Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52018PC0447

Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU

COM/2018/447 final - 2018/0236 (COD)

Bruxelles, 6.6.2018.

COM(2018) 447 final

2018/0236(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2018) 327 final}
{SWD(2018) 328 final}


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Unija od 1990.-ih povećava svoja ulaganja u svemirski sektor. Čak i prije stupanja na snagu Lisabonskog ugovora s novim člankom 189. Ugovora o funkcioniranju unije (UFEU) kojim se postavljaju temelji za njezino djelovanje u tom području, Unija je uspješno razvila EGNOS i Galileo, europske satelitske navigacijske programe. Oba su programa još aktivna 1 , a Galileo se trenutačno smatra najnaprednijim sustavom Europske unije.

Prvim dvama programima 2014. je dodan Copernicus 2 , Program za promatranje Zemlje, temeljen na programu GMES. Unija je nedavno pokrenula aktivnosti iz Okvira potpore za nadzor i praćenje u svemiru 3 (SST). Ukupna proračunska sredstva namijenjena za sve svemirske aktivnosti Unije, uključujući istraživanje, u razdoblju od 2014. do 2020. iznose 12,6 milijardi EUR.

Komisija je u svojoj Komunikaciji od 26. listopada 2016. „Svemirska strategija za Europu” 4 utvrdila novu svemirsku strategiju za Europu s naglaskom na četiri strateška cilja: maksimalno povećati koristi svemira za društvo i gospodarstvo EU-a, razvijati konkurentan i inovativan europski svemirski sektor, osnažiti europsku stratešku autonomiju u pristupu svemiru i korištenju svemira u sigurnom okruženju te jačati ulogu Europe kao globalnog aktera i promicatelja međunarodne suradnje.

Razlozi za donošenje svemirske strategije za Europu temelje se na strateškoj važnosti svemirskog sektora za Uniju i potrebi da se europski svemirski sektor prilagodi promjenjivom globalnom okruženju. Svemirski sektor podupire brojne politike i strateške prioritete Unije. Može imati ključnu ulogu u učinkovitom svladavanju novih izazova kao što su klimatske promjene, održivi razvoj, granična kontrola, pomorski nadzor i sigurnost građana Unije. Pojava tih novih prioriteta Unije dovodi do novih načina razvoja Programa. Pri razvoju svemirskih sustava Unije potrebno je osnažiti sigurnosne zahtjeve kako bi se u potpunosti iskoristila sinergija između civilnih i sigurnosnih aktivnosti. 

Međutim, svemir je i dio globalnog vrijednosnog lanca koji se suočava s velikim promjenama, a rezultat je pomicanje tradicionalnih granica svemirskog sektora. Takozvani „novi svemir” korjenito mijenja svemirski sektor, ne samo u tehnološkom smislu nego i uvođenjem novih poslovnih modela. Svemir privlači sve više poduzeća i poduzetnika, pa i neke bez iskustva u tom području. Stoga je ključno da Unija aktivno podupire cijeli svemirski sektor, posebno istraživanje i razvoj, novoosnovana poduzeća i poslovne inkubatore aktivne u svemirskom sektoru. 

Kad je konkretno riječ o programima, Komisija je u Svemirskoj strategiji za Europu posebno istaknula da je važno osigurati nastavak rada usluga koje nude Galileo, EGNOS i Copernicus, ali i pripremati nove generacije tih usluga i poboljšati usluge SST-a. Usto je najavila inicijativu za državnu satelitsku komunikaciju, GOVSATCOM, koja je prvotno uključena u program rada Komisije za 2017. Istaknula je ključnu ulogu partnerstava između Komisije, država članica, Agencije za europski GNSS (globalni navigacijski satelitski sustavi), Europske svemirske agencije i svih drugih agencija i dionika koji sudjeluju u provedbi europske svemirske politike, naglasivši tako da je uspostava djelotvornog i primjerenog upravljačkog sustava presudna za provedbu svemirskog programa Unije.

U pogledu nove inicijative, GOVSATCOM-a, manjak europskih kapaciteta za sigurnu satelitsku komunikaciju prepoznat je u zaključcima Europskog vijeća iz prosinca 2013. te raznim naknadnim zaključcima Vijeća, u Bijeloj knjizi Komisije o budućnosti Europe, u Rimskoj deklaraciji čelnika 27 država članica te u nekoliko rezolucija Europskog parlamenta.

Pristup koji zagovara Komisija u svojoj Komunikaciji o svemirskoj strategiji za Europu potvrdilo je i Vijeće u svojim zaključcima donesenima 30. svibnja 2017. 5 odnosno Europski parlament u svojoj rezoluciji od 12. rujna 2017. 6 U svojim zaključcima od 30. svibnja 2017. Vijeće je potaknulo Komisiju i države članice da se, kad je to primjereno, oslanjaju na tehničko znanje i iskustvo Europske svemirske agencije i europskih nacionalnih svemirskih agencija, pozvalo Komisiju da analizira i procijeni mogućnosti dodjeljivanja dodatnih odgovornosti Agenciji za europski GNSS te istaknulo da je važno da se, prema potrebi, stvore snažnije sinergije između upotrebe svemirskih sredstava u civilne i vojne svrhe.

Ovaj Prijedlog uredbe nastavlja se na Svemirsku strategiju za Europu. Potpuno integriran svemirski program objedinit će sve aktivnosti Unije u ovom izrazito važnom strateškom području, čime će se osigurati usklađen okvir za buduća ulaganja uz veću vidljivost i fleksibilnost. Veća učinkovitost u tom području u konačnici će pridonijeti uvođenju novih svemirskih usluga od kojih će korist imati svi građani EU-a.

Programom se stoga nastoji:

pružati visokokvalitetne, ažurne i, kad je to primjereno, sigurne podatke, informacije i usluge u području svemira i doprinositi pružanju takvih podataka, informacija i usluga, bez prekida i kad god je to moguće na globalnoj razini, zadovoljavajući postojeće i buduće potrebe Unije te uz mogućnost ispunjavanja političkih prioriteta Unije, uključujući u pogledu klimatskih promjena, sigurnosti i obrane,

u najvećoj mjeri ostvariti socioekonomske koristi, među ostalim i promicanjem najšire moguće primjene podataka, informacija i usluga koji se pružaju komponentama Programa,

poboljšati sigurnost Unije i njezinih država članica, kao i njezinu slobodu djelovanja i njezinu stratešku autonomiju, posebno u kontekstu tehnologije i odlučivanja utemeljenog na dokazima,

promicati ulogu Unije na međunarodnoj sceni kao vodećeg aktera u svemirskom sektoru, ojačati njezinu ulogu u rješavanju globalnih izazova i poduprijeti globalne inicijative, među ostalim u vezi s klimatskim promjenama i održivim razvojem.

Prijedlog uredbe sadržava prikladne mjere za postizanje tih ciljeva.

Prijedlogom uredbe znatno se pojednostavnjuje i racionalizira postojeća pravna stečevina Unije tako što se u jedan tekst objedinjuju i u njemu usklađuju gotovo sva pravila koja su dosad bila sadržana u zasebnim uredbama ili odlukama. To povećava vidljivost svemirske politike Unije, što je u skladu s važnom ulogom koju Unija namjerava imati u budućnosti kao globalni akter u svemiru.

Prijedlogom se Uniji daje dovoljno velik proračun za svemir da može provesti različite predviđene aktivnosti, posebno kad je riječ o nastavku rada i poboljšanju Galilea, EGNOS-a, Copernicusa i SST-a te pokretanju inicijative GOVSATCOM.

Utvrđuju se pravila za upravljanje Programom tako što se pojašnjavaju odnosi između sudionika i njihove uloge, prvenstveno uloge država članica, Komisije i Agencije Europske unije za svemir, i uspostavlja se jedinstven sustav upravljanja za sve komponente tog programa. Osnažuje se uloga bivše Agencije za europski GNSS proširenjem njezinih zadaća sigurnosne akreditacije na sve komponente Programa, što opravdava promjenu imena agencije, koja sad postaje Agencija Europske unije za svemirski program.

Najzad, definira se i standardizira sigurnosni okvir Programa, prvenstveno u pogledu načela koja treba poštovati, postupaka koje treba slijediti i mjera koje treba poduzeti, što je od presudne važnosti ima li se u vidu dvojna namjena aktivnosti.

Ovim se prijedlogom predviđa da se on počinje primjenjivati od 1. siječnja 2021. te je on upućen Uniji od 27 država članica u skladu s obavijesti Ujedinjene Kraljevine o njezinoj namjeri da se povuče iz Europske unije i Euratoma na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji koju je Europsko vijeće primilo 29. ožujka 2017.

Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Pravna stečevina Unije u svemirskom sektoru trenutačno obuhvaća sljedeće uredbe i odluke:

Uredbu (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju, Galileo i EGNOS,

Uredbu (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Copernicus,

Odluku br. 541/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Okvira potpore za nadzor i praćenje u svemiru (SST),

Uredbu (EU) br. 912/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Agencije za europski GNSS,

Odluku br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća o pravilima za pristup javnoj reguliranoj usluzi koju pruža sustav Galileo,

Odluku Vijeća 2014/496/ZVSP o aspektima uvođenja, djelovanja i uporabe sustava Galileo koji utječu na sigurnost Europske unije.

Ovom se Uredbom zamjenjuju prva četiri dokumenta, koji se ujedno stavljaju izvan snage. Utvrđuju se zajednička pravila za sve komponente Programa, uključujući Galileo, EGNOS, Copernicus i SST, te utvrđuju posebna pravila za svaku od tih komponenti. Kad je riječ o Uredbi (EU) br. 912/2010, potrebne su izmjene takve da je radi jasnoće i pojednostavnjenja poželjnije staviti i taj tekst izvan snage, a pravila o novoj Agenciji, koja je sljednica Agencije za europski GNSS, ugraditi u predloženu Uredbu o uspostavljanju svemirskog programa Unije.

Predloženom se Uredbom ni na koji način ne izmjenjuje niti se na bilo koji način utječe na Odluku 1104/2011/EU, kojom će se i dalje regulirati jedna od usluga koju pruža Galileo, odnosno javna regulirana usluga (PRS). Ta će se odluka stoga nastaviti primjenjivati uz predloženu Uredbu, dopunjujući je kao lex specialis u odnosu na tu uslugu. Osim toga, Odluka 2014/496/ZVSP, koja se temelji na članku 28. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), također će se nastaviti primjenjivati kao dosad.

Kad je riječ o Galileu i EGNOS-u, u svim slučajevima kad uvođenje, rad ili korištenje komponenti može omesti sigurnost Unije ili neke od njezinih država članica, posebno kao posljedica međunarodne situacije koja zahtijeva djelovanje Unije ili u slučaju ugroženog funkcioniranja samih komponenti ili njihovih usluga, primjenjuju se postupci predviđeni u Odluci 2014/496/ZVSP.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Svemirski sektor može izazvati mnoge pozitivne učinke prelijevanja na druge sektore gospodarstva. Maksimalno povećanje koristi svemira za dobrobit građana i prosperitet gospodarstva Unije, poticanje znanstvenog i tehničkog napretka te konkurentnosti i inovacijskih kapaciteta europske industrije, kao i doprinos ciljevima pametnog, održivog i uključivog rasta među glavnim su ciljevima svemirske strategije Unije koji su uključeni u ovaj Prijedlog uredbe.

Funkcioniranje svemirskih sustava kao što su EGNOS, Galileo i Copernicus izravno dopunjava mjere poduzete u okviru mnogih drugih politika Unije, osobito istraživačke i inovacijske politike, sigurnosne politike i migracija, industrijske politike, zajedničke poljoprivredne politike, ribarstvene politike, transeuropskih mreža, politike okoliša, energetske politike i razvojne pomoći.

SST i nova inicijativa GOVSATCOM također će doprinijeti ciljevima Europskog akcijskog plana obrane i Globalne strategije Europske unije. Oni će poboljšati operativnu učinkovitost svih dionika u području sigurnosti i zaštititi prava građana na sigurnost, pravo na diplomatsku ili konzularnu zaštitu te na zaštitu osobnih podataka. Naposljetku, poboljšat će učinkovitost glavnih politika EU-a, kao što su strategija sigurnosne zaštite u pomorstvu, okvir za politiku kiberobrane, politika za Arktik, upravljanje granicama i migracije, humanitarna pomoć, ribarstvo, promet i upravljanje ključnom infrastrukturom.

Djelovanja u okviru programa trebala bi biti usmjerena na rješavanje tržišnih nedostataka ili neoptimalnih situacija za ulaganja, na proporcionalan način, bez dupliciranja ili istiskivanja privatnog financiranja te imati jasnu europsku dodanu vrijednost. Time će se osigurati dosljednost između mjera programa i pravila EU-a o državnim potporama, čime će se izbjeći neopravdana narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Pravna je osnova predložene Uredbe članak 189. stavak 2. UFEU-a, u kojem se predviđa da Unija oblikuje europsku svemirsku politiku, a Europskom parlamentu i Vijeću, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, daje se ovlast za donošenje Programa za doprinos ostvarenju ciljeva te politike.

Iako se Uredba o GNSS-u, Uredba (EU) br. 1285/2013, i Uredba o Agenciji za europski GNSS, Uredba (EU) br. 912/2010, koje se specifično bave Galileom i EGNOS-om, temelje na članku 172. UFEU-a (transeuropske mreže), primjereno je – prema sudskoj praksi Suda Europske unije o izboru pravne osnove – temeljiti predloženu Uredbu na članku 189. stavku 2. UFEU-a kad se uzmu u obzir sadržaj i ciljevi mjera koje su njome predviđene.

Supsidijarnost

Svemir je najnapredniji sektor koji mobilizira znatna financijska sredstva i primjenjuje napredne tehnologije u različitim područjima. Ciljeve predložene Uredbe, kako su prethodno opisani, ne mogu na odgovarajući način ostvariti države članice, čak ni one koje su među najnaprednijima u svemirskom sektoru. Činjenica je da su znanstveno i tehničko iskustvo te znanje i iskustvo u ovom sektoru raspoređeni na nekoliko gospodarskih regija Unije i Europsku svemirsku agenciju, koja je međunarodna organizacija čije su članice većina država članica EU-a. Kad je riječ o financijskoj strani, izgradnja i rad sustava kao što su Galileo i Copernicus, koji pružaju usluge od interesa za sve države članice Unije, a ne bi bilo neskromno reći i od interesa za sve regije svijeta, prevelik je posao da bi ga mogla samostalno obaviti jedna država članica. Ciljevi predložene Uredbe su toliko veliki i važni da se oni na odgovarajući način mogu ostvariti samo djelovanjem na razini Unije.

Proporcionalnost

Predloženom Uredbom predviđaju se mjere koje ne premašuju ono što je nužno za ostvarivanje njezinih ciljeva. Komponente Galileo, EGNOS, Copernicus, SST i GOVSATCOM u skladu su s potrebama poduzeća i građana Unije. Njihovi su pozitivni učinci prelijevanja na gospodarstvo Unije znatni. Svrha načina na koji se ti sustavi razvijaju je poduprijeti provedbu zakonodavstva EU-a i najbolje ispuniti političke prioritete Unije, uključujući područja klimatskih promjena i sigurnosti i obrane. Podupiranje svemirskog sektora u Uniji, posebno davanjem podrške novoosnovanim poduzećima ili raketama-nosačima, pomaže u zaštiti slobode djelovanja i tehnološke strateške autonomije Unije te proširenju njezina međunarodnog dosega.

Uz to, proračun dodijeljen Programu nije nerazmjeran s obzirom na ciljeve koji se žele postići. Iznosi potrebni za ostvarivanje Programa utvrđeni su s obzirom na brojne analize i procjene provedene u okviru procjene učinka i opisane u nastavku.

Odabir instrumenta

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Programa ne samo što je izričito propisana člankom 189. stavak 2. UFEU-a nego je i najpoželjniji instrument za stvaranje održivog temelja Programa. Tim odabirom pravnog instrumenta osigurava se ujednačena i izravna primjena, što je potrebno za djelotvornu provedbu Programa, a istovremeno mu daje svu potrebnu vidljivost te osigurava financijska sredstva potrebna za njegovu provedbu.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Kad je riječ o Galileu i EGNOS-u, u skladu s člankom 34. Uredbe o GNSS-u, Uredbe (EU) br. 1285/2013, i člankom 26. Uredbe o Agenciji za europski GNSS, Uredbe (EU) br. 912/2010, Komisija je Europskom parlamentu i Vijeću dostavila izvješće o napretku Galilea i EGNOS-a te o radu Agencije za europski GNSS u sredini programskog razdoblja. U tom je pogledu u ime Komisije napravljena evaluacijska studija o stanju u sredini programskog razdoblja 7 .

Fokus izvješća o evaluaciji u sredini programskog razdoblja bio je na provedbi Programa u razdoblju 2014.–2016. Zaključak je da su Galileo i EGNOS pokazali zadovoljavajuću razinu djelotvornosti i da su na dobrom putu za ostvarivanje dugoročnih ciljeva za 2020., određenih Uredbom o GNSS-u. Međutim, u upravljanju sigurnošću Galilea i u općem upravljanju Galileom i EGNOS-om utvrđeni su određeni nedostaci i područja za moguća poboljšanja.

Kad je riječ o upravljanju, razdoblje 2014.–2016. bilo je važno prijelazno razdoblje jer su se postupno provodili i konsolidirali ključni elementi okvira upravljanja. Budući razvoj tih elemenata bit će važan aspekt faze iskorištavanja sustava Galilea, koja će uskoro početi, i trebat će mu se posvetiti pozornost.

Kad je riječ o upravljanja sigurnošću, posebnu pozornost trebalo bi u sljedećoj fazi posvetiti osiguravanju neovisnosti Odbora za sigurnosnu akreditaciju i osoblja koje radi u njemu u odnosu na operativne aktivnosti povezane s Galileom i EGNOS-om.

Kad je riječ o financijskim pitanjima, od kraja 2016. provedba Galilea i EGNOS-a bila je unutar proračuna utvrđenog u Uredbi o GNSS-u (7 071 milijuna EUR) i nije opaženo nikakvo opće prekoračenje troškova.

Kad je riječ o usklađenosti s drugim politikama EU-a, unutar samih programa i drugih programa GNSS-a, dokazan je visok stupanj dosljednosti i Galilea i EGNOS-a.

Konačno, GSA je djelotvornom provedbom osnovnih i delegiranih zadaća uspješno ostvario svoje ciljeve koji su povezani s napretkom Galilea i EGNOS-a te razvojem silaznog tržišta. Međutim, bilo je poteškoća u pogledu sposobnosti za zapošljavanje odgovarajućeg osoblja.

Kad je riječ o Copernicusu, u skladu s člankom 32. Uredbe (EU) br. 377/2014 Komisija je Europskom parlamentu i Vijeću dostavila evaluaciju u sredini programskog razdoblja o ostvarenju ciljeva svih zadaća financiranih iz Copernicusa u pogledu njihovih rezultata i učinaka, europske dodane vrijednosti i učinkovitosti upotrebe sredstava. U ime Komisije napravljena je evaluacijska studija o stanju u sredini programskog razdoblja.

Evaluacijom u sredini programskog razdoblja obuhvaćeno je razdoblje 2014.–2016. U evaluaciji je zaključeno da Copernicus „ispunjava ciljeve u skladu s planom i već je ispunio neka od većih očekivanja u pogledu podupiranja autonomije Europe u pružanju kvalitetnih i korisnih podataka te u pogledu upotrebe jer ima velik broj korisnika koji ga upotrebljavaju za institucijske i komercijalne svrhe”.

Istaknute su i druge snažne strane Copernicusa, kao što su politika otvorenih podataka, mjere za poticanje njegove prihvaćenosti u privatnom sektoru, opipljive gospodarske koristi, dobra razina dosljednosti i interno i s drugim mjerama EU-a, izvrsna provedba proračuna unutar proračuna utvrđenog Uredbom te dobra unutarnja suradnja s Komisijom i državama članicama.

Kad je riječ o konkretnim stečenim iskustvima, ogroman uspjeh Programa i količina proizvedenih podataka daju dva glavna zaključka:

i.potrebno je poboljšati pristup podacima i njihovu distribuciju: zbog vrlo velikog broja registriranih korisnika potrebno je poboljšati komunikacijske aspekte, pristup podacima te njihovu distribuciju i preuzimanje;

ii.potrebno je poboljšati integraciju svemirskih podataka u druga područja politika i gospodarske sektore pomoću većim fokusiranjem na prihvaćenosti među korisnicima: Copernicus dopire do korisničkih zajednica iz tradicionalnog svemirskog sektora, ali potreban je dodatni rad kako bi dopro do drugih potencijalnih korisnika izvan tog sektora.

Kad je riječ o SST-u, Komisija je donijela izvješće o provedbi okvira potpore za SST (2014.-2017.) 3. svibnja 2018 (COM(2018) 256). U izvješću je zaključeno da je SST EU-a ostvario rezultate za sve aktivnosti i tri usluge te stvorio dodanu vrijednost EU-a, ali i da se SST EU-a treba razviti radi poboljšanja djelotvornosti. Kako bi se uzele u obzir preporuke iz izvješća, u popratnoj procjeni učinka navedene su četiri točke na kojima će se raditi kako bi se tijekom sljedećih godina poboljšala provedba:

i.poboljšavanje autonomije usluga SST-a EU-a modernizacijom senzora SST-a, razvojem novih senzora i uspostavljanjem europskog kataloga SST-a svemirskih objekata;

ii.poticanje europske dimenzije SST-a EU-a uklanjanjem nepotrebnih dupliciranja u nacionalnim operativnim centrima za SST i zahtijevanjem specijalizacije na temelju najboljih performansi;

iii.mijenjanje strukture odlučivanja uvođenjem odlučivanja na temelju kvalificirane većine i osnivanjem zajedničkog koordinacijskog tima radi nadzora nad tehničkim radom;

iv.preispitivanje mehanizma financiranja uspostavljanjem programa s jednom proračunskom linijom i dugoročnom perspektivom.

Savjetovanje s dionicima

Ova se inicijativa podupire i opsežnim javnim savjetovanjima i radionicama putem kojih se nastoje saznati stajališta svih relevantnih dionika (industrije, država članica, istraživača itd.), konkretno:

·2016.: Komisija je prije donošenja Svemirske strategije za Europu organizirala veliko javno savjetovanje o svim svemirskim aspektima, uključujući programe trenutačno predložene za sljedeći VFO,

·2015.–2016.: organizirana su dva ciljana savjetovanja o aspektima svemirskih istraživanja, koja su uključivala dokumente sa stajalištima država članica, velikih industrijskih trgovinskih udruženja i istraživačkih organizacija,

·2015.–2017.: organizirano je mnogo namjenskih radionica, sastanaka i izvješćivanja na stručnoj razini kako bi se dionike pitalo o: i. razvoju Copernicusa i Galilea, ii. specifičnim potrebama industrije, iii. specifičnima potrebama za državnim satelitskim komunikacijama, iv. specifičnim potrebama za sviješću o situaciji u svemiru, uključujući SST, svemirsku meteorologiju i objekte u blizini Zemlje,

·2016.–2017.: u okviru procjene učinka provedene za budući program GOVSATCOM organizirana su ciljana savjetovanja sa svim relevantnim dionicima – državama članicama kao pružateljima usluga i korisnicima GOVSATCOM-a, institucijama i agencijama EU-a i industrijom, uključujući proizvođače satelita, operatere satelita i MSP-ove – putem bilateralnih kontakata i plenarnih sastanaka. Većina država članica i industrija iskazali su jasnu potporu za program i njegove ciljeve. U prijedlog su uvrštene preporuke dionika, osobito za uspostavljanje jake sigurnosti, agregaciju potražnje, oslanjanje na nacionalne i komercijalne dobavljače, civilno-vojne sinergije i modularni pristup usmjeren na uslugu.

Kad je riječ o velikim javnim savjetovanjima koje je Komisija provela 2016., prije donošenja Svemirske strategije za Europu, najvažniji rezultati navedeni su u nastavku.

Za Galileo i EGNOS postoji općenito zadovoljavajuća razina zadovoljstva dionika s obzirom na rezoniranje u temelju intervencije EU-a i postignuća programa tijekom razdoblja evaluacije.

Djelotvornost tih programa posebno je očita u postignućima svemirskog segmenta Galilea te konsolidaciji stabilnosti i visoke djelotvornosti pružanja usluga EGNOS-a s deklaracijom usluge LPV-200 i pružanjem usluga APV-I na više od 98,98 % kopnene mase država članica EU-a, Norveške i Švicarske. Međutim, dionici smatraju da bi djelotvornost upravljanja bila bolja kad ne bi bila toliko kompleksna, što često uzrokuje dupliciranje rada i kašnjenja. Uz to, dionici smatraju da bi se upravljanje trebalo prilagoditi u budućnosti, kad Galileo prijeđe u fazu iskorištavanja.

Za Copernicus se smatra se da je politika otvorenih podataka njegova jaka strana. Korisnici cijene usluge Copernicusa zbog relevantnosti, pravodobnosti isporuke i dostupnosti proizvoda. Koordinacija in situ komponente pokazala je dobre rezultate s povećanjem broja korisnika i stvaranjem većeg kataloga skupova podataka. Međutim, potrebno je uložiti više energije u razvoj in situ komponente Copernicusa i korištenje relevantnih skupova in situ podataka jer se integriranjem različitih izvora podataka dobivenih promatranjem Zemlje može ostvariti dodana vrijednost. Smatra se da je upravljanje Copernicusom učinkovito. Međutim, potrebno je poboljšati pristup in situ podacima. Nepotpuna dostupnost in-situ podataka je prepreka u ostvarivanju punog potencijala usluga Copernicusa.

Ciljevi Copernicusa još su uvijek primjereni, ali su dionici spomenuli da bi se moglo razmotriti dodatne ciljeve (npr. antropogene emisije CO2, osiguranje usklađenosti s propisima o okolišu i klimi 8 , polarne zone, očuvanje kulturne baštine itd.). Naveli su i da bi se moglo poboljšati pristup podacima iz misija Sentinela i integraciju različitih izvora podataka.

Kad je riječ o dimenziji EU-a u Programu, dionici su bili vrlo složni o potrebi da se osigura kontinuitet djelovanja EU-a. Dionici su također smatrali da bi zaustavljanje ili povlačenje postojeće intervencije EU-a imalo toliko ozbiljne posljedice za Galileo, EGNOS i Copernicus da bi takav potez mogao ugroziti cijeli program.

Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Pripremljena su specifična izvješća.

·Kako je prethodno navedeno, vanjski su suradnici izradili studiju na temelju evaluacije u sredini programskog razdoblja te su je dostavili 23. lipnja 2017. Ta je studija poslužila kao temelj izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o statusu Galilea i EGNOS-a i o uspostavi GSA-a, čime su ispunjeni zahtjevi iz članka 34. Uredbe o GNSS-u, Uredba (EU) br. 1285/2013, i članka 26. Uredbe o Europskoj agenciji za GNSS, Uredba (EU) br. 912/2010.

·Studija o učincima financiranja na Galileo i EGNOS provedena je u prvom tromjesečju 2018.

·Kako je također prethodno navedeno, vanjski su suradnici izradili studiju na temelju evaluacije Copernicusa u sredini programskog razdoblja te su je dostavili 23. lipnja 2017. Ta je studija poslužila kao temelj izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o statusu Copernicusa, čime je ispunjen zahtjev iz članka 32. Uredbe o Copernicusu, Uredba (EU) br. 377/2014.

·Vanjski su izvođači izradili studiju o socioekonomskim koristima Copernicusa, koja je dovršena u siječnju 2018.

·Vanjski su izvođači izradili studiju o učincima, troškovima i koristima razvoja SST-a 9 te su je dostavili u svibnju 2018.

·Kad je riječ o GOVSATCOM-u, Komisija se oslonila na skupinu stručnjaka iz država članica, Europske svemirske agencije i Europske obrambene agencije. Skupina je izradila Dokument o potrebama civilno-vojnih korisnika visoke razine za uslugama GOVSATCOM-a, uz koji je provedena procjena učinka, koja je uključivala studiju procjene učinka GOVSATCOM-a koju je izradio PwC, objavljenu u veljači 2018., te svojim stručnim znanjem savjetovala Komisiju u pogledu satelitskih komunikacija. Tijekom savjetovanja s dionicima nacionalne uprave i industrija pridonijele su s dodatnim stručnim mišljenjima.

·O specifičnim su pitanjima, kao što je pristup svemiru, izrađene dodatne studije.

Sve su studije javno dostupne u EU Bookshopu.

Procjena učinka

U skladu sa svojom politikom „bolje regulative” Komisija je provela procjenu učinka u pogledu uspostavljanja svemirskog programa Unije.

Procjena učinka temeljila se na tri cilja:

·osiguravanje kontinuiteta postojeće i razvoj nove ili poboljšane svemirske infrastrukture i usluga,

·poticanje inovativnog europskog svemirskog sektora, i

·održavanje kapaciteta EU-a za autonomni pristup svemiru, koji se oslanja na neovisnu industriju EU-a, zajamčen pristup svemirskim podacima i uslugama EU-a te njihovu sigurnu upotrebu.

Kad je riječ o financiranju programa, ocijenjene su dvije opcije.

„Osnovni scenarij” bio je smanjenje (-15 %) trenutačnog proračuna, uzimajući u obzir povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a. Predloženi scenarij bio je održiva razina financiranja, povećanog za 50 % u odnosu na trenutačni proračun.

Zaključeno je da osnovni scenarij nije dovoljan za ostvarivanje ambicioznih ciljeva svemirske politike Unije, navedenih u Svemirskoj strategiji za Europu. Kad je riječ o Galileu, smanjenje trenutačnog proračuna postupno bi dovelo prvo do propadanja infrastruktura i pada kvalitete usluga, a u konačnici do prekida aktivnosti tijekom sljedećih desetljeća. Kad je riječ o EGNOS-u, i dalje bi bio u funkciji, ali ne bi mogao pomagati radu Galilea, kako je predviđeno u Uredbi o GNSS-u. Slične bi se posljedice mogle očekivati i u slučaju Copernicusa. Cjelokupna arhitektura Copernicusa jedva bi se mogla održavati jer ne bi bilo potpune zamjene postojećih satelita na kraju njihova radnog vijeka u orbiti, a ni o kakvom se poboljšanju ne bi moglo govoriti.

Predloženim bi se scenarijem osigurao kontinuitet rada i pružanja usluga, konstelaciju Galilea u kojoj bi bilo 30 satelita i tehnološki razvoj, čime bi se pridonijelo uvođenju druge generacije i podržala prosperitetna tržišta aplikacija. Konstantna razina financiranja Copernicusa omogućila bi Uniji da zadrži autonomiju i vodeću ulogu u praćenju okoliša, upravljanju kriznim situacijama i potpori sigurnosti na granicama i moru te da izgradi povjerenje silaznog sektora kako bi se u njemu upotrebljavali i integrirali podaci i informacije programa Copernicus koji se temelje na postojećoj infrastrukturi i uslugama Copernicusa.

Očekuje se da će se kontinuitetom Galilea, EGNOS-a, Copernicusa i SST-a, postignutim pružanjem odgovarajućih proračunskih sredstava, ostvariti znatne socioekonomske koristi i koristi za okoliš, uključujući otvaranje novih radnih mjesta. Krajnji će korisnici imati izravne koristi od niza novih aplikacija, koje će poboljšati način na koji ljudi putuju, rade i komuniciraju. Očekuje se da će građani imati koristi od moderniziranih i ekološki prihvatljivih usluga prijevoza, što će dovesti do učinkovitijeg upravljanja prometom koje će manje onečišćavati okoliš. Učinkovitije hitne službe omogućit će bolju i bržu reakcija u hitnim slučajevima, a napredne primjene GNSS-a u poljoprivredi u kombinaciji s podacima dobivenima promatranjem Zemlje osigurat će održiviju dostupnost hrane.

Provedena je potpuno samostalna procjena učinka za GOVSATCOM. Odbor za nadzor regulative dao je pozitivno mišljenje 29. rujna 2017. U okviru te procjene analizirani su osnovni scenarij i četiri opcije politike sa zajedničkim skupom temeljnih elemenata, među kojima su zajednički sigurnosni zahtjevi, sinergije agregiranjem potražnje na nacionalnoj razini i u EU-u, koordiniranje ponude, civilno-vojna usklađenost, koristi od ekonomije razmjera i povećanja učinkovitosti te jačanje autonomije Unije i industrijske konkurentnosti. Četiri se opcije razlikuju u pogledu ponude, tj. pružaju li se satelitski komunikacijski kapaciteti i usluge nacionalnim sredstvima, komercijalnim sredstvima ili njihovom mješavinom. Razlikuju se i s obzirom na moguću buduću nabavu svemirske infrastrukture, koja bi se provela putem javno-privatnog partnerstva ili sredstava koja su u cijelosti u vlasništvu EU-a.

Odabrana opcija optimira prednosti svih opcija, poštuje načelo supsidijarnosti i odražava preporuke dionika. Agregacija civilnih i vojnih korisnika na nacionalnoj razini i na razini EU-a, financiranje usluga putem proračuna Programa te upotreba nacionalnih i sigurnosno akreditiranih komercijalnih sredstava omogućit će brz početak rada i poboljšati fleksibilnost i opseg GOVSATCOM-a. Troškovno učinkovita javno-privatna partnerstva smatraju se najboljom mogućnošću za budući razvoj svemirske infrastrukture, ako bude potrebno. Nužno je posjedovati centar u vlasništvu EU-a i imati dosljedne sigurnosne zahtjeve.

