EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 10.12.2020.
COM(2020) 831 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
o ciljanim izvanrednim mjerama u nedostatku sporazuma o budućem partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom
1.
Uvod
2.
Pripravnost nikad nije bila važnija
3. Potreba za ciljanim izvanrednim mjerama EU-a u slučaju scenarija bez dogovora
4.
Predložene izvanredne zakonodavne mjere koje će se primjenjivati od siječnja 2021.
4.1. Osnovna zračna povezanost i sigurnost zračnog prometa
4.2. Cestovna prometna povezanost
4.3. Željeznička veza kroz tunel La Manche
4.4. Ribolovne aktivnosti
5. Ublažavanje učinaka s pomoću proračuna EU-a
5.1. Pričuva za prilagodbu Brexitu
5.2. Programi i instrumenti u proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027.
6. Načela izvanrednih mjera na razini država članica
7. Odgovor na poremećaje nakon isteka prijelaznog razdoblja
1.Uvod
Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske („Ujedinjena Kraljevina”) povukla se 1. veljače 2020. iz Europske unije („Unija”) i Europske zajednice za atomsku energiju („Euratom”), dalje u tekstu zajedno „Unija”. Sporazumom o povlačenju, koji je stupio na snagu tog datuma, osigurava se uredno povlačenje Ujedinjene Kraljevine.
Sporazumom o povlačenju predviđeno je prijelazno razdoblje tijekom kojega se pravo Unije i dalje primjenjuje na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini
. To razdoblje završava 31. prosinca 2020.. Ujedinjena Kraljevina napustit će jedinstveno tržište i carinsku uniju EU-a i sve politike Unije te će se na Ujedinjenu Kraljevinu i u njoj prestati primjenjivati pravo EU-a.
Temeljne odredbe Sporazuma o povlačenju primjenjuju se neovisno o ishodu pregovora o budućim odnosima. Njime je predviđeno sljedeće:
·trajna zaštita prava građana, uključujući doživotna prava u području socijalne sigurnosti za dotične građane EU-a i državljane Ujedinjene Kraljevine;
·financijski dogovor, kojim se osigurava da će Ujedinjena Kraljevina i Unija poštovati sve financijske obveze preuzete dok je Ujedinjena Kraljevina bila članica. Tim se dogovorom osigurava i da se projekti i programi EU-a u okviru trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira (2014.–2020.) financiraju kako je predviđeno do njihova zaključenja, čime se jamči sigurnost svim korisnicima programa EU-a, uključujući korisnike iz Ujedinjene Kraljevine;
·pravno operativno rješenje kojim se izbjegava „tvrda” granica na otoku Irskoj, štite gospodarstvo cijelog otoka i svi aspekti Sporazuma na Veliki petak (Sporazum iz Belfasta) te štiti cjelovitost jedinstvenog tržišta Unije (Protokol o Irskoj i Sjevernoj Irskoj, većina njegovih odredaba primjenjivat će se nakon isteka prijelaznog razdoblja);
·zaštita interesa osoba koje borave ili su zaposlene na državnom području suverenih područja (Protokol o suverenim područjima (SBA) na Cipru, koji će se primjenjivati nakon isteka prijelaznog razdoblja);
·bliska suradnja između Španjolske i Ujedinjene Kraljevine u provedbi odredbi o pravima građana iz Sporazuma o povlačenju u vezi s Gibraltarom te administrativna suradnja među nadležnim tijelima u nizu područja politika (Protokol o Gibraltaru, koji će se prestati primjenjivati na kraju prijelaznog razdoblja, osim njegova prvog članka, koji se odnosi na prava građana);
·drugi dogovori potrebni za uredno povlačenje Ujedinjene Kraljevine, kojima se među ostalim osigurava sljedeće:
Øneometano okončanje dogovora i postupaka suradnje između Ujedinjene Kraljevine i država članica u pogledu relevantnih pitanja prava EU-a;
Øpravna jasnoća za robu koja je već stavljena na tržište i robu koja se kreće između EU-a i Ujedinjene Kraljevine na kraju prijelaznog razdoblja;
Øtrajna zaštita i zaštitne mjere u Ujedinjenoj Kraljevini za čitav niz pitanja, od prava intelektualnog vlasništva EU-a, osobnih podataka koji su preneseni prije isteka prijelaznog razdoblja ili se nakon toga obrađuju u Ujedinjenoj Kraljevini na temelju Sporazuma o povlačenju, do materijala EURATOM-a koji se nalazi u Ujedinjenoj Kraljevini.
