EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52018PC0393

Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013

COM/2018/393 final - 2018/0217 (COD)

Bruxelles,1.6.2018.

COM(2018) 393 final

2018/0217(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013

{SWD(2018) 301 final}
{SEC(2018) 305 final}


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

U okviru prijedloga Komisije za višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. (prijedlog VFO-a) 1 određuju se proračunski okvir i glavne smjernice za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP). Na temelju toga Komisija predstavlja skup propisa kojima se utvrđuje zakonodavni okvir za ZPP u razdoblju 2021. – 2027., zajedno s procjenom učinka alternativnih scenarija za razvoj politike. Datum primjene tih prijedloga predviđen je za 1. siječnja 2021. i oni se predstavljaju za Uniju od 27 država članica, u skladu s obavijesti Ujedinjene Kraljevine o namjeri povlačenja iz Europske unije i Euratoma na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji, koju je Europsko vijeće zaprimilo 29. ožujka 2017.

Posljednja je reforma ZPP-a odlučena 2013., a provedena 2015. Otada se kontekst u kojem je provedena ta reforma znatno promijenio. Konkretno:

Cijene poljoprivrednih proizvoda znatno su pale zbog makroekonomskih čimbenika, geopolitičkih napetosti i drugih utjecaja.

U trgovinskim je pregovorima očit prijelaz s multilateralnih na bilateralne sporazume i EU je postao otvoreniji na svjetskim tržištima.

EU je preuzeo nove međunarodne obveze, npr. u vezi s ublažavanjem klimatskih promjena (COP 21) i širim aspektima međunarodnog razvoja (u okviru UN-ovih ciljeva održivog razvoja), te poduzima napore za bolje reagiranje na druge geopolitičke događaje, uključujući migracije.

Ta su kretanja potaknula žestoku javnu raspravu o tome je li reforma iz 2013. dovoljna kako bi ZPP na odgovarajući način odgovorio na trenutačne izazove povezane s gospodarskim stanjem poljoprivrednog sektora, brigom za okoliš, aktivnostima u pogledu klimatskih promjena te snažim gospodarskim i društvenim strukturama u ruralnim područjima EU-a, posebno s obzirom na nove prilike za djelovanje u područjima trgovine, biogospodarstva, kružnog gospodarstva i digitalnog gospodarstva.

ZPP se mora osuvremeniti kako bi se odgovorilo na te izazove, što jednostavnije i sa što manje administrativnog opterećenja, i kako bi ga se još više uskladilo s drugim politikama EU-a i povećao njegov doprinos ostvarenju deset prioriteta Komisije i ciljeva održivog razvoja. Uistinu, kako je Komisija napomenula u nedavnoj Komunikaciji o VFO-u, modernizirana zajednička poljoprivredna politika morat će poduprijeti prelazak na potpuno održiv poljoprivredni sektor i razvoj dinamičnih ruralnih područja te omogućiti visokokvalitetnu i sigurnu hranu za preko 500 milijuna potrošača. Europi treba pametan, otporan, održiv i konkurentan poljoprivredni sektor kako bi mogla proizvesti sigurnu, visokokvalitetnu, hranjivu i raznoliku hranu za svoje građane po pristupačnim cijenama i ojačati socioekonomsku strukturu ruralnih područja. Modernizirana zajednička poljoprivredna politika povećat će svoju europsku dodanu vrijednost tako što će postaviti visoke ciljeve u području klime i okoliša i odgovoriti na očekivanja građana povezana sa zdravljem, okolišem i klimom.

Kao što je predviđeno u njezinu programu rada za 2017. Komisija je provela opsežna savjetovanja o pojednostavnjenju i modernizaciji ZPP-a kako bi se njime u najvećoj mogućoj mjeri pridonijelo ostvarivanju deset prioriteta Komisije i ciljeva održivog razvoja. Savjetovanja su bila usmjerena na posebne prioritete te politike za budućnost ne dovodeći u pitanje dodjele financijskih sredstava za ZPP u okviru sljedećeg VFO-a. Postupak je obuhvaćao opsežna savjetovanja i analize dostupnih dokaza o uspješnosti ZPP-a, uključujući relevantna mišljenja platforme REFIT.

Ishod je bio predstavljen u Komunikaciji donesenoj 29. studenoga 2017. pod nazivom „Budućnost hrane i poljoprivrede”. U Komunikaciji se navodi strukturirani dijalog o budućem ZPP-u u institucijama EU-a i s dionicima. U tom su političkom dokumentu navedeni izazovi, ciljevi i mogući putovi za budući ZPP koji mora biti jednostavniji, pametniji i moderan te voditi prijelaz na održiviju poljoprivredu.

Konkretno, Komisija je kao najvažnije prioritete ZPP-a nakon 2020. odredila višu razinu očekivanja u pogledu politike u području okoliša i klime te bolje usmjeravanje potpore i jače oslanjanje na uspješnu vezu između istraživanja, inovacija i savjetovanja. Predložila je i način na koji se može poboljšati uspješnost ZPP-a, novi model ostvarivanja politike kako bi se cilj politike preusmjerio s usklađenosti na uspješnost te u razine nadležnosti EU-a i država članica uvelo više supsidijarnosti. Novi model usmjeren je na bolje postizanje ciljeva EU-a na temelju strateškog planiranja, široke političke intervencije i zajedničkih pokazatelja uspješnosti, čime se poboljšava usklađenost politika u okviru budućeg ZPP-a s drugim ciljevima EU-a.

Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

U članku 39. UFEU-a navedeni su sljedeći ciljevi zajedničke poljoprivredne politike:

·povećati poljoprivrednu produktivnost promicanjem tehničkog napretka i osiguranjem racionalnog razvoja poljoprivredne proizvodnje te optimalnog korištenja faktora proizvodnje, osobito radne snage;

·na taj način osigurati primjeren životni standard poljoprivrednog stanovništva, osobito povećanjem osobne zarade osoba koje se bave poljoprivredom;

·stabilizirati tržišta;

·osigurati dostupnost opskrbe;

·pobrinuti se da roba dođe do potrošača po razumnim cijenama.

Ovaj je prijedlog u potpunosti usklađen s utvrđenim ciljeva ZPP-a iz Ugovora. Njime se modernizira i pojednostavnjuje način provedbe odredbi Ugovora.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Poljoprivreda i šumarstvo obuhvaćaju 84 % teritorija EU-a. Ti sektori ovise o okolišu i utječu na njega. Stoga će se zahvaljujući brojnim predloženim specifičnim ciljevima ZPP-a potaknuti politiku u području okoliša i klime u skladu s odgovarajućim politikama EU-a.

Dobro je poznato da modeli potrošnje utječu na javno zdravlje. Svojom povezanošću s hranom, a ponekad i načinom na koji se hrana proizvodi, poljoprivredne politike povezane su sa zdravstvenim politikama. Prijedlozima se jača povezanost sa zdravstvenim politikama, osobito u pogledu zdrave prehrane i smanjenja korištenja antimikrobnih sredstava.

EU je važan uvoznik robe i izvoznik vrijednih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te stoga utječe na prehrambene sustave izvan EU-a. U prijedlogu se, u skladu s člankom 208. UFEU-a, uzimaju u obzir ciljevi razvojne suradnje EU-a, koji obuhvaćaju iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj u zemljama u razvoju, posebno tako što se osigurava da potpora EU-a za poljoprivrednike nema nikakav učinak na trgovinu ili da je taj učinak minimalan

Naposljetku, kao i u drugim sektorima, na poljoprivrednim i ruralnim područjima mogu se bolje koristiti nove tehnologije i znanja, posebno digitalne tehnologije. Prijedlozima se jača povezanost s istraživačkom politikom jasnim uključivanjem organizacije razmjene znanja u model ostvarivanja politike. Slično tome, naglasak se stavlja na digitalizaciju kojom se omogućuje povezivanje s digitalnim programom EU-a.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Članak 42. i članak 43. stavak 2. UFEU-a u pogledu Uredbe o planu u okviru ZPP-a.

Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije predviđa se da je nadležnost za poljoprivredu podijeljena između Unije i država članica, a istovremeno se uspostavlja zajednička poljoprivredna politika sa zajedničkim ciljevima i zajedničkom provedbom. Trenutačnom sustavu ostvarenja ciljeva ZPP-a temelj čine detaljni zahtjevi na razini EU-a, a obilježavaju ga mehanizmi strogih kontrola, sankcija i revizija. Ta su pravila često vrlo preskriptivna, a primjenjuju se sve do razine poljoprivrednih gospodarstava. Međutim, s obzirom na izrazito diversificirano poljoprivredno i klimatsko okruženje u Uniji, ni pristup odozgo prema dolje ni jedinstveni pristup za sve nisu prikladni za postizanje željenih rezultata i dodane vrijednosti za EU.

U modelu ostvarivanja politike u ovom prijedlogu Unija utvrđuje osnovne parametre politike (ciljeve ZPP-a, općenite vrste intervencija, osnovne zahtjeve), a države članice imaju veću odgovornost i više izvješćuju o tome kako ostvaruju dogovorene ciljeve i ciljne vrijednosti.

Veća supsidijarnost omogućit će da se više uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe nego takvi ciljevi i ciljne vrijednosti. Države članice bit će zadužene za prilagodbu intervencija ZPP-a kako bi se njima što više doprinijelo ciljevima EU-a. Zadržat će se postojeće strukture upravljanja, kojima se mora i dalje osiguravati učinkovito praćenje i izvršavanje ostvarenja svih ciljeva politike, a države članice imat će i veću ulogu u izradi okvira za sukladnost i kontrolu koji se primjenjuje na korisnike (uključujući kontrole i sankcije).

Proporcionalnost

S gospodarskim, ekološkim i društvenim izazovima s kojima se suočava poljoprivredni sektor EU-a i ruralna područja zahtijevaju detaljan odgovor koji u obzir uzima europsku dimenziju tih izazova. Veća mogućnost izbora koja se nudi državama članicama u odabiru i prilagođavanju dostupnih alata politike u okviru ZPP-a kako bi se ispunili ciljevi, u modelu usmjerenijem na rezultate, trebalo bi biti još manje vjerojatno da ZPP nadilazi proporcionalnu razinu djelovanja.

