Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Izmijenjenom prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+)

(COM(2020) 447 – 2018-206-COD)

(2020/C 429/31)

Glavni izvjestitelj:	Krzysztof Balon
Glavni suizvjestitelj:	Carlos Manuel Trindade

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 17.6.2020. Vijeće, 9.6.2020.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Odluka Predsjedništva:	9.6.2020.
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	18.9.2020.
Plenarno zasjedanje br.:	554
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	215/0/6

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Gospodarstvo, tržište rada i sustavi socijalne sigurnosti i zdravstvene zaštite Europske unije pretrpjeli su nezapamćen i snažan šok uslijed pandemije bolesti COVID-19. Pandemija donosi brojne i goleme društvene izazove, kao što su pogoršanje nejednakosti i brzo povećanje siromaštva zbog gubitka radnih mjesta i predvidivog povećanja socijalne isključenosti ugroženih skupina i njihove isključenosti s tržišta rada. Ako želi ostati konkurentna u globalnom gospodarstvu te zaštititi, poštovati i provoditi načela europskog stupa socijalnih prava, Europa mora na odgovarajući način uskladiti svoje gospodarske i socijalne politike, posebno u kriznim vremenima. EU bi trebao poduzeti odgovarajuće mjere za suočavanje s tim izazovima, među ostalim kada je riječ o višegodišnjem financijskom okviru (VFO), uključujući Europski socijalni fond plus (ESF+).

1.2.

U fazi oporavka važno je osigurati dosljednu upotrebu različitih europskih fondova kako bi se izbjegla fragmentacija intervencija na nacionalnoj razini. EGSO se stoga odlučno zalaže da se omogući sufinanciranje operacija fonda ESF+ s pomoću Mehanizma za oporavak i otpornost. Štoviše, financiranje operacija kojima se podupire zelena i digitalna transformacija iz fonda ESF+ trebalo bi usmjeriti na usavršavanje i prekvalifikaciju kao nadopunu ostalim europskim fondovima u okviru VFO-a i Mehanizma za oporavak i otpornost.

1.3.

Uredbom o fondu ESF+ nije osigurano odgovarajuće financiranje kojim bi se zadovoljile potrebe politike socijalne kohezije. Stoga se EGSO odlučno protivi smanjenju ukupne financijske omotnice za ESF+ za razdoblje 2021. – 2027. Trebalo bi ukinuti obvezu preraspodjele sredstava iz fonda ESF+ i/ili EFRR-a u Fond za pravednu tranziciju. Trebalo bi zadržati stope sufinanciranja iz trenutačnog VFO-a.

1.4.

EGSO ponavlja svoj zahtjev iz prethodnog mišljenja da se za ESF+ izdvoji 30 % svih sredstava namijenjenih za politiku gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te da se osim toga 30 % postojećih sredstava u okviru fonda ESF+ izdvoji za mjere namijenjene socijalnoj uključenosti. Budući da se izmijenjenim prijedlogom predviđa raspodjela 5 % sredstava za suzbijanje siromaštva djece, taj je zahtjev apsolutni nužni minimum. EGSO istovremeno podržava povećanje minimalne omotnice za uključenost osoba koje nisu zaposlene, ne školuju se i ne osposobljavaju na 15 %. Viši postotak takvih osoba među ženama u nekim regijama EU-a trebalo bi uzeti u obzir dodjelom posebnih financijskih sredstava.

1.5.

S obzirom na ulogu fonda ESF+ u provedbi europskog stupa socijalnih prava, EGSO odlučno poziva Europsku komisiju i države članice da razmotre primjerenije praćenje socijalne situacije u okviru europskog semestra uključivanjem popisa dogovorenih pokazatelja kojima će se osigurati pouzdane i odgovarajuće informacije o socijalnim kretanjima u EU-u. EGSO će uskoro pripremiti vlastiti prijedlog za takav popis.

1.6.

S obzirom na važnu ulogu socijalne ekonomije, uključujući pružatelje socijalnih usluga, u socijalnoj dimenziji EU-a te na njezinu ključnu ulogu u doba krize i oporavka, EGSO ponavlja zahtjev iznesen u svojem prethodnom mišljenju (1) da potpora mjerama u području socijalne ekonomije, uključujući neprofitne organizacije koje pružaju podršku i usluge građanima, postane poseban samostalni cilj u okviru fonda ESF+.

