|
Sažetak |
|
Procjena učinka za uredbe o utvrđivanju zahtjeva za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti za elektroničke zaslone i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 642/2009 i (EU) br. 1062/2010 |
|
A. Potreba za djelovanjem |
|
Zašto? O kakvom je problemu riječ? |
|
Elektronički zasloni spadaju u uređaje s najvećom potrošnjom električne energije u kućanstvima (nakon rashladnih uređaja) i u većem dijelu svijeta podliježu minimalnim zahtjevima u pogledu energetske učinkovitosti i označivanja. Postojećim zahtjevima EU-a za ekološki dizajn televizora i televizijskih zaslona više se ne osiguravaju troškovno učinkovite uštede energije. Sadašnja oznaka energetske učinkovitosti više ne omogućuje potrošačima da djelotvorno razlikuju uređaje na tržištu, a informacije koje pruža više ne odražavaju stvarne načine upotrebe proizvoda. Nadalje, područje primjene važećih uredaba o ekološkom dizajnu i označivanju energetske učinkovitosti nije jasno i postoji određena nesigurnost o tome jesu li neki proizvodi obuhvaćeni. Sve veći udio proizvoda na tržištu nije obuhvaćen tim uredbama. Potrebno je osigurati ravnopravnije uvjete za industriju, a tijelima za nadzor tržišta ponekad je teško procijeniti područje primjene uredaba za pravilan nadzor tržišta. Naposljetku, elektronički zasloni znatno utječu na okoliš i na druge načine osim potrošnje energije i u njima se upotrebljavaju materijali koji zahtijevaju posebnu pažnju na kraju vijeka trajanja: zasloni čine 75 % mase električnog i elektroničkog otpada u kategoriji elektronike za široku potrošnju. Revizijom će se EU-u omogućiti: ·ostvarivanje dodatne troškovno učinkovite uštede energije, ·nastavak primjene djelotvornih mjera za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti, ·daljnje ostvarivanje ciljeva kružnoga gospodarstva. |
|
Što se nastoji postići ovom inicijativom? |
|
Do 2030., u usporedbi sa scenarijem uobičajene prakse, revidiranim uredbama moglo bi se: i. godišnje uštedjeti 39 TWh električne energije; ii. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 13 Mt ekvivalenta CO2 godišnje; iii. smanjiti godišnju potrošnju potrošača za 15 milijardi EUR te troškove administracije i uslužnog/poslovnog sektora za dodatne dvije milijarde EUR. Te bi se uštede nadovezale na uštede postignute zahvaljujući tržišnim kretanjima i postojećem zakonodavstvu. Nadalje, uredbama bi se trebali očuvati prihodi i radna mjesta u trgovini, industriji i ugradnji koji se predviđaju 2030. na temelju scenarija uobičajene prakse. |
|
Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EUa? |
|
Postoji jasna dodana vrijednost u utvrđivanju minimalnih razina energetske učinkovitosti i postojanju oznake energetske učinkovitosti na razini EU-a. Bez usklađenih zahtjeva na razini EU-a države članice EU-a trebale bi utvrditi minimalne zahtjeve u pogledu energetske učinkovitosti za određene proizvode na nacionalnoj razini kao dio svojih politika zaštite okoliša i energetskih politika. Time bi se ugrozilo slobodno kretanje proizvoda i povećali troškovi kupnje za potrošače. Prije provedbe mjera za ekološki dizajn i uvođenja oznake energetske učinkovitosti na razini EU-a to je bio slučaj za mnoge proizvode. |
|
B. Rješenja |
|
Koje su se zakonodavne i nezakonodavne opcije politike razmatrale? Daje li se prednost određenoj opciji? Zašto? |
|