Odabir instrumenta

S obzirom na to da su svi izvorni akti uredbe Europskog parlamenta i Vijeća, izmjene se moraju uvesti uredbom Europskog parlamenta i Vijeća.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

ZPP je duboko ukorijenjen u izgradnju i razvoj Europske unije (EU). Uspostavljen je početkom šezdesetih godina oko ciljeva sadržanih u Ugovoru, u međuvremenu je prošao nekoliko valova reformi u cilju poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednog sektora, poticanja ruralnog razvoja, rješavanja novih izazova i boljeg odgovora na društvene potrebe. Posljednja velika reforma donesena je 2013. U sklopu reforme iz 2013., opći ciljevi ZPP-a temeljili su se na tri sastavnice:

i.    održiva proizvodnja hrane

ii.    održivo upravljanje prirodnim resursima i politika u području klime

iii.    uravnotežen teritorijalni razvoj

Kako bi se ocijenio napredak u postizanju navedenih ciljeva i utvrdili budući izazovi, procesom opsežnog savjetovanja poticala se strukturirana rasprava sa svim dionicima, uključujući nepoljoprivredne aktere. Nadalje, dokazi o uspješnosti ZPP-a prikupljeni su iz obilja podataka o ZPP-u (kratko sažeti u okviru 1. u nastavku), koji su služili kao kontekst za procjenu postignuća i nedostataka ZPP-a tijekom godina, a posebno s obzirom na njegovu posljednju reformu. To se posebno odnosi na:

·dokaze prikupljene putem zajedničkog okvira za nadzor i evaluaciju, koji služi za mjerenje uspješnosti ZPP-a 2 ;

·niz studija o evaluaciji zakazanih tijekom trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira (2014. – 2020.) kako bi se ocijenili trenutačni ciljevi ZPP-a, a prvi nalazi dostupni su 2017./2018. 3 .

Rezultati napretka u ostvarivanju ciljnih vrijednosti i rezultata odgovarajućih financijskih omotnica nalaze se u godišnjim izvješćima o provedbi za ruralni razvoj.

·dodatne popratne dokumente, podatke, činjenice i brojke relevantne za procjenu učinka objavljene na internetskoj stranici Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj 4 .

Savjetovanja s dionicima

Otvoreno javno savjetovanje provedeno je s više od 322 000 podnesaka, strukturiranim dijalogom s dionicima, pet radionica za stručnjake, mišljenjima platforme REFIT, doprinosima Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija i nacionalnih parlamenata. Tijekom postupka u obzir su uzete i preporuke Radne skupine za poljoprivredna tržišta (AMTF) 5 i Konferencija o ruralnom razvoju Cork (2016.) 6 .

Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Kako bi se prikupili dokazi/znanja stručnjaka o nizu pitanja povezanih sa ZPP-om od ožujka 2017. do veljače 2018. organiziran je niz specijaliziranih radionica. Tim je radionicama omogućena razmjena stajališta između stručnjaka i službenika Komisije te je postignut napredak u određivanju ključnih zaključaka / ključnih pitanja koje je potrebno uzeti u obzir u procesu modernizacije i pojednostavnjenja.

Pet pitanja koja je trebalo riješiti na radionicama odabrana su kako bi se obuhvatila najrelevantnija područja u kojima je otkriveno da postoje razlike u znanju i neslaganje u pogledu pristupa politici. Radionice su osmišljene u skladu sa sličnom metodologijom na temelju sljedećeg:

(1)prikupljanja najnovijih dostupnih dokaza na razini stručnjaka, znanstvenika i međunarodnih institucija;

(2)usmjerenja na praktična iskustva na terenu;

(3)procjene potencijala novih tehnologija/pristupa za poboljšanje izrade buduće politike u određenom području.

Sažeci radionica i prezentacije dostupni su na:

https://ec.europa.eu/agriculture/events/cap-have-your-say/workshops_en

Radionica 1: Najbolje prakse u rješavanju pitanja zaštite okoliša i klime  (23. i 24. ožujka 2017.)

Na toj dvodnevnoj radionici sudjelovali su brojni stručnjaci za ekološke i klimatske izazove. Ispitano je i sljedeće:

·raspoloživi alati za procjenu potreba u području okoliša;

·metode za poboljšanje primjene mjera (s naglaskom na ulogu bihevioralnih pristupa).

Radionica 2: Upravljanje rizikom (18. i 19. svibnja 2017.)

Na toj dvodnevnoj radionici pokušalo se unaprijediti prikupljanje dokaza u raspravi o alatima za podupiranje poljoprivredne zajednice kako bi se spremnije suočilo s rizicima povezanima s proizvodnjom, cijenama i prihodima. Ispitano je i sljedeće:

·izazovi zaštitnog mehanizma za tržište EU-a i nedavni razvoj situacije u pogledu sustava upravljanja rizicima koji je na snazi u SAD-u;

·slučaj tržišta budućnosnica u EU-u, europski sektor osiguranja i reosiguranja u poljoprivredi, slučaj javno-privatnog partnerstva i sustav osiguranja usjeva;

·bihevioralni aspekti upravljanja rizikom.

Radionica 3: Hrana i s time povezana pitanja (31. svibnja 2017.)

Na radionici o hrani i s time povezanim pitanjima ispitivala se usklađenost ZPP-a i zdravstvene politike te može li se njime olakšati prilagodba poljoprivrednika na promjene u obrascima potrošnje. Posebna je pozornost posvećena otpornosti na antimikrobna sredstva.

Radionica 4: Društveno-gospodarska pitanja (9. lipnja 2017.)