1.7.

U slučajevima kada se sredstvima iz fonda ESF+ sufinanciraju socijalne usluge od općeg interesa, uredbom bi trebalo propisati da te usluge moraju udovoljavati kriterijima univerzalnog pristupa, visoke kvalitete i cjenovne pristupačnosti. U vezi s brisanjem tematskog područja Zdravlje iz fonda ESF+, potrebno je bolje definirati ciljnu skupinu kojoj su namijenjena sredstva za potporu zdravstvenoj zaštiti, ali također i dugoročnoj skrbi za ugrožene osobe. Štoviše, obitelji i neslužbene njegovatelje mora se izričito navesti kao ciljnu skupinu fonda ESF+ kako bi se osiguralo da dobiju punu potporu za prevladavanje budućih šokova.

1.8.

S ciljem promicanja europske solidarnosti, na koju je trenutačna kriza ozbiljno utjecala, potrebno je znatno povećati omotnicu za transnacionalne ili prekogranične projekte, mreže ili sastavnice.

1.9.

Iako ESF+ uključuje konkretan cilj usmjeren na integraciju državljana trećih zemalja, EGSO preporučuje uvođenje uvodne izjave kojom bi se pojasnilo da se propisima EU-a ne postavljaju nikakva ograničenja u pogledu pristupa aktivnim mjerama ni pristupa socijalnoj potpori pri pristupu tim mjerama kad su u pitanju izbjeglice, tražitelji azila i migranti iz trećih zemalja. EGSO također poziva države članice da se suzdrže od primjene ograničenja kojima se pogoršava socijalna isključenost migranata. To se odnosi i na druge ugrožene skupine, kao što su etničke manjine.

1.10.

Nadalje, potpuna provedba načela partnerstva i uključivanje socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva važniji su nego ikad. Osnovni preduvjet za to je odgovarajuće financiranje za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva, posebno njihovih mreža i udruženja.

2.   Uvod

2.1.

Europska komisija donijela je 30. svibnja 2018. Prijedlog uredbe o fondu ESF+ (2) u kojem se odražavaju dodatni izazovi s kojima se EU suočava – nedostatne vještine, lošiji rezultati aktivnih politika tržišta rada i obrazovnih sustava, izazovi koji proizlaze iz novih tehnologija i novih oblika rada, slaba mobilnost radne snage i socijalna isključenost. EGSO je 17. listopada 2018. donio mišljenje o tom prijedlogu čiji glavni sadržaj još uvijek vrijedi (3). Kao odgovor na društvene i gospodarske posljedice pandemije bolesti COVID-19, Europska komisija donijela je 28. svibnja 2020. Izmijenjeni prijedlog o fondu ESF+ (4), na koji se odnosi ovo mišljenje, sastavljeno na zahtjev Europske komisije od 28. svibnja te na zahtjev Europskog parlamenta od 9. lipnja 2020.

2.2.

Gospodarstvo, tržište rada i sustavi socijalne sigurnosti i zdravstvene zaštite EU-a pretrpjeli su nezapamćen i snažan šok uslijed pandemije bolesti COVID-19. Izravne i neizravne posljedice pandemije bolesti COVID-19 u znatnoj mjeri negativno utječu na sve države članice, a to će se i nastaviti, te uzrokovati ne samo znatan kratkoročni pad BDP-a, već i dovesti do širenja socijalnih nejednakosti i porasta siromaštva i nezaposlenosti, što se odnosi i na mlade, posebno u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi. Glavni će izazov biti brzi porast siromaštva, koji je među ostalim posljedica gubitaka radnih mjesta i „nove” socijalne isključenosti ugroženih skupina, uključujući osobe s invaliditetom, Rome i migrante, kao i njihove isključenosti s tržišta rada.

2.3.