Ishod pregovora između EU-a i Ujedinjene Kraljevine o sporazumu o budućem partnerstvu EU-a i Ujedinjene Kraljevine i dalje je neizvjestan iako je kraj prijelaznog razdoblja vrlo blizu. Komisija će i dalje činiti sve što je u njezinoj moći kako bi zaključila pregovore o sporazumu kojim se poštuju interesi EU-a.
EU će nastaviti pregovore s Ujedinjenom Kraljevinom jer i dalje postoji opći cilj, a to je postizanje dogovora o ambicioznom, širokom, dubokom i fleksibilnom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom, uz ispunjavanje općih uvjeta u području jednakih uvjeta i upravljanja. Međutim, s obzirom na to da je kraj prijelaznog razdoblja vrlo blizu, nije moguće jamčiti da će takav sporazum stupiti na snagu 1. siječnja 2021., što bi značilo da će nastupiti razdoblje bez sporazuma. Takvo je razdoblje predviđeno ovom Komunikacijom i izvanrednim mjerama koje se danas predlažu. U skladu s tim, uz iznimku uredbe o sigurnosti zračnog prometa, predložene izvanredne mjere automatski će se prestati primjenjivati kada sporazum stupi na snagu ili nakon točno određenog razdoblja ako sporazum ne stupi na snagu (šest mjeseci za zračne usluge i mjere povezane s cestovnim prometom te godinu dana za mjere povezane s ribarstvom).
Ako se ne postigne sporazum koji bi se primjenjivao od 1. siječnja 2021., odnosi Ujedinjene Kraljevine i Unije uglavnom će biti uređeni multilateralnim međunarodnim okvirima čije su stranke Ujedinjena Kraljevina i EU i/ili njegove države članice te zakonodavstvom EU-a ili nacionalnim zakonodavstvom država članica u odnosu na treće zemlje. Na primjer, trgovina robom i uslugama između EU-a i Ujedinjene Kraljevine odvijala bi se u skladu s uvjetima Svjetske trgovinske organizacije, što znači da bi svaka stranka na robu podrijetlom iz druge stranke primjenjivala carine na temelju načela najpovlaštenije nacije. Isto tako, policijska i pravosudna suradnja ovisila bi o nizu međunarodnih konvencija i drugih instrumenata.
Međutim, u zrakoplovnom sektoru ne postoji takvo alternativno rješenje na međunarodnoj razini, a u cestovnom prometu rješenje za dozvole u okviru sustava Europske konferencije ministara prometa (ECMT) očito nije dovoljno u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu. To bi stvorilo poremećaje izvan kontrole i bilo ozbiljna prijetnja interesima EU-a.
Nadalje, ako se ne postigne sporazum koji bi se primjenjivao od 1. siječnja 2021., neće biti zajamčen uzajamni pristup ribarskih plovila EU-a i Ujedinjene Kraljevine vodama druge strane, unatoč važnosti ribarstva za gospodarsku egzistenciju obalnih zajednica i potrebi za osiguravanjem održivog ribarstva.
Komisija smatra da su „izvanredne” mjere opravdane za ta tri područja.
Ako se postigne sporazum o budućem partnerstvu koji bi se primjenjivao od 1. siječnja 2021., te se izvanredne mjere neće primjenjivati.