Radionica o društveno-gospodarskim pitanjima usmjerenima na analizu dinamike rasta i otvaranja radnih mjesta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru EU-a. Ispitana je veza između svjetskih poljoprivrednih i prehrambenih lanaca vrijednosti s onima u EU-u, iz konceptualne i praktične perspektive, na temelju studije slučaja.

Radionica 5: Mjerenje uspješnosti ZPP-a u pogledu okoliša i klime (26. veljače 2018.)

Na toj je radionici ispitano koji se osnovni ciljevi politike mogu odrediti na razini EU-a, kako ih se može provesti na razini država članica i kako se oni mogu pratiti, nadzirati i evaluirati.

Procjena učinka

Procjena učinka zakonodavnih prijedloga i mišljenja Odbora za nadzor regulative dostupni su na sljedećoj poveznici:

Popis procjena učinka i popratnih mišljenja Odbora za nadzor regulative

Odbor je prvo izdao negativno mišljenje. Iako je uvažio napore u modernizaciji i pojednostavnjenju ZPP-a i detaljnu analizu različitih scenarija koji su korisni za naglašavanje razlika u ciljevima politike, Odbor je smatrao da bi u izvješću trebalo objasniti razloge, izvedivost i funkcioniranje predloženog novog modela ostvarivanja politike. Nadopune koje je zahtijevao dodane su u izvješće o procjeni učinka, među ostalim u posebnom prilogu o prijedlozima novih modela ostvarivanja politike. Na temelju toga Odbor je izdao pozitivno mišljenje sa zadrškama. Iako u izvješću priznaje napredak, Odbor je zatražio dodatne specifikacije o točno određenim zaštitnim mjerama za ublažavanje utvrđenih rizika. U Prilogu 1. izvješću o procjeni učinka (Radni dokument službi Komisije) navode se usklađenja provedena u cilju ispunjenja zahtjeva Odbora.

Različite mogućnosti politika navedene su u izvješću o procjeni učinka te se o njima ondje raspravljalo. Ne postoji mogućnost kojoj se daje prednost u okviru procjene učinka. Umjesto toga, u cilju pronalaženja najbolje kombinacije, ispitane su različite kombinacije elemenata prijedloga u okviru različitih mogućnosti.

U okviru mogućnosti u suštini se ispituju drugačiji pristupi za postizanje utvrđenih ciljeva:

1.različite razine ciljeva povezanih s okolišem i klimom, s naglaskom na potencijalne učinke obveznih i dobrovoljnih sustava isporuke;

2.različiti načini podupiranja prihoda poljoprivrednog gospodarstva, a posebno njegove raspodjele među poljoprivrednicima, s naglaskom na potencijalne učinke na mala i srednja poljoprivredna gospodarstva.

3.šire društveno-gospodarske intervencije, posebno u okviru politike ruralnog razvoja te međusektorski pristupi za modernizaciju.

U okviru prve mogućnost ispituje se potencijal dobrovoljnih programa za ekologiju kako bi se povećala razina ambicioznosti ciljeva u području klime i okoliša. Također se razmatra potencijalna uloga alata za upravljanje rizicima s manjim izravnim plaćanjima u potpori dohotku poljoprivrednika. Dvije podmogućnosti odražavaju različite ekološke ciljeve i pristupe u pogledu izravnih plaćanja u okviru novog modela ostvarivanja politike.

Druga su mogućnost bolje usmjerena izravna plaćanja i ambicioznija provedba uvjetovanosti u cilju poboljšanja zajedničke gospodarske uspješnosti ZPP-a i njegove uspješnosti u pogledu okoliša te suočavanje s klimatskim izazovima. Podopcije su razvijene i kako bi se prikazale moguće razlike u ciljevima država članica u pogledu okoliša i klime.

U posljednjoj mogućnosti stavlja se snažan naglasak na brigu za okoliš i zapošljavanje te se usredotočuje na mala i srednja poljoprivredna gospodarstva kako bi se sačuvala radna mjesta u ruralnim područjima. Države članice imaju obvezu dodjeljivanja 30 % plaćanja iz prvog stupa kako bi se omogućila dodatna sredstva za četiri programa koji bi bili dobrovoljni za poljoprivrednike: ekološki uzgoj, trajni travnjaci, područja s prirodnim ograničenjima i linearni elementi krajobraza, kako bi se dodatno potaknula politika u području klime i održivo upravljanje prirodnim resursima.

U procjeni učinka naglašavaju se velike razlike u ciljevima, što je i svojstveno za politike koje se bave različitim ciljevima kada se osnovni parametri znatno promijene.

Ključni osnovni parametar jest razina potpore u okviru ZPP-a. Rez od 5 % koji je Komisija predložila u Komunikaciji iz svibnja 2018. za VFO za razdoblje 2021. – 2027. u rasponu je uzetom u obzir u procjeni učinka.