S druge strane, EU ima poteškoća u nošenju s izazovima koji su posljedica sve dužeg životnog vijeka stanovništva, što se na tragičan način očitovalo u broju starijih osoba umrlih od bolesti COVID-19 u objektima za skrb u nekoliko država članica. Uz probleme s kojima se suočavaju osobe starije životne dobi, tu je i krhkost međugeneracijske solidarnosti u Europi, koja zahtijeva snažne intervencije na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

2.4.

I drugi nedavni i tekući događaji doveli su do pogoršanja strukturnih izazova koji proizlaze iz gospodarske globalizacije, upravljanja migracijskim tokovima i povećane sigurnosne prijetnje, prelaska na čistu energiju, tehnoloških promjena, sve starije radne snage te sve većih neusklađenosti ponude i potražnje vještina i radne snage u istim sektorima i regijama, koje posebno utječu na MSP-ove. EU se mora pripremiti za trenutačne i buduće izazove ulaganjem u relevantne vještine radi potpore zelenoj i digitalnoj tranziciji, te inkluzivnijim rastom, što će se postići unapređenjem politika zapošljavanja i socijalnih politika, uzimajući pritom u obzir gospodarsku i industrijsku održivost. EGSO pozdravlja potporu fonda ESF+ mjerama potrebnima za postizanje tih ciljeva, kako je opisano u novoj uvodnoj izjavi 14. Prijedloga.

2.5.

EU bi trebao poduzeti odgovarajuće mjere za suočavanje s tim izazovima, među ostalim prilagoditi VFO – uključujući Europski socijalni fond plus (ESF+) – novim ograničavajućim uvjetima.

2.6.

Čak i u kriznim vremenima, svi dionici na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini trebali bi poštovati pravila dobrog upravljanja i vladavinu prava u planiranju, provedbi i ocjenjivanju operacija u okviru fonda ESF+. Europska komisija trebala bi osigurati da se prijave za ESF+ koje predaju socijalni partneri i organizacije civilnog društva ocjenjuju pravedno i na temelju transparentnih kriterija. Nadalje, zaštita i pravilna provedba načela partnerstva, na temelju Kodeksa ponašanja, i uključivanje socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva važniji su nego ikad. Osnovni preduvjet za to je odgovarajuće financiranje za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva, uključujući njihove mreže i udruženja.

2.7.

EGSO duboko žali zbog mogućnosti da se ne nastavi sa savjetovanjem s vanjskim dionicima u ovoj izmijenjenoj verziji uredbe. Hitnost nije dovoljno snažan argument kojim bi se moglo opravdati nepoštovanje temeljnog načela savjetovanja s dionicima o izmjenama tako važne uredbe. Međutim, EGSO pozdravlja informaciju da se održavaju savjetovanja s državama članicama i s Europskim parlamentom te izražava nadu da će se kroz ta savjetovanja neki aspekti prijedloga znatno unaprijediti.

3.   Ključni aspekti izmijenjenog prijedloga Europske komisije

3.1.

Povećanje zahtjeva za tematsku koncentraciju za zapošljavanje mladih s obzirom na opasnosti od iznimno visoke stope nezaposlenosti mladih i sve većeg udjela mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju: države članice koje imaju stopu mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (u dobnoj skupini od 15 do 29 godina) višu od europskog prosjeka trebale bi izdvojiti najmanje 15 % svojih sredstava u okviru fonda ESF+ pod podijeljenim upravljanjem (umjesto 10 %, koliko je predloženo u izvornom prijedlogu Komisije) za ciljane mjere i strukturne reforme za potporu mladima.

3.2.

Rješavanje problema siromaštva djece: Europska komisija predlaže uključivanje uvodne izjave i članka kojima se od država članica zahtijeva da izdvoje najmanje 5 % sredstava iz fonda ESF+ pod podijeljenim upravljanjem za rješavanje problema siromaštva djece.

3.3.

Promicanje zelene i digitalne tranzicije u skladu s industrijskom strategijom EU-a (5): uz pretpostavku da će nakon pandemije bolesti COVID-19 uslijediti „novo normalno stanje”, u europskim industrijskim ekosustavima pojavit će se novi modeli, uključujući nove lokalne lance vrijednosti, koji će zahtijevati nove vještine za nove vrste radnih mjesta.

