebe iskopanih tala. Poziva Komisiju da u tu inicijativu uključi obveznu dijagnozu i praćenje iskopanih tala;

47.

pozdravlja inicijativu Europske komisije da prijeđe na „kemikalije sigurnog dizajna” (safe-by-design) jer je sprečavanje ili kontrola upotrebe toksičnih materijala najlakši način da se izbjegne da oni ne završe u okolišu i da se izbjegnu znatni troškovi za lokalne i regionalne vlasti koji nastaju zbog čišćenja ili reguliranja prijevoza onečišćenog tla (primjerice perfluoriranim alkilnim tvarima (PFAS)); napominje i da nije dovoljno kontrolirati toksične materijale, nego da je potrebna potpuna transparentnost sastavnica kako bi se materijali primjereno reciklirali ili prenamijenili;

48.

poziva na donošenje mjera za promicanje važnosti i provedbe proširene odgovornosti proizvođača, uzimajući pritom u obzir razne sastavnice kružnog gospodarstva. Na primjer, fragmentacija odgovornosti za zbrinjavanje otpada slabi razvoj gospodarenja otpadom kao cjeline. Cilj je osigurati poslovne modele u kojima proizvođači razmatraju i posljedice „sigurnog i kružnog dizajna”;

49.

zahtijeva da se izbjegne da svi proizvođači uspostave vlastitu „povratnu logistiku” jer bi to moglo stvoriti golem logistički otisak; stoga je potrebno definirati specifikacije pametnih materijala/komponenti, kao i jasne logističke strategije za povrat;

50.

traži da se u Novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo uzme u obzir poseban problem morskog otpada. S obzirom na prekograničnu prirodu takvog otpada, trebalo bi poticati suradnju između vlada svih morskih regija kako bi se osigurala održivost zajedničkih resursa i potaknula regionalna i međunarodna suradnja u iznalaženju zajedničkih rješenja;

D   Ostvarivanje kružnog gospodarstva

Podizanje razine svijesti i djelovanje

51.

naglašava da kružno gospodarstvo iziskuje novi način potrošnje i da je ključno podizanje razine svijesti; lokalne i regionalne vlasti bliske su građanima i stoga imaju važnu ulogu u prilagodbi mentaliteta na novo normalno; poziva Europsku komisiju da podrži projekte na lokalnoj i regionalnoj razini koji dovode do konkretnih rezultata;

Vještine i obrazovanje

52.

naglašava da je za podizanje razine svijesti važno obrazovanje od vrtića do sveučilišta kao i, naravno, na radnom mjestu; stoga bi se sredstvima kohezijske politike trebalo podupirati uključivanje kružnog načina života u programe svih razina obrazovanja, uključujući i digitalno obrazovanje;

53.

naglašava da su potrošačima za jasno utemeljene odluke o kupnji potrebne transparentne informacije o postotku recikliranog materijala u proizvodima;

54.

ističe pojedinosti iz Novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo o potpori vještinama i otvaranju radnih mjesta, ali upozorava na rizik od relativno nekvalificiranih radnih mjesta u kružnom gospodarstvu u kratkoročnom razdoblju, koja će pak srednjoročno do dugoročno biti automatizirana i zamijenjena robotima. S druge strane, postoje mogućnosti za visokokvalificirana radna mjesta i stoga bi pri ažuriranju programa vještina trebalo na odgovarajući način uzeti u obzir oba ta aspekta;

55.

preporučuje da regije koje brzo prijeđu na relativno nekvalificirana radna mjesta (djelomično zbog niskih troškova rada) prve dobiju potporu za obrazovanje i jačanje kapaciteta kako bi se ubrzao prelazak na visokokvalificirana radna mjesta; time će se poticati tehničke i socijalne inovacije i podupirati lokalne i regionalne vlasti u smjeru raznovrsnog i otpornog gospodarstva; nadalje, ažuriranjem Programa vještina trebale bi se istaknuti i regionalne razlike, posebno manje razvijene regije, kada je riječ o razvoju strategija obrazovanja i vještina te programa za usavršavanje i prekvalifikaciju radne snage;

56.

budući da kružno gospodarstvo iziskuje integrirano, međusektorsko i dugoročno razmišljanje i djelovanje, Odbor potiče lokalne i regionalne vlasti da upravljaju svojim administrativnim strukturama i prilagode organizacijske strukture kako bi poduprle promicanje kružnog gospodarstva, primjerice kako bi se stvorili novi profili upravljačkih funkcija, kao što su upravitelji pametnih gradova i kružnog gospodarstva;

57.

poziva Europsku komisiju da pokrene programe izravnog financiranja za lokalne i regionalne vlasti te mala i srednja poduzeća kako bi ih poduprla u njihovim nastojanjima da se uhvate u koštac s prelaskom na kružno gospodarstvo putem obrazovanja, prekvalifikacije i usavršavanja radne snage, kao i ulaganjima i jačanjem otpornosti;

58.

napominje da su potrebna daljnja istraživanja i propisi o održivim materijalima i materijalima koji se mogu reciklirati. Posebno ako recikliranje ne podrazumijeva izradu proizvoda niže vrijednosti, za odvajanje i ponovnu uporabu materijala vrijede stroži uvjeti kako bi se omogućila uporaba materijala u što većem broju ciklusa. Stoga se pristupom „od kolijevke do kolijevke” daje naznaka o tome kako se pomnim dizajnom proizvoda umjesto izrade proizvoda niže vrijednosti može ostvariti to načelo recikliranja bez gubitka vrijednosti;

Kružno društvo

59.

ustraje u tome da se ciljevi kružnog gospodarstva uključe u kohezijsku politiku za razdoblje nakon 2020. i pripadajući fond kao obvezno područje jer je to nužno kako bi se pružio potreban poticaj za promicanje prelaska na kružno gospodarstvo počevši na lokalnoj i regionalnoj razini;

60.

slaže se sa zaključkom Novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo da će prelazak na kružno gospodarstvo biti sustavan, dubok i transformativan te naglašava taj stav. Reindustrijalizacija Europe mora se temeljiti na kružnom gospodarstvu koje treba podupirati i promicati primjenom njegovih načela i instrumenata u praksi;

61.

naglašava da tranzicija mora biti pravedna jer nije riječ samo o gospodarstvu nego prije svega o društvu, s kojim su predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti blisko povezani; stoga zaključuje da su gradovi i regije najrelevantnija razina na putu ostvarivanja kružnog društva;

62.

naposljetku ističe da bi Komisija, uz uspostavu platforme i pravnog okvira za kružno gospodarstvo unutar Unije, trebala odrediti i stroge uvjete u pogledu uvoza i izvoza kako bi načela kružnog gospodarstva imala učinak i izvan granica EU-a.

---

(1)  Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010): https://ec.europa.eu/eurostat/documents/3859598/5925693/KS-02-13-269-EN.PDF/44cd9d01-bc64-40e5-bd40-d17df0c6933 .

(2)  Direktive 2014/23/EU (SL L 94, 28.3.2014., str. 1.), 2014/24/EU (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.), 2014/25/EU (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.) Europskog parlamenta i Vijeća.