2.Pripravnost nikad nije bila važnija
Postigli EU i Ujedinjena Kraljevina sporazum o budućim odnosima ili ne, do poremećaja će 1. siječnja 2021. sigurno doći. To je prirodna posljedica odluke Ujedinjene Kraljevine da napusti Uniju i da više ne sudjeluje u jedinstvenom tržištu i carinskoj uniji EU-a. Stajalište Komisije o tome oduvijek je bilo sasvim jasno.
U svojoj Komunikaciji o pripravnosti za kraj prijelaznog razdoblja u odnosu između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine od 9. srpnja 2020. Komisija je ponovno naglasila potrebu da javne uprave, poduzeća i građani poduzmu sve potrebne mjere kako bi se pripremili za promjene koje će biti neizbježna posljedica odluka Ujedinjene Kraljevine, čak i ako se postigne sporazum o budućem partnerstvu.
Nadalje, Komisija je izdala 89 sektorskih obavijesti s detaljnim informacijama o očekivanim promjenama i potrebnim mjerama koje uprave, poduzeća i građani moraju poduzeti. Među ostalim, izdane su obavijesti o trgovini hranom, potrošačkim i industrijskim proizvodima i uslugama te o PDV-u, autorskim pravima i pravima intelektualnog vlasništva, građanskom pravosuđu, pravu trgovačkih društava i carinama.
Službe Komisije od srpnja održavaju bilateralne sastanke sa svih 27 država članica kako bi se zajedno sa svakom nacionalnom upravom provjerilo stanje pripravnosti. Opći je zaključak da su uprave država članica dobro pripremljene za neizbježne promjene koje će se dogoditi 1. siječnja 2021. Međutim, potrebno je kontinuirano informiranje, posebno među malim i srednjim poduzećima koja su izložena Ujedinjenoj Kraljevini i koja možda još nisu upoznata sa svim postupcima trgovanja s trećom zemljom.
U tu je svrhu Komisija posljednjih mjeseci pokrenula niz kampanja za bolje informiranje dionika. Osigurala je i osposobljavanje i upute o pripravnosti za Brexit za uprave država članica, a nastavit će za sve države članice organizirati sektorske seminare na tehničkoj razini kako bi se mjere pripravnosti kvalitetno provodile, osobito u području graničnih kontrola osoba i robe.
Više pojedinosti o tim mjerama nalazi se u prilozima ovoj Komunikaciji, uključujući cjelovit popis obavijesti o pripravnosti i pregled glavnih područja informiranja dionika.
Treba napomenuti i da su EU i Ujedinjena Kraljevina u preambuli Protokola o Irskoj i Sjevernoj Irskoj izrazili snažnu predanost nastavku programâ PEACE+ u budućnosti. Budući da je riječ o programu europske teritorijalne suradnje (ETS), moguće je sklopiti sporazum o financiranju kojim se omogućuje nastavak programa PEACE+ čak i u slučaju scenarija bez dogovora, po uzoru na sudjelovanje ostalih trećih zemalja u programima ETS-a. Komisija će nastaviti s raspravama kako bi se takav sporazum o financiranju u svakom slučaju sklopio.
3. Potreba za ciljanim izvanrednim mjerama EU-a u slučaju scenarija bez dogovora
Približava se kraj prijelaznog razdoblja, a i dalje nije sigurno hoće li se sporazum o budućem partnerstvu između EU-a i Ujedinjene Kraljevine početi primjenjivati od 1. siječnja 2021. Ako se do tog datuma ne postigne sporazum, Komisija će i dalje biti na raspolaganju za nastavak pregovora o novom partnerstvu tijekom 2021. Međutim, jasno je i da je potreban ograničen broj ciljanih mjera kako bi se premostilo vremensko razdoblje do sklapanja budućeg sporazuma i zaštitili interesi EU-a.