Kad je riječ o Programu, Odboru za nadzor regulative 11. travnja 2018. predstavljen je nacrt procjene učinka (koji nije sadržavao GOVSATCOM, obuhvaćen drugom procjenom učinka). Odbor za nadzor regulative dao je negativno mišljenje 13. travnja 2018. Nacrt izvješća potom je znatno izmijenjen kako bi se uzele u obzir preporuke za poboljšanje, a posebno:

·jasniji opis otvorenih pitanja s kojima se Programom suočava, uključujući bolji opis njihova porijekla (politički pitanja, globalna pitanja, poteškoće koje se temelje na iskustvima stečenima iz postojećih programa),

·jasnija veza između tih pitanja i posebnih ciljeva Programa,

·jasniji opis prioriteta Programa i kako su povezani s otvorenim pitanjima i ciljevima,

·pojašnjenja u pogledu promjena u upravljanju Programom,

·dodatne informacije o raspodjeli proračunskih sredstava glavnim aktivnostima.

Druga verzija nacrta poslana je Odboru za nadzor regulative 25. travnja 2018. Odbor je 3. svibnja 2018. dao pozitivno mišljenje i preporuku za dodatno poboljšanje izvješća u dva ključna aspekta. Nakon toga je, u skladu s uputama da se te primjedbe uzmu u obzir prije savjetovanja među službama, nacrt izvješća izmijenjen u pogledu sljedećih točaka:

·poboljšan opis podjele odgovornosti između Agencije Europske unije za svemirski program i Komisije,

·dodatno objašnjenje proračuna dodijeljenog kontinuitetu i novim aktivnostima,

·bolje razlikovanje općih i posebnih ciljeva.

Odbor za nadzor regulative dao je 3. svibnja 2018. pozitivno mišljenje o nacrtu procjene učinka.

Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

Kako je prethodno objašnjeno, cilj je predložene Uredbe znatno pojednostavniti važeće zakonodavstvo jer konsolidira ključne komponente svemirskog programa Unije u jedan tekst i zamjenjuje tri uredbe Europskog parlamenta i Vijeća te jednu odluku Europskog parlamenta i Vijeća, kojima su te komponente trenutačno regulirane.

Temeljna prava

Predložena Uredba sadržava uobičajene odredbe o zaštiti osobnih podataka i privatnosti. U njoj se propisuje da svi osobni podaci s kojima se postupa u kontekstu zadaća i aktivnosti propisanih u ovoj Uredbi, uključujući ako s njima postupa Agencija Europske unije za svemirski program, moraju biti obrađeni u skladu s primjenjivim pravom o zaštiti osobnih podataka.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Doprinos Unije Programu od 2021. iznosi 16 milijardi EUR u tekućim cijenama.

Većina proračuna provodit će se neizravnim upravljanjem na temelju sporazuma o doprinosima sklopljenih sa subjektima kojima su povjerene zadaće.

Procijenjeni troškovi Programa rezultat su opsežnih analiza, poduprtih iskustvima koje je Komisija stekla u upravljanju postojećim djelovanjem (Galileo, EGNOS, Copernicus i SST) te putem pripremnih studija i savjetovanja s dionicima na temu GOVSATCOM-a. To stečeno stručno znanje Komisije ključan je faktor za kontinuitet rada. Potreba za kontinuitetom stručnog znanja vidljiva je u procijenjenim zahtjevima u pogledu ljudskih resursa, navedenima u financijskom izvještaju priloženom ovoj Uredbi.

5.OSTALI ELEMENTI

Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Predloženom Uredbom predviđa se da Komisija provodi Program putem programa rada iz [članka 108.] Financijske uredbe, uzimajući u obzir promjenjive potrebe korisnika i tehnološki razvoj.

Provedba predložene Uredbe mora se pratiti na niz načina.

Prvo, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću godišnje podnosi izvješće o provedbi Programa. To izvješće treba sadržavati informacije o upravljanju rizikom, općim troškovima, godišnjim operativnim troškovima, rezultatima poziva na podnošenje ponuda, prihodima, rokovima i izvedbi.

Drugo, potrebno je definirati pokazatelje uspješnosti za praćenje provedbe Programa i postizanje ciljeva Uredbe, pri čemu bi korisnici sredstava Unije bili obvezni dostaviti relevantne informacije. Prikupljaju se i podaci o iskorištavanju i primjeni rezultata istraživanja i inovacija, među ostalim i praćenjem financijskih sredstava dodijeljenih za širenje prihvaćenosti rezultata istraživanja i inovacija, osobito iz Obzora Europa.

Treće, program se treba evaluirati barem jednom svake četiri godine. Te se evaluacije moraju provesti pravodobno kako bi se omogućilo donošenje odgovarajućih odluka.

Evaluacije će se provoditi u skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. 10 , u kojem su tri institucije potvrdile da bi evaluacije postojećeg zakonodavstva i politike trebale biti osnova za procjenu učinka opcija za daljnje djelovanje. U evaluacijama će se ocijeniti učinci Programa na terenu na temelju pokazatelja/ciljeva Programa i detaljne analize stupnja do kojeg se Program može smatrati relevantnim, djelotvornim, učinkovitim, s dovoljnom dodanom vrijednošću EU-a i u skladu s drugim politikama EU-a. To će uključiti i iskustvo stečeno u utvrđivanju nedostatka/problema ili mogućnosti daljnjeg poboljšanja mjera ili njihovih rezultata te kako bi se pomoglo da se njihovo iskorištavanje/učinak povećaju u najvećoj mogućoj mjeri.

Zaključci evaluacija i primjedbe Komisije priopćit se Europskom parlamentu, Vijeću, Gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Predložena Uredba sastoji se od 12 glava.

Glava I. sadržava opće odredbe kojima se, među ostalim, utvrđuju predmet Uredbe, komponente Programa, ciljevi Programa i načelo vlasništva Unije nad sredstvima koja su stvorena ili razvijena u okviru Programa.

U glavi II. propisuju se proračunski doprinosi i mehanizmi programa.

U glavi III. utvrđuju se financijske odredbe koje se primjenjuju na Program. Kad je riječ o javnoj nabavi, potrebno je, s obzirom na složenost i posebnosti ugovora koji će se sklapati u svemirskom sektoru, propisati mjere povezane s provedbom Financijske uredbe. Financijskim odredbama mora se također omogućiti ispunjavanje različitih potreba različitih komponenti Programa, kao i raspon oblika suradnje i partnerstva između dionika koji će se primijeniti.

Glava IV. odnosi se na upravljanje Programom. U njoj se navode uloge koju će u Programu imati njegova četiri glavna aktera – Komisija, Agencija Europske unije za svemirski program, Europska svemirska agencija i države članice – te odnosi između tih dionika.

Glava V. odnosi se na sigurnost, što je posebno važno s obzirom na stratešku prirodu nekoliko komponenti Programa i povezanosti svemira i sigurnosti. Mora se postići i održavati visok stupanj sigurnosti, što će se činiti uvođenjem djelotvornih mehanizama upravljanja koji se uglavnom temelje na iskustvu država članica i iskustvu koje je Komisija stekla posljednjih godina. Nadalje, kao i u bilo kojem programu sa strateškom dimenzijom, Program mora proći neovisnu sigurnosnu akreditaciju na temelju odgovarajućih standarda.

Glava VI. odnosi se na Galileo i EGNOS. Te se odredbe uglavnom temelje na odgovarajućim odredbama iz Uredbe (EU) br. 1285/2013 o GNSS-u, ali su ažurirane i prema potrebi prilagođene, uzimajući u obzir, među ostalim, da su ta dva sustava sad operativna te da su postali komponente općeg svemirskog programa Unije.

Glava VII. odnosi se na Copernicus. Dio odredaba iz ove glave vrlo je sličan odredbama trenutačne Uredbe o Copernicusu, Uredbe (EU) br. 377/2014, ali su se u tim odredbama uzele u obzir neke velike promjene sustava, usmjerene na obradu podataka i njihovo upravljanje te na uspostavljanje općeg pravnog okvira.

U glavi VIII. navode se detalji o drugim komponentama svemirskog programa Unije, prvenstveno o SST-u i GOVSATCOM-u. Odredbe o SST-u temelje se na odredbama koje su već utvrđene u Odluci o SST-u, Odluci br. 541/2014/EU, a odjeljak o GOVSATCOM-u je potpuno nov.

U glavi IX. Agenciji za europski GNSS mijenja se ime u Agencija Europske unije za svemirski program te se mijenja dio operativnih pravila Agencije koja su trenutačno utvrđena Uredbom (EU) br. 912/2010. Te se promjene konkretno odnose na novu ulogu dodijeljenu Agenciji, čije su zadaće proširene kako bi mogle obuhvatiti sve komponente svemirskog programa Unije.

U glavama X., XI. i XII. utvrđuju se ostale odredbe, odredbe o delegiranju i provedbenim mjerama i završne odredbe.

Uključivanje klimatskih pitanja

U prijedlogu Komisije za višegodišnji financijski okvir 2021.–2027. utvrđen je ambiciozniji cilj za uključivanje klimatskih promjena u sve programe EU-a, a opći je cilj da 25 % rashoda EU-a pridonosi klimatskim ciljevima. Doprinos ovog programa ostvarenju tog općeg cilja pratit će se putem sustava EU-a za označivanje klimatskih promjena na odgovarajućoj razini raščlanjivanja, uključujući primjenu preciznijih metodologija ako budu dostupne. Komisija će svake godine nastaviti dostavljati informacije u obliku odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u kontekstu godišnjeg nacrta proračuna.

Kako bi poduprla potpuno iskorištavanje potencijala programa za klimatske ciljeve, Komisija će nastojati identificirati odgovarajuće mjere tijekom pripreme, provedbe, pregleda i evaluacije programa.

2018/0236 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 189. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Svemirska tehnologija, podaci i usluge postali su neophodni u svakodnevnom životu Europljana i imaju ključnu ulogu u očuvanju brojnih strateških interesa. Svemirska industrija Unije već je jedna od najkonkurentnijih u svijetu. Međutim, pojava novih sudionika i razvoj novih tehnologija dovode do revolucionarnih promjena tradicionalnih industrijskih modela. Stoga je ključno da Unija ostane među vodećim međunarodnim sudionicima s velikom slobodom djelovanja u području svemira, da potiče znanstveni i tehnički napredak te da podupire konkurentnost i inovacijski kapacitet industrija u svemirskom sektoru u Uniji, osobito malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih i inovativnih poduzeća.

(2)Razvoj svemirskog sektora povijesno je povezan sa sigurnošću. U mnogim su slučajevima oprema, komponente i instrumenti koji se koriste u svemirskom sektoru roba s dvojnom namjenom. Stoga bi trebalo iskoristiti mogućnosti koje svemir nudi za sigurnost Unije i njezinih država članica.

(3)Još od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća Unija razvija vlastite svemirske inicijative i programe, konkretno Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) za kojim su uslijedili Galileo i Copernicus, koji ispunjavaju potrebe građana Unije i zahtjeva javnih politika. Ne samo što bi trebalo osigurati kontinuitet tih inicijativa nego bi ih trebalo poboljšati kako bi ostale na čelu u razvoju novih tehnologija i promjena u područjima digitalne tehnologije i informacijske i komunikacijske tehnologije, ispunjavale nove potrebe korisnika i mogle ispuniti političke prioritete kao što su klimatske promjene, uključujući praćenje promjena u području Arktika, sigurnost i obranu.

(4)Unija treba osigurati svoju slobodu djelovanja i autonomiju kako bi imala pristup svemiru i mogla ga sigurno koristiti. Stoga je ključno da održava autonoman, pouzdan i troškovno učinkovit pristup svemiru, posebno u pogledu ključne infrastrukture i tehnologije, javne sigurnosti i sigurnosti Unije i njezinih država članica. Komisija bi stoga trebala imati mogućnost objediniti usluge lansiranja na europskoj razini, kako za svoje vlastite potrebe, tako i, na njihov zahtjev, za druge subjekte, uključujući države članice, u skladu s odredbama članka 189. stavka 2. Ugovora. Ključno je također da Unija i u budućnosti raspolaže modernim, učinkovitim i fleksibilnim infrastrukturnim objektima za lansiranje. Uz mjere koje poduzimaju države članice i Europska svemirska agencija Komisija bi trebala razmotriti načine za podupiranje tih objekata. Konkretno, kad se održava ili modernizira zemaljska infrastruktura povezana s pristupom svemiru u skladu s potrebama Programa, trebalo bi biti moguće u okviru Programa, u skladu s Financijskom uredbom i u slučajevima kad se može utvrditi jasna dodana vrijednost EU-a, djelomično financirati takve prilagodbe kako bi se postigla bolja troškovna učinkovitost Programa.

(5)Kako bi se ojačala konkurentnost svemirske industrije Unije i stekli kapaciteti za projektiranje, izradu i operativni rad vlastitih sustava, Unija bi trebala poduprijeti stvaranje, rast i razvoj cijele svemirske industrije. Nastanak pogodnog ekosustava za poduzeća i inovacije trebalo bi poduprijeti i na europskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini uspostavljanjem svemirskih platformi koje okupljaju svemirske, digitalne i korisničke sektore. Unija bi trebala poticati širenje poduzeća u svemirskom sektoru sa sjedištem u Uniji i pomagati im da uspiju, među ostalim pomaganjem tim poduzećima da pristupe rizičnom financiranju s obzirom na to da u Uniji nedostaje prikladan pristup privatnom kapitalu za novoosnovana poduzeća u svemirskom sektoru te stvaranjem partnerstava za inovacije (pristup prvog ugovora).

(6)Zahvaljujući njegovoj pokrivenosti i potencijalu za pomoć u rješavanju globalnih pitanja, svemirski program Unije (dalje u tekstu „Program”) ima snažnu međunarodnu dimenziju. Stoga bi Komisiji trebalo omogućiti da u ime Unije upravlja aktivnostima na međunarodnoj sceni i da u ime Unije koordinira te aktivnosti, posebno u cilju zaštite interesa Unije i njezinih država članica u međunarodnim forumima, uključujući u području frekvencija, promicanja tehnologije i industrije Unije te poticanja suradnje u području osposobljavanja, imajući na umu potrebu za osiguravanjem reciprociteta prava i obveza stranaka. Posebno je važno da Komisija zastupa Uniju u tijelima međunarodnog programa Cospas-Sarsat i relevantnim sektorskim tijelima UN-a, uključujući Organizaciju za hranu i poljoprivredu i Svjetsku meteorološku organizaciju.

(7)Komisija bi trebala, zajedno s državama članicama i Visokim predstavnikom, promicati odgovorno ponašanje u svemiru i istražiti mogućnost pristupanja odgovarajućim konvencijama UN-a.

(8)Program ima slične ciljeve kao i drugi programi Unije, osobito Obzor Europa, InvestEU, Europski fond za obranu i fondovi iz Uredbe (EU) [Uredba o zajedničkim odredbama]. Stoga bi trebalo predvidjeti kumulativno financiranje iz tih programa, pod uvjetom da obuhvaćaju iste stavke troškova, posebno putem mehanizama za dopunsko financiranje iz programa Unije ako je to moguće zbog načina upravljanja, što može biti u slijedu, naizmjence ili kombiniranjem fondova, uključujući zajedničko financiranje mjera, omogućujući, ako je moguće, partnerstva za inovacije i operacije mješovitog financiranja. Tijekom provedbe Programa Komisija bi stoga trebala promicati sinergije s drugim povezanim programima Unije čime bi se, kad je to moguće, omogućio pristup rizičnom financiranju, partnerstvima za inovacije, kumulativnom financiranju ili mješovitom financiranju.

(9)Ciljevi politike ovog Programa također će se rješavati kao prihvatljiva područja za operacije financiranja i ulaganja pomoću financijskih instrumenata i proračunskog jamstva InvestEU-a, osobito u njegovim programskim dijelovima politika u području održive infrastrukture i istraživanja, inovacija i digitalizacije. Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za rješavanje tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulagačkih situacija, na razmjeran način i tako da se mjerama ne ponavlja učinak privatnog financiranja, da se privatno financiranje ne istiskuje i da se ne narušava tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Mjere bi trebale imati jasnu europsku dodanu vrijednost.

(10)Usklađenošću i sinergijama između Obzora Europa i Programa potaknut će se konkurentan i inovativan europski svemirski sektor, osnažiti autonomija Europe u pristupanju svemiru i njegovoj upotrebi u sigurnom okruženju i pojačati uloga Europe kao globalnog aktera. Revolucionarna rješenja u Obzoru Europa podržavat će se podacima i uslugama koje se iz Programa daju na raspolaganje istraživačkoj i inovacijskoj zajednici.

(11)Važno je da Europska unija posjeduje sva materijalna i nematerijalna sredstva stvorena ili razvijena u okviru javne nabave koju financira u okviru svojeg svemirskog programa. Kako bi se u potpunosti poštovala sva temeljna prava povezana s vlasništvom, trebalo bi uspostaviti potrebne aranžmane sa svim postojećim vlasnicima. Takvo vlasništvo Unije ne bi smjelo dovoditi u pitanje mogućnost Unije da, u skladu s ovom Uredbom i kad to ocijeni prikladnim na temelju procjene pojedinačnog slučaja, ta sredstva učini dostupnima trećoj strani ili da njima raspolaže.

(12)Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Program, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju, za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(13)Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim će se Programom pridonijeti općim mjerama povezanima s klimatskim promjenama i ostvarenju općeg cilja da se 25 % proračunskih rashoda EU-a odnosi na potporu klimatskim ciljevima. Relevantne mjere bit će utvrđene tijekom pripreme i provedbe Programa te će se ponovno razmotriti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja.

(14)Svi prihodi iz Programa trebali bi pripasti Uniji kako bi se djelomično nadoknadila ulaganja koja je Unija već izvršila te bi se taj prihod trebao upotrijebiti za potporu ciljevima Programa. Iz istog bi razloga u ugovorima sklopljenim sa subjektima iz privatnog sektora trebalo biti moguće utvrditi mehanizam dijeljenja prihoda.

(15)Budući da Program u načelu financira Unija, ugovori o javnoj nabavi sklopljeni u okviru programa trebali bi biti u skladu s propisima Unije. U tom kontekstu Unija bi također trebala biti odgovorna za definiranje ciljeva u pogledu javne nabave koje se treba nastojati ostvariti.

(16)Program se oslanja na složene i kontinuirano promjenjive tehnologije. Nuspojave su oslanjanja na takve tehnologije nesigurnost i rizik za ugovore o javnoj nabavi sklopljene u okviru programa utoliko što ti ugovori mogu uključivati dugoročne obveze u vezi s opremom ili uslugama. Stoga su uz propise utvrđene u Financijskoj uredbi potrebne i posebne mjere koje se odnose na javne ugovore. Trebalo bi stoga biti moguće ugovor dodijeliti u obliku ugovora s uvjetnim dijelovima, pod određenim uvjetima unijeti izmjenu u smislu njegova izvršenja ili zadati najnižu razinu podugovaranja. Konačno, zbog tehničkih nesigurnosti koje su obilježje komponenti Programa ugovorne cijene ne mogu se uvijek točno predvidjeti i stoga je poželjno ugovore sklopiti bez navođenja stroge fiksne cijene i uvrstiti klauzule za zaštitu financijskih interesa Unije.

(17)Kako bi se ispunili ciljevi Programa, važno je biti u mogućnosti iskoristiti, kad je to potrebno, kapacitete koje nude javni i privatni subjekti Unije koji su aktivni u području svemira te moći raditi na međunarodnoj razini s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. Zbog toga je potrebno predvidjeti mogućnost upotrebe svih relevantnih alata propisanih u Financijskoj uredbi (posebno bespovratnih sredstava, nagrada i financijskih instrumenata), različitih načina upravljanja (kao što su izravno i neizravno upravljanje, javno-privatna partnerstva i zajednička poduzeća) i postupaka zajedničke nabave.

(18)Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, iskustvo je pokazalo da ih korisnici i tržište bolje prihvaćaju, kao i da općenito dalje dopiru, ako se s njima radi decentralizirano, nego kad ih Komisija provodi u skladu s pristupom odozgo prema dolje. Među najuspješnijim mjerama za nove sudionike i mala i srednja poduzeća bili su kuponi, oblik financijske potpore korisnika bespovratnih sredstava namijenjen trećoj strani. Međutim, njihova je primjena nailazila na prepreke zbog gornje granice financijske potpore propisane u Financijskoj uredbi. Tu bi gornju granicu stoga trebalo povisiti za svemirski program EU-a kako bi se održao korak sa sve većim potencijalom za tržišne primjene u svemirskom sektoru.

(19)Oblici financiranja i metode provedbe iz ove Uredbe trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebno troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik povezan sa sukobom interesa. To bi trebalo uključivati razmatranje korištenja jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koja nisu povezana s troškovima iz [članka 125. stavka 1.] Financijske uredbe.

(20)Uredba (EU, Euratom) br. [the new FR] (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(21)U skladu s [upućivanje na novu uputu prema potrebi u skladu s novom odlukom o PZP-ovima: člankom 88. Odluke Vijeća .../.../EU] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) trebali bi ispunjavati uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućim aranžmanima koji se primjenjuju na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(22)Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi, a njima se konkretno utvrđuje postupak donošenja i provedbe proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravne provedbe te se osiguravaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Budući da je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje EU-a, pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se također na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama.

(23)U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 11 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 12 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 13 , financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 14 . U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji prima sredstva Unije mora u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužne ovlasti i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(24)Treće zemlje koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o EGP-u, u kojem je propisana provedba programa odlukom na temelju tog sporazuma. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi Uredbu trebalo uvesti posebnu odredbu kako bi se odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu dodijelilo potrebne ovlasti i pristup kako bi mogli sveobuhvatno izvršavati svoje nadležnosti.

(25)Dobro javno upravljanje Programom zahtijeva strogu raspodjelu odgovornosti i zadaća među različitim uključenim subjektima kako bi se izbjeglo dupliciranje i smanjilo prekoračenja troškova i kašnjenja.

(26)Države članice već su dugo aktivne u području svemira. One raspolažu sustavima, infrastrukturom, nacionalnim agencijama i tijelima povezanima sa svemirom. Stoga mogu znatno pridonijeti Programu, posebno njegovoj provedbi, te bi se trebalo zahtijevati da potpuno surađuju s Unijom na promicanju usluga i aplikacija Programa. Komisija bi stoga trebala moći mobilizirati sredstva na raspolaganju državama članicama, povjeravati državama članicama neregulatorne zadaće u provedbi Programa te koristiti njihovu pomoć. Uz to, te bi države članice trebale poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale zaštitu zemaljskih postaja koje su osnovane na njihovim državnim područjima. Uz to, države članice i Komisija trebale bi surađivati međusobno i s odgovarajućim međunarodnim tijelima i regulatornim vlastima kako bi osigurale da su frekvencije potrebne za Program dostupne i zaštićene kako bi se omogućilo potpuni razvoj i provedba aplikacija temeljenih na ponuđenim uslugama, u skladu s Odlukom br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra 15 .

(27)Dužnost je Komisije, kao aktera u korist općeg interesa Unije, da provodi Program, preuzme ukupnu odgovornost i promiče njegovo korištenje. Kako bi optimirala resurse i sposobnosti različitih dionika, Komisija bi trebala moći delegirati neke zadaće. Uz to, Komisija je u najboljem položaju za određivanje glavnih tehničkih i operativnih specifikacija potrebnih za razvoj sustava i usluga.

(28)Zadaća je Agencije Europske unije za svemirski program (dalje u tekstu „Agencija”), koja zamjenjuje i nasljeđuje Agenciju za europski GNSS, uspostavljenu Uredbom (EU) br. 912/2010, pridonositi Programu, posebno u pogledu sigurnosti. Stoga bi neke zadaće povezane sa sigurnošću i promicanjem Programa trebalo dodijeliti Agenciji. Kad je riječ o sigurnosti i imajući u vidu iskustvo Agencije u tom području, Agencija bi trebala biti odgovorna za zadaće sigurnosne akreditacije za sve aktivnosti Unije u svemirskom sektoru. Nadalje, Agencija bi trebala izvršavati zadaće koje joj Komisija dodijeli putem jednog ili više sporazuma o doprinosima, koji obuhvaćaju razne druge posebne zadaće povezane s Programom.

(29)Europska svemirska agencija je međunarodna organizacija s opsežnim stručnim znanjem u području svemira koja je sklopila Okvirni sporazum s Europskom zajednicom 2004. Ona je stoga važan partner u provedbi Programa i s njom bi trebalo uspostaviti odgovarajuće odnose. U tom pogledu i u skladu s Financijskom uredbom važno je sklopiti okvirni sporazum o financijskom partnerstvu s Europskom svemirskom agencijom kojim bi se uredili svi financijski odnosi između Komisije, Agencije i Europske svemirske agencije te kojim bi se osigurala dosljednost i usklađenost tih odnosa s Okvirnim sporazumom s Europskom svemirskom agencijom, posebno s njegovim člankom 5. Međutim, budući da Europska svemirska agencija nije tijelo Unije i da ne podliježe pravu Unije, od ključne je važnosti da se, radi zaštite interesa Unije i njezinih država članica, sklapanje tog sporazuma uvjetuje uvođenjem odgovarajućih operativnih pravila u Europsku svemirsku agenciju. Sporazum bi također trebao sadržavati sve klauzule potrebne za zaštitu financijskih interesa Unije.

(30)Funkcioniranje SATCEN-a kao europske autonomne sposobnosti pružanja proizvoda i usluga koji proizlaze iz iskorištavanja odgovarajućih svemirskih sredstava i dodatnih podataka, uključujući satelitske snimke i snimke iz zraka, ključno je za jačanje zajedničke vanjske sigurnosne politike. U tom će smislu SATCEN maksimalno povećavati sinergije i komplementarnosti s drugim aktivnostima Unije, a posebno s Programom i njegovim komponentama.

(31)Kako bi se u upravljanje GOVSATCOM-om strukturno uveli predstavnici korisnika i kako bi se agregirale potrebe korisnika s obiju strana nacionalnih i vojno-civilnih granica, koordinacijsku ulogu za određene skupine korisnika trebala bi imati relevantna tijela Unije koja su blisko povezana s korisnicima, kao što su Europska obrambena agencija, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, Europska agencija za pomorsku sigurnost, Europska agencija za kontrolu ribarstva, Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva, Služba za vojno planiranje i provođenje / Služba za civilno planiranje i provođenje te Koordinacijski centar za odgovor na krizne situacije. Na agregiranoj razini Agencija i Europska obrambena agencija trebale bi predstavljati zajednice civilnih odnosno vojnih korisnika te mogu pratiti operativnu upotrebu, potražnju, usklađenost sa zahtjevima i rastuće potrebe i zahtjeve.

(32)S obzirom na važnost aktivnosti povezanih sa svemirom za gospodarstvo Unije i živote građana Unije te činjenicu da su sustavi, kao i aplikacije koje se temelje na tim sustavima, u svojoj prirodi dvojne namjene, postizanje i održavanje visokog stupnja sigurnosti trebao bi biti ključan prioritet Programa, posebno kako bi se zaštitili interesi Unije i njezinih država članica, među ostalim u vezi s klasificiranim i drugim osjetljivim neklasificiranim podacima.

(33)Komisija i Visoki predstavnik, svatko u okviru svojeg područja nadležnosti, trebali bi osigurati sigurnost programa u skladu s ovom Uredbom i, prema potrebi, Odlukom Vijeća 2014/496/ZVSP.

(34)Upravljanje sigurnošću Programa trebalo bi se temeljiti na trima ključnim načelima. Prvo, od presudne je važnosti da se u najvećoj mogućoj mjeri uzmu u obzir opsežna i jedinstvena iskustva koja su države članice stekle u pitanjima u području sigurnosti. Drugo, kako bi se spriječili sukobi interesa i nedostaci u primjeni sigurnosnih pravila, operativne funkcije moraju biti odvojene od funkcija sigurnosne akreditacije. Treće, subjekt nadležan za upravljanje svim komponentama Programa ili dijelom tih komponenti ujedno je na najboljem položaju za upravljanje sigurnošću zadaća koje su mu povjerene. Dobro upravljanje sigurnošću zahtijeva i odgovarajuću raspodjelu uloga među sudionicima. Budući da je Komisija odgovorna za Program, ona bi trebala odrediti opće sigurnosne zahtjeve koji se primjenjuju na svaku od komponenti Programa.

(35)S obzirom na jedinstvenost i složenost Programa i na njegovu povezanost sa sigurnošću, u sigurnosnoj akreditaciji trebalo bi primjenjivati priznata i dobro uspostavljena načela. Stoga je neophodno da se aktivnosti sigurnosne akreditacije provode na temelju zajedničke odgovornosti za sigurnost Unije i njezinih država članica, pri čemu se nastoji postići konsenzus i uključiti sve osobe koje se bave pitanjima sigurnosti, te da se uspostavi postupak za stalno praćenje rizika. Nadalje, tehničke aktivnosti sigurnosne akreditacije moraju se povjeriti stručnjacima s odgovarajućim stupnjem sigurnosne provjere kvalificiranima za akreditaciju složenih sustava.

(36)Kako bi se osigurao siguran protok informacija, trebalo bi uspostaviti odgovarajuća pravila kako bi se osigurala istovjetnost sigurnosnih pravila za različite javne i privatne subjekte i fizičke osobe koji sudjeluju u provedbi Programa.

(37)Jedan je od glavnih ciljeva Programa osigurati sigurnost i stratešku autonomiju, ojačati sposobnost djelovanja u brojnim sektorima, posebno u području sigurnosti, i iskoristiti mogućnosti koje svemir nudi za sigurnost Unije i njezinih država članica. Za ovaj su cilj potrebna stroga pravila o prihvatljivosti subjekata koji mogu sudjelovati u aktivnostima koje se financiraju u okviru Programa, a kojima je potreban pristup klasificiranim podacima EU-a (EUCI) ili osjetljivim neklasificiranim podacima.

(38)U sve se većem broju ključnih gospodarskih sektora, osobito je riječ o prometu, telekomunikacijama, poljoprivredi i energetici, sve više upotrebljavaju sustavi satelitske navigacije, a tome treba dodati i sinergije s aktivnostima povezanima sa sigurnošću i obranom Unije i njezinih država članica. Potpuna kontrola satelitske navigacije stoga bi trebala zajamčiti tehnološku neovisnost Unije, uključujući dugoročno za komponente infrastrukturne opreme, i osigurati njezinu stratešku autonomiju.

(39)Cilj je Galilea uspostavljanje prve globalne infrastrukture za satelitsku navigaciju i određivanje položaja namjenski projektirane za civilne svrhe, koju mogu koristiti razni javni i privatni sudionici u Europi i svijetu. Galileo radi neovisno o drugim postojećim ili potencijalnim sustavima, čime među ostalim pridonosi strateškoj autonomiji Unije. Druga generacija sustava trebala bi se postupno puštati u rad prije 2030., u početku sa smanjenim operativnim kapacitetom.

(40)Cilj je EGNOS-a poboljšavanje kvalitete otvorenih signala iz postojećih globalnih navigacijskih satelitskih sustava, a posebno onih koje emitira Galileo. Usluge koje se pružaju EGNOS-om trebale bi prvenstveno pokrivati državna područja država članica koja su geografski smještena u Europi, koja u ovom slučaju obuhvaćaju i Azore, Kanarske otoke i Madeiru, s ciljem da se ta područja pokriju do kraja 2025. Ovisno o tehničkoj izvedivosti i, radi zaštite ljudskih života, na temelju međunarodnih sporazuma geografsku pokrivenost usluga EGNOS-a moglo bi se proširiti na druge regije svijeta. Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. [2018/XXXX] [Uredba o EASA-i] i potrebno praćenje kvalitete usluga Galilea za potrebe zrakoplovstva, trebalo bi primiti na znanje da, iako se signali koje odašilje Galileo mogu djelotvorno upotrebljavati radi lakšeg određivanja položaja zrakoplova, samo lokalni ili regionalni sustavi za poboljšavanje signala, kao što je u Europi EGNOS, mogu biti usluge upravljanja zračnim prometom (ATM) i usluge u zračnoj plovidbi (ANS).

(41)Nužno je osigurati kontinuitet, održivost i buduću dostupnost usluga koje pružaju Galileo i EGNOS. S obzirom na promjenjivo okruženje i tržište koje se brzo razvija trebalo bi nastaviti i njihov razvoj te bi trebalo pripremiti nove generacije tih sustava.

(42)Kako bi se njihovo prihvaćanje povećalo koliko je to moguće, korisnicima bi se trebale besplatno pružati Galileova otvorena usluga i usluga visoke točnosti te EGNOS-ova otvorena usluga i usluga za sigurnost života.

(43)Termin „komercijalna usluga” iz Uredbe (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 16 više nije primjeren s obzirom na razvoj usluge. Umjesto toga trebalo bi definirati dvije zasebne usluge, odnosno uslugu visoke točnosti i uslugu autentikacije.

(44)Kako bi se optimiralo korištenje pružanih usluga, usluge koje pružaju Galileo i EGNOS moraju biti usklađene i interoperabilne međusobno i, koliko je moguće, s drugim satelitskim navigacijskim sustavima i s konvencionalnim načinima radionavigacije, ako je ta usklađenost i interoperabilnost utvrđena u međunarodnom sporazumu, ne dovodeći u pitanje cilj strateške autonomije Unije.

(45)Uzimajući u obzir važnost zemaljske infrastrukture za Galileo i EGNOS te njezin utjecaj na njihovu sigurnost, Komisija bi trebala određivati lokacije te infrastrukture. Uvođenje zemaljske infrastrukture sustava trebalo bi i dalje biti otvoren i transparentan proces.

(46)Kako bi se do kraja iskoristile socioekonomske koristi Galilea i EGNOS-a, posebno u području sigurnosti, trebalo bi promicati korištenje usluga koje pružaju EGNOS i Galileo u drugim politikama Unije, ako je to opravdano i korisno.

(47)Copernicus bi trebao osigurati autonoman pristup znanju o okolišu i ključnim tehnologijama za usluge promatranja Zemlje i geoinformacija, čime se Uniji omogućava neovisno odlučivanje i djelovanje u područjima, među ostalim, okoliša, klimatskih promjena, civilne zaštite, sigurnosti i digitalnog gospodarstva.