U pogledu prihoda poljoprivrednih gospodarstava, važne su i razina i raspodjela potpore. Osiguranje odgovarajuće razine potpore, a time i dohotka poljoprivrednih gospodarstava i dalje su ključni element za budućnost, kako bi se osigurala sigurnost opskrbe hranom, ambicioznost ciljeva u području klime i okoliša te vitalnost ruralnih područja. Boljom usmjerenosti potpore malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima i područjima s prirodnim ograničenjima može se pomoći očuvanju više radnih mjesta na poljoprivrednim gospodarstvima i u poljoprivrednim aktivnostima na cijelom državnom području i tako jačati socioekonomsku strukturu ruralnih područja. Određivanjem gornje granice i konvergencijom može se poboljšati raspodjela izravnih plaćanja. Jasno je da će svaka mogućnost kojom se izravna plaćanja znatno preraspodjeljuju poljoprivrednim gospodarstvima i regijama s manjom produktivnosti, u skoroj budućnosti dovesti do smanjenja konkurentnosti EU-a, ali i do bolje zaštite okoliša. Manje je jasno, međutim, da je za poljoprivredu bitna i odgovarajuća kombinacija mjera kojima bi se mogli ublažiti negativni utjecaji na dohodak uz istovremeno bolje rješavanje izazova, primjerice očekivanja u području okoliša i klime ili društvena očekivanja. To zahtijeva poticanje prilagodbi kojima se poboljšava uspješnost sektora u pogledu društva, gospodarstva i okoliša.

Odgovori iz savjetovanja s dionicima i detaljne analize pokazuju da je to moguće, pod uvjetom da se potrebnim pratećim mjerama kojima se odgovara na višu razinu očekivanja u pogledu politike u području okoliša i klime omogući primjena najboljih praksi (u konvencionalnim i drugim oblicima poljoprivrede), među ostalim znanje, inovacije i najnovije relevantne tehnologije.

Na temelju pretpostavki i donesenih odluka u analizi, uočene su potencijalne razlike u ostvarivanju gospodarskih, ekoloških i socijalnih ciljeva ZPP-a te s obzirom na željenu modernizaciju i pojednostavnjenje. Ukratko, preraspodjela bi mogla dovesti do učinka na dohotke kojima se može upravljati te poduprijeti željenu višu razinu očekivanja u pogledu politike u području okoliša i klime i sinergiju u okviru ZPP-a. Međutim, za to bi sektor i politika trebali iskoristiti prilike koje omogućuju inovacije i tehnologije zahvaljujući kojima su modernizacija i pojednostavnjenje već mogući.

Drugim pretpostavkama i odlukama zasigurno bi se izmijenili detaljni rezultati, ali ne i glavna poruka da bi se u okviru mogućnosti kojoj se daje prednost u budućem ZPP-u trebali kombinirati najučinkovitiji elementi različitih mogućnosti, a njihovi nedostaci izbjegavati uvođenjem potrebnih zaštitnih mjera za osiguravanje jednakih uvjeta na razini EU-a. To podrazumijeva potrebu za jasnim kriterijima za određivanje razine i raspodjele potpore dohotku (npr. određivanje gornje granice i/ili degresivnost), višim očekivanjima u pogledu politike okoliša i klime, uvjetovanost, poticaje za modernizaciju i postizanje odgovarajuće razine supsidijarnosti/pojednostavnjenja.

Primjerenost propisa i pojednostavnjivanje

Složenost trenutačne provedbe politike u velikoj mjeri povezano je s naglaskom na usklađenosti s detaljnim propisima utvrđenima na razini EU-a. Predloženim novim modelom ostvarivanja politike otklonit će se na razini EU-a sloj kriterija prihvatljivosti za potporu, čime će se državama članicama omogućiti da definiraju uvjete prihvatljivosti koji su najbolje prilagođeni njihovim posebnim okolnostima. Očekuje se da će to dovesti do znatnog pojednostavnjenja.

ZPP se u prošlosti zahvaljujući uzastopnim reformama razvio u različite instrumente. Ponekad je koordinacija tih instrumenata bila otežana. U skladu s trenutačnim prijedlogom, svi različiti elementi potpore ZPP-a objedinjuju se u jedinstvenom i usklađenom okviru kojim će se smanjiti administrativno opterećenje provedbe ZPP-a.

Temeljna prava

U ovom Prijedlogu poštuju se temeljna prava i načela, posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. 

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

U Komisijinu Prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. (COM(2018) 322 final) predviđa se da bi znatan dio proračuna EU-a trebao i dalje biti namijenjen poljoprivredi, koja je zajednička politika od strateške važnosti. Stoga je prema tekućim cijenama predloženo da bi ZPP trebalo usmjeriti na osnovne aktivnosti s 286,2 milijardi EUR dodijeljenih EFJP-u i 78,7 milijardi EUR za EPFRR.

Ti su poljoprivredni fondovi dopunjeni dodatnim financijskim sredstvima iz programa Obzor Europe, s obzirom na to da predložena omotnica za taj program uključuje 10 milijardi EUR za potporu istraživanju i inovacijama u hrani, poljoprivredi, ruralnom razvoju i biogospodarstvu. Nova pričuva za poljoprivredu utvrđuje se u okviru EFJP-a za financiranje dodatne potpore za poljoprivredni sektor. Neiskorišteni iznos pričuve u jednoj godini prenosi se u sljedeću.

U pogledu raspodjele izravnih plaćanja među državama članicama, predloženo je da sve države članice čija je prosječna razina potpore niža od 90 % prosječne razine u EU-u, nastave postupak započet u razdoblju 2014. – 2020. i zabilježenu razliku do 90 % prosječne razine smanje za 50 %. Sve države članice doprinijet će financiranju te vanjske konvergencije razina izravnih plaćanja. Sredstva dodijeljena državama članicama za izravna plaćanja u okviru Uredbe o strateškom planu u okviru ZPP-a izračunavaju se na temelju toga.