Komisija predlaže ograničen broj ciljanih izvanrednih mjera za potpunu pripravnost u slučaju scenarija bez dogovora. Izvanredne mjere temelje se na sljedećim načelima:
a. Izvanrednim mjerama ne može se osigurati kontinuitet niti replicirati koristi članstva u EU-u ni prijelaznog razdoblja. Njima se ne može predvidjeti ni povlašteni položaj kakav bi bio predviđen sporazumom o partnerstvu. Stoga izvanredne mjere u načelu nikada ne mogu biti dalekosežnije od onoga što je EU ponudio Ujedinjenoj Kraljevini u nacrtu teksta Sporazuma o novom partnerstvu između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine objavljenom 18. ožujka 2020..
b. Izvanredne mjere trebale bi biti usmjerene na izbjegavanje ili ublažavanje nerazmjernih poremećaja koji proizlaze iz scenarija bez dogovora te bi se trebale provoditi samo ako se ti učinci ne mogu otkloniti ili ublažiti primjenom postojećih međunarodnih ili multilateralnih sporazuma ili odgovarajućih mjera pripravnosti. Izvanredne mjere ni u kojem slučaju ne bi smjele biti nadomjestak gospodarskim subjektima koji nisu poduzeli potrebne mjere.
c. Izvanrednim mjerama trebalo bi se osigurati prijelazno rješenje dok se ne postigne sporazum o budućem partnerstvu i ne bi se trebali trajno ublažavati negativni učinci Brexita. Izvanredne mjere moraju biti privremene prirode kako ne bi zamijenile dugoročni sporazum.
d. U skladu s načelom supsidijarnosti, izvanredne mjere poduzimaju se samo ako je djelovanje na razini Unije nužno kako bi se zaštitili interesi EU-a, izbjeglo narušavanje ili fragmentacija unutarnjeg tržišta te zato što se sličan rezultat ne bi mogao postići djelovanjem na razini država članica.
e. Izvanredne mjere po svojoj su prirodi jednostrane mjere i donose se radi zaštite interesa EU-a. Međutim, u nekim slučajevima njihova primjena ovisi o reciprocitetu Ujedinjene Kraljevine.
f. Njihovo teritorijalno područje primjene neće uključivati Gibraltar.
3.
4.Predložene izvanredne zakonodavne mjere koje će se primjenjivati od siječnja 2021.
Uz prijedlog o željezničkoj vezi kroz tunel La Manche, koji je donesen 27. studenoga 2020., Komisija je danas donijela paket od četiri zakonodavna prijedloga. Kako bi se oni pravodobno donijeli do kraja 2020., Komisija će blisko surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem.
4.1. Osnovna zračna povezanost i sigurnost zračnog prometa
(a) Zračni promet između EU-a i Ujedinjene Kraljevine prekinut će se ako po isteku prijelaznog razdoblja ne bude na snazi izvanredna mjera za zračni prijevoz.
Kako bi se osigurala osnovna zračna povezanost, Komisija je danas donijela prijedlog uredbe o pružanju određenih usluga zračnog prijevoza između Ujedinjene Kraljevine i EU-a u ograničenom trajanju.
Tom bi se mjerom na najviše šest mjeseci zračnim prijevoznicima iz Ujedinjene Kraljevine omogućilo da lete preko područja Unije bez slijetanja, zaustavljaju se na državnom području Unije u neprometne svrhe i obavljaju redovite i izvanredne međunarodne putničke i teretne usluge između točaka u Ujedinjenoj Kraljevini i u EU-u (treća i četvrta „zračna sloboda”). Dogovor bi ovisio o pristanku Ujedinjene Kraljevine da dodijeli jednaka prava zračnim prijevoznicima iz Unije i pruži snažna jamstva za pošteno tržišno natjecanje i učinkovitu provedbu tih prava i jamstava.