(48)Copernicus bi se trebao nastaviti na aktivnosti i ostvareno, kao i osigurati kontinuitet tih aktivnosti i ostvarenoga, na temelju Uredbe (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Unije za promatranje i praćenje Zemlje (Copernicus) 17 i Uredbe (EU) br. 911/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom programu za praćenje Zemlje (GMES) i njegovim početnim aktivnostima 18 kojom su uspostavljeni prethodni program, Europski program za praćenje Zemlje (GMES), i pravila za provedbu njegovih početnih operacija, uzimajući u obzir nedavne trendove u istraživanju, tehnološke napretke i inovacije koji utječu na područje promatranja Zemlje, kao i razvoje u analitici velikih podataka i umjetnoj inteligenciji te povezane strategije i inicijative na razini Unije 19 . U najvećoj bi mogućoj mjeri trebalo iskorištavati kapacitete za promatranje iz svemira kojima raspolažu države članice, Europska svemirska agencija, EUMETSAT 20 i drugi subjekti, uključujući komercijalne inicijative u Europi, čime bi se također pridonijelo razvoju održivog komercijalnog svemirskog sektora u Europi. Kad je izvedivo i primjereno, trebalo bi iskorištavati i dostupne in situ i pomoćne podatke, koje su uglavnom dostavile države članice u skladu s Direktivom 2007/2/EZ 21 . Komisija bi trebala surađivati s državama članicama i Europskom agencijom za okoliš kako bi se za potrebe Copernicusa osigurali učinkovit pristup skupovima in situ podataka i upotreba tih podataka.

(49)Copernicus bi trebalo provoditi u skladu s ciljevima Direktive 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, kako je izmijenjena Direktivom 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora 22 , posebno transparentnošću, stvaranjem uvjeta koji su pogodni za razvoj usluga te doprinosom gospodarskom razvoju i otvaranju radnih mjesta u Uniji. Podaci i informacije programa Copernicus trebali bi biti slobodno i otvoreno dostupni.

(50)Copernicus je program koji se temelji na potrebama korisnika. Stoga bi se njegov razvoj trebao temeljiti na promjenjivim zahtjevima temeljnih korisnika Copernicusa, istovremeno uzimajući u obzir i nove javne ili privatne zajednice korisnika. Copernicus bi se trebao temeljiti na analizi mogućnosti za ispunjavanje promjenjivih potreba korisnika, uključujući one povezane s provedbom, i praćenju politika Unije koje zahtijevaju stalno i djelotvorno sudjelovanje korisnika, posebno kad je riječ o definiranju i validaciji zahtjeva.

(51)Copernicus je već operativan. Stoga je važno osigurati kontinuitet već uspostavljenih infrastruktura i usluga uz istovremeno prilagođavanje promjenjivom tržišnom okruženju, posebno pojavi privatnih subjekata u svemiru („novi svemir”) i društveno-političkim kretanjima na koja treba brzo reagirati. To zahtijeva redefiniranje funkcionalne strukture Copernicusa kako bi se bolje uzeo u obzir prelazak s prve faze operativnih usluga na pružanje naprednih i usmjerenijih usluga za nove zajednice korisnika i poticanje silaznih tržišta s dodanom vrijednosti. U tu svrhu njegova daljnja provedba trebala bi primijeniti pristup koji slijedi lanac vrijednosti podataka, tj. prikupljanje podataka, obradu podataka i informacija, distribuciju i iskorištavanje, aktivnosti prihvaćanja među korisnicima i na tržištu, a u procesu strateškog planiranja u okviru Obzora Europa utvrdit će se aktivnosti istraživanja i inovacija u kojima bi se trebao iskoristiti Copernicus.

(52)Kad je riječ o prikupljanju podataka, cilj aktivnosti u okviru Copernicusa trebao bi biti dovršetak i održavanje postojeće svemirske infrastrukture, priprema dugoročne zamjene satelita na kraju njihova životnog vijeka te započinjanje novih misija koje će obuhvaćati nove sustave za promatranje kako bi se podupiralo rješavanje problema globalnih klimatskih promjena (na primjer praćenje emisija antropogenog CO2 i ostalih stakleničkih plinova). Trebalo bi proširiti globalnu pokrivenost aktivnosti praćenja u okviru Copernicusa na polarne regije te bi se tim aktivnostima trebalo podupirati osiguravanje usklađenosti s propisima o okolišu, obvezno praćenje stanja okoliša i izvješćivanje o njima i inovativne primjene u zaštiti okoliša (na primjer za praćenje usjeva, upravljanje vodama i poboljšano praćenje požara). U tu svrhu Copernicus bi trebao potpuno iskoristiti ulaganja izvršena u prethodnom razdoblju financiranja (2014.–2020.) uz istovremeno istraživanje novih operativnih i poslovnih modela radi daljnjeg dopunjavanja kapaciteta Copernicusa. Copernicus bi trebao biti nastavak uspješnih partnerstava s državama članicama kako bi se dodatno razvila njegova sigurnosna dimenzija u okviru odgovarajućih mehanizama upravljanja radi odgovaranja na promjenjive potrebe korisnika u području sigurnosti.

(53)Copernicus bi u okviru funkcije obrade podataka i informacija trebao osigurati dugoročnu održivost i daljnji razvoj ključnih usluga Copernicusa, pružajući informacije kako bi se zadovoljile potrebe javnog sektora i one proizašle iz međunarodnih obveza Unije, te maksimalno povećavajući mogućnosti za komercijalno iskorištavanje. Konkretno, Copernicus bi trebao na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini pružati informacije o stanju atmosfere, informacije o stanju oceana, informacije u svrhu potpore praćenju kopna kojim se podržava provedba lokalnih, nacionalnih i Unijinih politika, informacije u svrhu potpore prilagodbi klimatskim promjenama i njihovu ublažavanju, geoprostorne informacije za potporu upravljanju kriznim situacijama, uključujući u okviru preventivnih aktivnosti, osiguravanju usklađenosti s propisima o okolišu te civilnoj sigurnosti, uključujući potporu vanjskom djelovanju Unije. Komisija bi trebala odrediti odgovarajuće ugovorne aranžmane kojima se potiče održivost pružanja usluge.

(54)Komisija se u provedbi usluga Copernicusa može oslanjati na nadležne subjekte, relevantne agencije Unije, skupine ili konzorcije nacionalnih tijela, ili bilo koje drugo relevantno tijelo koje bi moglo ispunjavati uvjete za sklapanje sporazuma o doprinosima. U odabiru tih subjekata Komisija bi trebala osigurati da ne dođe do poremećaja u radu i pružanju usluga te da, ako je riječ o sigurnosno osjetljivim podacima, ti subjekti raspolažu sposobnostima ranog upozoravanja i praćenja kriza u kontekstu zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP).

(55)Provedbom usluga Copernicusa trebalo bi se olakšati prihvaćanje usluga u javnosti jer bi korisnici mogli predvidjeti dostupnost i razvoj usluga kao i suradnju s državama članicama i drugim stranama. U tu bi se svrhu Komisija i subjekti kojima su povjerene zadaće pružanja usluga trebali uključiti u blisku suradnju s različitim zajednicama korisnika širom Europe u daljnjem razvoju Copernicusova portfelja usluga i informacija kako bi se osiguralo da se zadovoljavaju promjenjive potrebe javnog sektora i politika, a time i da se maksimalno poveća prihvaćanje i upotreba podataka dobivenih promatranjem Zemlje. Komisija i države članice trebale bi surađivati na razvoju in situ komponente Copernicusa te na olakšavanju integracije skupova in situ podataka i skupova svemirskih podataka za modernizirane usluge Copernicusa.

(56)Pristup korisnika podacima i informacijama proizvedenima u okviru Copernicusa trebao bi biti dostupan na potpunoj, otvorenoj i besplatnoj osnovi, podložno odgovarajućim uvjetima i ograničenjima, kako bi se promoviralo njegovo korištenje i dijeljenje te kako bi se ojačala europska tržišta u području promatranja Zemlje, posebno u silaznom sektoru, čime bi se omogućavali rast i stvaranje radnih mjesta u Uniji. Na temelju te odredbe i dalje bi se trebali dostavljati podaci i informacije visoke razine dosljednosti, kontinuiteta, pouzdanosti i kvalitete. To zahtijeva da pristup, obrada i iskorištavanje podataka i informacija Copernicusa budu velikih razmjera, prilagođeni korisnicima i s višestrukim vrstama rokova, a Komisija bi u tom cilju trebala nastaviti s integriranim pristupom na razini EU-a i država članica uz istovremeno omogućavanje integracije s drugim izvorima podataka i informacija. U okviru Copernicusa trebalo bi dodatno promicati njegove usluge pristupa podacima i informacijama (DIAS) u državama članicama i uspostavljati sinergije s njihovim sredstvima kako bi se do kraja povećalo i pojačalo tržišno prihvaćanje podataka i informacija programa Copernicus.

(57)Komisija bi trebala surađivati s pružateljima podataka kako bi dogovorila uvjete licenciranja za podatke treće strane u svrhu olakšavanja njihova korištenja u Copernicusu, u skladu s ovom Uredbom i primjenjivim pravima trećih strana. Budući da neki podaci i informacije programa Copernicus, uključujući slike visoke rezolucije, mogu imati učinak na sigurnost Unije ili njezinih država članica, u valjano utemeljenim slučajevima mogu se donijeti mjere za rješavanje pitanja rizika i prijetnji sigurnosti Unije ili njezinih država članica.

(58)Odredbe pravnih akata donesenih na temelju prethodnih uredaba bez prestanka valjanosti trebale bi ostati na snazi, osim ako su u suprotnosti s novom uredbom. To se posebno odnosi na Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1159/2013 kojom su utvrđeni uvjeti za registraciju i izdavanje dozvola za korisnike GMES-a i određeni kriteriji za ograničavanje pristupa podacima namijenjenima GMES-u i informacijama usluga GMES-a 23 .

(59)U svrhu poticanja i olakšavanja upotrebe podataka dobivenih promatranjem Zemlje te tehnologija za promatranje Zemlje, od strane kako lokalnih vlasti tako i malih i srednjih poduzeća, znanstvenika i istraživača, trebalo bi putem aktivnosti za poticanje prihvaćenosti među korisnicima poticati namjenske mreže za distribuciju podataka Copernicusa, uključujući nacionalna i regionalna tijela. U tu svrhu Komisija i države članice trebale bi nastojati uspostaviti bolju povezanost između Copernicusa i nacionalnih i Unijinih politika kako bi potaknule potražnju za komercijalnim aplikacijama i uslugama te poduzećima, osobito malim i srednjim poduzećima i novoosnovanim poduzećima, omogućile da razvijaju aplikacije temeljene na podacima i informacijama Copernicusa u cilju razvoja konkurentnog europskog ekosustava podataka dobivenih promatranjem Zemlje.

(60)Na međunarodnoj razini Copernicus bi trebao pružati točne i pouzdane informacije za suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama te kao potporu vanjskoj politici Unije i politici Unije za razvojnu suradnju. Copernicus bi se trebao smatrati europskim doprinosom Globalnom sustavu sustava za promatranje Zemlje (GEOSS), Odboru za satelite za promatranje Zemlje (CEOS), Konferenciji stranaka (COP) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) iz 1992. i Okviru iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa. Trebao bi uspostaviti ili održavati odgovarajuću suradnju s relevantnim sektorskim tijelima UN-a i Svjetskom meteorološkom organizacijom.

(61)U provedbi Copernicusa Komisija bi se trebala osloniti, prema potrebi, na europske međunarodne organizacije s kojima je već uspostavila partnerstva, posebno na Europsku svemirsku agenciju radi razvoja i nabave svemirskih sredstava, pristupa podacima i upravljanja namjenskim misijama. Uz to, Komisija bi se trebala osloniti na EUMETSAT radi upravljanja namjenskim misijama, u skladu s njegovim stručnim znanjem i mandatom. U području usluga Komisija bi trebala na primjeren način imati koristi od posebnih kapaciteta koje pružaju agencije Unije, kao što su Europska agencija za okoliš, Europska agencija za pomorsku sigurnost, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i međuvladin Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze te od već izvršenih europskih ulaganja u usluge praćenja morskog okoliša kroz Mercator Ocean. U suradnji s Visokim predstavnikom nastojat će se postići pristup sigurnosti koji će biti sveobuhvatan na razini Unije. Zajednički istraživački centar (JRC) Komisije aktivno je sudjelovao od samog početka inicijative GMES te pružao potporu radu na Galileu i svemirskoj meteorologiji. Na temelju Uredbe (EU) br. 377/2014 Zajednički istraživački centar upravlja uslugom upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus i globalnom komponentom usluge praćenja stanja kopna programa Copernicus te pridonosi provjeri kvalitete i svrsishodnosti proizvoda i informacija te budućem razvoju. Komisija bi se trebala i dalje u provedbi Programa oslanjati na znanstvene i tehničke savjete Zajedničkog istraživačkog centra.

(62)Na temelju zahtjeva Europskog parlamenta i Vijeća Unija je Odlukom br. 541/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Okvira potpore za nadzor i praćenje u svemiru 24 uspostavila okvir za potporu nadzoru i praćenju u svemiru (SST). Svemirski otpad postao je opasna prijetnja sigurnosti i održivosti svemirskih aktivnosti. SST je stoga od primarne, ključne važnosti za osiguravanje kontinuiteta komponenti Programa i njihovih doprinosa politikama Unije. Pokušavajući spriječiti širenje svemirskog otpada, SST pridonosi osiguravanju održivog i osiguranog pristupa svemiru, koji je globalno opće dobro, i njegovu iskorištavanju.

(63)SST bi trebalo dodatno razvijati u pogledu performansi i autonomije kapaciteta SST-a. U tu bi svrhu SST trebao stvoriti autonoman europski katalog svemirskih objekata na temelju podataka iz mreže senzora SST-a. U okviru SST-a također bi se trebalo nastaviti podupirati operativni rad i pružanje usluga SST-a. Budući da je SST sustav koji se temelji na potrebama korisnika, trebalo bi uspostaviti odgovarajuće mehanizme za prikupljanje korisničkih zahtjeva, uključujući one koji se odnose na sigurnost.

(64)Pružanje usluga SST-a trebalo bi se temeljiti na suradnji između Unije i država članica i na korištenju postojećih i budućih nacionalnih stručnih znanja i sredstava, uključujući ona koja je razvila Europska svemirska agencija ili Unija. Trebalo bi biti moguće osigurati financijsku potporu za razvoj novih senzora SST-a. Uzimajući u obzir osjetljivu prirodu SST-a, nadzor nad nacionalnim senzorima i njihove operacije, održavanje i obnova te obrada podataka potrebna za pružanje usluga SST-a trebali bi ostati u nadležnosti država članica sudionica.

(65)Države članice s odgovarajućim vlasništvom nad kapacitetima SST-a ili pristupom kapacitetima SST-a trebale bi moći sudjelovati u pružanju usluga SST-a. Trebalo bi smatrati da države članice sudionice u Konzorciju za SST, uspostavljenom Odlukom 541/2014/EU, ispunjavaju te kriterije. Te bi države članice trebale podnijeti prijedlog i dokazati sukladnost s dodatnim elementima koji se odnose na operativnu organizaciju. Ako ni jedan prijedlog ne bude podnesen, te bi države članice trebale moći podnijeti ponude koje obuhvaćaju prijedloge za konkretnu orbitu, na primjer nisku Zemljinu orbitu, srednju Zemljinu orbitu odnosno geostacionarnu orbitu. Trebalo bi uspostaviti odgovarajuća pravila za odabir i organizaciju država članica sudionica.

(66)Nakon što se SST uspostavi, u SST-u bi se trebala poštovati načela komplementarnosti aktivnosti i kontinuiteta visokokvalitetnih usluga SST-a temeljenih na potrebama korisnika te bi se SST trebao temeljiti na najboljem stručnom znanju. U SST-u bi stoga trebalo izbjegavati suvišno dupliciranje. Redundantnost kapaciteta trebala bi biti strogo ograničena na osiguravanje kontinuiteta i kvalitete usluga SST-a. Aktivnosti stručnih timova trebale bi pridonijeti izbjegavanju tih suvišnih dupliciranja.

(67)SST bi uz to trebao biti komplementaran postojećim mjerama ublažavanja, kao što su Smjernice za smanjenje svemirskog otpada Odbora za miroljubivo korištenje svemira (COPOUS) i Smjernice za dugoročnu održivost aktivnosti u svemiru, ili drugim inicijativama kako bi se osigurale sigurnost, zaštita i održivost aktivnosti u svemiru. Kako bi smanjio rizik od sudara, SST bi nastojao uspostaviti sinergiju s inicijativama za aktivno uklanjanje i mjerama pasivizacije svemirskog otpada. SST bi trebao pridonijeti osiguranju miroljubivog korištenja i istraživanja svemira. Povećanje svemirskih aktivnosti može utjecati na međunarodne inicijative u području upravljanja svemirskim prometom. Unija bi trebala pratiti te promjene okruženja te ih prema potrebi uzeti u obzir u kontekstu preispitivanja trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira u sredini programskog razdoblja.

(68)SST, svemirska meteorologija i objekti u blizini Zemlje trebali bi biti predmet suradnje s međunarodnim partnerima, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama, međunarodnim organizacijama i drugim trećim stranama, osobito kako bi se izbjegli sudari u svemiru, spriječilo širenje svemirskog otpada i povećala spremnost za posljedice ekstremnih svemirskih meteoroloških pojava i objekata u blizini Zemlje.

(69)Odbor za sigurnost Vijeća preporučio je stvaranje strukture za upravljanje rizikom kako bi osigurao da se u provedbi Odluke br. 541/2014/EU na odgovarajući način uzmu u obzir pitanja sigurnosti podataka. U tu svrhu i uzimajući u obzir već obavljen posao, države članice sudionice trebale bi uspostaviti odgovarajuće strukture i postupke za upravljanje rizikom.

(70)Ekstremne i bitne svemirske meteorološke pojave mogle bi ugroziti sigurnost građana i prekinuti rad svemirske i zemaljske infrastrukture. Stoga bi trebalo osnovati funkciju svemirske meteorologije kao dijela Programa kako bi se mogli ocjenjivati svemirski meteorološki rizici i povezane korisničke potrebe, širiti znanje o svemirskim meteorološkim rizicima, pružati svemirske meteorološke usluge prilagođene potrebama korisnika te poboljšati kapacitete država članica za pružanje svemirskih meteoroloških usluga. Komisija bi trebala dati prednost sektorima kojima će se pružati operativne svemirske meteorološke usluge, uzimajući u obzir potrebe korisnika, rizike i tehnološku spremnost. Dugoročno bi se moglo raditi na zadovoljavanju potreba i u drugim sektorima. Pružanje usluga na razini Unije u skladu s potrebama korisnika zahtijevat će ciljane, koordinirane i kontinuirane aktivnosti istraživanja i razvoja kako bi se pružila potpora razvoju svemirskih meteoroloških usluga. Pružanje svemirskih meteoroloških usluga trebalo bi se temeljiti na postojećim nacionalnim i Unijinim kapacitetima te omogućiti sudjelovanje što većeg broja država članica i uključivanje privatnog sektora.

(71)U Bijeloj knjizi Komisije o budućnosti Europe 25 , Rimskoj deklaraciji šefova država ili vlada 27 država članica EU-a 26 i nekoliko rezolucija Europskog parlamenta podsjeća se da EU mora pružiti važan doprinos u osiguravanju sigurne i otporne Europe koja se može suočiti s pitanjima kao što su regionalni sukobi, terorizam, kiberprijetnje i sve veći migracijski pritisci. Siguran i zajamčen pristup satelitskim komunikacijama neophodan je alat za aktere u sigurnosti, a agregiranje i dijeljenje tih ključnih sigurnosnih resursa na razini Unije jača Uniju koja štiti svoje građane.

(72)Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 19. do 20. prosinca 2013. 27 za područje satelitskih komunikacija smatralo pozitivnom pripremu za sljedeću generaciju državnih satelitskih komunikacija (GOVSATCOM) koja se ostvaruje uz blisku suradnju između država članica, Komisije i Europske svemirske agencije. GOVSATCOM je utvrđen kao jedan od elemenata Globalne strategije za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije iz lipnja 2016. GOVSATCOM bi trebao biti dio odgovora EU-a na hibridne prijetnje, pružati potporu pomorskoj strategiji EU-a i arktičkoj politici EU-a.

(73)GOVSATCOM je program usmjeren na korisnika koji ima jaku dimenziju sigurnosti. Analizirani su scenariji upotrebe za tri glavne skupine: upravljanje krizama, koje može uključivati civilne i vojne misije i operacije u okviru zajedničke sigurnosti i obrane, prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, humanitarne krize i izvanredne pomorske situacije; nadzor, koji može uključivati nadzor granica, nadzor predgraničnog prostora, nadzor morskih granica i nadzor nezakonitog trgovanja; te ključne infrastrukture, koje mogu uključivati diplomatsku mrežu, policijsku komunikaciju, kritične infrastrukture (npr. energetika, promet, građevine za regulaciju vodnih tokova) i svemirske infrastrukture.

(74)Satelitska je komunikacija konačan resurs ograničen satelitskim kapacitetom, frekvencijom i geografskom pokrivenošću. Stoga, kako bi bio troškovno učinkovit i iskoristio ekonomiju razmjera, GOVSATCOM mora na najbolji način uskladiti potražnju za uslugama GOVSATCOM-a od ovlaštenih korisnika i ponudu koja se pruža na temelju ugovora s GOVSATCOM-om za satelitske kapacitete i usluge. Budući da se potražnja i potencijalna ponuda mijenjaju s vremenom, potrebni su stalno praćenje i fleksibilnost kako bi se usluge GOVSATCOM-a prilagođavale. Ekonomija razmjera može se postići samo ako postoji dovoljno velik skup agregiranih kapaciteta i usluga te korisnika.

(75)Operativni zahtjevi definirat će se na temelju scenarija upotrebe. Iz tih operativnih zahtjeva, u kombinaciji sa sigurnosnim zahtjevima, trebalo bi definirati portfelj usluga. Za usluge koje će se pružati GOVSATCOM-om trebalo bi utvrditi primjenjivu osnovnu razinu usluge u portfelju usluga. Kako bi se najbolje uskladila potražnja i pružanje usluga, moguće je da će portfelj usluga GOVSATCOM-a biti potrebno redovito ažurirati.

(76)U prvoj fazi GOVSATCOM-a, otprilike do 2025., upotrebljavat će se postojeći kapacitet privatnih dionika i država članica. U toj će se prvoj fazi usluge uvoditi postupno, prvo korisnicima na razini Unije. Ako tijekom prve faze detaljna analiza buduće ponude i potražnje pokaže da taj pristup nije dovoljan za zadovoljavanje rastuće potražnje, može se donijeti odluka o prelasku na drugu fazu i razvoju dodatne prilagođene svemirske infrastrukture ili kapaciteta putem javno-privatnih partnerstava, npr. sa satelitskim operaterima Unije.

(77)Kako bi se optimiralo dostupne resurse za satelitsku komunikaciju, zajamčilo pristup u nepredviđenim situacijama, kao što su prirodne katastrofe, i osiguralo operativnu učinkovitost i kratke rokove ispunjenja zahtjeva, potrebno je raspolagati s jednim ili s dva GOVSATCOM-ova centra. Zemaljski segment trebao bi biti osmišljen na temelju operativnih i sigurnosnih zahtjeva. Kako bi se smanjili rizici, može se sastojati od nekoliko fizičkih lokacija. Mogli bi biti potrebni dodatni zemaljski segmenti, kao što su glavne bazne postaje.

(78)Za korisnike satelitskih komunikacija korisnička je oprema najvažnije operativno sučelje. Zahvaljujući pristupu GOVSATCOM-a EU-a većina korisnika može nastaviti upotrebljavati postojeću korisničku opremu za usluge GOVSATCOM-a ako upotrebljava tehnologije Unije.

(79)Korisnici su naveli da u cilju operativne učinkovitosti treba težiti interoperabilnosti korisničke opreme te mogućnosti da korisnička oprema radi s različitim satelitskim sustavima. U tom bi području mogle biti potrebne aktivnosti istraživanja i razvoja.

(80)Na provedbenoj razini zadaće i odgovornosti trebale bi se raspodijeliti specijaliziranim subjektima, kao što su Europska obrambena agencija, EEAS, Europska svemirska agencija, Agencija, i druge agencije Unije, tako da se osigura usklađenost s njihovim glavnim ulogama, posebno kad je riječ o korisničkim aspektima.

(81)Nadležnom tijelu za GOVSATCOM dodijeljena je važna zadaća praćenja da korisnici i drugi nacionalni subjekti koji sudjeluju u GOVSATCOM-u poštuju pravila dijeljenja i određivanja prioriteta te sigurnosne postupke, kako su utvrđeni u sigurnosnim zahtjevima. Država članica koja nije imenovala nadležno tijelo za GOVSATCOM trebala bi u svakom slučaju imenovati kontaktnu točku za upravljanje svim otkrivenim smetnjama koje utječu na GOVSATCOM.

(82)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti s obzirom na operativne zahtjeve za usluge koje se pružaju u okviru GOVSATCOM-a trebalo bi dodijeliti Komisiji. Time će se Komisiji dati mogućnost da definira tehničke specifikacije za scenarije upotrebe povezane s upravljanjem krizama, nadzorom i upravljanjem ključnom infrastrukturom, uključujući diplomatske komunikacijske mreže. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

(83)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti s obzirom na portfelj usluga za usluge koje se pružaju u okviru GOVSATCOM-a trebalo bi dodijeliti Komisiji. Time će se Komisiji dati mogućnost da definira obilježja, uključujući geografsku pokrivenost, frekvenciju, propusnost, korisničku opremu i sigurnosne karakteristike. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(84)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti s obzirom na pravila dijeljenja i određivanja prioriteta za upotrebu agregiranih satelitskih komunikacijskih kapaciteta GOVSATCOM-a trebalo bi dodijeliti Komisiji. Time će se Komisiji dati mogućnost da uzme u obzir operativne i sigurnosne zahtjeve te analizu rizika i očekivane potražnje sudionika GOVSATCOM-a. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(85)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti s obzirom na lokacije zemaljske infrastrukture GOVSATCOM-a trebalo bi dodijeliti Komisiji. Time će se Komisiji dati mogućnost da u odabiru tih lokacija uzme u obzir operativne i sigurnosne zahtjeve. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

(86)Moguće je da su za infrastrukturu namijenjenu Programu potrebne dodatne aktivnosti istraživanja i inovacija, koje se može podržati u okviru programa Obzor Europa, uz nastojanje da se ostvari usklađenost s aktivnostima Europske svemirske agencije u tom području. Sinergije s Obzorom Europa trebale bi osigurati da se potrebe za istraživanjem i razvojem u svemirskom sektoru utvrde i definiraju kao dio strateškog planiranja istraživanja i inovacija. Svemirski podaci i usluge koji se u okviru Programa stavljaju besplatno na raspolaganje koristit će se za razvoj revolucionarnih rješenja putem istraživanja i inovacija, uključujući u okviru Obzora Europa, posebno za održivu hranu i prirodne resurse, praćenje klime, pametne gradove, automatizirana vozila, sigurnost i upravljanje katastrofama. U strateškom planiranju u okviru programa Obzor utvrdit će se aktivnosti istraživanja i inovacija u kojima bi se mogle iskoristiti infrastrukture u vlasništvu Unije kao što su Galileo, EGNOS i Copernicus. Istraživačke infrastrukture, osobito mreže za in situ promatranja, bit će ključni sastavni dijelovi in situ promatračke infrastrukture kojom će biti omogućene usluge Copernicusa.

(87)Uredbom (EU) br. 912/2010 osnovana je agencija Unije pod imenom Agencija za europski GNSS radi upravljanja određenim aspektima satelitskih navigacijskih programa Galileo i EGNOS. U ovoj se Uredbi predviđa povjeravanje novih zadaća Agenciji za europski GNSS koje se neće odnositi samo na Galileo i EGNOS nego i na druge komponente programa, osobito kad je riječ o sigurnosnoj akreditaciji. U skladu s tim, zadaće i organizacijski aspekti Agencije za europski GNSS moraju se stoga prilagoditi.

(88)Imajući u vidu proširenu nadležnost Agencije za europski GNSS, koja više neće biti ograničena na Galileo i EGNOS, trebalo bi promijeniti njezino ime. Međutim, u okviru te Agencije trebalo bi osigurati kontinuitet aktivnosti Agencije za europski GNSS, uključujući kontinuitet u pogledu prava i obveza, osoblja i valjanosti svih donesenih odluka.

(89)S obzirom na mandat Agencije i ulogu Komisije u provedbi Programa primjereno je propisati da se neke odluke koje donosi Upravni odbor ne bi trebale donositi bez pozitivnog glasa predstavnika Komisije.

(90)Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije, Upravni odbor, Odbor za sigurnosnu akreditaciju i izvršni direktor moraju biti neovisni u obavljanju svojih dužnosti i raditi u javnom interesu.

(91)Moguće je i vjerojatno da će se neki dijelovi Programa temeljiti na korištenju nacionalne infrastrukture osjetljive prirode ili povezane sa sigurnošću. U tom je slučaju iz razloga nacionalne sigurnosti nužno odrediti da na sastancima Upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju prisustvuju samo predstavnici država članica koje posjeduju takvu infrastrukturu.

(92)Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri potaknulo korištenje usluga koje se nude u okviru Programa, bilo bi korisno naglasiti da se podaci, informacije i usluge pružaju bez jamstva.

(93)Trebalo bi potvrditi da Komisija u provođenju nekih svojih zadataka neregulatorne prirode može, prema potrebi i u mjeri u kojoj je to nužno, iskoristiti tehničku podršku nekih vanjskih strana. Ostali subjekti uključeni u javno upravljanje Programa također mogu u izvršavanju zadaća koje su im povjerene na temelju ove Uredbe upotrebljavati istu tehničku podršku.

(94)U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom Programa na temelju informacija prikupljenih posebnim zahtjevima za praćenje uz izbjegavanje prekomjernih propisa i administrativnih opterećenja, posebno u državama članicama. Ti zahtjevi mogu, prema potrebi, uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Programa.

(95)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(96)Budući da dobro javno upravljanje zahtijeva ujednačeno upravljanje Programom, brže donošenje odluka i ravnopravan pristup informacijama, predstavnici subjekata kojima su povjerene zadaće povezane s Programom trebali bi moći kao promatrači sudjelovati u radu Odbora osnovanog u okviru primjene Uredbe (EU) br. 182/2011. Iz istih razloga predstavnici trećih zemalja i međunarodnih organizacija koje su sklopile međunarodni sporazum s Unijom trebali bi moći sudjelovati u radu Odbora, ovisno o sigurnosnim ograničenjima i u skladu s uvjetima tog sporazuma. Predstavnici subjekata kojima su povjerene zadaće povezane s Programom, trećih zemalja i međunarodnih organizacija nemaju pravo sudjelovanja u postupcima glasanja u Odboru.

(97)Kako bi se osiguralo djelotvorno ocjenjivanje napretka Programa u ostvarivanju ciljeva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom Priloga X. kako bi prema potrebi preispitala ili dopunila pokazatelje te kako bi dopunjavala ovu Uredbu odredbama o uspostavljanju okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući sa stručnjacima, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(98)Budući da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice jer premašuje financijske i tehničke sposobnosti svake pojedinačne države članice pa ga se stoga, zbog njegova opsega i učinaka, može na bolji način ostvariti djelovanjem na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je propisano u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne premašuje ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1.Ovom se Uredbom uspostavlja svemirski program Unije (dalje u tekstu „Program”). Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja te pravila za provedbu Programa.