3.4.

Strogo pridržavanje horizontalnog načela rodne ravnopravnosti od strane svih država članica: s obzirom na činjenicu da je pandemija bolesti COVID-19 imala nerazmjeran socioekonomski utjecaj na žene.

3.5.

Uklanjanje tematskog područja Zdravlje iz fonda ESF+ uz istovremeno zadržavanje odredaba kojima se poziva na sinergije i komplementarnost mjera fonda ESF+ i novog zdravstvenog programa EU-a s obzirom na potrebu za bliskom koordinacijom dvaju programa: to je povezano s prijedlogom Europske komisije da se uspostavi mnogo snažniji program za zdravlje koji će biti samostalan (6).

3.6.

Osiguravanje da se u pravnom okviru za kohezijsku politiku predvide mehanizmi koji se mogu brzo aktivirati ako se u idućem desetljeću pojave iznimne okolnosti: Europska komisija predlaže privremene mjere za iskorištavanje sredstava iz fonda ESF+ kao reakciju na iznimne i neuobičajene okolnosti kojima su obuhvaćena odstupanja od određenih pravila radi lakšeg reagiranja na te okolnosti. To uključuje, na primjer, proširenje područja primjene fonda ESF+ kako bi on uključivao potpore za programe skraćenog radnog vremena koji se ne kombiniraju s aktivnim mjerama i pristupom zdravstvenoj zaštiti, među ostalim za osobe koje nisu u neposrednim socioekonomskim poteškoćama, kao i mogućnost da se ublaže zahtjevi za tematsku koncentraciju.

4.   EGSO-ovi prijedlozi u vezi s izmijenjenim prijedlogom uredbe

4.1.

Ako želi ostati konkurentna u globalnom gospodarstvu i zaštititi, poštovati i provoditi načela ugrađena u europski stup socijalnih prava – posebno kvalitetna radna mjesta, kvalitetno obrazovanje i osposobljavanje, široko dostupan i jednak pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, socijalnu uključenost i aktivno sudjelovanje osoba s invaliditetom i drugih ugroženih skupina u društvu – Europa mora na odgovarajući način uskladiti svoje gospodarske i socijalne politike, posebno u kriznim vremenima.

4.2.

U vezi s tim, financiranje socijalne dimenzije EU-a mora se pravilno riješiti Mehanizmom za oporavak i otpornost i proračunom EU-a za financijsku perspektivu 2021. – 2027., uključujući ESF+. EGSO se stoga odlučno zalaže da se fondu ESF+ omogući sufinanciranje putem Mehanizma za oporavak i otpornost.

4.3.

Štoviše, financiranje operacija kojima se podupire zelena i digitalna transformacija iz fonda ESF+ trebalo bi usmjeriti na usavršavanje i prekvalifikaciju kao nadopunu ostalim europskim fondovima u okviru VFO-a i Mehanizma za oporavak i otpornost. U fazi oporavka važno je osigurati dosljednost u upotrebi različitih europskih fondova kako bi se izbjegla fragmentacija intervencija na nacionalnoj razini.

4.4.

EGSO se odlučno protivi smanjenju ukupne financijske omotnice za ESF+ za razdoblje 2021. – 2027. s prethodno planiranog iznosa od oko 101 milijarde EUR (u trenutačnim cijenama) na sadašnji planirani iznos od oko 97 milijardi EUR. To smanjenje ne može se opravdati uklanjanjem tematskog područja Zdravlje (za koje je prethodno bilo izdvojeno oko 413 milijuna EUR).

4.5.

Znatno smanjenje fonda ESF+ moglo bi proizaći iz članka 21.a Uredbe o zajedničkim odredbama, kojim se države članice obvezuju na preraspodjelu od 1,5 do 3 EUR iz fonda ESF+ i/ili EFRR-a za svaki 1 EUR dodijeljen iz Fonda za pravednu tranziciju (do 20 % predmetnog fonda). Stoga bi tu obvezu preraspodjele trebalo ukloniti.

4.6.