U tu se svrhu predloženom uredbom za izvanredne situacije Komisiji dodjeljuju provedbene ovlasti slične onima iz Uredbe (EU) 2019/502 o zajedničkim pravilima kojima se osigurava osnovna zračna povezanost s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije, koje se nisu počele primjenjivati zbog stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju.
(b) Bez mjere za izvanredne situacije u području sigurnosti zračnog prometa, u Uniji više neće biti valjani postojeći certifikati projekta koje je prije isteka prijelaznog razdoblja Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) izdala poduzećima sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini. Za te će potvrde nakon isteka prijelaznog razdoblja odgovorna postati Ujedinjena Kraljevina („država projekta”) kao treća zemlja. Isto bi vrijedilo i za certifikate koje izdaju projektne organizacije sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini, a ovjerila ih je EASA. Da ti postojeći certifikati projekta postanu nevažeći u EU-u, trebalo bi prizemljiti mnoge zrakoplove iz EU-a u kojima su proizvodi s postojećim certifikatima što ih je EASA izdala poduzećima iz Ujedinjene Kraljevine.
Komisija je stoga danas donijela prijedlog uredbe kojom se osigurava daljnja neprekinuta upotreba u zrakoplovima Unije za one zrakoplovne proizvode ili projekte koje je prije isteka prijelaznog razdoblja certificirala EASA ili projektna organizacija koju je certificirala EASA. Ta bi se mjera primjenjivala samo na zrakoplove registrirane u Uniji.
(c) S druge strane, kad je riječ o vlasništvu i kontroli nad zračnim prijevoznicima iz EU-a, Komisija neće predlagati druge izvanredne mjere. Uredba (EU) 2019/502, donesena u veljači 2019., nije se počela primjenjivati, osim nekih elemenata. Međutim, njome je predviđeno razdoblje odgode od šest mjeseci u kojem bi zračni prijevoznici poduzeli potrebne i osigurali potpunu usklađenost sa zahtjevima koji se odnose na pogledu vlasništvo i kontrolu. To razdoblje odgode ovisilo je o tome da zračni prijevoznici nacionalnim nadležnim tijelima dostave zadovoljavajući plan korektivnih mjera. Ta se obveza primjenjivala od stupanja Uredbe na snagu. Neki su zračni prijevoznici poduzeli te potrebne mjere pa izvanrednim mjerama ne bi trebalo dati neopravdanu prednost onim dionicima i poduzećima koji su se možda propustili na vrijeme prilagoditi novoj situaciji.
4.2. Cestovna prometna povezanost
Ne postigne li se do 1. siječnja 20212021. sporazum o budućem partnerstvu između EU-a i Ujedinjene Kraljevine, nakon tog datuma prijevoznici u cestovnom prijevozu tereta neće u pravu Unije imati osnovu za pružanje usluga cestovnog prijevoza tereta između Ujedinjene Kraljevine i država članica. Multilateralni sustav kvota Europske konferencije ministara prometa (ECMT) postat će jedini pravni okvir na kojem bi se moglo temeljiti daljnje pružanje usluga. Međutim, zbog strogih ograničenja neće biti dovoljno dozvola ECMT-a za cestovni prijevoz robe između Ujedinjene Kraljevine i država članica, zbog čega bi mogli nastati ozbiljni poremećaji koji bi čak mogli ugroziti javni red.
Nadalje, ne postigne li se do 21. siječnja 2021. sporazum o budućem partnerstvu između EU-a i Ujedinjene Kraljevine, morat će se prekinuti redovite autobusne usluge prema Ujedinjenoj Kraljevini i iz nje. Relevantni multilateralni rezervni postupak (Protokol uz ugovor Interbus) vjerojatno će stupiti na snagu između EU-a i Ujedinjene Kraljevine tek tijekom 2021.
Stoga je Komisija danas donijela Prijedlog uredbe o osnovnoj povezanosti u cestovnom prijevozu tereta i putnika na ograničeni rok.