2.Ovom se Uredbom uspostavlja Agencija Europske unije za svemirski program (dalje u tekstu „Agencija”), koja zamjenjuje i nasljeđuje Agenciju za europski GNSS, uspostavljenu Uredbom (EU) br. 912/2010, i utvrđuju pravila za rad Agencije.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„svemirska letjelica” znači svaki svemirski objekt koji služi određenoj svrsi, uključujući aktivne umjetne satelite i više stupnjeve raketa-nosača;

(2)„svemirske meteorološke pojave” znači prirodne varijacije u svemirskom okolišu između Sunca i Zemlje, uključujući Sunčeve bljeskove, Sunčeve energetske čestice, Sunčev vjetar i koronini izbačaji koji mogu uzrokovati Sunčeve oluje (geomagnetske oluje, oluje Sunčeva zračenja i ionosferski poremećaji), što može utjecati na Zemlju;

(3)„objekti u blizini Zemlje” znači prirodni objekti u Sunčevu sustavu koji bi mogli pogoditi Zemlju;

(4)„svemirski objekt” znači svaki objekt u svemiru koji je napravio čovjek;

(5)„svijest o situaciji u svemiru” ili „SSA” znači sveobuhvatan pristup glavnim opasnostima u svemiru, koje obuhvaćaju sudare satelita i svemirskog otpada, svemirske meteorološke fenomene i objekte u blizini Zemlje;

(6)„operacije mješovitog financiranja” znači mjere financirane iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

(7)„pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s člankom 197. stavkom 2. točkom (c) Financijske uredbe;

(8)„treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Unije;

(9)„informacije SST -a” znači obrađeni podaci SST-a koji su primatelju odmah razumljivi i upotrebljivi;

(10)„podaci SST-a” znači fizički parametri svemirskih objekata koje su prikupili senzori SST-a ili orbitalni parametri svemirskih objekata izvedeni iz promatranja senzorima SST-a u okviru komponente za nadzor i praćenje u svemiru (SST);

(11)„povratna veza” znači usluga kojom se pridonosi usluzi globalnog praćenja zrakoplova, pri čemu je praćenje definirala Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva;

(12)„Copernicusovi Sentineli” znači sateliti, svemirske letjelice ili korisni tereti svemirskih letjelica namijenjeni za program Copernicus koji služe za promatranje Zemlje iz svemira;

(13)„podaci programa Copernicus” znači podaci koji su dobiveni Sentinelima, uključujući njihove metapodatke;

(14)„podaci treće strane u Copernicusu” znači podaci licencirani za upotrebu u Copernicusu koji potječu iz izvora koji nisu Sentineli;

(15)in situ podaci programa Copernicus” znači podaci dobiveni promatranjem iz kopnenih, morskih ili zračnih senzora kao i referentni i popratni podaci koji su licencirani ili dani na upotrebu Copernicusu;

(16)„informacije programa Copernicus” znači informacije dobivene uslugama Copernicusa nakon obrade ili modeliranja, uključujući njihove metapodatke;

(17)„fiducijarni subjekt” znači pravni subjekt koji je neovisan od Komisije ili treće strane, a koji prima podatke Komisije ili treće strane u svrhu sigurne pohrane i obrade tih podataka;

(18)„svemirski otpad” znači svaki svemirski objekt, uključujući svemirske letjelice ili njihove fragmente i dijelove koji su u Zemljinoj orbiti ili koji se vraćaju u Zemljinu atmosferu, koji je izvan funkcije ili koji više ne služi nikakvoj određenoj svrsi, uključujući dijelove raketa ili umjetnih satelita ili neaktivne umjetne satelite;

(19)„senzor SST-a” znači svaki uređaj ili kombinacija uređaja, kao što su zemaljski ili svemirski radari, laseri i teleskopi, koji može mjeriti fizičke parametre povezane sa svemirskim objektima, kao što su veličina, položaj i brzina;

(20)„korisnik GOVSATCOM-a” znači javno tijelo Unije ili države članice, tijelo kojem je povjereno izvršavanje javnih ovlasti, ili fizička ili pravna osoba, koje je ovlašteno i kojem su povjerene zadaće koje se odnose na nadzor zadaća, operacija i infrastruktura od iznimne važnosti za sigurnost te na upravljanje tim zadaćama, operacijama i infrastrukturama;

(21)„scenarij GOVSATCOM-a” znači operativni scenarij u određenom okruženju u kojem korisnici GOVSATCOM-a traže usluge GOVSATCOM-a;

(22)„osjetljivi neklasificirani podaci” znači neklasificirani podaci koje Komisija mora zaštititi zbog pravnih obveza propisanih u Ugovorima ili aktima donesenima radi njihove provedbe i/ili zbog njihove osjetljivosti;

(23)„korisnici Copernicusa” su:

„temeljni korisnici Copernicusa” znači korisnici koji imaju koristi od podataka i informacija programa Copernicus te imaju dodatnu ulogu u razvoju programa Copernicus, a koji obuhvaćaju institucije i tijela Unije i europska nacionalna ili regionalna javna tijela kojima je povjerena zadaća pružanja javne usluge za potrebe definiranja, provedbe, osiguravanja provedbe ili praćenja politika okoliša, civilne zaštite ili sigurnosti;

„drugi korisnici Copernicusa” znači korisnici koji imaju koristi od podataka i informacija programa Copernicus, a osobito uključuju istraživačke i obrazovne organizacije, komercijalna i privatna tijela, dobrotvorne udruge, nevladine organizacije i međunarodne organizacije.

Članak 3.

Komponente Programa

Program se sastoji od sljedećih komponenti:

(a)autonomnog civilnog globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) pod civilnim nadzorom koji obuhvaća konstelaciju satelita, centre i globalnu mrežu zemaljskih postaja, nudi usluge određivanja položaja, navigacije i mjerenja vremena te u potpunosti integrira sigurnosne potrebe i zahtjeve (dalje u tekstu „Galileo”);

(b)regionalnog satelitskog navigacijskog sustava, koji se sastoji od zemaljskih centara i postaja te nekoliko transpondera na geosinkronim satelitima, kojim se poboljšavaju i ispravljaju otvoreni signali koje emitiraju Galileo i drugi GNSS-ovi, među ostalim za upravljanje zračnim prometom i usluge u zračnoj plovidbi (dalje u tekstu „Europski geostacionarni navigacijski sustav” ili EGNOS);

(c)autonomnog sustava za promatranje Zemlje utemeljenog na potrebama korisnika pod civilnim nadzorom koji nudi geoinformacijske podatke i usluge, sastoji se od satelita, zemaljske infrastrukture, objekata za obradu podataka i informacija i distribucijske infrastrukture te u potpunosti integrira sigurnosne potrebe i zahtjeve (dalje u tekstu „Copernicus”);

(d)sustava za nadzor i praćenje u svemiru čiji je cilj poboljšati, voditi i pružati podatke, informacije i usluge povezane s nadzorom i praćenjem aktivnih i neaktivnih svemirskih letjelica, odbačenih stupnjeva raketa-nosača te otpada i njegovih fragmenata koji kruže oko Zemlje, a koji su dopunjeni parametrima promatranja koji se odnose na svemirske meteorološke pojave i rizik od objekata u blizini Zemlje (NEO-i) koji se približe području praćenja Zemlje (SST);

(e)usluga državnih satelitskih komunikacija koje omogućavaju pružanje satelitskih komunikacijskih usluga tijelima Unije i država članica koja upravljaju zadaćama i infrastrukturama od iznimne važnosti za sigurnost (GOVSATCOM).

Program uz to sadržava mjere namijenjene za osiguravanje učinkovita pristupa svemiru za Program i za poticanje inovativnog svemirskog sektora.

Članak 4.

Ciljevi

1.Opći su ciljevi Programa sljedeći:

(a)pružanje ili doprinos pružanju visokokvalitetnih i najnaprednijih, prema potrebi i sigurnih, podataka, informacija i usluga povezanih sa svemirom, što se obavlja bez prekida i gdje god je to moguće na globalnoj razini, kojima se ispunjavaju postojeće i buduće potrebe prioriteta politike Unije, među ostalim u pogledu klimatskih promjena i sigurnosti i obrane;

(b)maksimalno povećanje socioekonomskih koristi, među ostalim promicanjem najšire moguće upotrebe podataka, informacija i usluga koji se pružaju komponentama Programa;

(c)jačanje sigurnosti Unije i njezinih država članica, njezine slobode djelovanja i strateške autonomije, osobito u pogledu tehnologija i donošenja odluka na temelju dokaza;

(d)promicanje uloge Unije na međunarodnoj sceni kao vodećeg aktera u svemirskom sektoru i jačanje njezine uloge u rješavanju globalnih problema i podupiranju globalnih inicijativa, uključujući pitanja klimatskih promjena i održivog razvoja.

2.Posebni su ciljevi Programa sljedeći:

(a)za Galileo i EGNOS: pružanje najnaprednijih i, prema potrebi, sigurnih usluga za određivanje položaja, navigaciju i mjerenje vremena;

(b)za Copernicus: dugoročno pružanje točnih i pouzdanih podataka i informacija dobivenih promatranjem Zemlje kako bi se pružila potpora provedbi i praćenju politika Unije i njezinih država članica u područjima okoliša, klimatskih promjena, poljoprivrede i ruralnog razvoja, civilne zaštite, sigurnosti i digitalnog gospodarstva;

(c)za svijest o situaciji u svemiru (SSA): poboljšavanje kapaciteta SST-a za praćenje i utvrđivanje svemirskih objekata, svemirsko meteorološko praćenje te mapiranje i umrežavanje kapaciteta država članica za otkrivanje NEO-a;

(d)za GOVSATCOM: osiguravanje dugoročne dostupnosti pouzdanih, sigurnih i troškovno učinkovitih satelitskih komunikacijskih usluga;

(e)pridonošenje, kad je potrebno radi potreba Programa, autonomnom, sigurnom i troškovno učinkovitom kapacitetu pristupa svemiru;

(f)podupiranje i ojačavanje konkurentnosti, poduzetništva, vještina i kapaciteta za inovacije pravnih i fizičkih osoba iz Unije koje su aktivne ili koje žele postati aktivne u tom sektoru, posebno s obzirom na položaj i potrebe malih i srednjih poduzeća i novoosnovanih poduzeća.

Članak 5.

Pristup svemiru

Programom se podupire:

(a)pružanje usluga lansiranja za potrebe Programa;

(b)razvojne aktivnosti povezane s autonomnim, pouzdanim i troškovno učinkovitim pristupom svemiru;

(c)kad je to nužno radi potreba Programa, potrebne prilagodbe zemaljske infrastrukture povezane s pristupom svemiru.

Članak 6.

Mjere za potporu inovativnog svemirskog sektora u Uniji

Programom se podupire:

(a)inovacijske aktivnosti za najbolje iskorištavanje svemirskih tehnologija, infrastrukture ili usluga;

(b)uspostavljanje partnerstava za inovacije povezane sa svemirom radi razvoja inovativnih proizvoda ili usluga te naknadne kupnje time dobivenih proizvoda ili usluga;

(c)poduzetništvo, od rane faze do povećanja, u skladu s člankom 21. i drugim odredbama o pristupu financijskim sredstvima, kako je navedeno u članku 18. i glavi III. poglavlju I.;

(d)suradnja među poduzetnicima u obliku svemirskih platformi u kojima se na regionalnoj i nacionalnoj razini okupljaju sudionici iz svemirskog i digitalnog sektora i korisnici te se pruža potpora građanima i poduzećima radi poticanja poduzetništva i vještina;

(e)pružanje aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja;

(f)pristup objektima za obradu i ispitivanje;

(g)aktivnosti certificiranja i standardizacije.

Članak 7.

Treće zemlje i međunarodne organizacije pridružene Programu

1.Komponente su Programa, uz iznimke SST-a i GOVSATCOM-a, otvorene za sljedeće treće zemlje:

(a)članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate u skladu s općim načelima i općim uvjetima njihova sudjelovanja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(c)zemlje na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja.

2.Komponente su Programa, uz iznimku SST-a, također otvorene za svaku treću zemlju ili međunarodnu organizaciju u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom sporazumu koji obuhvaća sudjelovanje treće zemlje ili međunarodne organizacije u bilo kojem programu Unije pod uvjetom da se sporazumom:

(a)jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje ili međunarodne organizacije i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;

(b)utvrde uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnim troškovima tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] [nove Financijske uredbe];

(c)trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o Programu;

(d)jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

3.Komponente su Programa dostupne trećim zemljama i međunarodnim organizacijama iz stavaka 1. i 2. samo ako su ključni sigurnosni interesi Unije i njezinih država članica zaštićeni.

Članak 8.

Pristup trećih zemalja ili međunarodnih organizacija SST-u, GOVSATCOM-u i PRS-u

1.Treće zemlje ili međunarodne organizacije mogu postati sudionice GOVSATCOM-a iz članka 67. ili dobiti pristup uslugama koje pruža SST isključivo ako u skladu s postupkom propisanim u članku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije sklope sporazum kojim se utvrđuju uvjeti detaljnih pravila za pristup tim podacima, kapacitetima i uslugama te okvir za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka.

2.Pristup trećih zemalja ili međunarodnih organizacija javnoj reguliranoj usluzi koju pruža Galileo uređuje se člankom 3. stavkom 5. Odluke br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća 28 .

Članak 9.

Vlasništvo nad sredstvima i upotreba sredstava

1.Unija je vlasnik ukupnih materijalnih i nematerijalnih sredstava stvorenih ili razvijenih u okviru komponenti Programa. U tu svrhu Komisija poduzima potrebne korake kako bi osigurala da relevantni ugovori, sporazumi i drugi aranžmani koji se odnose na one aktivnosti koje mogu dovesti do stvaranja ili razvoja takvih sredstava sadržavaju odredbe koje osiguravaju takav režim vlasništva u odnosu na ta sredstva.

2.Stavak 1. ne primjenjuje se na materijalna i nematerijalna sredstva koja su stvorena ili razvijena u okviru komponenti Programa ako se aktivnosti koje mogu dovesti do stvaranja ili razvoja takvih sredstava:

(a)provode na temelju bespovratnih sredstava ili nagrada koje u cijelosti financira Unija;

(b)ne financiraju u potpunosti od Unije; ili

(c)odnose na razvoj, proizvodnju ili upotrebu prijamnika za PRS koji sadržavaju EUCI ili sastavnih dijelova tih prijamnika.

3.Komisija poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da ugovori, sporazumi ili drugi aranžmani koji se odnose na aktivnosti iz prvog stavka sadržavaju odredbe kojima se utvrđuje odgovarajući režim vlasništva za ta sredstva i da, kad je riječ o točki (c), Unija može slobodno koristiti prijamnike za PRS u skladu s Odlukom 1104/2011/EU.

4.Komisija nastoji sklopiti ugovore ili uspostaviti druge aranžmane s trećom stranom u pogledu:

(a)postojećih vlasničkih prava s obzirom na materijalna i nematerijalna sredstva stvorena ili razvijena u okviru komponenti Programa;

(b)stjecanja vlasničkih prava ili licencija u vezi s drugim materijalnim ili nematerijalnim sredstvima koja su potrebna za provedbu Programa.

5.Komisija putem odgovarajućeg okvira osigurava optimalno iskorištavanje materijalnih i nematerijalnih sredstava iz stavaka 1. i 2. u vlasništvu Unije.

6.Konkretno, ako se ta sredstva sastoje od prava intelektualnog vlasništva, Komisija upravlja tim pravima što je djelotvornije moguće, uzimajući u obzir potrebu da zaštiti legitimne interese svih dionika na koje se odnose i da im da vrijednost te uzimajući u obzir potrebu skladnog razvoja tržišta i novih tehnologija te potrebu kontinuiteta usluga koje se pružaju komponentama Programa. U tom cilju Komisija osobito osigurava da relevantni ugovori, sporazumi ili drugi aranžmani sadržavaju mogućnost prenošenja tih prava na treću stranu ili davanja licencija za ta prava trećoj strani te da Agencija može slobodno uživati ta prava ako je to potrebno za provođenje njezinih zadaća na temelju ove Uredbe.

Članak 10.

Nepostojanje jamstva

Usluge, podaci i informacije koji se pružaju komponentama Programa pružaju se bez ikakvog eksplicitnog ili implicitnog jamstva u pogledu njihove kvalitete, točnosti, dostupnosti, pouzdanosti, brzine i prikladnosti za bilo koju svrhu. U tu svrhu Komisija poduzima potrebne korake kako bi osigurala da se korisnike tih usluga, podataka i informacija na odgovarajući način obavijesti o nepostojanju takvog jamstva.

GLAVA II.

PRORAČUNSKI DOPRINOS I MEHANIZMI

Članak 11.

Proračun

1.Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi [16] milijardi EUR u tekućim cijenama.

Indikativna raspodjela iznosa iz prvog podstavka:

(a)za Galileo i EGNOS: [9,7] milijardi EUR;

(b)za Copernicus: [5,8] milijardi EUR;

(c)za SSA/GOVSATCOM: [0,5] milijardi EUR.

2.Transverzalne aktivnosti predviđene u članku 3. financiraju se u okviru komponenti Programa.

3.Proračunskim odobrenim sredstvima Unije dodijeljenima Programu financiraju se sve aktivnosti potrebne za ostvarivanje ciljeva iz članka 4. Tim se rashodima mogu financirati:

(a)studije i sastanci stručnjaka, posebno na temu poštovanja troškova i vremenskih ograničenja;

(b)aktivnosti informiranja i priopćavanja, uključujući institucijsko izvješćivanje o političkim prioritetima Unije ako su izravno povezani s ciljevima ove Uredbe, posebno radi stvaranja sinergija s ostalim relevantnim politikama Unije;

(c)informatičke mreže namijenjene za obradu ili razmjenu informacija te mjere administrativnog upravljanja, uključujući u području sigurnosti, koje provodi Komisija;

(d)tehnička i administrativna pomoć za provedbu Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informatičke sustave.

4.Revizija mjera koje se kumulativno financiraju iz različitih programa Unije provodi se samo jednom i obuhvaća sve uključene programe i njihova primjenjiva pravila.

5.Proračunske obveze koje se odnose na Program i iz kojih se financiraju aktivnosti koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.

6.Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog članka. Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.

Članak 12.

Namjenski prihodi

1.Prihodi ostvareni iz komponenti Programa uplaćuju se u proračun Unije i upotrebljavaju za financiranje komponente koja je ostvarila te prihode.

2.Države članice mogu komponenti Programa dati dodatan financijski doprinos pod uvjetom da ti dodatni elementi ne stvaraju nikakvo financijsko ili tehničko opterećenje ili kašnjenje za tu komponentu.

3.Dodatno financiranje iz ovog članka vodi se kao vanjski namjenski prihod u skladu s [člankom 21. stavkom 2.] Financijske uredbe.

Članak 13.

Provedba i oblici EU-ova financiranja

1.Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku [62. stavku 1. točki (c)] Financijske uredbe.

2.Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, posebno u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave. Njime se može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

GLAVA III.

FINANCIJSKE ODREDBE

POGLAVLJE I.

Javna nabava

Članak 14.

Načela nabave

Javni naručitelji primjenjuju sljedeća načela u postupcima javne nabave za potrebe Programa:

(a)u svim državama članicama u cijelom opskrbnom lancu promiču najšire i najotvorenije moguće sudjelovanje novoosnovanih poduzeća, novih sudionika, malih i srednjih poduzeća te drugih gospodarskih subjekata, uključujući zahtjev da ponuditelji podugovaraju;

(b)kad god je to moguće, izbjegavaju prekomjerno oslanjanje na jednog pružatelja usluga, posebno za ključnu opremu i usluge, uzimajući u obzir ciljeve tehnološke neovisnosti i kontinuiteta usluga;

(c)odstupajući od članka 167. Financijske uredbe, upotrebljavaju, gdje god je prikladno, više izvora nabave kako bi se osigurala bolja opća kontrola nad svim komponentama Programa, njihovim troškovima i rokovima;

(d)pridonose autonomiji Unije, posebno u tehnološkom smislu;

(e)osiguravaju sigurnost komponenti Programa i pridonose zaštiti ključnih sigurnosnih interesa Unije i njezinih država članica;

(f)ispunjavaju odgovarajuće socijalne i ekološke kriterije.

Članak 15.

Ugovori s uvjetnim dijelovima

1.Javni naručitelj može dodijeliti ugovor u obliku ugovora s uvjetnim dijelovima.

2.Ugovor s uvjetnim dijelovima uključuje fiksni dio, što rezultira čvrstom obvezom pružanja radova, robe ili usluga ugovorenih za taj dio, te najmanje jedan dio koji je uvjetovan proračunom i izvršavanjem. Natječajna dokumentacija navodi posebne karakteristike ugovora s uvjetnim dijelovima. Konkretno, u dokumentaciji se navode predmet ugovora, cijena ili mehanizmi utvrđivanja cijene i dogovori u vezi s isporukom radova, isporukom robe i pružanjem usluga u svakoj fazi.

3.Obveze iz fiksnog dijela dio su jedinstvene cjeline; isto vrijedi za obveze iz svakog uvjetnog dijela, uzimajući u obzir obveze iz prethodnih dijelova.

4.Izvršavanje svakog uvjetnog dijela podložno je odluci javnog naručitelja o kojoj je ugovaratelj obaviješten u skladu s ugovorom.

Članak 16.

Ugovori s nadoknadom troškova

1.Javni naručitelj može se odlučiti za ugovor koji se temelji na potpunoj ili djelomičnoj nadoknadi troškova na temelju uvjeta utvrđenih u stavku 3.

Cijena koju treba platiti sastoji se od nadoknade svih izravnih troškova koje je izvođač stvarno imao u izvršenju ugovora, kao što su rashodi za rad, materijale, potrošnu robu te upotrebu opreme i infrastrukture potrebne za izvršenje ugovora, i neizravnih troškova te plaćanja ili dobiti ili poticajne naknade na temelju postizanja ciljanih rezultata u zadanim rokovima.

2.U ugovorima s nadoknadom troškova utvrđuje se najviša gornja granica cijene.

3.Javni naručitelj može se odlučiti za ugovor s potpunom ili djelomičnom nadoknadom troškova u slučajevima kad je teško ili neprimjereno dati točnu fiksnu cijenu zbog nesigurnosti nerazdvojivih od izvršenja ugovora:

(a)ako ugovor sadržava vrlo složena obilježja ili obilježja za koja je potrebno korištenje nove tehnologije i stoga uključuje znatan broj tehničkih rizika; ili

(b)ako se s aktivnostima koje su predmet ugovora mora iz operativnih razloga započeti odmah, iako još nije moguće u potpunosti odrediti pouzdanu fiksnu cijenu zbog značajnih rizika ili zato što izvršenje ugovora djelomično ovisi o izvršenju drugih ugovora.

4.Najviša cijena u slučaju ugovora s potpunom ili djelomičnom nadoknadom troškova je najviša cijena koja se može isplatiti. Ugovorna se cijena može izmijeniti u skladu s [člankom 172.] Financijske uredbe.

Članak 17.

Podugovaranje

1.Kako bi se poticalo nove sudionike, mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća te kako bi se ponudila najveća moguća geografska pokrivenost uz zaštitu strateške autonomije Unije, javni naručitelj može zahtijevati da ponuditelj podugovori dio ugovora u obliku konkurentnog nadmetanja na odgovarajućim razinama podugovaranja društvima koja ne pripadaju ponuditeljevoj grupi.

2.Javni naručitelj navodi koliki se udio ugovora mora podugovoriti u obliku raspona od najmanjeg do najvećeg postotka.

3.Ponuditelj je dužan opravdati svako odstupanje od zahtjeva u skladu sa stavkom 1.

POGLAVLJE II.

Bespovratna sredstva, nagrade i operacije mješovitog financiranja

Članak 18.

Bespovratna sredstva i nagrade

1.Unija može pokriti do 100 % prihvatljivih troškova, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja.

2.Odstupajući od [članka 181. stavka 6.] Financijske uredbe neizravni se prihvatljivi troškovi određuju primjenom paušalnog iznosa u visini od 25 % ukupnih izravnih prihvatljivih troškova, isključujući izravne prihvatljive troškove podugovaranja i troškove sredstava koja na raspolaganje stavljaju treće strane, a koja se ne upotrebljavaju u prostorima korisnika, te financijsku potporu trećim stranama.

3.Ne dovodeći u pitanje stavak 2., neizravni troškovi mogu se prijaviti kao jednokratni iznos ili jedinični trošak kad se navode u programu rada iz članka 100.

4.Odstupajući od [članka 204.] Financijske uredbe, najveći iznos financijske potpore koji se može isplatiti trećoj strani ne smije biti veći od 200 000 EUR.

Članak 19.

Zajednički pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava

Komisija ili tijelo za financiranje može objaviti zajednički poziv na podnošenje prijedloga s:

(a)trećim zemljama, uključujući njihove znanstvene i tehnološke organizacije ili agencije;

(b)međunarodnim organizacijama;

(c)neprofitnim pravnim subjektima.

Ako je riječ o zajedničkom pozivu, uspostavljaju se zajednički postupci za odabir i evaluaciju prijedloga. U tim postupcima mora sudjelovati uravnotežena skupina stručnjaka koje su imenovale sve strane.

Članak 20.

Bespovratna sredstva za pretkomercijalnu nabavu i nabavu inovativnih rješenja

1.Mjere mogu obuhvaćati, ili imati kao primarni cilj, pretkomercijalnu nabavu ili javnu nabavu inovativnih rješenja koju izvršavaju korisnici koji su javni naručitelji ili naručitelji kako je definirano u direktivama 2014/24/EU, 2014/25/EU i 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

2.U postupcima nabave:

(a)poštuju se načela transparentnosti, nediskriminacije, jednakog postupanja, dobrog financijskog upravljanja, proporcionalnosti i pravila o tržišnom natjecanju;

(b)za pretkomercijalnu nabavu može se propisati posebne uvjete, kao što je ograničavanje mjesta izvedbe nabavljenih aktivnosti na državno područje država članica i pridruženih zemalja;

(c)može se odobriti sklapanje više ugovora u okviru istog postupka (više izvora nabave); i

(d)osigurava se dodjela ugovora ponuditeljima koji nude najbolju vrijednost za novac uz istovremeno osiguravanje nepostojanja sukoba interesa.

3.Izvođač koji ostvari rezultate u okviru pretkomercijalne nabave vlasnik je barem pripadajućih prava intelektualnog vlasništva. Javni naručitelji uživaju barem besplatna prava pristupa rezultatima za vlastitu upotrebu i pravo da dodijele, ili da zahtijevaju od sudjelujućih izvođača da dodijele, neisključive licencije trećoj strani za iskorištavanje rezultata za javnog naručitelja pod poštenim i razumnim uvjetima bez prava podlicenciranja. Ako izvođač ne uspije komercijalno iskoristiti rezultate u određenom zadanom roku nakon pretkomercijalne nabave, kako je utvrđeno u ugovoru, javni naručitelji mogu zahtijevati da se na javne naručitelje prenese vlasništvo nad rezultatima.

Članak 21.

Operacije mješovitog financiranja

Operacije mješovitog financiranja o kojima je odlučeno u okviru ovog Programa provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe.

POGLAVLJE IV.

Ostale financijske odredbe

Članak 22.

Kumulativno, dopunsko i kombinirano financiranje

1.Mjera za koju je dobiven doprinos iz drugog programa Unije može dobiti doprinos i iz Programa pod uvjetom da doprinosi ne pokrivaju iste troškove. Pravila svakog programa Unije iz kojeg se daje doprinos primjenjuju se na doprinos mjeri iz tog programa. Kumulativno financiranje ne smije prijeći ukupne prihvatljive troškove mjere, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati razmjerno u skladu s dokumentima u kojima su utvrđeni uvjeti za potporu.

2.Mjere kojima je dodijeljen Pečat izvrsnosti ili koje ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

(a)ocijenjene su u okviru poziva na podnošenje prijedloga na temelju Programa;

(b)u skladu su s minimalnim zahtjevima kvalitete tog poziva;

(c)ne mogu se financirati na temelju tog poziva zbog proračunskih ograničenja;

mogu primati potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda plus ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u skladu s [člankom 67. stavkom 5.] Uredbe (EU) XXX [CPR] i člankom [8.] Uredbe (EU) XX [Financing, management and monitoring of the Common Agricultural Policy] pod uvjetom da su te mjere u skladu s ciljevima predmetnog programa. Primjenjuju se pravila Fonda iz kojeg se pruža potpora.

Članak 23.

Partnerstva

1.Program se može provoditi putem partnerstava.

2.Partnerstva u kojima sudjeluje Unija:

(a)uspostavljaju se ako će se njima ciljevi svemirskog programa Unije ostvariti učinkovitije nego što bi to Unija učinila samostalno;

(b)temelje se na načelima dodane vrijednosti Unije, transparentnosti, otvorenosti, učinka, učinka poluge, dugoročnim financijskim obvezama svih uključenih strana, fleksibilnosti, usklađenosti i komplementarnosti s Unijinim, lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim inicijativama te uzimaju u obzir podjelu rizika i uvjete za odgovornost i vlasništvo nad materijalnim i nematerijalnim sredstvima.

Članak 24.

Zajednička javna nabava

1.Uz odredbe iz [članka 165.] Financijske uredbe Komisija i Agencija mogu provoditi postupke zajedničke javne nabave s Europskom svemirskom agencijom i drugim međunarodnim organizacijama koje sudjeluju u provedbi komponenti Programa.

2.Pravila o javnoj nabavi primjenjiva u [članku 165.] Financijske uredbe primjenjuju se i u ovom slučaju pod uvjetom da se u svakom slučaju primjenjuju postupovne odredbe koje se primjenjuju na institucije.

Članak 25.

Zaštita ključnih sigurnosnih interesa

Ako je to potrebno radi zaštite ključnog interesa sigurnosti Unije i njezinih država članica, posebno u pogledu potrebe da se očuvaju cjelovitost i otpornost sustava Unije, kao i autonomija industrijskog temelja na koji se oslanjaju, Komisija određuje potrebne uvjete prihvatljivosti primjenjive na javnu nabavu, bespovratna sredstva ili nagrade obuhvaćene ovom glavom. U tu svrhu posebno se uzima u obzir potreba da prihvatljiva poduzeća imaju poslovni nastan u državi članici, da se prihvatljiva poduzeća obvežu na provođenje relevantnih aktivnosti unutar Unije i da države članice ili državljani država članica mogu djelotvorno kontrolirati ta poduzeća. Ti se uvjeti uključuju u dokumente koji se odnose na javnu nabavu, bespovratna sredstva ili nagradu, kako je primjenjivo. Ako je riječ o javnoj nabavi, uvjeti se primjenjuju na cijelo trajanje proizašlog ugovora.

Članak 26.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako u Programu treća zemlja sudjeluje na temelju odluke u skladu s međunarodnim sporazumom ili drugim pravnim instrumentom, treća je zemlja dužna dodijeliti potrebna prava i dati potreban pristup kako bi se odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europski revizorski sud ovlastili za sveobuhvatno vršenje svojih nadležnosti. U slučaju OLAF-a takva prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, kako je propisano u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

GLAVA IV.

UPRAVLJANJE PROGRAMOM

Članak 27.

Načela upravljanja

Upravljanje Programom temelji se na sljedećim načelima:

(a)stroga podjela zadaća i odgovornosti među subjektima uključenima u provedbu Programa, osobito među državama članicama, Komisijom, Agencijom i Europskom svemirskom agencijom;

(b)stroga kontrola Programa, što uključuje obvezu svih subjekata da se strogo pridržavaju troškova i rokova u svojim područjima nadležnosti u skladu s ovom Uredbom;

(c)optimalna i racionalna upotreba struktura;

(d)sustavno uzimanje u obzir potreba korisnika usluga koje se pružaju komponentama Programa te znanstvenih i tehnoloških razvoja koji se odnose na te usluge;

(e)kontinuiran rad na kontroli i smanjivanju rizika.

Članak 28.

Uloga država članica

1.Države članice mogu sudjelovati u Programu pridonošenjem svojih tehničkih stručnosti, praktičnog znanja i pomoći, osobito u području sigurnosti i zaštite, te, prema potrebi, stavljanjem na raspolaganje Uniji informacija i infrastrukture koje posjeduju ili koje se nalaze na njihovu državnom području, uključujući osiguravanjem učinkovitog i neometanog pristupa in situ podacima i suradnjom s Komisijom na poboljšavanju dostupnosti in situ podataka potrebnih Programu.

2.Komisija ili, kad je riječ o zadaćama iz članka 30., Agencija može povjeriti specifične zadaće državama članicama ili nacionalnim agencijama ili skupinama tih država članica ili nacionalnih agencija. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale neometano funkcioniranje Programa i promicale njegovu upotrebu, među ostalim pružanjem pomoći u zaštiti frekvencija potrebnih za Program.

3.Države članice i Komisija surađuju kako bi razvijale in situ komponente potrebne za prihvaćanje upotrebe svemirskih sustava i kako bi olakšale da se u upotrebi iskoristi puni potencijal skupova in situ podataka.

4.U području sigurnosti države članice obavljaju zadaće iz članka 34. stavka 4.

Članak 29.

Uloga Komisije

1.Komisija je odgovorna za opću provedbu Programa, uključujući u području sigurnosti. Komisija u skladu s ovom Uredbom određuje prioritete i dugoročni razvoj Programa te nadzire njegovu provedbu, uzimajući u obzir njegov utjecaj na ostale politike Unije.

2.Komisija upravlja svakom komponentom Programa čije upravljanje nije povjereno drugom subjektu.

3.Komisija osigurava jasnu podjelu zadaća među različitim subjektima koji sudjeluju u Programu te koordinira aktivnosti tih subjekata.

4.Ako je to potrebno za neometano funkcioniranje Programa i neometano pružanje usluga koje se pružaju komponentama Programa, nakon savjetovanja s korisnicima i svim ostalim relevantnim dionicima Komisija provedbenim aktima utvrđuje tehničke i operativne specifikacije potrebne za provedbu i razvoj tih komponenti i usluga koje te komponente pružaju. Komisija u utvrđivanju tih tehničkih i operativnih specifikacija izbjegava smanjenje opće razine sigurnosti te je dužna osigurati kompatibilnost s ranijim specifikacijama.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

5.Komisija promiče i osigurava prihvaćanje i korištenje podataka i usluga koje se pružaju komponentama Programa u javnom i privatnom sektoru, među ostalim podupiranjem odgovarajućeg razvoja tih usluga i nastojanjem da se pobrine za dugoročno stabilno okruženje. Komisija razvija sinergije između aplikacija različitih komponenti Programa. Osigurava komplementarnost, dosljednost, sinergije i veze između Programa i drugih djelovanja i programa Unije.

6.Komisija prema potrebi osigurava koordinaciju s aktivnostima koje se provode u svemirskom sektoru na razini Unije, na nacionalnoj razini i na međunarodnoj razini. Potiče suradnju među državama članicama i promiče konvergenciju njihovih tehnoloških kapaciteta i razvoja u području svemira.

Članak 30.

Uloga Agencije

1.Agencija ima sljedeće vlastite zadaće:

(a)putem svojeg Odbora za sigurnosnu akreditaciju pružati sigurnosnu akreditaciju za sve komponente Programa u skladu s glavom V. poglavljem II.;

(b)obavljati zadaće iz članka 34. stavaka 2. i 3.;

(c)provoditi aktivnosti komunikacije, priopćavanja i promocije te aktivnosti koje se odnose na komercijalizaciju usluga Galilea i EGNOS-a;

(d)pružati tehničku stručnost Komisiji.

2.Komisija Agenciji povjerava sljedeće zadaće:

(a)upravljanje upotrebom EGNOS-a i Galilea, kako je navedeno u članku 43.;

(b)sveobuhvatno koordiniranje aspekata GOVSATCOM-a povezanih s korisnicima, što se provodi u bliskoj suradnji s relevantnim agencijama Unije i ESVD-om za misije i operacije u području upravljanja krizama;

(c)provođenje aktivnosti povezanih s razvojem aplikacija i usluga u silaznom sektoru na temelju komponenti Programa.

3.Komisija može Agenciji povjeriti druge zadaće, uključujući komunikaciju, priopćavanje, promicanje i stavljanje na tržište podataka i informacija te druge aktivnosti koje se odnose na prihvaćenost među korisnicima za komponente Programa koje nisu Galileo i EGNOS.

4.Komisija povjerava zadaće iz stavaka 2. i 3. putem sporazuma o doprinosima u skladu s [člankom 2. stavak 18.] i [glavom VI.] Financijske uredbe.