Kad je riječ o ruralnom razvoju, predlaže se da se uravnoteži financiranje iz proračuna EU-a i država članica. U skladu s onim što je predviđeno za europske strukturne i investicijske fondove, povećanjem nacionalnih stopa sufinanciranja omogućit će se da javne potpore europskim ruralnim područjima ostanu znatno nepromijenjene. Raspodjela potpora iz EPFRR-a temelji se na objektivnim kriterijima povezanima s političkim ciljevima i postojećoj raspodjeli. Kao i danas, manje razvijene regije trebaju i dalje uživati više stope sufinanciranja, što će se primjenjivati i na određene mjere, primjerice LEADER i plaćanja za obveze upravljanja.

Državama članicama ponudit će se određena razina fleksibilnosti za prijenose među iznosima dodijeljenih sredstava. Do 15 % odgovarajućih izravnih plaćanja mogu se prenijeti na dodijeljena sredstava za EPFRR i obrnuto. Veći se postotak može prenijeti iz izravnih plaćanja na dodijeljena sredstva za EPFRR za intervencije za postizanje okolišnih i klimatskih ciljeva te potporu za pokretanje poslovanja za mlade poljoprivrednike.

Pojedinosti o financijskom učinku prijedloga navedene su u financijskom izvještaju priloženom prijedlogu.

5.OSTALI DIJELOVI

Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Prelazak na politiku usmjereniju na uspješnost zahtijeva uspostavu stabilnog okvira uspješnosti kojim će se, na temelju skupa zajedničkih pokazatelja, omogućiti Komisiji da ocijeni i prati uspješnost politike. Trenutačni Zajednički okvir za praćenje i evaluaciju i trenutačni sustav praćenja za izravna plaćanja i ruralni razvoj trebali bi poslužiti kao temelj za praćenje i ocjenjivanje uspješnosti politike, ali morat će se i dalje raditi na njima (među ostalim na usklađenosti između dva stupa). Potrebna su i daljnja ulaganja u razvoj odgovarajućih pokazatelja i osiguranje dovoljan broj tokova podataka.

Novim okvirom za praćenje i evaluaciju uspješnosti bit će obuhvaćeni svi instrumenti budućeg ZPP-a: strateški planovi u okviru ZPP-a te elementi ZPP-a koji nisu obuhvaćeni strateškim planovima u okviru ZPP-a (određeni dijelovi Uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta, posebni programi). Uspješnost će se mjeriti u odnosu na posebne ciljeve politike uporabom niza zajedničkih pokazatelja.

Novi model bit će uspostavljen na temelju sljedećih načela:

·Pokazatelji konteksta i dalje su aktualni jer se odnose na odgovarajuće aspekte općih kretanja u gospodarstvu, okolišu i društvu i vjerojatno će utjecati na uspješnost.

·Izbor ograničenog, no preciznijeg skupa pokazatelja trebao bi se, prije svega, provesti tako da se odaberu oni koji u najvećoj mogućoj mjeri pokazuju pridonosi li se poduprtom intervencijom postizanju ciljeva u odnosu na utvrđene referentne vrijednosti te korištenjem jasnih definicija.

·Uspješnost politike u višegodišnjem razdoblju u cjelini ocjenjivat će se na temelju pokazatelja učinka. Godišnje praćenje uspješnosti politika oslanjat će se na cjelovit popis pokazatelja rezultata.

·Pokazateljima ostvarenja jednom godišnje bi se povezali rashodi i uspješnost politike provedbe. Potonje se objavljuje svake godine i oslanja na popis (već dostupni) pokazatelja ostvarenja.

·Pouzdanost relevantnih pokazatelja uspješnosti može se olakšati sinergijom statističkih i administrativnih podataka, ali to zahtijeva prisutnost sustava kontrole kvalitete.

U biti, predlaže se promjena odgovornosti i mogućnosti unutar zajedničkog okvira, jasno definirana i provedena kako bi se ostvarilo više ključnih ciljeva istodobno, tj. pojednostavnjenje, usmjerenost na rezultate (umjesto na usklađenosti) te učinkovitost i djelotvornost politike.

Godišnji pregled uspješnosti predviđen je kao ključni element kontinuiranog praćenja i usmjeravanja provedbe politike. Kako bi godišnji pregled uspješnosti bio operativan, bit će potrebno u godišnjem izvješću o provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a, tzv. godišnjem izvješću o uspješnosti zajedno dostaviti odgovarajuće pokazatelje ostvarenja i pokazatelje rezultata. Države članice svake godine podnose izvješće o ostvarenim rezultatima i izdacima te o udaljenosti od ciljnih vrijednosti postavljenih za cijelo razdoblje, izraženo u vrijednostima pokazatelja rezultata.