Predložena smanjenja stopa sufinanciranja EU-a neprihvatljiva su i postojeće strukture financiranja teško se mogu nositi s njima. Države članice velik dio sufinanciranja prenose promotorima projekata. Umjesto mobiliziranja dodatnih nacionalnih sredstava, zbog nižih stopa sufinanciranja EU-a organizacije koje provode projekte suočavaju se s financijskim poteškoćama. Stoga bi trebalo zadržati stope sufinanciranja iz trenutačnog razdoblja financiranja.

4.7.

Imajući na umu da je ESF+ glavni financijski instrument za provedbu europskog stupa socijalnih prava, EGSO je još u svom prethodnom mišljenju (7) pozvao na to da se fondu ESF+ dodijeli 30 % od ukupnog iznosa sredstava namijenjenih za politiku gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te da se unutar fonda ESF+ 30 % postojećih sredstava izdvoji za mjere socijalne uključenosti.

4.8.

Nadalje, EGSO smatra da se zbog razmjera gospodarskih i socijalnih izazova s kojima se suočavamo u socijalnoj krizi nakon pandemije bolesti COVID-19 mora zajamčiti uravnotežena upotreba fonda ESF+ u cijeloj Europi. EGSO stoga ponovno izražava svoje neslaganje s ukidanjem minimalnog udjela (koji trenutačno iznosi 21,3 %) financiranja kohezijske politike. Jedan od ciljeva fonda ESF+ odnosi se na dodatnu potporu najudaljenijim regijama i rijetko naseljenim područjima te na potporu mobilnosti radne snage, što je usko povezano i s kohezijskom politikom.

4.9.

Budući da se izmijenjenim prijedlogom predviđa izdvajanje 25 % sredstava za socijalnu uključenost i 5 % sredstava za suzbijanje siromaštva djece, zahtjev da se 30 % sredstava izdvoji za socijalnu uključenost apsolutni je nužni minimum. Osim toga, ovisno o stvarnoj situaciji u nekom području, trebala bi postojati mogućnost izdvajanja više od 5 % sredstava za suzbijanje siromaštva djece (u okviru 30 % sredstava za socijalnu uključenost). Mjere za suzbijanje siromaštva djece u tom bi pogledu trebalo provoditi u skladu s preporukom Komisije od 20. veljače 2013. pod naslovom „Ulaganje u djecu – prekidanje kruga prikraćenosti” (8), uzimajući u obzir i konačno izvješće o studiji izvodljivosti jamstva za djecu (9).

4.10.

EGSO podržava povećanje minimalne omotnice za uključenost osoba koje nisu zaposlene, ne školuju se i ne osposobljavaju na 15 %. EGSO podržava aktivnosti Komisije za promicanje ciljanih mjera za povećanje sudjelovanja mladih na tržištu rada, uključujući mlade migrantskog podrijetla. Te bi mjere trebale biti usmjerene na podupiranje zapošljivosti mladih s odgovarajućim vještinama i osiguravanje njihove pokrivenosti socijalnom zaštitom i kolektivnim pregovaranjem. U vezi s tim, Odbor skreće pozornost na znatno više stope žena koje nisu zaposlene, ne školuju se i ne osposobljavaju u nekim regijama EU-a, što bi trebalo uzeti u obzir izdvajanjem proporcionalno viših udjela financiranja posebno za žene i podupiranjem inovativnih mjera dogovorenih na razini poduzeća radi poboljšanja ravnoteže poslovnog i privatnog života.

4.11.

EGSO se zalaže za tematsku koncentraciju jer se tako osigurava provedba prioriteta politika na razini EU-a od strane država članica. Ipak, EGSO poziva na kombiniranje tematske koncentracije s određenom fleksibilnošću i autonomijom za države članice u prilagodbi sredstava programiranja kako ne bi došlo do administrativnog opterećenja povezanog s upravljanja programima. Međutim, ako bi to dovelo do bilo kakvog smanjenja zahtjeva za tematsku koncentraciju za socijalnu uključenost, EGSO poziva na popratne mjere, na primjer dopuštanje stopa sufinanciranja u iznosu do 100 % za mjere povezane s tim konkretnim ciljevima.

4.12.