Članak 31.

Uloga Europske svemirske agencije

1.Europskoj svemirskoj agenciji mogu se povjeriti sljedeće zadaće:

(a)za Copernicus: razvoj, projektiranje i izgradnja svemirske infrastrukture Copernicusa, uključujući operativni rad te infrastrukture;

(b)za Galileo i EGNOS: razvoj sustava, razvoj zemaljskog segmenta i projektiranje i razvoj satelita;

(c)za sve komponente Programa: istraživačke i razvojne aktivnosti u područjima za koje je stručna.

2.Komisija sklapa okvirni sporazum o financijskom partnerstvu s Agencijom i Europskom svemirskom agencijom, kako je predviđeno u [članku 130.] Financijske uredbe. U tom se okvirnom sporazumu o financijskom partnerstvu:

jasno definiraju odgovornosti i obveze Europske svemirske agencije s obzirom na Program,

zahtijeva da Europska svemirska agencija poštuje sigurnosna pravila programa Unije, osobito u pogledu obrade klasificiranih podataka,

propisuju uvjeti upravljanja sredstvima povjerenima Europskoj svemirskoj agenciji, osobito s obzirom na javnu nabavu, postupke upravljanja, očekivane rezultate na temelju pokazatelja izvedbene uspješnosti, mjere primjenjive u slučaju manjkave ili prijevarne provedbe ugovora u smislu troškova, rokova i rezultata te komunikacijske strategije i pravila u vezi s vlasništvom nad svim materijalnim i nematerijalnim sredstvima. Ti uvjeti moraju biti u skladu s glavama III. i V. ove Uredbe i Financijskom uredbom,

zahtijeva sudjelovanje Komisije i, prema potrebi, Agencije na sastancima Odbora Europske svemirske agencije za evaluaciju ponuda koje se odnose na Program,

uspostavlja mjere praćenja i kontrole, koje uključuju konkretno sustav predviđanja troškova, sustavno pružanje Komisiji ili, prema potrebi, Agenciji, informacija o troškovima i rokovima te, u slučaju odstupanja od planiranih proračuna, izvedbene uspješnosti i rokova, korektivne mjere kojima se osigurava izvršavanje dodijeljenih zadaća unutar dodijeljenih proračuna i sankcije za Europsku svemirsku agenciju ako se nepodudarnost može izravno pripisati njoj,

utvrđuje načela za naknadu Europskoj svemirskoj agenciji, koja je razmjerna težini zadaća koje treba izvršiti, u skladu s tržišnim cijenama i naknadama drugih subjekata sudionika, uključujući Uniju, i koja se može, prema potrebi, temeljiti na pokazateljima izvedbene uspješnosti. Te naknade ne obuhvaćaju opće troškove koji nisu povezani s aktivnostima koje je Unija povjerila Europskoj svemirskoj agenciji.

3.Sklapanje okvirnog sporazuma o financijskom partnerstvu iz stavka 2. ovisi o uspostavljanju u okviru Europske svemirske agencije internih struktura i operativne metode, posebno u pogledu odlučivanja, metoda upravljanja i odgovornosti, kojima se osigurava maksimalna zaštita interesa Unije i poštovanja njezinih odluka, uključujući aktivnosti koje financira Europska svemirska agencija, a koje utječu na program.

4.Ne dovodeći u pitanje okvirni sporazum o financijskom partnerstvu iz stavka 4., Komisija ili Agencija može od Europske svemirske agencije zatražiti da pruži tehničku stručnost i informacije potrebne za obavljanje zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom.

Članak 32.

Uloga drugih subjekata

1.Komisija može sporazumom o doprinosima povjeriti, u cijelosti ili djelomično, provedbu komponenti Programa subjektima koji nisu navedeni u članku 30. ni 31., uključujući:

(a)operativni rad svemirske infrastrukture programa Copernicus ili njezinih dijelova, što se može povjeriti EUMETSAT-u;

(b)provedbu usluga Copernicusa ili njihovih dijelova relevantnim agencijama, tijelima ili organizacijama.

2.Kriteriji za odabir takvih subjekata kojima su povjerene zadaće posebno odražavaju njihovu sposobnost osiguravanja kontinuiteta i, prema potrebi, sigurnosti aktivnosti Copernicusa, bez prekida ili s minimalnim prekidom njihova rada.

GLAVA V.

SIGURNOST PROGRAMA

POGLAVLJE I.

Sigurnost programa

Članak 33.

Načela sigurnosti

Sigurnost Programa temelji se na sljedećim načelima:

(a)uzimanje u obzir iskustva država članica u području sigurnosti i uzimanje njihovih najboljih praksi za primjer;

(b)primjenjivanje međunarodno priznatih standarda i sigurnosnih pravila Unije, kojima se propisuje razdvajanje operativnih funkcija i funkcija povezanih s akreditacijom.

Članak 34.

Upravljanje sigurnošću

1.Komisija u svojem području nadležnosti osigurava visok stupanj sigurnosti, osobito u pogledu:

(a)zaštite zemaljske i svemirske infrastrukture i pružanja usluga, osobito od fizičkih napada i kibernapada;

(b)kontrole prijenosa tehnologije i upravljanja tim prijenosima;

(c)razvoja i očuvanja stručnosti i stečenog praktičnog iskustva u Uniji;

(d)zaštite klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka.

U tu svrhu Komisija se mora pobrinuti da se za svaku komponentu Programa provede analiza rizika i prijetnji. Na temelju te analize rizika i prijetnji ona za svaku komponentu Programa provedbenim aktima utvrđuje opće sigurnosne zahtjeve. Komisija pri tome uzima u obzir utjecaj tih zahtjeva na neometano funkcioniranje komponente, posebno u pogledu troškova, upravljanja rizikom i rokova, te osigurava da se njima ne smanji opći stupanj sigurnosti ili ne ugrozi funkcioniranje postojeće opreme koja se temelji na toj komponenti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

2.Subjekt odgovoran za upravljanje komponentom Programa odgovoran je za upravljanje sigurnošću te komponente i u tu svrhu provodi analizu rizika i prijetnji i sve potrebne aktivnosti kako bi osigurao i pratio sigurnost te komponente, osobito utvrđivanjem tehničkih specifikacija i operativnih postupaka te praćenjem njihove usklađenosti s općim sigurnosnim zahtjevima iz stavka 1.

3.Agencija:

(a)osigurava sigurnosnu akreditaciju svih komponenti Programa u skladu s poglavljem II. ove glave i nadležnostima država članica;

(b)osigurava rad Galileova centra za praćenje sigurnosti u skladu sa zahtjevima iz stavka 2. i uputama izrađenima u okviru područja primjene Odluke 2014/496/ZVSP;

(c)obavlja zadaće koje su joj dodijeljene na temelju Odluke br. 1104/2011/EU;

(d)pruža Komisiji svoju tehničku stručnost i sve informacije potrebne za obavljanje njezinih zadaća na temelju ove Uredbe.

4.Države članice:

(a)poduzimaju mjere koje su barem ekvivalentne onima koje su potrebne za zaštitu europske kritične infrastrukture u smislu Direktive Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označivanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite 29 te onima koje su potrebne za zaštitu vlastite nacionalne kritične infrastrukture kako bi se osigurala zaštita zemaljske infrastrukture koja čini sastavni dio Programa i koja se nalazi na njihovu državnom području;

(b)izvršavaju zadaće sigurnosne akreditacije iz članka 41.

6.Subjekti koji sudjeluju u Programu poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurali sigurnost Programa.

POGLAVLJE II.

Sigurnosna akreditacija

Članak 35.

Tijelo za sigurnosnu akreditaciju

Odbor za sigurnosnu akreditaciju osnovan u okviru Agencije je tijelo za sigurnosnu akreditaciju za sve komponente Programa.

Članak 36.

Opća načela sigurnosne akreditacije

Aktivnosti sigurnosne akreditacije za sve komponente Programa provode se u skladu sa sljedećim načelima:

(a)aktivnosti sigurnosne akreditacije i odluke o sigurnosnoj akreditaciji poduzimaju se u kontekstu kolektivne odgovornosti za sigurnost Unije i država članica;

(b)nastoji se da se odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju postižu konsenzusom;

(c)aktivnosti sigurnosne akreditacije provode se upotrebljavajući pristup procjene rizika i upravljanja rizicima, razmatrajući rizike za sigurnost komponente te utjecaj mjera za smanjenje rizika na troškove ili rokove, uzimajući u obzir cilj da se ne smanjuje opći stupanj sigurnosti sustava;

(d)odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju o sigurnosnoj akreditaciji pripremaju i donose stručnjaci s odgovarajućim stupnjem sigurnosne provjere kvalificirani za akreditaciju složenih sustava koji postupaju objektivno;

(e)nastoji se savjetovati sa svim stranama koje imaju ulog u pitanjima sigurnosti određene komponente;

(f)aktivnosti sigurnosne akreditacije provode svi relevantni dionici komponente u skladu sa strategijom sigurnosne akreditacije, ne dovodeći u pitanje ulogu Komisije;

(g)odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju o sigurnosnoj akreditaciji temelje se, u skladu s procesom definiranim u relevantnoj strategiji sigurnosne akreditacije koju je definirao Odbor, na lokalnim odlukama o sigurnosnoj akreditaciji koje donose odgovarajuća nacionalna tijela za sigurnosnu akreditaciju država članica;

(h)trajan, transparentan i potpuno razumljiv proces praćenja osigurava da su sigurnosni rizici za komponentu poznati, da su sigurnosne mjere definirane kako bi se ti rizici smanjili na prihvatljivu razinu s obzirom na sigurnosne potrebe Unije i njezinih država članica i neometan rad komponente te da se te mjere primjenjuju u skladu s konceptom dubinske obrane. Djelotvornost tih mjera kontinuirano se ocjenjuje. Proces u vezi s procjenom sigurnosnog rizika i upravljanjem sigurnosnim rizikom zajednički provode svi dionici komponente kao iterativan proces;

(i)odluke o sigurnosnoj akreditaciji Odbor za sigurnosnu akreditaciju donosi na strogo neovisan način, uključujući i u odnosu na Komisiju i druga tijela odgovorna za provedbu komponente i pružanje povezanih usluga te u odnosu na izvršnog direktora i Upravni odbor Agencije;

(j)aktivnosti sigurnosne akreditacije provode se uzimajući u obzir potrebu za prikladnom koordinacijom Komisije i tijela odgovornih za provedbu sigurnosnih odredaba;

(k)sigurnosna akreditacija EGNOS-a koju provodi Odbor za sigurnosnu akreditaciju ne dovodi u pitanje akreditacijske aktivnosti koje za zračni promet obavlja Europska agencija za sigurnost zračnog prometa.

Članak 37.

Zadaće Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1.Odbor za sigurnosnu akreditaciju obavlja svoje zadaće ne dovodeći u pitanje odgovornosti dodijeljene Komisiji ni odgovornosti dodijeljene drugim tijelima Agencije, posebno u pitanjima sigurnosti, te ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica u pogledu sigurnosne akreditacije.

2.Odbor za sigurnosnu akreditaciju ima sljedeće zadaće:

(a)definiranje i potvrđivanje strategije sigurnosne akreditacije kojom se određuje:

i.opseg aktivnosti potrebnih za provođenje i održavanje akreditacije komponenti Programa ili dijelova tih komponenti i svih međusobnih veza između njih i drugih sustava ili komponenti;

ii.postupak sigurnosne akreditacije za komponente Programa ili dijelove tih komponenti, s detaljima razmjernima potrebnoj razini jamstva i jasno navedenim uvjetima za akreditaciju;

iii.uloga relevantnih dionika uključenih u postupak akreditacije;

iv.akreditacijski raspored u skladu s fazama komponenti Programa, posebno u pogledu uvođenja infrastrukture, pružanja usluga i razvoja;

v.načela sigurnosne akreditacije za mreže povezane sa sustavima koji su uspostavljeni na temelju komponenti Programa ili dijelova tih komponenti te za opremu povezanu sa sustavima koji su uspostavljeni tim komponentama koju provode nacionalni subjekti država članica nadležni za sigurnosna pitanja;

(b)odlučivanje o sigurnosnoj akreditaciji, posebno u pogledu odobrenja za lansiranje satelita, ovlaštenja za korištenje sustavâ osnovanih u okviru komponenti Programa ili elemenata tih komponenti u različitim konfiguracijama i za različite usluge koje pružaju, sve do signaliziranja u svemiru i uključujući to signaliziranje, te ovlaštenja za operativno vođenje zemaljskih postaja. Kad je riječ o mrežama i opremi povezanima s PRS-om iz članka 44. ili bilo kojom drugom sigurnom uslugom koja proizlazi iz komponenti Programa, Odbor za sigurnosnu akreditaciju donosi odluke samo o odobrenju tijela za razvoj ili proizvodnju osjetljivih tehnologija za PRS, prijamnika za PRS ili sigurnosnih modula za PRS, ili bilo koje druge tehnologije ili opreme koju treba provjeriti u skladu s općim sigurnosnim zahtjevima iz članka 34. stavka 1., uzimajući u obzir savjete nacionalnih tijela nadležnih za sigurnosna pitanja i ukupne sigurnosne rizike;

(c)ispitivanje i, osim za dokumente koje Komisija treba donijeti na temelju članka 34. stavka 1. ove Uredbe i članka 8. Odluke br. 1104/2011/EU, odobravanje sve dokumentacije povezane sa sigurnosnom akreditacijom;

(d)u području svoje stručnosti, savjetovanje Komisije u pogledu izrade nacrta akata iz članka 34. stavka 1. ove Uredbe i članka 8. Odluke br. 1104/2011/EU, uključujući za uspostavu sigurnosno-operativnih postupaka te za izdavanje izjave sa svojim zaključnim stavom;

(e)ispitivanje i odobravanje procjene sigurnosnog rizika pripremljene u skladu s procesom praćenja iz članka 36. točke (h), uzimajući u obzir usklađenost s dokumentima iz točke (c) ovog stavka i onima sastavljenima u skladu s člankom 34. stavkom 1. ove Uredbe i člankom 8. Odluke br. 1104/2011/EU, te suradnja s Komisijom u definiranju mjera za ublažavanje rizika;

(f)provjeravanje provedbe sigurnosnih mjera u vezi sa sigurnosnom akreditacijom komponenti Programa poduzimanjem ili sponzoriranjem sigurnosnih procjena, inspekcija, revizija ili preispitivanja u skladu s člankom 41. točkom (b) ove Uredbe;

(g)potvrđivanje odabira odobrenih proizvoda i mjera koji štite od elektroničkog prisluškivanja (TEMPEST) i odobrenih kriptografskih proizvoda koji se upotrebljavaju za pružanje sigurnosti komponentama Programa;

(h)odobravanje ili, prema potrebi, sudjelovanje u zajedničkom odobravanju, zajedno s relevantnim subjektima nadležnima za sigurnosna pitanja, o međusobnom povezivanju sustava uspostavljenih na temelju komponenti Programa ili dijelova tih komponenti i drugih sustava;

(i)dogovaranje predloška za kontrolu pristupa iz članka 41. točke (c) s relevantnom državom članicom;

(j)pripremanje izvješća o rizicima i obavješćivanje Komisije, Upravnog odbora i izvršnog direktora o procjeni rizika te savjetovanje navedenih o opcijama za postupanje s preostalim rizicima za određenu odluku o sigurnosnoj akreditaciji;

(k)pomaganje, uz blisku suradnju s Komisijom, Vijećem i Visokim predstavnikom, u provedbi Odluke 2014/496/ZVSP na temelju posebnog zahtjeva Vijeća i/ili Visokog predstavnika;

(l)provođenje savjetovanja potrebnih za izvršavanje svojih zadaća;

(m)donošenje i objavljivanje svojeg poslovnika.

3.Ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica, uspostavlja se posebno podređeno tijelo pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju koje zastupa države članice kako bi izvršavalo zadaće tijela za distribuciju kriptomaterijala (CDA) koje se odnose na upravljanje kriptografskim materijalom EU-a povezanim s Programom, posebno u pogledu:

(a)upravljanja ključevima za polijetanje i drugim ključevima potrebnima za funkcioniranje sustava Galileo;

(b)provjeravanja uspostave i izvršenja postupaka za vođenje evidencije o ključevima za PRS, sigurno postupanje s tim ključevima, čuvanje tih ključeva i distribuciju tih ključeva.

Članak 38.

Sastav Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1.Odbor za sigurnosnu akreditaciju sastavljen je od predstavnika svake države članice, predstavnika Komisije i predstavnika Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (dalje u tekstu „Visoki predstavnik”). Mandat članova Odbora za sigurnosnu akreditaciju traje četiri godine i može se produljiti.

2.Predstavnik Europske svemirske agencije poziva se na sastanke Odbora za sigurnosnu akreditaciju u svojstvu promatrača. Iznimno, predstavnici agencija Unije, trećih zemalja ili međunarodnih organizacija mogu se također pozvati da prisustvuju sastancima kao promatrači za pitanja koja se izravno odnose na te treće zemlje ili međunarodne organizacije, posebno na pitanja koja se odnose na infrastrukturu koja im pripada ili koja je uspostavljena na njihovu državnom području. Mehanizmi za takvo sudjelovanje predstavnika trećih zemalja ili međunarodnih organizacija te uvjeti tih mehanizama utvrđuju se u odgovarajućim sporazumima te moraju biti u skladu s poslovnikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

Članak 39.

Pravila Odbora za sigurnosnu akreditaciju o glasanju

Ako se ne može postići konsenzus u skladu s općim načelima iz članka 36., Odbor za sigurnosnu akreditaciju donosi odluke na temelju glasanja kvalificirane većine u skladu s člankom 16. Ugovora o Europskoj uniji. Predstavnik Komisije i predstavnik Visokog predstavnika ne glasaju. Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju potpisuje u ime Odbora za sigurnosnu akreditaciju odluke koje je donio Odbor za sigurnosnu akreditaciju.

Članak 40.

Priopćavanje i učinak odluka Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1.Odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju upućuju se Komisiji.

2.Komisija redovito obavješćuje Odbor za sigurnosnu akreditaciju o učincima svih planiranih odluka Odbora za sigurnosnu akreditaciju o ispravnom vođenju komponenti Programa i o provedbi planova za postupanje s preostalim rizicima. Odbor za sigurnosnu akreditaciju uzima u obzir sve navedene informacije primljene od Komisije.

3.Komisija bez nepotrebnog odgađanja obavješćuje Europski parlament i Vijeće o učinku donošenja odluka o sigurnosnoj akreditaciji na ispravno funkcioniranje komponenti Programa. Ako Komisija smatra da odluka koju je donio Odbor za sigurnosnu akreditaciju može značajno utjecati na ispravno funkcioniranje tih komponenti, na primjer u smislu troškova, rokova i izvedbene uspješnosti, o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

4.Upravni se odbor periodično obavješćuje o radu Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

5.Raspored rada Odbora za sigurnosnu akreditaciju ne smije ometati raspored i rokove aktivnosti iz programa rada iz članka 100.

Članak 41.

Uloga država članica u sigurnosnoj akreditaciji

Države članice:

(a)prenose Odboru za sigurnosnu akreditaciju sve informacije koje smatraju važnima za sigurnosnu akreditaciju;

(b)dozvoljavaju propisno ovlaštenim osobama koje je imenovao Odbor za sigurnosnu akreditaciju, u dogovoru s nacionalnim tijelima nadležnima za sigurnosna pitanja i pod njihovim nadzorom, pristup bilo kojim informacijama i bilo kojim područjima i/ili mjestima povezanima sa sigurnošću sustavâ u njihovoj nadležnosti, u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima te bez diskriminacije na osnovi državljanstva državljana država članica, uključujući u svrhu sigurnosnih inspekcija, revizija i ispitivanja o kojima je odlučio Odbor za sigurnosnu akreditaciju te u svrhu procesa praćenja sigurnosnog rizika iz članka 36. točke (h). Te revizije i ispitivanja izvode se u skladu sa sljedećim načelima:

i.naglašava se važnost sigurnosti i djelotvornog upravljanja rizikom u tijelima nad kojima se provodi nadzor;

ii.preporučuju se protumjere za ublažavanje specifičnog učinka gubitka povjerljivosti, cjelovitosti ili dostupnosti klasificiranih podataka;

(c)pojedinačno su odgovorne za osmišljavanje predloška za kontrolu pristupa, u kojem se opisuju ili navode područja/lokacije koje treba akreditirati, i o kojem se unaprijed trebaju dogovoriti države članice i Odbor za sigurnosnu akreditaciju, čime osiguravaju istu razinu kontrole pristupa u svim državama članicama;

(d)na lokalnoj su razini odgovorne za akreditaciju sigurnosti lokacija koje se nalaze unutar njihovih državnih područja i tvore dio područja sigurnosne akreditacije za komponente Programa te su u tu svrhu odgovorne za izvješćivanje Odboru za sigurnosnu akreditaciju.

POGLAVLJE III.

Zaštita klasificiranih podataka

Članak 42.

Primjena pravila o klasificiranim podacima

U području primjene ove Uredbe:

(a)svaka država članica osigurava da njezini nacionalni sigurnosni propisi pružaju stupanj zaštite klasificiranih podataka Europske unije jednakovrijedan onome iz pravila o sigurnosti kako su utvrđena u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a 30 i u sigurnosnim propisima Vijeća utvrđenima u prilozima Odluci Vijeća od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a 31 ;

(b)države članice bez odgađanja obavješćuju Komisiju o nacionalnim sigurnosnim propisima iz točke (a);

(c)fizičke osobe s boravištem u trećim državama i pravne osobe s poslovnim nastanom u trećim zemljama mogu raditi s klasificiranim podacima EU-a povezanima s Programom isključivo ako ti podaci u tim državama podliježu sigurnosnim propisima koji jamče stupanj zaštite koji je barem jednakovrijedan onome na temelju pravila Komisije o sigurnosti utvrđenih u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444 i na temelju sigurnosnih propisa Vijeća utvrđenih u prilozima Odluci 2013/488/EU. Jednakovrijednost sigurnosnih propisa koji se primjenjuju u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji definira se u sporazumu o sigurnosti podataka, uključujući prema potrebi pitanja gospodarske sigurnosti, sklopljenom između Europske unije i te treće zemlje ili međunarodne organizacije u skladu s postupkom propisanim u članku 218. UFEU-a te uzimajući u obzir članak 13. Odluke 2013/488/EU;

(d)ne dovodeći u pitanje članak 13. Odluke 2013/488/EU i pravila o industrijskoj sigurnosti utvrđena u Odluci Komisije (EU, Euratom) 2015/444, fizička osoba ili pravna osoba, treća zemlja ili međunarodna organizacija može imati pristup klasificiranim podacima EU-a ako se to u pojedinačnom slučaju smatra nužnim, ovisno o prirodi i sadržaju tih podataka, primateljevoj potrebi za tim znanjem i stupnju koristi za Europsku uniju.

GLAVA VI.

Galileo i EGNOS

Članak 43.

Prihvatljive mjere

Prihvatljive mjere u okviru Galilea i EGNOS-a obuhvaćaju:

(a)održavanje, stalno unapređivanje, razvoj i zaštitu svemirske infrastrukture i upravljanje tom infrastrukturom, uključujući modernizaciju i upravljanje zastarijevanjem;

(b)održavanje, stalno unapređivanje, razvoj i zaštitu zemaljske infrastrukture i upravljanje tom infrastrukturom, što se posebno odnosi na mreže, lokacije i pomoćne objekte, uključujući modernizaciju i upravljanje zastarijevanjem;

(c)razvoj budućih generacija sustava i razvoj usluga koje pružaju Galileo i EGNOS, ne dovodeći u pitanje buduće odluke o financijskim perspektivama Unije;

(d)aktivnosti certificiranja i normizacije;

(e)pružanje i tržišni razvoj usluga u okviru Galilea i EGNOS-a;

(f)suradnju s drugim regionalnim ili globalnim satelitskim navigacijskim sustavima;

(g)sve elemente koji osiguravaju pouzdanost sustava i njegovu upotrebu;

(h)koordinacijske aktivnosti povezane s pružanjem usluga i proširenjem pokrivenosti uslugama.

Članak 44.

Usluge koje pruža Galileo

1.Usluge koje pruža Galileo su:

(a)Galileova otvorena usluga (GOS), koja je besplatna za korisnike i pruža informacije za određivanje položaja i sinkronizaciju koje su namijenjene prvenstveno za vrlo brojne satelitske navigacijske aplikacije za potrošačku upotrebu;

(b)usluga visoke točnosti (HAS), koja je besplatna za korisnike i koja pomoću širenja dodatnih podataka u dopunskom frekvencijskom pojasu pruža informacije visoke točnosti za određivanje položaja i sinkronizaciju namijenjene prvenstveno za satelitske navigacijske aplikacije za profesionalnu ili komercijalnu upotrebu;

(c)usluga autentikacije signala (SAS), koja se temelji na šifriranim kodovima sadržanima u signalima, a namijenjena je prvenstveno za satelitske navigacijske aplikacije za profesionalnu ili komercijalnu upotrebu;

(d)javna regulirana usluga (PRS), koja je ograničena na korisnike koje je ovlastila vlada u skladu s Odlukom 1104/2011/EU, za osjetljive aplikacije koje zahtijevaju visok stupanj kontinuiteta usluge, uključujući u područjima sigurnosti i obrane, uz upotrebu snažnih, šifriranih signala;

(e)usluga za krizne situacije (ES), koja emitiranjem signala prenosi upozorenja povezana s prirodnim katastrofama ili drugim kriznim situacijama u konkretnim područjima;

(f)usluga mjerenja vremena (TS), koja je besplatna za korisnike te pruža točno i pouzdano referentno vrijeme i koordinirano svjetsko vrijeme , olakšavajući razvoj aplikacija za mjerenje vremena temeljenih na Galileu i upotrebu u ključnim aplikacijama.

2.Usto, Galileo doprinosi:

(a)usluzi potrage i spašavanja (SAR) sustava Cospas-Sarsat tako što otkriva signale poziva za pomoć koje odašilju radiofarovi i prenosi im poruke putem povratne veze;

(b)uslugama praćenja cjelovitosti standardiziranima na razini Unije ili na međunarodnoj razini za upotrebu u uslugama za sigurnost života na temelju signala Galileove otvorene usluge te u kombinaciji s EGNOS-om i drugim satelitskim navigacijskim sustavima;

(c)svemirskim meteorološkim uslugama informiranja i ranog upozoravanja koje omogućuje Galileova zemaljska infrastruktura, a koje su prvenstveno namijenjene za smanjenje potencijalnih rizika za korisnike usluga koje pružaju Galileo i drugi GNSS-ovi u vezi sa svemirskim meteorološkim pojavama.

Članak 45.

Usluge koje pruža EGNOS

1.Usluge koje pruža EGNOS su:

(a)EGNOS-ova otvorena usluga (EOS), koja je besplatna za korisnike i pruža informacije za određivanje položaja i sinkronizaciju koje su namijenjene prvenstveno za vrlo brojne satelitske navigacijske aplikacije za potrošačku upotrebu;

(b)usluga pristupa podacima EGNOS-a (EDAS), koja pruža informacije za određivanje položaja i sinkronizaciju koje su namijenjene prvenstveno za satelitske navigacijske aplikacije za profesionalnu ili komercijalnu upotrebu nudeći bolje performanse i podatke s većom dodanom vrijednosti od podataka dobivenih preko EOS-a;

(c)usluga za sigurnost života (SoL), bez izravnih troškova za korisnike, koja pruža informacije za određivanje položaja i sinkronizaciju s visokom razinom kontinuiteta, dostupnosti i točnosti, uključujući funkciju ispravnosti kojom se korisnike upozorava na kvar u sustavima Galilea i drugih GNSS-ova koje sustav EGNOS poboljšava u području pokrivenosti ili na signale s nedopuštenim odstupanjem koje emitiraju ti sustavi, a namijenjena je prvenstveno korisnicima za koje je sigurnost ključna, osobito sektoru civilnog zrakoplovstva za pružanje usluga u zračnoj plovidbi;

2.Usluge iz stavka 1. prioritetno se pružaju na državnim područjima država članica koja su geografski locirana u Europi.

Geografska pokrivenost EGNOS-a može se proširiti na druge regije svijeta, posebno na državna područja zemalja kandidatkinja, trećih zemalja pridruženih jedinstvenom europskom nebu i trećih zemalja obuhvaćenih europskom politikom susjedstva, ovisno o tehničkoj izvedivosti i, kad je riječ o usluzi SoL, na temelju međunarodnih sporazuma.

3.Trošak takvog proširenja, uključujući i povezane operativne troškove specifične za te regije, nije pokriven proračunom iz članka 11. To proširenje ne smije uzrokovati kašnjenje u pružanju usluga iz stavka 1. na državnim područjima država članica koja su geografski locirana u Europi.

Članak 46.

Provedbene mjere za Galileo i EGNOS

Ako je to potrebno za nesmetan rad Galilea i EGNOS-a i njihovu prihvaćenost na tržištu, Komisija prema potrebi utvrđuje mjere za:

(a)upravljanje rizicima koji proizlaze iz rada Galilea i EGNOS-a i smanjivanje tih rizika;

(b)utvrđivanje ključnih etapa odlučivanja za praćenje i evaluaciju provedbe programa Galileo i EGNOS;

(c)utvrđivanje lokacije centara koji su dio zemaljske infrastrukture Galilea i EGNOS-a, u skladu sa sigurnosnim zahtjevima i slijedeći otvoren i transparentan postupak, i osiguravanje njihova rada.

Te se provedbene mjere donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

Članak 47.

Kompatibilnost i interoperabilnost

1.Galileo i EGNOS te usluge koje oni pružaju s tehničkog su gledišta u potpunosti kompatibilni i interoperabilni.

2.Galileo i EGNOS te usluge koje oni pružaju kompatibilni su i interoperabilni s drugim satelitskim navigacijskim sustavima i konvencionalnim načinima radionavigacije, ako su takvi zahtjevi u pogledu kompatibilnosti i interoperabilnosti utvrđeni međunarodnim sporazumima.

GLAVA VII.

Copernicus

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 48.

Opseg Copernicusa

1.Copernicus se provodi na temelju prethodnih ulaganja Unije i, prema potrebi, oslanjajući se na nacionalne i regionalne kapacitete država članica te uzimajući u obzir kapacitete komercijalnih pružatelja usporedivih podataka i informacija te potrebu za poticanjem tržišnog natjecanja i razvoja tržišta.

2.U okviru Copernicusa podaci i informacije pružaju se u skladu s politikom potpunih, besplatnih i otvorenih podataka.

3.Copernicus čine sljedeće četiri komponente:

(a)komponenta prikupljanja podataka koja uključuje:

razvoj i rad Copernicusovih Sentinela,

pristup podacima treće strane,

pristup in situ podacima i drugim pomoćnim podacima;

(b)komponenta za obradu podataka i informacija, koja uključuje aktivnosti za generiranje informacija s dodanom vrijednošću za potporu praćenju okoliša, izvješćivanju i osiguravanju usklađenosti, civilnoj zaštiti i sigurnosnim uslugama (usluge programa Copernicus);

(c)komponenta za pristup podacima i njihovu distribuciju, koja uključuje infrastrukturu i usluge kojima se osiguravaju traženje, distribucija i iskorištavanje podataka i informacija programa Copernicus, uvid u njih i pristup takvim podacima i informacijama;

(d)komponenta za potporu prihvaćenosti među korisnicima i razvoju tržišta u skladu s člankom 29. stavkom 5., koja uključuje povezane aktivnosti, resurse i usluge za promidžbu Copernicusa, njegovih podataka i usluga na svim razinama radi maksimalnog povećanja socioekonomskih koristi iz članka 4. stavka 1.

4.U okviru Copernicusa promiče se međunarodna koordinacija sustava za promatranje i povezana razmjena podataka radi jačanja njegove globalne dimenzije i komplementarnosti uzimajući u obzir postojeće međunarodne sporazume i postupke koordinacije.

POGLAVLJE II.

Prihvatljive mjere

Članak 49.

Prikupljanje podataka

Prihvatljive mjere u okviru Copernicusa obuhvaćaju:

(a)mjere kojima se osigurava kontinuitet postojećih misija Sentinela te razvoj, lansiranje i održavanje daljnjih Sentinela i upravljanje njima uz proširenje opsega promatranja, pri čemu se prednost daje promatračkim kapacitetima za praćenje antropogenih emisija CO2 i ostalih stakleničkih plinova, što omogućuje pokrivenost polova i inovativne ekološke primjene u područjima poljoprivrede, šumarstva i upravljanja vodama;

(b)mjere kojima se osigurava pristup podacima treće strane potrebnih za generiranje usluga programa Copernicus ili koje upotrebljavaju institucije, agencije i decentralizirane službe Unije;

(c)mjere kojima se osigurava i koordinira pristup in situ i drugim pomoćnim podacima potrebnima za generiranje, umjeravanje i validaciju podataka i informacija programa Copernicus.

Članak 50.

Usluge programa Copernicus

Copernicus uključuje mjere za potporu sljedećim uslugama:

(a)uslugama praćenja okoliša, izvješćivanja i osiguravanja usklađenosti, koje obuhvaćaju:

praćenje atmosfere radi pružanja informacija o kvaliteti zraka i kemijskom sastavu atmosfere,

praćenje morskog okoliša radi pružanja informacija o stanju i dinamici morskih i obalnih ekosustava i njihovih resursa,

praćenje kopna i poljoprivrede radi pružanja informacija o pokrovu zemljišta, uporabi zemljišta, prenamjeni zemljišta, gradskim područjima, količini i kvaliteti unutarnjih voda, šumama, poljoprivredi i drugim prirodnim resursima, biološkoj raznolikosti i kriosferi,

praćenje klimatskih promjena radi pružanja informacija o antropogenim emisijama CO2 i drugih stakleničkih plinova, ključnim klimatskim varijablama, ponovnim analizama klime, sezonskim prognozama, klimatskim projekcijama i uzrocima klimatskih promjena te pokazatelja u odgovarajućim vremenskim i prostornim razmjerima;

(b)uslugama upravljanja kriznim situacijama za pružanje informacija za potporu javnim tijelima nadležnima za civilnu zaštitu uspostavljenima u Uniji, kao potpora operacijama civilne zaštite i odgovora na krizne situacije (poboljšanje aktivnosti ranog upozoravanja i kapaciteta za odgovor na krize) te aktivnostima sprečavanja i pripravnosti (analize rizika i oporavka) u vezi s različitim vrstama katastrofa;

(c)sigurnosnim uslugama za potporu nadzoru vanjskih granica Unije, pomorskom nadzoru, kao i vanjskom djelovanju Unije u odgovoru na sigurnosna pitanja s kojima se Unija suočava te na ciljeve i mjere zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

Članak 51.