(a) Osnovna povezanost u cestovnom teretnom prijevozu:
Predloženom uredbom osigurala bi se kontinuirana osnovna povezanost u cestovnom prijevozu tereta u trajanju od najviše 6 mjeseci. Za to je uvjet da Ujedinjena Kraljevina dodijeli jednakovrijedna prava Unijinim prijevoznicima u cestovnom prijevozu tereta i da primjeni pravila istovjetna pravilima EU-a o poštenom tržišnom natjecanju te socijalnim i tehničkim pravilima. Praćenje i osiguravanje jednakovrijednog prava na pristup tržištu te poštenog tržišnog natjecanja dio su ovlasti delegiranih Komisiji na isti način kao u uredbi za izvanredne situacije (EU) 2019/501 o zajedničkim pravilima kojima se osigurava osnovna povezanost u cestovnom prijevozu tereta i putnika, koja se zbog stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju nije počela primjenjivati.
Kao ni Uredbom (EU) 2019/501, ni novom predloženom uredbom za izvanredne situacije nije predviđeno da se subjektima iz EU-a priznaju („nastavak priznavanja”) dozvole i certifikati iz Ujedinjene Kraljevine, primjerice oni koji se odnose na stručnu osposobljenost. Subjekti iz EU-a koji još rade u EU-u s certifikatima izdanima u Ujedinjenoj Kraljevini moraju do 1. siječnja 2021. imati certifikate iz EU-a.
(b) Putnički promet - autobusne usluge
Predloženom uredbom osigurao bi se na šest mjeseci kontinuitet autobusnih usluga. Pošteno tržišno natjecanje te socijalna i tehnička pravila primjenjivali bi se na isti način kao i na cestovni prijevoz tereta.
Kad je riječ o prekograničnim autobusnim uslugama na irskom otoku, predloženom Uredbom za izvanredne situacije predviđa se pravo ukrcaja i iskrcaja putnika u pograničnom području kao dio linijskog prijevoza. Time se osigurava povezanost pograničnih zajednica koja će u protivnom biti prekinuta, te se tako štiti gospodarstvo cijelog otoka i delikatna situacija na irskom otoku.
4.3. Željeznička veza kroz tunel La Manche
Bez Unijine izvanredne mjere rad željezničke veze kroz podmorski tunel ispod kanala La Manche trebalo bi obustaviti nakon završetka prijelaznog razdoblja. U tom slučaju vlakovi ne bi mogli prometovati tunelom La Manche koji povezuje Ujedinjenu Kraljevinu s europskim kontinentom.
S obzirom na gospodarsku važnost željezničke veze kroz podmorski tunel ispod La Manchea za Uniju, Komisija je 27. studenoga donijela prijedlog uredbe kako bi osigurala nastavak funkcioniranja željezničke veze kroz podmorski tunel ispod kanala La Manche i nakon 1. siječnja 2021. dok se ne uspostave drugi dogovori.
Radom željezničke veze u podmorskom tunelu ispod La Manchea upravlja međuvladina komisija („IGC”), osnovana Ugovorom iz Canterburyja koji su Francuska Republika i Ujedinjena Kraljevina potpisale 12. veljače 1986. Do kraja prijelaznog razdoblja međuvladina komisija priznaje se kao nacionalno tijelo nadležno za sigurnost kojem su dvije države članice povjerile zadaću pobrinuti se da se pravila Unije o sigurnosti i interoperabilnosti primjenjuju na cijeli tunel La Manche. Izdaje odgovarajuće potvrde o sigurnosti i rješenja o sigurnosti.
Francuska je ovlaštena za pregovaranje, potpisivanje i sklapanje međunarodnog sporazuma s Ujedinjenom Kraljevinom radi održavanja jedinstvenog sigurnosnog sustava i međuvladine komisije. Međutim, sporazum neće biti na snazi po isteku prijelaznog razdoblja. Bez takvog sporazuma, od 1. siječnja 2021. međuvladina komisija više se ne smatra nacionalnim tijelom nadležnim za sigurnost u skladu s pravom EU-a, a potvrde i odobrenja koje je izdala gube valjanost.