Evaluacije će se provesti u skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. 7 , u kojem su tri institucije potvrdile da bi evaluacije postojećeg zakonodavstva trebale poslužiti kao osnova za procjenu učinka opcija za daljnje djelovanje. Tim evaluacijama ocijenit će se učinci programa na terenu na temelju programskih pokazatelja / ciljnih vrijednosti i detaljne analize stupnja do kojeg se može smatrati da je program relevantan, efektivan, učinkovit, da pruža dovoljno dodane vrijednosti EU-a i usklađen je s ostalim politikama EU-a. Evaluacije će sadržavati stečena iskustva u cilju identificiranja nedostataka/problema ili potencijala za poboljšanje djelovanja ili njihovih rezultata te maksimalnog povećanja njihove iskorištenosti/učinka.

Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

Nije relevantno.

Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Prijedlog se odnosi na tri uredbe:

·Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (dalje u tekstu Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a)

·Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 (dalje u tekstu Horizontalna uredba o ZPP-u)

·Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i (EU) br. 229/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka (dalje u tekstu Uredba o izmjeni)

Tim se propisima ciljevi ZPP-a usklađuju s Junckerovim prioritetima i ciljevima održivog razvoja, uz istovremeno pojednostavnjenje provedbe politike. ZPP će se moći bolje prilagoditi lokalnim okolnostima uklanjanjem uvjeta prihvatljivosti za potporu na razini EU-a. Države članice moći će definirati te uvjete prihvatljivosti na nacionalnoj razini kako bi odgovarali njihovim specifičnim okolnostima. Istovremeno će se administrativno opterećenje povezano s kontrolama smanjiti ograničavanjem izravne veze između uvjeta prihvatljivosti na razini EU-a i krajnjih korisnika.

S ciljem daljnjeg poboljšanja održivog razvoja poljoprivrede, hrane i ruralnih područja, opći ciljevi ZPP-a usmjereni su na gospodarsku održivost, otpornost i prihode poljoprivrednih gospodarstava, na poboljšanje uspješnosti u pogledu okoliša i klime te na jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja. Osim toga, poticanje znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima međusektorski je cilj.

Novim ZPP-om nastojat će se ostvariti sljedeći konkretni ciljevi:

(a)poticanje održivog prihoda i otpornosti poljoprivrednih gospodarstava na državnom području EU-a kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe hranom;

(b)jačanje usmjerenosti na tržište i povećanje konkurentnosti, uključujući stavljanje većeg naglaska na istraživanje, tehnologiju i digitalizaciju;

(c)poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu;

(d)doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te razvoju održive energije;

(e)poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak;

(f)doprinos zaštiti bioraznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza;

(g)privlačenje mladih poljoprivrednika i olakšavanje poslovnog razvoja u ruralnim područjima;

(h)promicanje zapošljavanja, rasta, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući biogospodarstvo i održivo šumarstvo;

(i)poboljšanje odgovora poljoprivrede EU-a na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući sigurnu, hranjivu i održivu hranu te dobrobit životinja.

Da bi se ostvarili ti ciljevi države članice osiguravaju pojednostavnjenje i uspješnost potpora u okviru ZPP-a. Osmislit će intervencije koje odgovaraju okolnostima na temelju vrsta intervencija navedenih u Uredbi. Države članice morat će obratiti posebnu pozornost na specifične ciljeve u pogledu okoliša i klime, generacijske obnove i modernizacije provedbe politike usmjeravanjem na bolje korištenje znanja i savjeta te novih (digitalnih) tehnologija.

Države članice podnijet će svoje predložene intervencije kako bi se postigli posebni EU-ovi ciljevi strateškog plana u okviru ZPP-a. Zakonodavstvom se utvrđuju propisi o sadržaju takvog strateškog plana u okviru ZPP-a, a Komisija će provjeriti planove i odobriti ih. Strateški planovi u okviru ZPP-a povezat će sve instrumente potpore u okviru ZPP-a koji se financiraju iz EFJP-a (uključujući sektorske programe koji su dosad uspostavljeni u okviru Uredbe o jedinstvenom ZOT-u) i EPFRR-a. Na taj će način strategiju za jedinstvenu dosljednu intervenciju za svaku državu članicu osmisliti države članice. U strateškim planovima u okviru ZPP-a države članice odredit će ciljne vrijednosti onoga što žele postići u programskom razdoblju, koristeći se zajednički utvrđenim pokazateljima.

Nakon što utvrde strateške planove u okviru ZPP-a, države članice će jednom godišnje izvještavati o napretku u provedbi koristeći se sustavom zajedničkih pokazatelja. Države članice i Komisija pratit će napredak i ocijeniti učinkovitost intervencije.

U odjeljku u nastavku nalaze se informacije o konkretnom sadržaju triju uredbi.

Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a

U glavi I. navode se područje primjene Uredbe i definicije.

U glavi II. navode se opći i posebni ciljevi ZPP-a koje je potrebno ostvariti intervencijama koje osmišljavaju države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a. U glavi III. uvodi se niz zajedničkih zahtjeva za strateške planove u okviru ZPP-a te elementi koji se primjenjuju na nekoliko intervencija. Zajednički zahtjevi odnose se na poštovanje općih načela i temeljnih prava kao što je izbjegavanje narušavanja tržišnog natjecanja, poštovanje unutarnjeg tržišta te nediskriminacija i poštovanje pravila za domaću potporu u okviru WTO-a. Uključuju i zahtjeve za posebne elemente koje je potrebno odrediti u planovima u okviru ZPP-a, primjerice poljoprivredna površina, poljoprivredna djelatnost, pravi poljoprivrednik, mladi poljoprivrednik. U tom se odjeljku opisuju obveze u okviru „uvjetovanosti” (zahtjevi bilo kojeg korisnika plaćanja po površini moraju biti u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom i obvezama koje proizlaze iz zakonodavstva EU-a) te da je potrebno imati savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva koje dobro funkcioniraju.