Pristup podacima i informacijama programa Copernicus te njihova distribucija

1.Copernicus obuhvaća mjere kojima se osigurava pristup svim podacima i informacijama programa Copernicus i, prema potrebi, dodatna infrastruktura i usluge za poticanje pristupa tim podacima i informacijama te njihove distribucije i upotrebe.

2.Ako su podaci ili informacije programa Copernicus sigurnosno osjetljivi, Komisija može pristup tim podacima i informacijama, nadzor nad njima te njihovo prikupljanje i distribuciju povjeriti subjektu ili subjektima od povjerenja. Takvi subjekti uspostavljaju i održavaju registar ovlaštenih korisnika i daju pristup ograničenim podacima slijedeći zaseban radni postupak.

POGLAVLJE III.

Politika postupanja s podacima programa Copernicus

Članak 52.

Politika postupanja s podacima i informacijama programa Copernicus

1.Podaci i informacije programa Copernicus pružaju se korisnicima u skladu sa sljedećom politikom besplatnih, potpunih i otvorenih podataka:

(a)korisnici programa Copernicus smiju besplatno i bilo gdje u svijetu reproducirati, distribuirati, priopćavati javnosti, prilagođavati i mijenjati sve podatke i informacije programa Copernicus te ih kombinirati s drugim podacima i informacijama;

(b)politika besplatnih, potpunih i otvorenih podataka podrazumijeva sljedeća ograničenja:

formati, rokovi pružanja i načini širenja i dijeljenja podataka i informacija programa Copernicus unaprijed su određeni,

ako je to primjenjivo, moraju se poštovati uvjeti licenciranja podataka i informacija treće strane koji se koriste za proizvodnju informacija iz usluga programa Copernicus,

sigurnosna ograničenja proizašla iz općih sigurnosnih zahtjeva iz članka 34. stavka 1.,

mora se osigurati zaštita od rizika od poremećaja sustava koji proizvodi ili stavlja na raspolaganje podatke i informacije programa Copernicus,

mora se zajamčiti zaštita pouzdanog pristupa podacima i informacijama programa Copernicus za europske korisnike.

2.Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 105. u vezi s posebnim odredbama radi dopune stavka 1. u pogledu specifikacija, uvjeta i postupaka za pristup podacima i informacijama programa Copernicus i njihovu upotrebu.

3.Komisija izdaje licencije i obavijesti povezane s pristupom podacima i informacijama programa Copernicus i njihovom upotrebom, uključujući odredbe o priznavanju autorstva, u skladu s politikom programa Copernicus o postupanju s podacima kako je utvrđena u ovoj Uredbi i primjenjivim delegiranim aktima na temelju stavka 2.

GLAVA VIII.

DRUGE KOMPONENTE PROGRAMA

POGLAVLJE I.

SSA

ODJELJAK I.

SST

Članak 53.

Opseg SST-a

Komponentom SST podupiru se sljedeće aktivnosti:

(a)uspostava, razvoj i rad mreže zemaljskih i/ili svemirskih senzora država članica, uključujući senzore koje razvija Europska svemirska agencija i senzore Unije pod nacionalnom kontrolom, radi nadzora i praćenja objekata te izrade europskog kataloga svemirskih objekata prilagođenog potrebama korisnika iz članka 55.;

(b)obrada i analiza podataka SST-a na nacionalnoj razini radi pružanja informacija i usluga SST-a iz članka 54.;

(c)pružanje usluga SST-a iz članka 54. subjektima iz članka 55.;

(d)tehnička i administrativna podrška za osiguravanje prijelaza između Svemirskog programa EU-a i okvira za potporu SST-u uspostavljenog Odlukom br. 541/2014/EU.

Članak 54.

Usluge SST-a

1.Usluge SST-a obuhvaćaju:

(a)procjenu rizika od sudara svemirskih letjelica ili svemirskih letjelica i svemirskog otpada te potencijalno generiranje upozorenja za izbjegavanje sudara tijekom sljedećih faza misija svemirskih letjelica: lansiranja, ulaska u orbitu, dizanja u orbiti, rada u orbiti te zbrinjavanja;

(b)otkrivanje i utvrđivanje karakteristika fragmentacija, raspada ili sudara u orbiti;

(c)procjenu rizika od nekontroliranog povratka svemirskih objekata i svemirskog otpada u Zemljinu atmosferu te generiranje povezanih informacija, uključujući predviđanja o vremenu i vjerojatnom mjestu mogućeg udara;

(d)sprečavanje širenja svemirskog otpada.

2.Usluge SST-a besplatne su i dostupne bez prekida i u svakom trenutku.

Članak 55.

Korisnici SST-a

1.Temeljni su korisnici SST-a sve države, ESVD, Komisija, Vijeće, javni i privatni vlasnici i operateri svemirskih letjelica te javna tijela nadležna za civilnu zaštitu s poslovnim nastanom u Uniji.

2.Drugi javni i privatni subjekti (netemeljni korisnici) s poslovnim nastanom u Uniji mogu imati pristup jednoj od usluga iz članka 54. stavka 1. točaka od (b) do (d) ako ispune sljedeće kriterije:

(a)podaci se upotrebljavaju za nekomercijalne namjene;

(b)zajamčena je odgovarajuća razina sigurnosti podataka.

Komisija putem provedbenih akata može donijeti detaljne odredbe o tim kriterijima i relevantnim postupcima. Te se odredbe donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

Članak 56.

Sudjelovanje država članica

1.Države članice koje žele sudjelovati u pružanju usluga SST-a iz članka 54. podnose Komisiji zajednički prijedlog kojim dokazuju da ispunjavaju sljedeće kriterije:

(a)vlasništvo nad ili pristup odgovarajućim senzorima SST-a koji su na raspolaganju za SST EU-a i ljudski resursi za upravljanje tim senzorima ili odgovarajući kapaciteti za operativnu analizu i obradu podataka posebno osmišljeni za SST i na raspolaganju za SST EU-a;

(b)predmetna država članica provela je i validirala početnu procjenu sigurnosnog rizika za svako sredstvo SST-a;

(c)akcijski plan kojim se uzima u obzir koordinacijski plan donesen na temelju članka 6. Odluke 541/2014/EU za provedbu aktivnosti utvrđenih u članku 53. ove Uredbe;

(d)distribucija različitih aktivnosti unutar stručnih timova kako su imenovani u skladu s člankom 57.;

(e)pravila za razmjenu podataka potrebnih za postizanje ciljeva iz članka 4.

U pogledu kriterija iz točaka (a) i (b) svaka država članica koja želi sudjelovati u pružanju usluga SST-a zasebno dokazuje da ispunjava te kriterije.

2.Smatra se da su kriterije iz stavka 1. točaka (a) i (b) ispunile države članice sudionice čiji su imenovani nacionalni subjekti članovi Konzorcija osnovanog u skladu s člankom 7. Odluke br. 541/2014/EU na datum stupanja na snagu ove Uredbe.

3.Ako nije podnesen zajednički prijedlog u skladu sa stavkom 1. ili ako Komisija smatra da tako podneseni zajednički prijedlog ne ispunjava kriterije iz stavka 1., najmanje tri države članice za koje se smatra da ispunjavaju kriterije utvrđene u stavku 1. mogu Komisiji dostaviti zajedničke ponude koje se odnose na konkretnu orbitu.

4.Komisija putem provedbenih akata može donijeti detaljne odredbe o postupcima i elementima iz stavaka od 1. do 3. Te se provedbene mjere donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

Članak 57.

Organizacijski okvir za sudjelovanje država članica

1.Sve države članice koje su podnijele prijedlog za koji je Komisija utvrdila da ispunjava odredbe iz članka 56. stavka 1. ili koje je Komisija odabrala u skladu s postupkom iz članka 56. stavka 3. za svojeg predstavnika imenuju konstituirajući nacionalni subjekt s poslovnim nastanom na njihovu državnom području.

2.Konstituirajući nacionalni subjekti imenovani u skladu sa stavkom 1. sklapaju sporazum o uspostavi partnerstva za SST i utvrđivanju pravila i mehanizama za njihovu suradnju u provedbi aktivnosti iz članka 53. Taj sporazum uključuje elemente iz članka 56. stavka 1. točaka od (c) do (e) i uspostavu strukture za upravljanje rizikom kako bi se osigurala provedba odredaba o upotrebi i sigurnoj razmjeni podataka SST-a i informacija SST-a.

3.Konstituirajući nacionalni subjekti razvijaju visokokvalitetne usluge SST-a Unije u skladu s višegodišnjim planom, relevantnim ključnim pokazateljima uspješnosti i zahtjevima korisnika na temelju aktivnosti stručnih timova iz stavka 6. Komisija putem provedbenih akata može donijeti višegodišnji plan i ključne pokazatelje uspješnosti u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

4.Konstituirajući nacionalni subjekti umrežavaju postojeće i potencijalne buduće senzore kako bi se njima upravljalo na koordiniran i optimalan način u cilju uspostave i održavanja ažurnog zajedničkog europskog kataloga.

5.Države članice sudionice vrše sigurnosnu akreditaciju na temelju općih zahtjeva za sigurnost iz članka 34. stavka 1.

6.Države članice sudionice SST-a imenuju stručne timove zadužene za konkretna pitanja povezana s različitim aktivnostima SST-a. Stručni su timovi stalni, njima upravljaju i u njima rade konstituirajući nacionalni subjekti država članica koje su ih osnovale, a mogu uključivati stručnjake iz svih konstituirajućih nacionalnih subjekata.

7.Konstituirajući nacionalni subjekti i stručni timovi osiguravaju zaštitu podataka SST-a, informacija SST-a i usluga SST-a.

8.Komisija putem provedbenih akata donosi detaljna pravila o funkcioniranju organizacijskog okvira za sudjelovanje država članica u SST-u. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

Članak 58.

Kontaktna točka za SST

1.Komisija na temelju najveće stručnosti u sigurnosnim pitanjima odabire kontaktnu točku za SST. Kontaktna točka za SST:

(a)osigurava potrebna sigurna sučelja za centralizaciju, pohranu i stavljanje na raspolaganje informacija SST-a korisnicima SST-a, pri čemu osigurava primjereno postupanje s tim informacijama i njihovu sljedivost;

(b)izravno izvješćuje o uspješnosti usluga SST-a;

(c)prikuplja povratne informacije kako bi osigurala potrebnu usklađenost usluga s očekivanjima korisnika;

(d)podupire, promiče i potiče upotrebu usluga.

2.Konstituirajući nacionalni subjekti dogovaraju potrebne provedbene mehanizme s kontaktnom točkom za SST.

ODJELJAK II.

Svemirska meteorologija i NEO-i

Članak 59.

Svemirske meteorološke aktivnosti

1.Funkcija svemirske meteorologije može poduprijeti sljedeće aktivnosti:

(a)procjenu i utvrđivanje potreba korisnika iz sektora utvrđenih u stavku 2. točki (b) u cilju utvrđivanja svemirskih meteoroloških usluga koje je potrebno pružiti;

(b)pružanje svemirskih meteoroloških usluga korisnicima te usluge u skladu s utvrđenim potrebama korisnika i tehničkim zahtjevima.

2.Svemirske meteorološke usluge dostupne su bez prekida i u svakom trenutku, a mogu se odabrati u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)na temelju potreba korisnika, tehnološke spremnosti usluga i rezultata procjene rizika Komisija određuje prioritet prema kojem se svemirske meteorološke usluge pružaju na razini EU-a;

(b)svemirske meteorološke usluge mogu doprinijeti zaštiti sljedećih sektora: svemirskih letjelica, zrakoplovstva, GNSS-ova, elektroenergetskih mreža i komunikacija.

3.Odabir subjekata za pružanje svemirskih meteoroloških usluga provodi se putem poziva na podnošenje ponuda.

Članak 60.

Aktivnosti povezane s NEO-ima

1.Funkcija za NEO-e može poduprijeti sljedeće aktivnosti:

(a)mapiranje kapaciteta država članica za otkrivanje i praćenje objekata u blizini Zemlje;

(b)promicanje umrežavanja infrastrukturnih objekata i istraživačkih centara u državama članicama;

(c)razvoj usluge iz stavka 2.

2.Komisija može uskladiti djelovanja Unije i nacionalnih javnih tijela nadležnih za civilnu zaštitu u slučaju otkrivanja NEO-a koji se približava Zemlji.

POGLAVLJE II.

GOVSATCOM

Članak 61.

Opseg GOVSATCOM-a

U okviru komponente GOVSATCOM satelitski komunikacijski kapaciteti i usluge agregiraju se u zajednički udruženi skup Unijinih satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga. Komponenta obuhvaća:

(a)razvoj, izgradnju i rad infrastrukture zemaljskog segmenta;

(b)nabavu satelitskih komunikacijskih kapaciteta, usluga i korisničke opreme nužnih za pružanje usluga GOVSATCOM-a;

(c)mjere potrebne za daljnju interoperabilnost i standardizaciju korisničke opreme GOVSATCOM-a.

Članak 62.

Kapaciteti i usluge koji se pružaju u okviru GOVSATCOM-a

1.Pružanje kapaciteta i usluga GOVSATCOM-a, besplatno za korisnike GOVSATCOM-a, osigurava se kako je utvrđeno u portfelju usluga iz stavka 3. u skladu s operativnim zahtjevima iz stavka 2. i posebnim sigurnosnim zahtjevima za GOVSATCOM iz članka 34. stavka 1. te u skladu s ograničenjima iz pravila o dijeljenju i određivanju prioriteta iz članka 65.

2.Komisija provedbenim aktima donosi operativne zahtjeve za usluge koje se pružaju u okviru GOVSATCOM-a u obliku tehničkih specifikacija za scenarije upotrebe koji se odnose na upravljanje krizama, nadzor i upravljanje ključnom infrastrukturom, uključujući diplomatske komunikacijske mreže. Ti se operativni zahtjevi temelje na detaljnoj analizi zahtjeva korisnika uz uzimanje u obzir zahtjeva koji proizlaze iz postojećih korisničkih uređaja i mreža. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

3.Komisija provedbenim aktima donosi portfelj usluga za usluge koje se pružaju u okviru GOVSATCOM-a u obliku popisa kategorija satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga te njihovih obilježja, uključujući geografsku pokrivenost, frekvenciju, propusnost, korisničku opremu i sigurnosne karakteristike. Te se mjere temelje na operativnim i sigurnosnim zahtjevima iz stavka 1. i u njima se određuje prioritet prema kojem se usluge pružaju korisnicima na razini Unije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

4.Korisnici GOVSATCOM-a imaju pristup kapacitetima i uslugama s popisa portfelja usluga putem GOVSATCOM-ovih centara iz članka 66.

Članak 63.

Pružatelji satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga

Satelitske komunikacijske kapacitete i usluge u okviru ove komponente mogu pružati sljedeći subjekti:

(a)sudionici GOVSATCOM-a; i

(b)pravne osobe s primjerenom akreditacijom za pružanje satelitskih kapaciteta ili usluga u skladu s postupkom za sigurnosnu akreditaciju iz članka 36. na temelju posebnih sigurnosnih zahtjeva za komponentu GOVSATCOM iz članka 34. stavka 1.

Članak 64.

Korištenje GOVSATCOM-a

1.Korisnici GOVSATCOM-a mogu biti sljedeći subjekti, pod uvjetom da su im povjerene zadaće povezane s nadzorom zadaća, operacija i infrastruktura od iznimne važnosti za sigurnost te s upravljanjem tim zadaćama, operacijama i infrastrukturama:

(a)javno tijelo Unije ili države članice ili tijelo zaduženo za izvršavanje takve javne funkcije;

(b)fizička ili pravna osoba.

2.Sudionik iz članka 67. mora primjereno ovlastiti korisnike GOVSATCOM-a kako bi se oni mogli služiti kapacitetima i uslugama GOVSATCOM-a.

Članak 65.

Dijeljenje i određivanje prioriteta

1.Udruženi satelitski komunikacijski kapaciteti, usluge i korisnička oprema dijele se i dodjeljuju među sudionicima GOVSATCOM-a prema prioritetu na temelju analize sigurnosnih rizika koju provode korisnici na razini Unije i država članica. U dijeljenju i određivanju prioriteta prednost se daje korisnicima na razini Unije.

2.Komisija provedbenim aktima donosi detaljna pravila o dijeljenju i određivanju prioriteta kapaciteta, usluga i korisničke opreme, uzimajući u obzir očekivanu potražnju za različitim scenarijima upotrebe i analizu sigurnosnih rizika za te scenarije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

3.Dijeljenje i određivanje prioriteta satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga za korisnike GOVSATCOM-a koje je ovlastio isti sudionik GOVSATCOM-a utvrđuje i provodi taj sudionik.

Članak 66.

Infrastruktura i rad zemaljskog segmenta

1.Zemaljski segment uključuje infrastrukturu potrebnu za pružanje usluga korisnicima u skladu s člankom 65., a osobito GOVSATCOM-ove centre koji se nabavljaju u okviru ove komponente radi povezivanja korisnika GOVSATCOM-a sa satelitskim komunikacijskim kapacitetima i uslugama.

2.Komisija putem provedbenih akata određuje lokacije infrastrukture zemaljskog segmenta. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.

Članak 67.

Sudionici GOVSATCOM-a i nadležna tijela GOVSATCOM-a

1.Države članice, Vijeće, Komisija i ESVD su sudionici GOVSATCOM-a jer ovlašćuju korisnike GOVSATCOM-a ili pružaju satelitske komunikacijske kapacitete ili lokacije zemaljskih segmenata ili dio objekata zemaljskog segmenta.

2.Agencije Unije mogu postati sudionice GOVSATCOM-a ako ih za to ovlasti institucija Unije koja ih nadzire.

3.Svaki sudionik imenuje jedno nadležno tijelo GOVSATCOM-a.

4.Nadležno tijelo GOVSATCOM-a mora osigurati:

(a)da se usluge upotrebljavaju u skladu s primjenjivim sigurnosnim zahtjevima;

(b)da su prava pristupa za korisnike GOVSATCOM-a utvrđena i da se tim pravima upravlja;

(c)da se korisnička oprema i povezane elektroničke komunikacijske veze i informacije upotrebljavaju u skladu s primjenjivim sigurnosnim zahtjevima i da se njima upravlja u skladu s tim zahtjevima;

(d)da je uspostavljena središnja kontaktna točka koja prema potrebi pomaže u izvješćivanju o sigurnosnim rizicima i prijetnjama, a posebno u otkrivanju mogućih štetnih elektromagnetskih smetnji koje utječu na usluge u okviru ove komponente.

Članak 68.

Praćenje ponude i potražnje za potrebe GOVSATCOM-a

Komisija kontinuirano prati kretanje ponude i potražnje u pogledu kapaciteta i usluga GOVSATCOM-a, uzimajući u obzir nove rizike i prijetnje, kao i nove tehnološke razvoje, kako bi optimirala ravnotežu između ponude i potražnje usluga GOVSATCOM-a.

Članak 69.

Klauzula o preispitivanju GOVSATCOM-a

Komisija mora prije kraja 2024. provesti evaluaciju provedbe komponente GOVSATCOM, osobito s obzirom na promjene potreba korisnika u pogledu satelitskih komunikacijskih kapaciteta. U evaluaciji se osobito istražuje potreba za dodatnom svemirskom infrastrukturom. Uz evaluaciju se, ako je to potrebno, prilaže odgovarajući prijedlog za razvoj dodatne svemirske infrastrukture u okviru GOVSATCOM-a.

GLAVA IX.

AGENCIJA EUROPSKE UNIJE ZA SVEMIRSKI PROGRAM

POGLAVLJE I.

Opće odredbe o Agenciji

Članak 70.

Pravni status Agencije

1.Agencija je tijelo Unije. Ona ima pravnu osobnost.

2.U svakoj od država članica Agencija uživa najširu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju prava. Ona može kupovati pokretnu i nepokretnu imovinu, raspolagati pokretnom i nepokretnom imovinom te biti stranka u pravnom postupku.

3.Agenciju predstavlja njezin izvršni direktor.

Članak 71.

Sjedište Agencije

Sjedište Agencije nalazi se u Pragu (Češka).

POGLAVLJE II.

Ustrojstvo Agencije

Članak 72.

Administrativna i upravljačka struktura

1.Administrativnu i upravljačku strukturu Agencije čine:

(a)Upravni odbor;

(b)izvršni direktor;

(c)Odbor za sigurnosnu akreditaciju.

2.Upravni odbor, izvršni direktor te Odbor za sigurnosnu akreditaciju i njegov predsjednik surađuju kako bi osigurali rad Agencije i koordinaciju u skladu s postupcima određenima internim pravilima Agencije, kao što su poslovnik Upravnog odbora, poslovnik Odbora za sigurnosnu akreditaciju, financijska pravila primjenjiva na Agenciju, provedbena pravila za status osoblja i pravila kojima se uređuje pristup dokumentima.

Članak 73.

Upravni odbor

1.Upravni odbor sastavljen je od po jednog predstavnika iz svake države članice i četiri predstavnika Komisije, pri čemu svi imaju pravo glasa. Upravni odbor uključuje i jednog člana bez prava glasa kojega imenuje Europski parlament.

2.Predsjednik ili zamjenik predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju, predstavnik Vijeća, predstavnik Visokog povjerenika Unije te predstavnik Europske svemirske agencije pozivaju se da prisustvuju sastancima Upravnog odbora kao promatrači, prema uvjetima određenima poslovnikom Upravnog odbora.

3.Svaki član Upravnog odbora ima zamjenika. Zamjenik predstavlja člana u njegovu odsustvu.

4.Članovi i zamjenici članova Upravnog odbora imenuju se na temelju svojeg znanja u području glavnih zadaća Agencije, uzimajući u obzir relevantne upravljačke i administrativne vještine i vještine upravljanja proračunom. Europski parlament, Komisija i države članice nastoje ne mijenjati svoje predstavnike u Upravnom odboru kako bi se osigurao kontinuitet aktivnosti Odbora. Sve strane nastoje postići uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u Upravnom odboru.

5.Mandat članova Upravnog odbora i njihovih zamjenika traje četiri godine i može se jednom produljiti.

6.Prema potrebi, sudjelovanje predstavnika trećih zemalja ili međunarodnih organizacija te uvjeti tog sudjelovanja uspostavljaju se u sporazumima iz članka 98. i u skladu su s poslovnikom Upravnog odbora.

Članak 74.

Predsjednik Upravnog odbora

1.Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika iz redova svojih članova s pravom glasa. Zamjenik predsjednika automatski zamjenjuje predsjednika ako je on spriječen izvršavati svoje dužnosti.

2.Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje dvije godine i može se jednom produljiti. Mandat završava ako ta osoba prestane biti članom Upravnog odbora.

3.Upravni odbor ima ovlast razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili obojicu.

Članak 75.

Sastanci Upravnog odbora

1.Sastanke Upravnog odbora saziva njegov predsjednik.

2.Izvršni direktor sudjeluje u raspravama, osim ako predsjednik odluči drukčije. On nema pravo glasa.

3.Upravni odbor održava redovite sastanke dva puta godišnje. Usto, sastaje se na inicijativu predsjednika ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.

4.Upravni odbor može na sastanke kao promatrača pozvati bilo koju osobu čije bi mišljenje moglo biti od koristi. Članovima Upravnog odbora mogu u skladu s poslovnikom pomagati savjetnici ili stručnjaci.

5.[Kad je riječ o komponentama Programa koje podrazumijevaju korištenje osjetljive nacionalne infrastrukture, samo predstavnici država članica koje posjeduju takvu infrastrukturu i predstavnik Komisije mogu prisustvovati sastancima i raspravama Upravnog odbora i sudjelovati u glasanju. Ako predsjednik Upravnog odbora ne predstavlja državu članicu koja posjeduje takvu infrastrukturu, mijenja ga jedan od predstavnika država članica koje posjeduju takvu infrastrukturu.]

6.Agencija pruža Upravnom odboru usluge tajništva.

Članak 76.

Pravila Upravnog odbora o glasanju

1.Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, Upravni odbor donosi odluke većinom svojih članova s pravom glasa.

Za izbor i razrješenje dužnosti predsjednika i zamjenika predsjednika Upravnog odbora te za donošenje proračuna i programâ rada potrebna je dvotrećinska većina svih članova s pravom glasa.

2.Svaki predstavnik države članice i Komisije ima jedan glas. U odsustvu člana s pravom glasa pravo glasa tog člana ima njegov zamjenik. Izvršni direktor ne sudjeluje u glasanju. Odluke na temelju članka 77. stavka 2. točaka (a), (b), (f), (j) i (k) ili članka 77. stavka 5., osim za pitanja obuhvaćena glavom V. poglavljem II., donose se jedino uz potvrdan glas predstavnikâ Komisije.

3.Poslovnikom Upravnog odbora utvrđuju se detaljnija pravila glasanja, posebno uvjeti pod kojima jedan član može djelovati u ime drugoga.

Članak 77.

Zadaće Upravnog odbora

1.Upravni odbor osigurava da Agencija provodi zadaće koje su joj dodijeljene na temelju ove Uredbe te u tu svrhu donosi sve potrebne odluke ne dovodeći u pitanje ovlasti dodijeljene Odboru za sigurnosnu akreditaciju za aktivnosti iz glave V. poglavlja II.

2.Usto, Upravni odbor:

(a)najkasnije 15. studenoga svake godine donosi program rada Agencije za sljedeću godinu nakon što u njega bez ikakvih izmjena uključi dio koji je sastavio Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 80. točkom (b) i nakon što dobije mišljenje Komisije;

(b)izvršava proračunske funkcije predviđene člankom 84. stavcima 5., 6., 10. i 11.;

(c)nadgleda rad Galileova Centra za praćenje sigurnosti, kako je navedeno u članku 34. stavku 3., točki (b);

(d)donosi mehanizme za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije 32 u skladu s člankom 94.;

(e)odobrava aranžmane iz članka 98. nakon savjetovanja s Odborom za sigurnosnu akreditaciju o onim odredbama tih aranžmana koje se odnose na sigurnosnu akreditaciju;

(f)donosi tehničke postupke potrebne za izvršavanje svojih zadaća;

(g)donosi godišnje izvješće o aktivnostima i budućnosti Agencije nakon što bez ikakvih izmjena uključi dio koji je sastavio Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 80. točkom (c) te ga do 1. srpnja prosljeđuje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu;

(h)osigurava odgovarajuće daljnje mjere s obzirom na nalaze i preporuke koje proizlaze iz evaluacija i revizija iz članka 102., kao i one koje proizlaze iz istraga koje je proveo Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) te svih unutarnjih ili vanjskih revizijskih izvješća i prosljeđuje proračunskom tijelu sve informacije relevantne za ishod postupaka evaluacije;

(i)savjetuje se s izvršnim direktorom o okvirnim sporazumima o financijskom partnerstvu iz članka 31. stavka 2. prije njihova potpisivanja; 

(j)donosi sigurnosna pravila Agencije kako je navedeno u članku 96.;

(k)na temelju prijedloga izvršnog direktora odobrava strategiju za borbu protiv prijevara;

(l)prema potrebi i na temelju prijedloga izvršnog direktora odobrava organizacijske strukture iz članka 77. stavka 1. točke (n);

(m)osniva savjetodavno tijelo za sigurnost, koje se sastoji od predstavnika država članica, odabranih iz redova priznatih stručnjaka u tom području, i uz odgovarajući angažman Komisije i Visokog predstavnika, radi pružanja tehničkog stručnog znanja Agenciji u području sigurnosti, posebno u pogledu kiberprijetnji;

(n)imenuje računovodstvenog službenika, koji može biti računovodstveni službenik Komisije, na kojeg se primjenjuju Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika i koji je u potpunosti neovisan u izvršavanju svojih dužnosti;

(o)donosi i objavljuje svoj poslovnik.

3.Kad je riječ o osoblju Agencije, Upravni odbor izvršava ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije (dalje u tekstu „Pravilnik o osoblju”) dodijeljene tijelu za imenovanje i ovlasti koje su Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodijeljene tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovorâ o radu (dalje u tekstu „ovlasti tijela za imenovanje”).

Upravni odbor u skladu s postupkom iz članka 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru i utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor izvješćuje Upravni odbor o izvršavanju tih delegiranih ovlasti. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati navedene ovlasti.

Prilikom primjene drugog podstavka ovog stavka, kad to zahtijevaju izvanredne okolnosti, Upravni odbor može odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje izvršnom direktoru i onima kojima ih je potonji dalje delegirao te ih sam provoditi odnosno delegirati ih jednom od svojih članova ili članu osoblja koji nije izvršni direktor.

Odstupajući od drugog podstavka, Upravni odbor mora predsjedniku Odbora za sigurnosnu akreditaciju delegirati ovlasti iz prvog podstavka u vezi sa zapošljavanjem, procjenom i reklasifikacijom osoblja uključenog u aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II. i disciplinskim mjerama koje treba poduzeti u vezi s takvim osobljem.

Upravni odbor donosi provedbene mjere Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s postupkom utvrđenim u članku 110. Pravilnika o osoblju. Prvo se savjetuje s Odborom za sigurnosnu akreditaciju i na odgovarajući način uzima u obzir njegove primjedbe u vezi sa zapošljavanjem, procjenom i reklasifikacijom osoblja uključenog u aktivnosti iz glave V. poglavlja II. te relevantnim disciplinskim mjerama koje treba poduzeti.

Također donosi odluku kojom se utvrđuju pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Agenciju. Prije donošenja te odluke Upravni odbor savjetuje se s Odborom za sigurnosnu akreditaciju o upućivanju nacionalnih stručnjaka uključenih u aktivnosti sigurnosne akreditacije iz glave V. poglavlja II. i uzima u obzir njegove primjedbe.

4.Upravni odbor imenuje izvršnog direktora i može produljiti ili okončati njegov mandat u skladu s člankom 89.

5.Upravni odbor izvršava stegovne ovlasti nad izvršnim direktorom u vezi s njegovim obavljanjem dužnosti, posebno u pogledu sigurnosnih pitanja koja potpadaju pod nadležnost Agencije, osim u odnosu na aktivnosti poduzete u skladu s glavom V. poglavljem II.

Članak 78.

Izvršni direktor

Agencijom upravlja izvršni direktor. Izvršni direktor odgovara Upravnom odboru.

Članak 79.

Zadaće izvršnog direktora

1.Izvršni direktor izvršava sljedeće zadaće:

(a)predstavlja Agenciju i potpisuje sporazum iz članka 31. stavka 2.;

(b)priprema rad Upravnog odbora i sudjeluje, bez prava glasa, u njegovu radu, podložno članku 76. drugom podstavku;

(c)provodi odluke Upravnog odbora;

(d)priprema višegodišnje i godišnje programe rada Agencije i podnosi ih Upravnom odboru na odobrenje, osim dijelova koje je pripremio i donio Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 80. točkama (a) i (b);

(e)provodi višegodišnje i godišnje programe rada, osim dijelova koje provodi predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju;

(f)priprema izvješće o napretku u provedbi godišnjeg programa rada i, prema potrebi, višegodišnjeg programa rada za svaki sastanak Upravnog odbora, uključujući bez ikakvih izmjena dio koji je pripremio predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju;

(g)priprema godišnje izvješće o aktivnostima i perspektivi Agencije, osim dijela koji priprema i donosi Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 80. točkom (c) u vezi s aktivnostima iz glave V. te ga podnosi Upravnom odboru na odobrenje;

(h)odgovoran je za svakodnevne administrativne poslove Agencije i poduzima sve potrebne mjere, uključujući donošenje internih upravnih uputa i objavu obavijesti, kako bi se osigurao rad Agencije u skladu s ovom Uredbom;

(i)sastavlja nacrt izvješća o procjeni prihoda i rashoda Agencije u skladu s člankom 84. te provodi proračun u skladu s člankom 85.;

(j)osigurava da Agencija, kao upravitelj Galileova Centra za praćenje sigurnosti, može postupati prema uputama na temelju Odluke 2014/496/ZVSP i ispunjavati svoju ulogu navedenu u članku 6. Odluke br. 1104/2011/EU;

(k)osigurava protok svih relevantnih informacija, posebice u pogledu sigurnosti, unutar struktura Agencije iz članka 72. stavka 1.;

(l)određuje, u bliskoj suradnji s predsjednikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju za pitanja povezana s aktivnostima sigurnosne akreditacije iz glave V. poglavlja II., organizacijske strukture Agencije i podnosi ih na odobrenje Upravnom odboru. Te strukture odražavaju posebne karakteristike različitih komponenti Programa;

(m)u pogledu osoblja Agencije, izvršava ovlasti iz članka 37. stavka 3. prvog podstavka, u mjeri u kojoj su mu te ovlasti delegirane u skladu s drugim podstavkom istog stavka;

(n)osigurava da su Odboru za sigurnosnu akreditaciju, tijelima navedenima u članku 37. stavku 3. i predsjedniku Odbora za sigurnosnu akreditaciju pružene tajničke usluge i svi ostali resursi potrebni za njihov normalan rad;

(o)priprema akcijski plan za osiguravanje daljnjih mjera s obzirom na nalaze i preporuke koje proizlaze iz evaluacija i revizija iz članka 102., s iznimkom dijela akcijskog plana koji se odnosi na aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II. te dva puta godišnje Komisiji podnosi izvješće o napretku, nakon što uključi bez ikakvih izmjena dio čiji je nacrt pripremio Odbor za sigurnosnu akreditaciju, a to izvješće podnosi i Upravnom odboru u svrhu informiranja;

(p)poduzima sljedeće mjere za zaštitu financijskih interesa Unije:

i.preventivne mjere protiv prijevare, korupcije ili drugih nezakonitih aktivnosti te primjenjuje djelotvorne nadzorne mjere;

ii.ako se otkriju nepravilnosti, osigurava povrat nepropisno plaćenih iznosa i, prema potrebi, primjenjuje djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće administrativne i novčane kazne;

(q)za Agenciju izrađuje strategiju protiv prijevara koja je razmjerna rizicima od prijevare, uzimajući u obzir analizu odnosa troškova i koristi mjera koje treba provesti i uzimajući u obzir nalaze i preporuke koji proizlaze iz istraga OLAF-a te ih podnosi na odobrenje Upravnom odboru.