Valjanost odobrenja koja je izdala međuvladina komisija predloženom bi se uredbom produljila na dva mjeseca. To bi francuskom nacionalnom tijelu nadležnom za sigurnost omogućilo da preuzme nadzor i izda vlastite potvrde.
Kako bi se osigurala povezanost između Unije i Ujedinjene Kraljevine, ključno je i da željeznički prijevoznici koji pružaju usluge u tunelu ispod La Manchea nastave prometovati i da mogući doći do graničnog kolodvora Calais-Fréthun. Zato bi razdoblje valjanosti njihovih dozvola koje je izdala Ujedinjena Kraljevina i njihovih potvrda o sigurnosti koje je izdala Međuvladina komisija trebalo produljiti na devet mjeseci. Tim bi se produljenjem osiguralo dovoljno vremena za pregovore i sklapanje potrebnih dogovora predviđenih pravom Unije kako bi se izbjegli poremećaji.
4.4. Ribolovne aktivnosti
Komisija i važnim smatra sporazum o ribarstvu u okviru budućeg partnerstva EU-a i Ujedinjene Kraljevine. Istek prijelaznog razdoblja bez sporazuma o budućim odnosima mogao bi vrlo negativno utjecati na gospodarsku egzistenciju obalnih zajednica i ugroziti održivu prirodu ribolova u vodama o kojima je riječ.
Radi zaštite interesa muškaraca i žena ribara iz EU-a Komisija je donijela prijedlog izmjene Uredbe (EU) 2017/2403 o odobrenjima za ribolov u razdoblju do kraja 2021.
Tim se prijedlogom predviđa reciprocitet u pristupu plovila EU-a i Ujedinjene Kraljevine vodama druge strane. Bude li donesen, njegove će pravne odredbe Uniji omogućiti da plovilima Ujedinjene Kraljevine izdaje odobrenje za ulazak u vode EU-a i da upravlja zahtjevima za odobrenje ulaska plovila EU-a u vode Ujedinjene Kraljevine ako su ispunjeni uvjeti održivosti te uz uvjet reciprociteta. Ribolovne mogućnosti koje su na temelju takvih dogovora utvrdile obje strane morale bi biti u skladu s održivim upravljanjem relevantnim stokovima.
Te bi odredbe dale pravnu sigurnost ribarskoj industriji i osigurale očuvanje ribljih stokova. Na temelju prethodne koordinacije s državama članicama Komisija je spremna odmah nakon isteka prijelaznog razdoblja podnijeti Ujedinjenoj Kraljevini zahtjeve za izdavanje odobrenja za plovila EU-a.
5. Ublažavanje učinaka s pomoću proračuna EU-a
5.1. Pričuva za prilagodbu Brexitu
Komisija će uskoro predstaviti prijedlog pričuve za prilagodbu Brexitu (BAR) u iznosu od 5 milijardi EUR, u skladu sa zaključcima Europskog vijeća. Uvjeti za financiranje pričuve za prilagodbu Brexitu predvidjet će i mogućnost da se dogovor postigne i mogućnost da dogovora ne bude.
Kad je riječ o najviše pogođenim regijama i sektorima, već je jasno da izostanak dogovora predstavlja posebnu opasnost za ribarsku industriju EU-a. Prijedlog će odražavati tu stvarnost.