Razmatrane su četiri opcije politike: 1.opcija politike 1. – osnovni scenarij/uobičajena praksa: osnovni scenarij bez izmjena postojećih uredaba; 2.opcija politike 2. – ECO: ažurirati granične vrijednosti energetske učinkovitosti u pogledu ekološkog dizajna, promijeniti vrijednosti oznake energetske učinkovitosti, ažurirati ispitne norme i metodu izračuna, proširiti područje primjene zakonodavstva i poboljšati definicije, utvrditi zahtjeve u pogledu kružnoga gospodarstva; 3.opcija politike 3. – ambiciozna: jednako kao opcija ECO, ali uz primjenu pravila o označivanju na digitalne znakovne zaslone te ograničavanje uporabe halogeniranih usporivača gorenja u nekim dijelovima; 4.opcija politike 4. – blaža: jednako kao opcija ECO, ali s graničnim vrijednostima za zaslone s ultravisokom definicijom/velikim dinamičnim rasponom koje su 1,5 puta veće od vrijednosti za zaslone s visokom definicijom/standardnim dinamičnim rasponom (u opciji ECO taj faktor iznosi 1,2). Opcijom politike 3. ostvaruju se najveće uštede (31 TWh/godišnje do 2030. u odnosu na opciju uobičajene prakse) i ostvaruju svi ciljevi. |
|
Tko podržava koju opciju? |
|
Dionici nisu izravno komentirali opcije iako su one razvijene na temelju opširnog savjetovanja s dionicima. Države članice i nevladine organizacije općenito podržavaju opciju politike 3., iako bi nevladine organizacije preferirale ambicioznije zahtjeve u pogledu minimalne učinkovitosti. Industrija je podržala blaže zahtjeve za novije tehnologije koje će se uvesti na tržište i koje su navedene u opciji politike 4. |
|
C. Učinci opcije kojoj se daje prednost |
|
Koje su prednosti opcije kojoj se daje prednost (ako takve opcije nema, navesti koristi glavnih opcija)? |
|
Očekuje se da će 2030. neto koristi od opcije politike 3. u odnosu na opciju uobičajene prakse biti sljedeće: -dodatne uštede električne energije: 39 TWh/godišnje, -dodatno smanjenje emisija stakleničkih plinova: 13 Mt ekvivalenta CO2, -dodatna ušteda u rashodima za električnu energiju za krajnje korisnike: 15 milijardi EUR. |
|
Koliki su troškovi opcije kojoj se daje prednost (ako takve opcije nema, navesti troškove glavnih opcija)? |
|
Dodatno ukupno administrativno opterećenje u usporedbi s opcijom uobičajene prakse procjenjuje se na 4 milijuna EUR (jednokratno) i 100 000 EUR (godišnje) kao posljedica primjene nove Uredbe o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i podijeljeno je kako slijedi: -dobavljači: jednokratni iznos od 3 900 000 EUR; godišnji iznos od 90 000 EUR, -trgovci: jednokratni iznos od 600 000 EUR, -proračun EU-a: jednokratni iznos od 90 000 EUR; godišnji iznos od 9 000 EUR. Ne očekuju se dodatni troškovi za ekološki dizajn. |
|
Kako će to utjecati na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća? |
|
Poduzeća koja proizvode elektroničke zaslone velika su azijska multinacionalna poduzeća. Ne očekuje se da će predložene mjere utjecati na malobrojna europska poduzeća koja ugrađuju zaslone najviše klase. |
|
Hoće li to bitno utjecati na državne proračune i uprave? |
|
Procjenjuje se da neće doći do dodatnog utjecaja na nacionalne proračune i uprave. Države članice imale bi koristi od troškovno učinkovitijeg nadzora tržišta, posebno zahvaljujući nižim troškovima ispitivanja i dokumentaciji iz baze podataka za registraciju proizvoda. |
|
Hoće li biti drugih bitnih učinaka? |
|
Na temelju Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) od kolovoza 2018. oporabljuje se 85 % otpadnih elektroničkih zaslona, a 80 % se reciklira. Predložene mjere pridonijet će postizanju tih ciljeva u pogledu OEEO-a i ostvarivanju ciljeva postavljenih u okviru prelaska na kružno gospodarstvo poboljšanjem rastavljanja i poboljšanjem recikliranja, ponovne uporabe i popravka. |
|
D. Daljnje djelovanje |
|
Kada će se politika preispitati? |
|
Uključena je odredba kojom se propisuje da će se politika preispitati pet godina nakon donošenja. |