(r)dostavlja izvješća Europskom parlamentu o izvršavanju svojih dužnosti kad ga se pozove da to učini. Vijeće može pozvati izvršnog direktora da izvijesti o izvršavanju svojih dužnosti.

2.Izvršni direktor odlučuje je li za potrebe djelotvornog i učinkovitog izvršenja zadaća Agencije potrebno razmjestiti nekog člana osoblja u neku od država članica. Prije donošenja odluke o osnivanju lokalnog ureda izvršni direktor mora dobiti suglasnost Komisije, Upravnog odbora i predmetnih država članica. U toj se odluci utvrđuje opseg aktivnosti koje će obavljati taj lokalni ured na način da se izbjegnu nepotrebni troškovi i dupliciranje administrativnih zadaća Agencije. Mogao bi biti potreban sporazum o sjedištu s predmetnim državama članicama.

Članak 80.

Upravljačke zadaće Odbora za sigurnosnu akreditaciju

Osim zadaća iz članka 37., Odbor za sigurnosnu akreditaciju u okviru upravljanja Agencijom:

(a)priprema i odobrava dio višegodišnjeg programa rada koji se odnosi na operativne aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II. i na financijske i ljudske resurse potrebne za provođenje tih aktivnosti te ga podnosi Upravnom odboru pravovremeno za uključivanje u višegodišnji program rada;

(b)priprema i odobrava dio godišnjeg programa rada koji se odnosi na operativne aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II. i na financijske i ljudske resurse potrebne za provođenje tih aktivnosti te ga podnosi Upravnom odboru pravovremeno za uključivanje u godišnji program rada;

(c)priprema i odobrava dio godišnjeg izvješća koji se odnosi na aktivnosti i perspektivu Agencije obuhvaćene glavom V. poglavljem II. i financijske i ljudske resurse potrebne za realizaciju tih aktivnosti i budućnosti te ga podnosi Upravnom odboru pravovremeno za uključivanje u godišnje izvješće.

Članak 81.

Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1.Odbor za sigurnosnu akreditaciju među svojim članovima odabire predsjednika i zamjenika predsjednika dvotrećinskom većinom svih članova s pravom glasa. Ako dvotrećinska većina nije postignuta nakon dvaju sastanka Odbora za sigurnosnu akreditaciju, potrebna je obična većina.

2.Zamjenik predsjednika automatizmom zamjenjuje predsjednika ako predsjednik nije u mogućnosti izvršavati svoje dužnosti.

3.Odbor za sigurnosnu akreditaciju ima ovlast razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili obojicu. Odluku o razrješenju donosi dvotrećinskom većinom.

4.Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju traje dvije godine i može se jednom produljiti. Mandat svake od navedenih osoba završava kad ta osoba prestane biti članom Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

Članak 82.

Organizacijski aspekti Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1.Odbor za sigurnosnu akreditaciju ima pristup svim ljudskim i materijalnim resursima potrebnima za neovisno obavljanje svojih zadaća. Također ima pristup svim informacijama potrebnima za izvršavanje svojih zadaća, a koje posjeduju druga tijela Agencije, ne dovodeći u pitanje načela autonomije i neovisnosti iz članka 36. točke (i).

2.Odbor za sigurnosnu akreditaciju i osoblje Agencije pod njegovim nadzorom obavljaju svoj rad na način kojim se osiguravaju autonomija i neovisnost u odnosu na ostale aktivnosti Agencije, posebno operativne aktivnosti povezane s upotrebom sustavâ, u skladu s ciljevima raznih komponenti Programa. Ni jednom članu osoblja Agencije koji je pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju ne mogu istovremeno biti dodijeljene druge zadaće unutar Agencije.

U tu se svrhu unutar Agencije uspostavlja djelotvorna organizacijska podjela na osoblje uključeno u aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II. i drugo osoblje Agencije. Odbor za sigurnosnu akreditaciju odmah obavješćuje izvršnog direktora, Upravni odbor i Komisiju o svim okolnostima koje bi mogle ugroziti njegovu autonomiju i neovisnost. U slučaju da se u okviru Agencije ne pronađe rješenje, Komisija ispituje situaciju savjetujući se s relevantnim stranama. Na temelju rezultata tog ispitivanja, Komisija poduzima odgovarajuće mjere ublažavanja koje Agencija treba provesti i o tome obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

3.Odbor za sigurnosnu akreditaciju uspostavlja posebna podređena tijela za posebna pitanja, koja djeluju prema njegovim naputcima. Osiguravajući kontinuitet rada uspostavlja povjerenstvo koje provodi revizije sigurnosnih analiza i testiranja te izrađuje relevantna izvješća o riziku kako bi pomogao Odboru u sastavljanju njegovih odluka. Odbor za sigurnosnu akreditaciju može uspostaviti i raspustiti stručne skupine koje povjerenstvu pomažu u radu.

Članak 83.

Zadaće predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1.Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju osigurava da Odbor svoje aktivnosti sigurnosne akreditacije provodi potpuno neovisno te obavlja sljedeće zadaće:

(a)upravlja aktivnostima sigurnosne akreditacije pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju;

(b)provodi dio višegodišnjih i godišnjih programa rada Agencije obuhvaćenih glavom V. poglavljem II. pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju;

(c)surađuje s izvršnim direktorom kako bi pomogao u sastavljanju nacrta plana radnih mjesta iz članka 84. stavka 4. i organizacijskih struktura Agencije;

(d)priprema dio izvješća o napretku koji se odnosi na operativne aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II. te ga podnosi Odboru za sigurnosnu akreditaciju i izvršnom direktoru pravovremeno za uključivanje u izvješće o napretku;

(e)priprema dio godišnjeg izvješća i akcijskog plana koji se odnosi na operativne aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II. te ga pravovremeno podnosi izvršnom direktoru;

(f)predstavlja Agenciju u aktivnostima i odlukama obuhvaćenima glavom V. poglavljem II.;

(g)u odnosu na osoblje Agencije uključeno u aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II., izvršava ovlasti iz članka 77. stavka 3. prvog podstavka koje su mu delegirane u skladu s člankom 77. stavkom 3. četvrtim podstavkom.

2.Kad je riječ o aktivnostima obuhvaćenima glavom V. poglavljem II., Europski parlament i Vijeće mogu pozvati predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju na razmjenu mišljenja o radu i perspektivi Agencije u tim institucijama, među ostalim u vezi s višegodišnjim i godišnjim programima rada.

POGLAVLJE III.

Financijske odredbe koje se odnose na Agenciju

Članak 84.

Proračun Agencije

1.Ne dovodeći u pitanje druga sredstva, osobito ona iz članka 36., prihodi Agencije uključuju doprinos Unije predviđen u proračunu Unije kako bi se osigurala uravnoteženost prihoda i rashoda.

2.Rashodi Agencije obuhvaćaju troškove za osoblje, administraciju i infrastrukturu, operativne troškove i rashode povezane s funkcioniranjem Odbora za sigurnosnu akreditaciju, uključujući tijela iz članka 37. stavka 3. te ugovore i sporazume koje je Agencija zaključila u svrhu izvršavanja povjerenih joj zadaća.

3.Prihodi i rashodi moraju biti uravnoteženi.

4.Izvršni direktor, u bliskoj suradnji s predsjednikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju za aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II., sastavlja nacrt izvješća o procjeni prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu, jasno razdvajajući one elemente nacrta izvješća o procjeni koji se odnose na aktivnosti sigurnosne akreditacije od onih koji se odnose na ostale aktivnosti Agencije. Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju može napisati izjavu o tom nacrtu, a izvršni direktor prosljeđuje nacrt izvješća o procjeni i izjavu Upravnom odboru i Odboru za sigurnosnu akreditaciju zajedno s nacrtom plana radnih mjesta.

5.Na temelju nacrta izvješća o procjeni prihoda i rashoda te u bliskoj suradnji s Odborom za sigurnosnu akreditaciju Upravni odbor za aktivnosti obuhvaćene glavom V. poglavljem II. svake godine sastavlja izvješće o procjeni prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu.

6.Upravni odbor do 31. siječnja prosljeđuje nacrt jedinstvenog programskog dokumenta, koji među ostalim uključuje izvješće o procjeni, nacrt plana radnih mjesta i privremeni godišnji program rada, Komisiji i trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama s kojima Unija ima sklopljene sporazume u skladu s člankom 98.

7.Komisija prosljeđuje izvješće o procjeni prihoda i rashoda Europskom parlamentu i Vijeću (dalje u tekstu „proračunsko tijelo”) zajedno s nacrtom općeg proračuna Europske unije.

8.Na temelju izvješća o procjeni Komisija u nacrt općeg proračuna Europske unije uvrštava procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i iznos subvencije koji treba podnijeti na naplatu iz općeg proračuna te ga podnosi proračunskom tijelu u skladu s člankom 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

9.Proračunsko tijelo odobrava proračunska sredstva za doprinos Agenciji i donosi plan radnih mjesta za Agenciju.

10.Upravni odbor donosi proračun. Po konačnom donošenju općeg proračuna Europske unije proračun postaje konačan. Proračun se prema potrebi usklađuje na odgovarajući način.

11.Upravni odbor što prije obavješćuje proračunsko tijelo o svojoj namjeri provedbe bilo kojeg projekta koji bi imao znatne financijske posljedice na financiranje proračuna, osobito projekata koji se odnose na imovinu poput najma ili kupovine zgrada. O tome obavješćuje Komisiju.

12.Ako je jedinica proračunskog tijela priopćila da namjerava dati mišljenje, to mišljenje dostavlja Upravnom odboru u roku od šest tjedana od datuma obavijesti o projektu.

Članak 85.

Izvršenje proračuna Agencije

1.Izvršni direktor izvršava proračun Agencije.

2.Izvršni direktor proračunskom tijelu svake godine prenosi sve informacije potrebne za vršenje njihovih zadaća evaluacije.

Članak 86.

Financijsko izvještavanje i razrješnica Agencije

Za prezentaciju privremenog i završnog financijskog izvještaja i davanje razrješnice za Agenciju poštuju se pravila i raspored iz Financijske uredbe i Okvirne financijske uredbe za tijela iz [članka 70.] Financijske uredbe.

Članak 87.

Financijske odredbe koje se odnose na Agenciju

Financijska pravila koja se primjenjuju na Agenciju donosi Upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ta pravila ne smiju odstupati od okvirne financijske uredbe za tijela iz [članka 70.] Financijske uredbe, osim ako je to odstupanje izričito potrebno za rad Agencije i ako je Komisija prethodno dala svoju suglasnost.

POGLAVLJE V.

Ljudski resursi Agencije

Članak 88.

Osoblje Agencije

1.Na osoblje zaposleno u Agenciji primjenjuju se Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika te pravila koja su zajednički donijele institucije Unije u svrhu primjene Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.Osoblje Agencije čine službenici koje je Agencija zaposlila za potrebe izvršavanja svojih zadaća. Oni moraju proći odgovarajući stupanj sigurnosne provjere u skladu s klasifikacijom podataka kojima rukuju.

3.Internim pravilima Agencije, npr. poslovnikom Upravnog odbora, poslovnikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju, financijskim pravilima primjenjivima na Agenciju, pravilima za primjenu Pravilnika o osoblju i pravilima za pristup dokumentima, osiguravaju se autonomija i neovisnost osoblja koje provodi aktivnosti sigurnosne akreditacije u odnosu na osoblje koje obavlja druge zadaće Agencije u skladu s člankom 36. točkom (i).

Članak 89.

Imenovanje i mandat izvršnog direktora

1.Izvršni direktor zapošljava se kao privremeni član osoblja Agencije u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

Izvršnog direktora imenuje Upravni odbor na temelju zasluga i dokumentiranih administrativnih i upravljačkih vještina, kao i relevantnog stručnog znanja i iskustva, s popisa kandidata koje je predložila Komisija nakon otvorenog i transparentnog natječaja koji je uslijedio nakon objave poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije ili drugdje.

Kandidat kojeg Upravni odbor odabere za radno mjesto izvršnog direktora može biti pozvan da što ranije dâ izjavu pred Europskim parlamentom i odgovori na pitanja njegovih članova.

Predsjednik Upravnog odbora zastupa Agenciju za potrebe sklapanja ugovora s izvršnim direktorom.

Upravni odbor donosi odluku o imenovanju izvršnog direktora dvotrećinskom većinom glasova svojih članova.

2.Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Na kraju tog mandata Komisija provodi procjenu rada izvršnoga direktora uzimajući u obzir buduće zadaće i izazove koji predstoje Agenciji.

Na osnovu prijedloga Komisije i uzimajući u obzir procjenu iz prvog podstavka, Upravni odbor može jedanput produljiti mandat izvršnom direktoru na razdoblje do četiri godine.

Svaka odluka o produljenju mandata izvršnom direktoru donosi se dvotrećinskom većinom glasova članova Upravnog odbora.

Izvršni direktor kojemu je produljen mandat ne može nakon toga sudjelovati u postupku odabira za isto radno mjesto.

Upravni odbor obavješćuje Europski parlament o svojoj namjeri da produlji mandat izvršnom direktoru. Prije produljenja mandata izvršni direktor može biti pozvan da dâ izjavu pred relevantnim odborima Europskog parlamenta te da odgovori na pitanja članova.

3.Upravni odbor može razriješiti dužnosti izvršnog direktora na temelju prijedloga Komisije ili trećine svojih članova, a to čini odlukom donesenom dvotrećinskom većinom glasova svojih članova.

4.Europski parlament i Vijeće mogu pozvati izvršnog direktora na razmjenu mišljenja o radu i perspektivi Agencije u tim institucijama, uključujući u pogledu godišnjeg i višegodišnjeg programa rada. Ta se razmjena mišljenja ne odnosi na pitanja povezana s aktivnostima sigurnosne akreditacije obuhvaćenima glavom V. poglavljem II.

Članak 90.

Upućivanje nacionalnih stručnjaka u Agenciju

Agencija može zaposliti nacionalne stručnjake iz država članica, agencija država članica ili međunarodnih organizacija. Ti stručnjaci moraju proći odgovarajući stupanj sigurnosne provjere u skladu s klasifikacijom podataka kojima rukuju. Na to se osoblje ne primjenjuju Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika.

POGLAVLJE VI.

Druge odredbe

Članak 91.

Povlastice i imuniteti

Protokol (br. 7) o povlasticama i imunitetima Europske unije priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije primjenjuje se na Agenciju i njezino osoblje.

Članak 92.

Sporazum o sjedištu i uvjeti rada

1.Potrebni dogovori o smještaju Agencije u državi članici domaćinu i objektima koje ta država članica daje na raspolaganje, zajedno s posebnim pravilima koja se u državi članici domaćinu primjenjuju na izvršnog direktora, članove Upravnog odbora, osoblje Agencije i članove njihovih obitelji, utvrđuju se sporazumom o sjedištu između Agencije i države članice u kojoj se sjedište nalazi, koji se sklapa nakon dobivanja odobrenja Upravnog odbora.

2.Država članica domaćin Agencije pruža najbolje moguće uvjete kako bi se omogućilo neometano i učinkovito funkcioniranje Agencije, uključujući višejezično i europski usmjereno školovanje i odgovarajuću prometnu povezanost.

Članak 93.

Jezični režim za Agenciju

1.Na Agenciju se primjenjuju odredbe utvrđene Uredbom br. 1 od 15. travnja 1958. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici 33 .

2.Usluge prijevoda potrebne za funkcioniranje Agencije pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

Članak 94.

Politika o pristupu dokumentima u posjedu Agencije

1.Na dokumente u posjedu Agencije primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001.

2.Upravni odbor donosi mehanizme za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

3.Odluke koje Agencija donese u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 mogu biti predmetom pritužbe Europskom ombudsmanu ili tužbe pred Sudom Europske unije prema člancima 228. i 263. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Članak 95.

Sprečavanje prijevara u Agenciji

1.Kako bi se olakšalo suzbijanje prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, Agencija u roku od šest mjeseci od početka svojeg rada pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. o unutarnjim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) 34 i donosi odgovarajuće odredbe primjenjive na sve zaposlenike Agencije koristeći se obrascem utvrđenim u Prilogu tom sporazumu.

2.Europski revizorski sud ovlašten je za provedbu revizije, na temelju dokumenata i na terenu, nad svim korisnicima bespovratnih sredstava, izvođačima i podizvođačima koji su od Agencije primili sredstva Unije.

3.OLAF smije provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se utvrdilo postoji li prijevara, korupcija ili druga nezakonita aktivnost kojom se ugrožavaju financijski interesi Unije u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom koji je financirala Agencija u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2185/96 i Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013.

4.Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o bespovratnim sredstvima i odluke Agencije o bespovratnim sredstvima sadržavaju odredbe kojima se Europskom revizorskom sudu i OLAF-u daje izričita ovlast za provođenje tih revizija i istraga u skladu s njihovim odgovarajućim nadležnostima.

Članak 96.

Zaštita klasificiranih ili osjetljivih neklasificiranih podataka u Agenciji

Agencija, uz prethodno savjetovanje s Komisijom, donosi sigurnosna pravila istovjetna sigurnosnim pravilima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, među ostalim pravila o razmjeni, obradi i pohrani takvih podataka, u skladu s odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 od 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji 35 i 2015/444 36 .

Članak 97.

Odgovornost Agencije

1.Ugovorna odgovornost Agencije uređena je pravom koje se primjenjuje na predmetni ugovor.

2.Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju svake arbitražne klauzule sadržane u ugovoru koji je Agencija sklopila.

3.U slučaju izvanugovorne odgovornosti Agencija u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica nadoknađuje svu štetu koju u obavljanju svojih dužnosti prouzroče njezine službe ili službenici.

4.Sud Europske unije nadležan je u sporovima koji se odnose na naknadu štete iz stavka 3.

5.Osobna odgovornost službenika prema Agenciji uređena je odredbama utvrđenima Pravilnikom o osoblju ili Uvjetima zaposlenja ostalih službenika koji se na njih primjenjuju.

Članak 98.

Suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

1.Agencija je otvorena za sudjelovanje trećih zemalja koje su u tu svrhu s Unijom sklopile sporazume.

2.U skladu s odgovarajućim odredbama sporazuma iz stavka 1. dogovaraju se aranžmani u kojima se posebno navode priroda, opseg i način na koji će navedene treće zemlje sudjelovati u radu Agencije, uključujući odredbe o sudjelovanju u inicijativama Agencije, financijskim doprinosima i osoblju. Kad je riječ o osoblju, aranžmani moraju uvijek biti u skladu s Pravilnikom o osoblju.

3.Upravni odbor donosi strategiju o odnosima s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u vezi s pitanjima u nadležnosti Agencije.

4.Komisija osigurava da u odnosima s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama Agencija djeluje u okviru svojeg mandata i postojećeg institucionalnog okvira sklapanjem odgovarajućeg radnog aranžmana s izvršnim direktorom.

Članak 99.

Sukobi interesa

1.Članovi Upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju, izvršni direktor, upućeni nacionalni stručnjaci i promatrači daju izjavu o obvezama i izjavu o interesima u kojoj navode nepostojanje ili postojanje bilo kakvih izravnih ili neizravnih interesa za koje bi se moglo smatrati da dovode u pitanje njihovu neovisnost. Te izjave moraju biti točne i potpune. Podnose se u pisanom obliku prilikom stupanja na dužnost te osobe i obnavljaju se na godišnjoj razini. Ažuriraju se kad god je to potrebno, a posebno u slučaju relevantnih promjena u osobnim okolnostima tih osoba.

2.Prije svakog sastanka na kojem sudjeluju članovi Upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju, izvršni direktor, upućeni nacionalni stručnjaci, promatrači i vanjski stručnjaci koji sudjeluju u ad hoc radnim skupinama daju točnu i potpunu izjavu u kojoj navode nepostojanje ili postojanje bilo kakvih interesa za koje bi se moglo smatrati da dovode u pitanje njihovu neovisnost u vezi s bilo kojom točkom dnevnog reda te se suzdržavaju od sudjelovanja u raspravi i glasanju o tim točkama.

3.Upravni odbor i Odbor za sigurnosnu akreditaciju u svojim poslovnicima utvrđuju praktične aranžmane u pogledu pravila za davanje izjave o interesima iz stavaka 1. i 2. te u pogledu suzbijanja sukoba interesa i upravljanja sukobima interesa.

GLAVA X.

PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA I KONTROLA

Članak 100.

Program rada

Program se provodi putem programâ rada iz članka 110. Financijske uredbe, koji mogu biti posebni za svaku komponentu Programa. U programima rada navodi se, ako je primjenjivo, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.

Članak 101.

Praćenje i izvješćivanje

1.Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka 4. navedeni su u Prilogu.

2.Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 105. o izmjenama Priloga kako bi prema potrebi preispitala i/ili dopunila pokazatelje.

3.Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravovremeno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i, ako je potrebno, države članice.

4.Za potrebe stavka 1. korisnici sredstava Unije obvezni su pružiti odgovarajuće informacije. Podaci potrebni za provjeru uspješnosti prikupljaju se djelotvorno, učinkovito i pravovremeno.

Članak 102.

Evaluacija

1.Komisija provodi evaluacije Programa pravovremeno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2.Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa.

3.Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.

4.Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

5.Tijela uključena u provedbu ove Uredbe Komisiji dostavljaju podatke i informacije potrebne za evaluaciju iz prvog stavka.

6.Komisija do 30. lipnja 2024. i svakih pet godina nakon toga procjenjuje uspješnost Agencije s obzirom na njezine ciljeve, mandat, zadaće i lokaciju u skladu sa smjernicama Komisije. U evaluaciji se posebno razmatra potreba za izmjenom mandata Agencije te financijske posljedice takve izmjene. Razmatraju se i politika Agencije o sukobima interesa te neovisnost i autonomija Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

Ako Komisija smatra da daljnji rad Agencije više nije opravdan s obzirom na njezine ciljeve, mandat i zadaće, ona može predložiti da se ova Uredba u skladu s tim izmijeni.

Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Upravnom odboru i Odboru za sigurnosnu akreditaciju Agencije podnosi izvješće o evaluaciji Agencije i svoje zaključke. Nalazi evaluacije moraju se objaviti.

Članak 103.

Revizije

Revizije uporabe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Financijske uredbe.

Članak 104.

Osobni podaci i zaštita privatnosti

Svi osobni podaci koji se obrađuju u kontekstu zadaća i aktivnosti iz ove Uredbe, uključujući one koje obrađuje Agencija Europske unije za svemir, obrađuju se u skladu s primjenjivim pravom o zaštiti osobnih podataka, prvenstveno Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća. Upravni odbor utvrđuje mjere u skladu s kojima Agencija primjenjuje Uredbu (EZ) br. 45/2001, uključujući one koje se odnose na imenovanje službenika Agencije za zaštitu podataka. Te se mjere utvrđuju nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

GLAVA XI.

DELEGIRANJE I PROVEDBENE MJERE

Članak 105.

Postupak delegiranja

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 52. i 101. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme do 31. prosinca 2028.

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 52. i 101. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članaka 52. i 101. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 106.

Hitni postupak

1.Delegirani akti doneseni na temelju hitnog postupka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se sve dok nije podnesen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 2. U priopćenju akta Europskom parlamentu i Vijeću navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.

2.Europski parlament ili Vijeće mogu iznijeti prigovor na delegirani akt u roku od [šest tjedana] od dana njegova priopćenja. U tom se slučaju akt prestaje primjenjivati. Institucija koja ulaže prigovor navodi razloge za iznošenje prigovora na delegirani akt.

Članak 107.

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

GLAVA XII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 108.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.Korisnici sredstava Unije priznaju izvor i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Programa, djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 4.

3.Agencija smije provoditi aktivnosti priopćavanja na vlastitu inicijativu u okviru svoje nadležnosti. Dodjelom sredstava za aktivnosti priopćavanja ne smije se ugroziti učinkovito izvršavanje zadaća iz članka 30. Aktivnosti priopćavanja provode se u skladu s odgovarajućim planovima priopćavanja i širenja rezultata koje donese Upravni odbor.

Članak 109.

Stavljanje izvan snage

1.Uredbe (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013 i (EU) br. 377/2014 te Odluka br. 541/2014/EU stavljaju se izvan snage 1. siječnja 2021.

2.Upućivanja na akte stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Članak 110.

Prijelazne odredbe i kontinuitet usluga nakon 2027.

1.Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih mjera do njihova zaključenja, na temelju uredaba (EU) br. 377/2014, 1285/2013 i 912/2010 i na temelju Odluke br. 541/2014/EU koje se nastavljaju primjenjivati na predmetne mjere do njihova zaključenja. Konzorcij osnovan na temelju članka 7. stavka 3. Odluke 541/2014/EU pruža usluge SST-a do tri mjeseca nakon što konstituirajući nacionalni subjekti potpišu sporazume o uspostavi partnerstva za SST iz članka 57.

2.Financijskom omotnicom za Program mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne za osiguravanje prijelaza između Programa i mjera donesenih u skladu s uredbama br. 377/2014 i 1285/2013 i na temelju Odluke br. 541/2014/EU.

3.Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 4. stavku 4. kako bi se omogućilo upravljanje mjerama koje nisu dovršene do 31. prosinca 2027.

Članak 111.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

[Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.]

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednik    Predsjednik



Zakonodavni financijski izvještaj

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.Trajanje i financijski učinak

1.6.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Svemirski program Unije

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

Naslov 1. – Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo

04.0201 SVEMIRSKI PROGRAM

04.01 ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI ZA SVEMIRSKI PROGRAM

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

novo djelovanje 

novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 37  

produženje postojećeg djelovanja 

spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Za izvršenje zadaća nužnih za provedbu Svemirskog programa potrebno je sljedeće:

– sklopiti potrebne sporazume o doprinosima s različitim dionicima kako bi se osigurao kontinuitet usluga (GNSS i Copernicus) i razvoj novih aktivnosti i (SSA i GOVSATCOM). Ti će sporazumi o doprinosima obuhvatiti sve aktivnosti koja treba provesti i pratiti kako bi se osigurala provedba svih planiranih aktivnosti odnosno upravljanje svim planiranim aktivnostima u okviru Svemirskog programa,

– osigurati osoblje unutar Europske komisije za upravljanje programom i djelotvorno praćenje rada različitih agencija, osobito Agencije,

– osigurati osoblje i proračun za Agenciju kako bi na odgovarajući način provodila različita djelovanja za koja će biti odgovorna na temelju buduće uredbe.

1.4.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke, „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodanu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

Članak 189. UFEU-a glavna je osnova za nadležnost Unije u području svemirske politike. Ona tu nadležnost dijeli s državama članicama.

Razvoj Svemirskog programa i upravljanje njime premašuje financijske i tehničke kapacitete pojedinačnih država članica i može se postići samo na razini EU-a. Ne postoji održiv poslovni model za komercijalni sektor niti mogućnost da bilo koja država članica sama izgradi potrebnu infrastrukturu i njome upravlja. Vrste ulaganja u svemir koje se predlažu u ovoj Uredbi prerizične su za privatni sektor i odnose se na područja u kojima je povrat ulaganja suviše dugoročan (konkretno, životni vijek satelita kraći je od razdoblja koje je potrebno da se privatnim operaterima isplate ulaganja).

S obzirom na to da aktualni model globalnih navigacijskih satelitskih sustava (GNSS) nudi besplatan pristup satelitskim signalima, ni jedan privatni ulagač ne bi uložio u globalni navigacijski sustav, posebno uzme li se u obzir da dva najveća konkurenta (američki GPS i ruski GLONASS) svim korisnicima nude potpuno besplatan pristup podacima. Galileo i EGNOS ključne su europske infrastrukture koje doprinose zaštićenoj i sigurnoj Europi. Zaslužni su i za snažniju Europu na globalnoj sceni. S obzirom na sve veću konkurenciju drugih satelitskih navigacijskih sustava (svi u državnom vlasništvu) od presudne je važnosti da Unija razvija i održava učinkovite sustave kako bi i dalje bila poželjan partner na međunarodnoj sceni.

Korisnici isporučenih podataka programa Copernicus prvotno su trebali biti iz javnog sektora. Podaci se besplatno pružaju privatnom i javnom sektoru kako bi se potaknula njihova upotreba i povezana dodana vrijednost za gospodarstvo EU-a. Copernicus javnom sektoru pruža usluge koje ne osigurava tržište i za koje industrija neće izgraditi infrastrukturu jer je početno ulaganje previsoko i suviše rizično ili je korisnička baza previše rascjepkana. Ako dostupnost takvih podataka bude ovisila isključivo o privatnom sektoru, bit će neizvjesna. Osim toga, relevantna sredstva tada ne bi bila u vlasništvu Unije.

Vlasništvo nad satelitima dugoročno je najbolji način za provedbu i održavanje politike besplatnih, potpunih i otvorenih podataka jer EU neće ovisiti o volji privatnog operatera da ulaže u konstelaciju satelita kako bi pružao podatke (rizik od monopolističkog položaja privatnih pružatelja podataka).

Ukratko, zbog dugoročnih ulaganja i upitnog osiguravanja dovoljnih prihoda potrebno je javno financiranje Copernicusa i europskog GNSS-a.

Konačno, SST i GOVSATCOM preskupi su da bi se financirali na nacionalnoj razini. Agregacija resursa i sredstava na razini EU-a pruža i dodatnu korist.

Smatra se da je predviđeni Svemirski program EU-a razmjeran jer je ograničen na one aspekte koje države članice ne mogu same ostvariti na zadovoljavajući način i u kojima Unija može postići bolje rezultate. Snažna potpora država članica Svemirskoj strategiji dokaz je da države članice elemente Svemirskog programa smatraju nužnima.

Očekivani učinak:

Copernicus

Gospodarski, ekološki i socijalni učinak programa Copernicus analiziran je u okviru detaljne studije troškova i koristi. Glavni je zaključak te studije da bi generirana korist Copernicusa za europsko društvo u razdoblju od 2017. do 2035. mogla iznositi 67–131 milijardu eura. Oko 84 % tih koristi pripast će silaznom sektoru i krajnjim korisnicima (ostatak će se odnositi na uzlazni sektor i na srednju razinu). Produljenje programa nakon 2021. generiralo bi koristi 10 do 20 puta veće u odnosu na troškove.

Silazni sektor i krajnji korisnici već sad imaju sljedeće koristi:

gospodarske koristi, npr.:

– veći prihodi u silaznom sektoru za promatranje Zemlje,

– veća poljoprivredna produktivnost zahvaljujući pametnoj i preciznoj poljoprivredi;

koristi za okoliš, npr.:

– uštede u emisijama CO2 zahvaljujući povećanoj proizvodnji energije iz obnovljivih izvora,

– hektari šume spašeni zahvaljujući poboljšanom sprečavanju požara,

– biološka raznolikost očuvana zahvaljujući praćenju upotrebe pokrova zemljišta;

društvene koristi, npr.:

– spašeni životi zahvaljujući bržem odgovoru na prirodne katastrofe,

– pad trgovanja ljudima zahvaljujući poboljšanom nadzoru granica.

Predviđa se da će se u uzlaznom sektoru ostvariti rad ekvivalentan oko 12 000 godina radnog staža, što znači da bi se od 2021. do 2027. u prosjeku godišnje otvorilo 1 700 stalnih radnih mjesta. Tome treba pridodati rad ekvivalentan 18 000 godina radnog staža u razdoblju od 2008. do 2020. U silaznom sektoru predviđa se stvaranje rada ekvivalentnog 27 000–37 000 godina radnog staža. Brojne su koristi nemjerljive (zbog nedostatka podataka ili visoke nesigurnosti), ali su iznimno važne za političke odluke:

– vrijednost europske autonomije (neovisnost o izvorima podataka trećih zemalja),

– vrlo dugoročne koristi (30–50 godina) održivog i redovitog promatranja planeta Zemlje (uz sve veću važnost održivog razvoja i borbe protiv klimatskih promjena),

– uštede troškova zbog jedinstvenog programa EU-a i koordinacije nacionalnih inicijativa,

– koristi povezane s vanjskim djelovanjem.

Galileo i EGNOS

Prema detaljnoj anketi koju je provela GSA u okviru praćenja tržišta GNSS-a, svjetsko tržište za proizvode i usluge satelitske navigacije nastavit će snažno rasti pa će njegova vrijednost 2030. dosegnuti 250 milijardi EUR.

Dodana vrijednost europskog GNSS-a ne leži samo u osiguravanju europske izvrsnosti u pogledu ključne tehnologije, nego i u osiguravanju važnih makroekonomskih koristi za Europsku uniju, ubrzavanju razvoja novih usluga i proizvoda na temelju GNSS-a i stvaranju tehnoloških uvjeta koji pogoduju istraživanjima, razvoju i inovacijama.

Europski građani danas posjeduju više od 100 milijuna korisničkih uređaja s podrškom za usluge EGNOS-a i/ili Galilea, a očekuje se da će isporuke uređaja GNSS-a u Europskoj uniji 2027. dostići 290 milijuna, pa će baza korisnika EGNOS-a i Galilea biti puno veća.