5.2. Programi i instrumenti u proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027.
Danas nije moguće procijeniti puni učinak odluke Ujedinjene Kraljevine da završi prijelazno razdoblje ove godine, zajedno s izostankom sporazuma. Uz pričuvu za prilagodbu Brexitu, u planiranju financiranja sredstvima Unije od 2021. do 2027. svakako treba uzeti u obzir učinak završetka tranzicije, bez obzira na dogovor. Bude li nakon isteka prijelaznog razdoblja nepoznatih popratnih pojava, osobito ako se ne postigne dogovor, Komisija je spremna brzo djelovati u skladu s regulatornim odredbama odluče li države članice izmijeniti svoje programe obuhvaćene Uredbom o zajedničkim odredbama kako bi preraspodijelile dio dostupnih sredstava u okviru svojih nacionalnih omotnica. Komisija će djelovati brzo i ako se države članice, poštujući pritom regulatorne odredbe, odluče na preraspodjelu u svojim nacionalnim omotnicama u okviru Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.
Bude li potrebna hitna potpora dionicima na koje će povlačenje najviše utjecati, primjerice malim i srednjim poduzećima koja su znatno izložena Ujedinjenoj Kraljevini, pravila EU-a o državnim potporama sadržavaju fleksibilna rješenja za nacionalne mjere potpore.
6. Načela izvanrednih mjera na razini država članica
Osim danas predloženih mjera, Komisija ne smatra potrebnima druge zakonodavne izvanredne mjere na razini Unije.
Kad je riječ o nacionalnim mjerama, Komisija će nastaviti surađivati s državama članicama kako se nacionalnim mjerama ne bi fragmentiralo ili ugrozilo jedinstveno tržište.
Komisija zato smatra da bi jedno od temeljnih načela nacionalnih mjera trebala biti njihova privremena narav. Drugo je načelo da Ujedinjena Kraljevina ne bi iz tih mjera smjela ostvariti korist sličnu onoj koju Unija nudi u pregovorima o budućem sporazumu. Nacionalnim mjerama trebalo bi uzeti u obzir i glavni prioritet u odnosima Unije s bilo kojom trećom zemljom kako bi se očuvao integritet jedinstvenog tržišta, ograničio rizik od fragmentacije i izbjeglo nejednako postupanje prema državama članicama. Kako bilo, svaka nacionalna mjera mora biti u skladu s pravom Unije, uključujući načelo lojalne suradnje.
U svakom slučaju, EU kolektivno ima veću pregovaračku moć od pojedinačnih država članica. Ta pregovaračka moć koristi svim državama članicama. Mora se iskoristiti da se osiguraju jednaki uvjeti tržišnog natjecanja EU-a i Ujedinjene Kraljevine.
Komisija će nastaviti s državama članicama razgovarati o njihovim nacionalnim mjerama pripravnosti.
7. Odgovor na poremećaje nakon isteka prijelaznog razdoblja
Na kraju prijelaznog razdoblja mnogi dionici i građani mogli bi se suočiti s poremećajima. Bitno je da Unija nastavi jedinstveno i koordinirano reagirati na takve poremećaje. Komisija i države članice ostat će u bliskom kontaktu kako bi koordinirano odgovorile na bilo koji potencijalni problem te pronašle najbolje rješenje. Za razdoblje neposredno prije i nakon isteka prijelaznog razdoblja Komisija je uspostavila liniju za pomoć središnjim upravama država članica u vezi s Brexitom, koja im uspostavom izravnog komunikacijskog kanala između nacionalnih uprava i Komisije pruža brz pristup stručnom znanju službi Komisije.
Građani, poduzetnici i drugi dionici u EU-u mogu se sa svojim pitanjima obratiti svojim nacionalnim ili lokalnim upravama uobičajenim kanalima. Komisija će na svojim internetskim stranicama objaviti pregled nacionalnih kontaktnih točaka za Brexit koje su uspostavile države članice. S pitanjima se mogu obratiti kontaktnom centru Europe Direct (na besplatni telefon 00 800 6 7 8 9 10 11 s bilo kojeg mjesta u Europskoj uniji, ili e-poštom na bilo kojem jeziku EU-a), a Centar će dati prednost pitanjima o Brexitu.