S obzirom na to da je ESF+ usmjeren na provedbu europskog stupa socijalnih prava, uredbom o tom fondu trebalo bi uzeti u obzir planove za provedbu europskog stupa socijalnih prava na razini EU-a i na nacionalnoj razini – kao glavne dokumente sa smjernicama s kojima bi trebalo uskladiti sporazume o partnerstvu i operativne programe – i te bi planove trebalo pratiti u okviru europskog semestra. EGSO stoga odlučno poziva Europsku komisiju i države članice da razmotre primjerenije praćenje socijalne situacije u okviru europskog semestra uključivanjem popisa dogovorenih pokazatelja kojima će se osigurati pouzdane i odgovarajuće informacije o socijalnim kretanjima u EU-u. EGSO je već objavio svoje mišljenje (10) o toj temi i zatražio uvođenje novih socijalnih pokazatelja u procesu europskog semestra radi praćenja provedbe europskog stupa socijalnih prava, kao i iznošenje socijalnih preporuka za pojedinačne zemlje te će uskoro pripremiti vlastiti prijedlog za takav popis. Europska komisija u tu bi svrhu trebala sastaviti pravila i postupke za provjeru veze između nacrta nacionalnih dokumenata kojima se programiraju rashodi fonda ESF+ za razdoblje 2021. – 2027. s jedne i načela europskog stupa socijalnih prava s druge strane (okvir politike za tržište rada, obrazovanje i osposobljavanje koji se uglavnom utvrđuje u poglavljima I. i II., dok bi okvir za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti trebalo utvrditi u poglavlju III.).

4.13.

Fondom ESF+ ne rješavaju se na odgovarajući način pitanja koja su sastavni dio razdoblja tranzicije u kojem živimo, kao što su potreba da se upotrebom socijalnog dijaloga u kolektivnom pregovaranju razmotri donošenje strategija za smanjenje broja radnih sati bez smanjenja plaće, bolju ravnotežu poslovnog i obiteljskog života, promicanje dobrovoljnog zaposlenja s nepunim radnim vremenom, nove oblike zapošljavanja, posebno u srebrnoj, kružnoj i socijalnoj ekonomiji, te, općenitije, preraspodjelu rada kojom bi se svima omogućilo da rade i istovremeno žive ispunjene i zdrave živote. Sredstvima iz fonda ESF+ trebali bi se podupirati socijalni partneri i druge organizacije civilnog društva u razvoju tih strategija i širenju dobre prakse, uz promicanje mjera usmjerenih na njihovu provedbu u državama članicama. Još jedno područje u kojem bi ESF+ mogao imati proaktivnu i inovativnu ulogu jest potpora društveno korisnom radu.

4.14.

U slučajevima kada se sredstvima iz fonda ESF+ sufinanciraju socijalne usluge od općeg interesa, uredbom bi trebalo propisati da te usluge moraju ispunjavati načela solidarnosti i transparentnosti te udovoljavati kriterijima univerzalnog pristupa, visoke kvalitete i cjenovne pristupačnosti, u skladu sa standardima utvrđenima u Dobrovoljnom europskom okviru za kvalitetu društvenih socijalnih usluga (11).

4.15.

U vezi s uklanjanjem tematskog područja Zdravlje iz fonda ESF+, potrebno je bolje definirati ciljnu skupinu na koju se odnose sredstva za potporu pristupu zdravstvenoj zaštiti za ugrožene osobe, jasno navodeći da se ona odnose konkretno na beskućnike, nezakonite imigrante i druge osobe koje nemaju zdravstveno osiguranje, kao i na ugrožene osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi. Štoviše, valja razjasniti da je u područje primjene fonda ESF+ uključena i dugoročna skrb za ugrožene skupine, uzimajući u obzir činjenicu da će se nakon pandemije nekoliko država članica vjerojatno suočiti s potrebom da preispitaju, reorganiziraju i/ili razviju usluge dugoročne skrbi.

4.16.