Promet, telekomunikacije, poljoprivreda i sigurnost sektori su koji se najviše koriste uslugama tih sustava, a očekuje se da će krajnji korisnici imati sljedeće koristi:

– niz novih primjena GNSS-a,

– 3 000 radnih mjesta u uzlaznom sektoru i 50 000 radnih mjesta u silaznom sektoru,

– poboljšane prometne usluge i bolje upravljanje prometom, od čega će koristi imati brojna područja,

– učinkovitije i lakše dostupne hitne službe,

– koristi za okoliš, kao što je smanjenje emisija CO2 i

– poboljšano upravljanje usjevima i dostupnost održive hrane.

Sigurne satelitske telekomunikacije (GOVSATCOM)

GOVSATCOM EU-a jamčit će pristup sigurnim satelitskim komunikacijama. Na taj će način neizravno doprinijeti sigurnosnim interesima EU-a. U državama članicama, primjerice, pružat će podršku službama za civilnu zaštitu, nacionalnoj policiji, tijelima zaduženima za javnu sigurnost, graničnoj policiji kao i pomorskim zajednicama. Na razini EU-a olakšat će rad agencija EU-a kao što su FRONTEX i Europska agencija za pomorsku sigurnost te povećati uspješnost civilne zaštite i humanitarnih intervencija u EU-u i u svijetu.

Nadzor i praćenje u svemiru (SST)

SST važan je način da se zajamči sigurnost svemirskih sredstava. Naime, nakon naglog porasta broja lansiranja, došlo je do eksponencijalnog širenja svemirskog otpada. Prema podacima koje su dostavile Sjedinjene Američke Države, više od 500 000 komada otpada, odnosno „svemirskog smeća”, kruži oko Zemlje i ozbiljno ugrožava satelite u orbiti. Taj otpad može u slučaju sudara uzrokovati velika oštećenja na satelitima i čak dovesti do njihova uništenja. Predložene aktivnosti SST-a obuhvaćale bi sredstva za pružanje usluga SST-a, umrežavanje i modernizaciju postojećih nacionalnih kapaciteta za SST, uz moguću potporu za razvoj novih sredstava SST-a. Cilj bi bio povećati uspješnost i djelotvornost SST-a EU-a i njegovu komplementarnost s SAD-om. EU će tako moći lakše spriječiti sudare satelita s otpadom i bolje zaštititi sredstva EU-a.

Svemirska meteorologija i objekti u blizini Zemlje

Svemirska meteorologija obuhvaća različite pojave (oluje zračenja, promjene magnetskog polja i rojeve energetskih čestica), pri čemu svaka od njih ima drugačiji utjecaj na svemirska i zemaljska sredstva. Svemirske meteorološke pojave mogu utjecati na sva sredstva EU-a koja čine temelj za djelovanje EU-a u području svemira i stoga je potreban razvoj okvira za svemirske meteorološke usluge kako bi se ta sredstva zaštitila te kako bi se osigurali učinkovitost i pouzdanost usluga koje se pružaju u okviru drugih svemirskih aktivnosti. Razvoj svemirskih meteoroloških usluga koordiniraju ESA i neke države članice. Međutim, te usluge imaju prvenstveno znanstvenu namjenu i treba ih prilagoditi operativnim potrebama korisnika. Nadovezujući se na aktivnosti ESA-e i nacionalne aktivnosti te djelujući komplementarno u odnosu na njih, EU predlaže da se podupre kontinuirano pružanje operativnih svemirskih meteoroloških usluga u skladu s potrebama korisnika u EU-u. Na taj će se način spriječiti oštećenja svemirske i zemaljske infrastrukture.

Kad je riječ o objektima u blizini Zemlje (NEO), cilj nije razviti nove operativne usluge, nego mapirati i umrežiti postojeća sredstva povezana s NEO-ima u Europi i poduprijeti koordinaciju među javnim tijelima EU-a koja su zadužena za civilnu zaštitu. Tako će se pospješiti objedinjavanje aktivnosti na razini EU-a i ojačati njegov položaj u odnosima s ključnim međunarodnim partnerima.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Pouke iz prijašnjih programa

Postignuća i pouke iz GNSS-a i Copernicusa

Postignuća iz GNSS-a i Copernicusa i njihova važnost

Općenito, Europska komisija dokazala je svoju sposobnost za provedbu postojećih mjera u okviru GNSS-a i Copernicusa uz potporu ključnih dionika, npr. ESA-e, i snažne europske industrijske baze.

Evaluacijom u sredini programskog razdoblja EGNOS-a, Galilea i Copernicusa kao i evaluacijom Agencije za europski GNSS (GSA) pokazalo se da su ulaganja važna za EU i da je dosad puno postignuto.

Pouke iz GNSS-a

Preispitivanjem u sredini programskog razdoblja europskog GNSS-a utvrđen je niz problema povezanih s i. upravljanjem i ii. upravljanjem sigurnošću.

i. Upravljanje

Otkrivena je određena neučinkovitost upravljačke strukture u smislu sporosti u postupku odlučivanja zbog broja uključenih dionika, ali i zbog različite upravljačke strukture u fazi uvođenja (sporazum o delegiranju između Europske komisije i ESA-e) odnosno fazi iskorištavanja (sporazum o delegiranju između Europske komisije i GSA-e i radnih aranžmana između GSA-e i ESA-e).

ii. Upravljanje sigurnošću

Kad je riječ o upravljanju sigurnošću, pokretanje početnih usluga i prelazak s faze uvođenja na fazu iskorištavanja stvorio je probleme koje je potrebno riješiti na odgovarajući način kako bi se održao i poboljšao odgovarajući stupanj sigurnosti za rad sustava europskog GNSS-a.

Pouke iz Copernicusa

U pogledu Copernicusa, nezabilježeni uspjeh programa i količina podataka doveli su do zaključaka u nastavku.

i. Potrebno je poboljšati pristup podacima i njihovu distribuciju

Zbog vrlo velikog broja registriranih korisnika potrebno je poboljšati komunikacijske aspekte, pristup podacima te njihovu distribuciju i preuzimanje. Potrebno je staviti na raspolaganje masivne količine satelitskih podataka i informacija te omogućiti njihovo kombiniranje s drugim podacima i informacijama (10 pB godišnje proizvodnje, pri čemu sustav za distribuciju i pristup mora isporučiti 10 puta veću količinu jer je količina preuzetih podataka deset puta veća od količine proizvedenih podataka);

ii. Potrebno je povećati integraciju svemirskih podataka u druga područja politike i gospodarske sektore većim usmjeravanjem na prihvaćanje među korisnicima

Copernicus je prihvaćen među korisničkim zajednicama iz tradicionalnog svemirskog sektora, ali dosad nije u dovoljnoj mjeri uspio doprijeti do drugih potencijalnih korisnika izvan tog sektora.

Postignuća i pouke iz okvira za potporu SST-u

Postignuća

U izvješću o provedbi okvira potpore za SST navedeni su rezultati uspostave i rada svih triju funkcija (senzora, obrade i usluga), uzimajući u obzir relativno kratko razdoblje otkad su usluge SST-a EU-a dostupne europskim korisnicima. Međutim, provedbu treba pojačati u sljedećoj fazi, a okvir potpore za SST EU-a treba dodatno unaprijediti kako bi se poboljšala njegova djelotvornost.

Pouke iz postojećeg okvira za potporu SST-u

U izvješću se ističu četiri glavna problema u nastavku.

i. – Ne postoji europska dimenzija

Unatoč znatnim postignućima, usluge trpe zbog niske razine suradnje između država članica, a dionici previše često rade izolirano umjesto da razvijaju koordiniran pristup.

ii. – Manjak europske neovisnosti

Glavni se podaci trenutno obrađuju i dorađuju/pročišćavaju u SAD-u.

iii. – Problem upravljanja

Postojeće pravilo o konsenzusu stvara poteškoće u svakodnevnom upravljanju kad je riječ o donošenju odluka.

iv. – Složenost mehanizma financiranja

Različita bespovratna sredstva i pozivi pokazali su se kao tehničko i administrativno opterećenje.

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Svemirski program ne obuhvaća istraživanje, koje je dio Devetog okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije (Obzor Europa): sinergija će se poticati upotrebom svemirskih podataka i usluga iz Svemirskog programa EU-a za razvoj revolucionarnih rješenja.

Svemirska istraživanja sastavni su dio stupa Globalni izazovi u okviru programa Obzor Europa, a okruženje pogodno za poduzetničke inovacije u svemirskom sektoru promiče se putem stupa Otvorene inovacije. U stupu Otvorena znanost proširit će se svemirska istraživanja. Svemirski program Europske unije stoga će imati koristi od rezultata svemirskih istraživanja povezanih sa svemirom koji se financiraju u okviru Obzora Europa. Tako će se poduprijeti razvoj sustava i usluga u okviru Svemirskog programa Unije, ali i potaknuti konkurentnost svemirskog sektora.

Svemirski program ima slične ciljeve kao i drugi programi Unije, prvenstveno Obzor Europa, fond InvestEU, Europski fond za obranu te europski strukturni i investicijski fondovi.

Konkretno, sinergijama između Unijinog Svemirskog programa i programa Obzor Europa osigurat će se sljedeće:

(a)    istraživačke i inovacijske potrebe uzlaznog i silaznog svemirskog sektora unutar EU-a prepoznate su i utvrđene kao dio strateškog procesa u okviru Obzora Europa za planiranje istraživanja i inovacija;

(b)    svemirski podaci i usluge koji se u okviru europskog svemirskog programa stavljaju na raspolaganje kao javno dobro koristit će se u istraživanjima i inovacijama za razvoj revolucionarnih rješenja, među ostalim i u Okvirnom programu, posebice za potrebe održive hrane i održivih prirodnih resursa, praćenja klima, pametnih gradova, automatiziranih vozila ili upravljanja katastrofama.

(c)    usluga pristupa podacima i informacijama programa Copernicus doprinijet će europskom oblaku za otvorenu znanost i tako istraživačima i znanstvenicima olakšati pristup podacima programa Copernicus. Istraživačke infrastrukture, posebno in situ mreže za promatranje, tvorit će ključne elemente in situ infrastrukture za promatranja, kojom će se koristiti usluge programa Copernicus. Te će pak infrastrukture imati koristi od informacija proizvedenih u okviru usluga programa Copernicus.

Sinergijama s programom Unije InvestEU jamči se poticanje poduzetničkih i poslovnih prilika putem pristupa rizičnom financiranju.

Osim toga, mnoge politike EU-a imaju koristi od djelovanja EU-a u području svemira.

Količina, kvaliteta i raznolikost podataka koje pružaju usluge programa Copernicus doprinose politikama EU-a u područjima kao što su praćenje klimatskih promjena, politika okoliša ili poljoprivreda. Naime, mnogim politikama EU-a potrebni su precizni i pouzdani podaci za izradu dugoročnih skupova podataka, precizno mapiranje itd., što u konačnici omogućuje dugoročno praćenje ključnih pokazatelja u obuhvaćenim područjima i osigurava djelotvornu provedbu politika. Nove politike EU-a mogu se razvijati u kombinaciji s navigacijskim uslugama i u područjima kao što su pametna poljoprivreda ili inteligentni promet, gdje je potrebna najviša točnost određivanja položaja.

1.5.

1.6.Trajanje i financijski učinak

 Ograničeno trajanje

   na snazi od 1. 1. 2021. do 31. 12. 2027.

   financijski učinak od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2021. do 2027. te kasnije za odobrena sredstva za plaćanje.

 Neograničeno trajanje

provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG,

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 38  

 Izravno upravljanje koje provodi Komisija

 putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

 tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe;

 tijelima javnog prava;

tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

 tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

Različiti akteri u upravljanju imat će odgovornosti navedene u nastavku.

i. Komisija će imati opću odgovornost za upravljanje Svemirskim programom EU-a i povezanim djelovanjem (Galileo, EGNOS, Copernicus, SSA i GOVSATCOM) – uključujući posebne potporne aktivnosti povezane s raketama-nosačima, međunarodnom suradnjom i svemirskim gospodarstvom – tako što će definirati ciljeve mjera u pogledu visoke razine sigurnosti i politike te nadzirati njihovu provedbu.

ii. Agencija Europske unije za svemirski program (sa sjedištem u Pragu) bit će odgovorna za:

– iskorištavanje programa Galileo i EGNOS,

– rad Galileovih centara za praćenje sigurnosti,

– zadaće povezane sa sigurnosnom akreditacijom za sva djelovanja u području svemira (trenutačno to radi samo za Galileo),

– aktivnosti povezane s prenošenjem, promidžbom i komercijalizacijom podataka te informacijske aktivnosti u pogledu usluga koje nude sve komponente Svemirskog programa EU-a („prihvaćenost na tržištu i među korisnicima”), a koje se trenutačno nude samo za Galileo i EGNOS,

– upravljanje pravima intelektualnog vlasništva.

Nadalje, na temelju Uredbe Agencija će moći provoditi druge zadaće u potporu svim svemirskim aktivnostima. Primjerice, kad je riječ o zadaćama i operacijama upravljanja krizama, Agencija može biti odgovorna za ukupnu koordinaciju aspekata GOVSATCOM-a povezanih s korisnicima, uz blisku suradnju s relevantnim agencijama Unije i ESVD-om.

iii. Podložno prilagodbama njezina internog postupka odlučivanja kojima bi se omogućila zaštita interesa EU-a, Europskoj svemirskoj agenciji (ESA) bile bi povjerene iste zadaće kao i dosad: istraživanje i razvoj, dijelovi svemirske infrastrukture, svemirski i zemaljski segmenti GNSS-a i svemirski segment programa Copernicus. Odnosi s ESA-om racionalizirat će se u okviru jedinstvenog okvirnog sporazuma o financijskom partnerstvu s Unijom (kako će biti definiran u Financijskoj uredbi), kojim će se utvrditi skup zajedničkih načela i pravila. Komisija i Agencija dosad su s ESA-om potpisale nekoliko sporazuma o doprinosima i radnih aranžmana s različitim provedbenim pravilima.

iv. Ojačat će se sinergije s nacionalnim svemirskim agencijama i njihovim postojećim programima, posebice putem sporazuma o doprinosima, javno-javnih partnerstava, zajedničkog upravljanja i zajedničkih inicijativa, a cilj je povećati prihvaćenost primjena temeljenih na svemirskoj tehnologiji odnosno poduprijeti konkurentnost i poduzetništvo.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Praćenje mjera u području svemira provodit će se pomoću niza pokazatelja prilagođenih za svako posebno djelovanje. Ti će se pokazatelji razvijati u skladu s budućim pregovorima o sporazumima o doprinosima za svaku mjeru te pri definiranju nadzora nad tim djelovanjima. Nekoliko pokazatelja već je utvrđeno, redovito se prate i ocijenjeni su tijekom evaluacije u sredini programskog razdoblja postojećih svemirskih programa (Copernicus, EGNOS i Galileo). Većinu tih pokazatelja trebalo bi zadržati i koristiti kao referentne vrijednosti za nova djelovanja. Prema potrebi će se definirati i dodatni posebni ciljevi na razini provedbe djelovanja. Pratit će se upotreba financijskih sredstava dodijeljenih za prihvaćanje rezultata istraživanja i inovacija, posebno iz okvirnih programa EU-a.

Trenutačno postoje različiti pokazatelji, što je povezano s tromjesečnim izvješćima koja podnose subjekti kojima su povjerene zadaće; planirano je da će se izvješćivanje ubuduće odvijati prema istom vremenskom rasporedu, čime se ne dovodi u pitanje mogućnost da Komisija zatraži ad hoc izvješća.

Stoga će budući sporazumi o doprinosima, kao što je i sad slučaj, pružiti pravni okvir za podnošenje izvješća u kojem će se navesti točna definicija pokazatelja i učestalost podnošenja izvješća.

Osim tih standardnih mjera, Komisija će u izvršavanju svojih ovlasti političkog nadzora nad Svemirskim programom jačati mehanizme praćenja i evaluacije subjekata kojima su povjerene zadaće tako što će tražiti detaljne godišnje planove upravljanja i izvješća o provedbi, ali i organizirati redovite sastanke radi praćenja napretka u provedbi Programa te provoditi financijske i tehničke revizije.

Države članice pozvat će se da daju svoj doprinos, posebno za područja koja su pod njihovom izravnom ili neizravnom odgovornošću.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Model upravljanja predložen za sljedeće financijsko razdoblje temelji se na aktualnom okviru, pri čemu se, prema potrebi, oslanja na sinergije, posebno u pogledu sigurnosti.

Europska komisija bit će odgovorna prvenstveno za opći politički nadzor nad programima. Moći će i neizravno upravljati tako što će upravljanje operativnim aktivnostima delegirati Agenciji za europski GNSS i Europskoj svemirskoj agenciji, u skladu s njihovim područjima nadležnosti. Također će se moći savjetovati sa stručnjacima i nacionalnim svemirskim agencijama o konkretnim tehničkim pitanjima.

Kad je riječ o ulozi GSA-e, predlaže se da ona na temelju svojeg iskustva sa sigurnosnim akreditacijama za GNSS postane odgovorna za sigurnosnu akreditaciju svih mjera u području svemira (Galileo, EGNOS, Copernicus, SSA i GOVSATCOM).

Kad je riječ o suradnji s ESA-om, cilj je pojednostavniti postojeći okvir. Do danas je s ESA-om sklopljeno više sporazuma o delegiranju i radnih aranžmana s različitim provedbenim pravilima. Predlaže se sklapanje okvirnog sporazuma o financijskom partnerstvu s ESA-om koji bi obuhvaćao sve programe kako bi se omogućila usklađena provedba aktivnosti ESA-e. ESA bi i dalje trebala obavljati iste zadaće.

Načini plaćanja trebali bi ostati slični načinima plaćanja u okviru prethodnog VFO-a: agencije pripremaju predviđeni iznos za isplatu, Komisija ih provjerava (posebno u odnosu na ukupnu delegiranu omotnicu), a plaćanja se vrše redovito kako bi se omogućilo da subjekti kojima su povjerene zadaće učinkovito upravljaju javnom nabavom i izbjegnu novčane probleme. Komisija je nadležna za odobravanje plaćanja, posebice tako što ima zakonsko pravo smanjiti plaćanje ako se potražnja i povezane prognoze smatraju pretjeranima.

Strategija kontrole koja će biti utvrđena u sporazumima o doprinosima temeljit će se na iskustvu stečenom u okviru prethodnog VFO-a, posebice na procesu tromjesečnog izvješćivanja (koje uključuje izvješćivanje o programu, financijama i upravljanju rizicima) i različitim odborima (primjerice, odbor za javnu nabavu) i sastancima. U budućoj strategiji kontrole utvrdit će se svi mogući rizici za program i uzeti u obzir njihova relativna važnost i mogući utjecaj na program. Taj se način kontrole pokazao djelotvornim kad je riječ o glavnim programima Galileo, EGNOS i Copernicus, kao što je navedeno u njihovim evaluacijama u sredini programskog razdoblja.

Postojeću strategiju kontrole revidirao je Revizorski sud u okviru godišnjeg postupka provjere transakcija odnosno Služba za unutarnju reviziju putem posebnih revizija; dane su blaže preporuke, koje su provedene u praksi.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

Utvrđeni rizici

Utvrđeni rizici slični su rizicima koji su definirani u okviru prethodnog VFO-a za postojeće mjere, prvenstveno GNSS i Copernicus i, u manjoj mjeri, SST.

Tehnološki rizik: djelovanja u svemirskom sektoru temelje se na upotrebi vrhunske tehnologije koju tek treba validirati i specifikacijama koje se stalno mijenjaju.

Industrijski rizik: u uspostavljanje i modernizaciju infrastrukture uključeni su mnogi industrijski akteri u mnogim zemljama, čiji rad mora biti učinkovito usklađen kako bi uspostavljeni sustavi bili pouzdani i u potpunosti integrirani, posebno s obzirom na sigurnost.

Rizik u pogledu vremenskog rasporeda: svako kašnjenje u provedbi ugrozilo bi planirani raspored i vjerojatno uzrokovalo prekomjerne troškove.

Rizik u pogledu upravljanja: za upravljanje programima potrebna je suradnja različitih tijela, a mora se jamčiti i odgovarajući stupanj stabilnosti i organizacije. Ako je riječ o važnim pitanjima, moraju se uzeti u obzir razlike u mišljenjima između različitih uključenih stranaka, a posebno među državama članicama. U tom bi kontekstu trebalo razmotriti mogućnost da se određeni rizici, uključujući financijske rizike i rizike povezane sa sigurnošću, podijele akterima koji su najkvalificiraniji za njihovo rješavanje.

Financijski rizici ograničeni su jer Komisija pomno prati postupke javne nabave kojima upravljaju subjekti kojima je ta zadaća povjerena (na primjer sudjelovanje Europske komisije u ključnim odborima za nabavu, nadzor dugoročnog planiranja i proračuna za nabavu itd.), zbog proračuna koji je pravno ograničen te zbog mogućnosti prilagodbe, u zadanom okviru proračuna, u slučaju prekomjernih troškova u jednom od dijelova programa.

Trenutačne aktivnosti

Kad je riječ o uslugama programa Galileo, EGNOS i Copernicus, rizici su povezani s njihovim kontinuitetom i razvojem te su stoga ograničeni uzme li se u obzir nekoliko godina iskustva u provedbi tih aktivnosti. Provedba tih aktivnosti pokazala se uspješnom prema zaključcima preispitivanja u sredini programskog razdoblja, što je potvrđeno i kontinuiranom isporukom usluga i podataka. Nadalje, upravljanje rizicima sastavni je dio upravljanja svemirskim aktivnostima, koje nadzire Komisija. U Planu upravljanja programom, koji je sastavni dio sporazuma o delegiranju potpisanih s ESA-om, konkretno se navode svi alati i mjere (izvješćivanje, nadzorni odbori itd.) koji se odnose na upravljanje rizicima. Postupci praćenja i mjere upravljanja rizicima koji su bili uspostavljeni u okviru aktualnog VFO-a poslužit će za definiranje budućih sporazuma o doprinosima.

Nove aktivnosti

Postoje rizici povezani s razvojem SST-a i GOVSATCOM-a jer je riječ o novim aktivnostima. Ipak, ti su rizici već ublaženi.

Važan dio aktivnosti SSA-e već je započeo s okvirom za potporu SST-u (prije pet godina). Na temelju pouka iz prvih godina provedbe uvode se promjene u strukturi i provedbi programa (upravljanje, postupak odlučivanja itd.). Nova uredba uzet će u obzir te potrebne promjene kako bi se smanjili rizici od nepostizanja ciljeva.

Planira se postupna provedba inicijative GOVSATCOM kako bi se omogućila dovoljna fleksibilnost i prilagodba s obzirom na razvoj potražnje i potreba. To će, uz stručno znanje EU-a u području upravljanja svemirskim aktivnostima i modularnost inicijative, omogućiti prilagodbu njezina opsega kako bi se primjerice izbjegla prekomjerna nabava.

Unutarnja kontrola

Opći sustav unutarnje kontrole Glavne uprave GROW oslanja se na različita izvješća koja na tromjesečnoj osnovi dostavljaju subjekti kojima su povjerene određene zadaće. Nakon tih izvješća slijede namjenske revizije kako bi se osiguralo poštovanje planova i kako bi se riješile sve tehničke poteškoće. Te revizije uključuju daljnje radnje s obzirom na rizike povezane s provedbom programa. Usto, GU GROW provodi ex post revizije kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje predmetnih subjekata.

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

Glavnim proračunom programa upravljaju Agencija, ESA i EUMETSAT na temelju sporazuma o doprinosima. Na temelju ranijih podataka, ukupni troškovi kontrole svih subjekata kojima je Komisija povjerila tu zadaću procjenjuju se na oko 0,3 % sredstava kojima upravljaju. Na temelju prethodnog razdoblja troškovi provedbenih tijela procjenjuju se na 5–10 %.

Očekivane razine rizika od pogreške pri plaćanju i zaključenju ograničene su, uzme li se u obzir mehanizam javne nabave: Komisija delegira javnu nabavu Agenciji ili ESA-i u okviru višegodišnjega financijskog okvira, a te agencije na tromjesečnoj osnovi izvješćuju o stvarnim i predviđenim nabavama u okviru ograničenja delegiranih iznosa.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

Sporazumima o doprinosima koji proizlaze iz Uredbe o svemirskom programu i koji će se sklopiti s trećom stranom vjerojatno će se propisati da nadzor i financijsku kontrolu vrši Komisija ili predstavnik kojeg ona ovlasti, a revizije Revizorski sud ili OLAF, na temelju odluke EU-a, ako je potrebno, na terenu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:

01.

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo – 4. klaster za svemir

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Nakon 2027.

UKUPNO

04.0201 Odobrena sredstva za poslovanje za Europski svemirski program

Obveze

(1a)

2 140,879

2 183,957

2 229,896

2 277,715

2 322,428

2 369,057

2 416,068

15 940,000

Plaćanja

(2a)

1 123,106

1 694,827

1 942,491

2 068,738

2 239,144

2 326,57

2 370,309

2 174,816

15 940,000

04.01 Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice programa

Obveze = plaćanja

(3)

8,000

8,000

8,000

8,000

9,000

9,000

10,000

0,000

60,000

UKUPNA odobrena sredstva za omotnicu programa

Obveze

=1+3

2 148,879

2 191,957

2 237,896

2 285,715

2 331,428

2 378,057

2 426,068

16 000,000

Plaćanja

=2+3

1 131,106

1 702,827

1 950,491

2 076,738

2 248,144

2 335,570

2 380,309

2 174,816

16 000,000

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:

7.

„Administrativni rashodi”

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. Unutarnjim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Nakon 2027.

UKUPNO

Ljudski resursi

16,321

16,321

16,321

16,321

16,321

16,321

16,321

114,247

Ostali administrativni rashodi

1,695

1,729

1,763

1,799

1,835

1,871

1,909

12,601

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

18,016

18,050

18,084

18,120

18,156

18,192

18,230

126,848

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Nakon 2027.

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva
po NASLOVIMA
višegodišnjeg financijskog okvira 

Obveze

2 166,895

2 210,007

2 255,980

2 303,835

2 349,584

2 396,249

2 444,298

0,000

16 126,848

Plaćanja

1 149,122

1 720,877

1 968,575

2 094,858

2 266,300

2 353,762

2 398,539

2 174,815

16 126,848

Informativno: paket VFO-a, uz Svemirski program, uključuje i posebnu omotnicu za doprinos EU-a za Agenciju

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Nakon 2027.

UKUPNO

Odobrena sredstva za poslovanje 04. 0202 Doprinos EU-a za Agenciju

Obveze

(1b)

31,170

31,587

32,223

33,091

34,209

35,601

37,119

235,000

Plaćanja

(2b)

31,170

31,587

32,223

33,091

34,209

35,601

37,119

235,000

3.1.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godine

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

NASLOV 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

16,321

16,321

16,321

16,321

16,321

16,321

16,321

114,247

Ostali administrativni rashodi

1,695

1,729

1,763

1,799

1,835

1,871

1,909

12,601

Međuzbroj za NASLOV 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

18,016

18,050

18,084

18,120

18,156

18,192

18,230

126,848

Izvan NASLOVA 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

Ostali administrativni
rashodi

8,000

8,000

8,000

8,000

9,000

9,000

10,000

60,000

Međuzbroj
izvan NASLOVA 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

26,016

26,050

26,084

26,120

27,156

27,192

28,230

186,848

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.1.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

   Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Godine

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

Sjedište i predstavništva Komisije

93

93

93

93

93

93

93

Delegacije

Istraživanje

Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) – UO, LO, UNS, UsO i MSD 

Naslov 7.

Financirano iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira 

– u sjedištima

39

39

39

39

39

39

39

– u delegacijama

Financirano iz omotnice programa 

– u sjedištima

– u delegacijama

Istraživanje

Ostalo (navesti)

UKUPNO

132

132

132

132

132

132

132

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje

93

Vanjsko osoblje

39

3.1.3.Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

   predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godine

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju 

UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

   Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

   na vlastita sredstva

   na ostale prihode

navesti ako su prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Proračunska linija prihoda:

Učinak prijedloga/inicijative

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Članak ………….

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1)    Uredba (EU) br. 1285/2013. SL L 347, 20.12.2013., str. 1.
(2)    Uredba (EU) br. 377/2014. SL L 122, 24.4.2014., str. 44.
(3)    Odluka br. 541/2014/EU. SL L 158, 27.5.2014., str. 227.
(4)    COM(2016) 705 final.
(5)    Zaključci Vijeća o „Svemirskoj strategiji za Europu” koje je Vijeće za konkurentnost donijelo na sastanku 30. svibnja 2017. (dok. br. 9817/17).
(6)    Rezolucija Europskog parlamenta od 12. rujna 2017. o Svemirskoj strategiji za Europu (2016/2325(INI)).
(7)    Preispitivanje programa Galileo i EGNOS te Europske agencije za GNSS u sredini programskog razdoblja, PwC France, lipanj 2017., EU Bookshop: https://publications.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/56b722ee-b9f8-11e7-a7f8-01aa75ed71a1
(8)     Akcijski plan Komisije za poboljšanje usklađenosti s propisima o okolišu i upravljanja okolišem : Komunikacija Mjere EU-a za poboljšanje usklađenosti s propisima o okolišu i upravljanja okolišem, COM/2018/10 , radni dokument službi, SWD(2018) 10, u kojem se detaljno opisuju sve mjere , Odluka, C(2018) 10, o osnivanju Forum za usklađivanje s propisima o okolišu i upravljanje okolišem .
(9)    Studija o učincima promjena financiranja na programe EGNSS-a, PwC France Francuska, lipanj 2018. Još nije objavljeno u EU Bookshopu.
(10)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.; SL L 123, 12.5.2016., str. 1.-14.
(11)    Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(12)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.–5.).
(13)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.-71.).
(14)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(15)    Odluka br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra (SL L 81, 21.3.2012., str. 7.).
(16)    SL L 347, 20.12.2013., str. 1.-24.
(17)    Uredba (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o uspostavi programa Copernicus i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 911/2010 (SL L 122, 24.4.2014., str. 44.).
(18)    Uredba (EU) br. 911/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskom programu za praćenje Zemlje (GMES) i njegovim početnim aktivnostima (2011. do 2013.) (SL L 276, 20.10.2010., str. 1.).
(19)    Komunikacija „Umjetna inteligencija za Europu” (COM(2018) 237 final), Komunikacija „Stvaranje zajedničkog europskog podatkovnog prostora” (COM(2018) 232 final), Prijedlog uredbe Vijeća o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za računalstvo visokih performansi (COM(2018) 8 final).
(20)    Europska organizacija za iskorištavanje meteoroloških satelita.
(21)    Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE).
(22)    SL L 175, 27.6.2013., str. 1.-8.
(23)    SL L 309, 19.11.2013., str. 1.-6.
(24)    SL L 158, 27.5.2014., str. 227.
(25)    https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/bijela_knjiga_o_buducnosti_europe_hr.pdf
(26)    http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/intm/146072.pdf
(27)    EUCO 217/13
(28)    SL L 287, 4.11.2011., str. 1.–8.
(29)    SL L 345, 23.12.2008., str. 75.-82.
(30)    SL L 72, 17.3.2015., str. 53.–88.
(31)    SL L 274, 15.10.2013., str. 1.-50.
(32)    Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).
(33)    SL 17, 6.10.1958., str. 385–386.
(34)    SL L 136, 31.5.1999., str. 15.
(35)    Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41.).
(36)    Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).
(37)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.
(38)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  
Top

Bruxelles, 6.6.2018.

COM(2018) 447 final

PRILOG

 

UREDBI EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU

{SWD(2018) 327 final}
{SWD(2018) 328 final}


PRILOG

POKAZATELJI ZA EVALUACIJU PROGRAMA

Program će se pomno pratiti na temelju niza pokazatelja kojima se određuje mjera u kojoj su ostvareni posebni ciljevi Programa i s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja i troškova. U tu će se svrhu prikupljati podaci za ključne pokazatelje u nastavku.

Pokazatelji bi trebali biti povezani s konkretnim ciljevima, ali se ne bi trebali ponavljati kako bi se izbjegla nedosljednost.

1. posebni cilj: pružanje najnaprednijih i, prema potrebi, sigurnih usluga za određivanje položaja, navigaciju i mjerenje vremena

1. pokazatelj: točnost signala (GNSS)

2. posebni cilj: pružanje točnih i pouzdanih podataka i informacija dobivenih promatranjem Zemlje kako bi se pružila potpora provedbi i praćenju politika Unije i njezinih država članica u područjima okoliša, klimatskih promjena, poljoprivrede i ruralnog razvoja, civilne zaštite, sigurnosti i digitalnog gospodarstva

1. pokazatelj: broj korisnika Copernicusa

2. pokazatelj: nove usluge Copernicusa

3. posebni cilj: poboljšavanje kapaciteta SST-a za praćenje i utvrđivanje svemirskih objekata, svemirsko meteorološko praćenje te mapiranje i umrežavanje kapaciteta Unije za otkrivanje NEO-a

1. pokazatelj: broj korisnika komponente SSA

2. pokazatelj: dostupnost usluga

4. posebni cilj: osiguravanje dugoročne dostupnosti pouzdanih, sigurnih i troškovno učinkovitih satelitskih komunikacijskih usluga uz odgovarajuće jamstvo pristupa i otpornost sustava na zlonamjerne radnje

1. pokazatelj: broj korisnika GOVSATCOM-a

2. pokazatelj: dostupnost usluga

5. posebni cilj: doprinos autonomnom, sigurnom i troškovno učinkovitom kapacitetu za pristup svemiru

1. pokazatelj: broj lansiranja u okviru svemirskih aktivnosti EU-a

6. posebni cilj: mjere za potporu svemirskom sektoru: podupiranje i ojačavanje konkurentnosti, poduzetništva, vještina i kapaciteta za inovacije pravnih i fizičkih osoba iz Unije koje su aktivne ili koje žele postati aktivne u tom sektoru, posebno s obzirom na položaj i potrebe malih i srednjih poduzeća i novoosnovanih poduzeća

1. pokazatelj: rast u silaznom sektoru povezan s mjerama u području svemira

Top