Njegovatelji koji su članovi obitelji (većinom žene) već sada osiguravaju 80 % dugoročne skrbi u Europi, a uslijed pandemije bolesti COVID-19 preko noći su postali jedini njegovatelji članova svoje obitelji. Usklađivanje profesionalnih i obiteljskih obaveza postalo je potpuno nemoguće i te su osobe za čitavo vrijeme ograničenja kretanja bile prisiljene osiguravati skrb i rehabilitaciju za koje mnoge među njima uopće nisu bile osposobljene, i to bez trenutka odmora. Obitelji i neslužbeni njegovatelji stoga se moraju izričito navesti kao ciljna skupina fonda ESF+.

4.17.

S obzirom na važnu ulogu socijalne ekonomije, uključujući pružatelje socijalnih usluga, u socijalnoj dimenziji EU-a te na njezinu ključnu ulogu u doba krize i oporavka, EGSO ponavlja svoj zahtjev za mjerama za podupiranje socijalne ekonomije kao posebnog samostalnog cilja u okviru fonda ESF+. Socijalnom ekonomijom otvaraju se kvalitetna radna mjesta i promiče se socijalna uključenost, među ostalim osiguravanjem socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga od općeg interesa, uz istovremen doprinos razvoju participativne demokracije i civilnog društva. Štoviše, sektor socijalne ekonomije i neprofitne organizacije koje pružaju potporu i usluge građanima pokazali su se vrlo otpornima te su doprinijeli ublažavanju posljedica krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. To bi trebalo dovesti do jačanja postojećih socijalnih neprofitnih dionika i poticanja ulaganja u nove dionike u duhu osiguravanja općeg dobra i dobrobiti, a ne samo gospodarskog rasta.

4.18.

Opsežno prikupljanje podataka, posebno osobnih podataka, uzrokovalo je velike probleme u provedbi projekata. Sudionici u projektima ESF-a često se ne uzimaju u obzir za financiranje ako ne dostave potpune podatke. Unatoč naporima za pojednostavljenje ESF-a, Europska komisija nije izmijenila svoj prijedlog u pogledu pokazatelja iz priloga I. i II. Uredbi o fondu ESF+. EGSO stoga preporučuje da se ne prikupljaju podaci koji nisu relevantni i da se potrebni pokazatelji prilagođavaju konkretnim programima. Trebalo bi dodatno smanjiti broj pokazatelja.

4.19.

Nekoliko država uvelo je određena ograničenja za izbjeglice, tražitelje azila i druge migrante iz trećih zemalja u pogledu pristupa aktivnim mjerama ili pristupa socijalnoj potpori. Stoga, iako ESF+ uključuje konkretan cilj usmjeren na integraciju državljana trećih zemalja, EGSO poziva Europsku komisiju da uključi novu uvodnu izjavu u kojoj se pojašnjava da se propisima EU-a ne postavljaju nikakva ograničenja u pogledu pristupa aktivnim mjerama ni socijalnoj potpori pri pristupu tim mjerama, iako države članice mogu taj pristup ograničiti nacionalnim propisima. EGSO također poziva države članice da se suzdrže od primjene ograničenja kojima se pogoršava socijalna isključenost migranata.

4.20.

S obzirom na potrebu za promicanjem europske solidarnosti, na koju je trenutačna kriza ozbiljno utjecala, EGSO također poziva na znatno povećanje omotnice za transnacionalne projekte, mreže i sastavnice. To je potrebno radi izgradnje prekograničnih mreža za međusobnu podršku, ali i radi promicanja osjećaja europskog identiteta među građanima iz različitih država članica te radi veće vidljivosti financijske potpore koju EU nudi svojim građanima. Uvjeti za sufinanciranje tih transnacionalnih mreža i projekata moraju biti fleksibilniji s obzirom na negativni utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na transnacionalni rad i financijsku održivost.

---

(1)  SL C 62, 15.2.2019., str. 165.

(2)  COM(2018) 382.

(3)  Vidjeti bilješku 1.

(4)  COM(2020) 447.

(5)  COM(2020) 102.

(6)  COM(2020) 405.

(7)  Vidjeti bilješku 1.

(8)  SL L 59, 2.3.2013., str. 5.

(9)  https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1428&langId=hr.

(10)  SL C 14, 15.1.2020, str. 1.

(11)  SPC/2010/10/8 final https://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=6140&langId=en