Na kraju te glave navode se vrste intervencija koje države članice mogu koristiti za provedbu svojih strateških planova u okviru ZPP-a. Vrste intervencija opširne su kategorije intervencija koje države članice mogu koristiti u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

U glavi IV. navode se financijske odredbe. Konkretno, sadržava dodjele financijskih sredstva po državi članici i po fondu te se definira fleksibilnost za prijenos dodijeljenih sredstava među fondovima. Definiraju se stope doprinosa za EPFRR u odnosu na javne rashode u državama članicama te su utvrđeni najmanji i najveći iznosi dodjele financijskih sredstava za posebne namjene.

U glavi V. navode se pravila za strateške planove u okviru ZPP-a. U njoj se navode i elementi koje države članice trebaju uzeti u obzir pri sastavljanju strateškog plana u okviru ZPP-a te njegov minimalni sadržaj, uključujući ciljne vrijednosti i financijsko planiranje. U toj se glavi objašnjava i koja pravila Komisija primjenjuje za odobrenje strateškog plana u okviru ZPP-a i kako se takvi planovi mogu izmijeniti.

U glavi VI. navode se elementi potrebni za koordinaciju i upravljanje. U njoj se propisuju obveze za nadležna tijela država članica za posebne zadaće povezane sa strateškim planovima u okviru ZPP-a. Također se osniva odbor za praćenje kako bi se uključili svi dionici. Uspostavljaju se i mreže koje trebaju olakšati uspješnu provedbu strateških planova u okviru ZPP-a. Te će se mreže uspostaviti na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Konačno, u toj se glavi uspostavlja Europsko partnerstvo za inovacije kako bi se potaknula razmjena znanja i inovacija.

U glavi VII. uvodi se okvir za praćenje i evaluaciju uspješnosti kojim se utvrđuju pravila o tome kako i kada države članice moraju izvješćivati o napretku svojih strateških planova u okviru ZPP-a te pravila o tome kako će se taj napredak pratiti i ocjenjivati. U toj su glavi sadržana i pravila o bonusu za uspješnost u cilju postizanja uspješnosti u pogledu okoliša i klime.

Naposljetku, glave VIII. i IX. odnose se na pravila o tržišnom natjecanju, odnosno objašnjava se kako se pravila o državnim potporama moraju primjenjivati te su navedene završne odredbe u kojima se objašnjava koji se propisi stavljaju izvan snage kad Uredba postaje primjenjiva.

Horizontalna uredba o ZPP-u

Predloženo je zadržavanje trenutačne strukture ZPP-a s dva stupa s godišnjim mjerama opće primjene u okviru stupa I. koje se nadopunjuju mjerama koje odražavaju nacionalne i regionalne specifičnosti u okviru pristupa višegodišnjeg programiranja u stupu II. Međutim, novi ZPP za razdoblje nakon 2020. bit će usmjeren na veću supsidijarnost kako bi države članice mogle bolje krojiti provedbene mjere u okviru oba stupa prema svojim okolnostima i konkretnim okolnostima poljoprivrednika. Veća supsidijarnost znači preraspodjelu odgovornosti u upravljanju ZPP-om i traženje novog odnosa između Europske unije, država članica i poljoprivrednika.

Na temelju toga se trenutačna Horizontalna uredba o ZPP-u prilagođava novom modelu ostvarivanja politike i odražava veću fleksibilnost za države članice u provedbi politike (u skladu s lokalnim potrebama), manje birokracije za korisnike i prelazak na politiku na temelju uspješnosti.

Prijelaz na razini EU-a s naglaska na usklađenosti na naglasak na uspješnosti zahtijeva jasno utvrđivanje ciljeva politike koji se moraju postići i ti će se ciljevi utvrditi na razini EU-a. Kako bi se ostvario pomak prema mehanizmu više usmjerenom na politiku usredotočenu na rezultate, doći će do prelaska s osiguravanja zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija na jamstvo uspješnosti i poštovanja osnovnih zahtjeva EU-a, kao što su integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) ili upravljačka tijela (agencije za plaćanja, koordinacijska tijela, nadležna tijela i tijela za ovjeravanje). Zadržat će se čvrsta i pouzdana upravljačka struktura tipična za ZPP.

Uz odredbe o financiranju, u Horizontalnoj uredbi o ZPP-u i dalje su navedene odredbe o općim načelima za kontrole i sankcije, kontrole uvjetovanosti i IAKS. Stoga se Uredbom utvrđuju pravila o financiranju, upravljanju i kontrolnim sustavima, postupcima poravnanja (godišnje financijsko poravnanje i godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost) te postupku potvrđivanja sukladnosti.

Uredba sadržava različite elemente pojednostavnjenja. Kao prvo, novo godišnje poravnanje uspješnosti odražava pomak s usklađenosti pojedinačnog korisnika na uspješnost politike u državama članicama.

Nadalje, njime se predviđa smanjenje broja agencija za plaćanja te jačanje uloge koordinacijskog tijela i tijela za ovjeravanje u skladu s novim modelom ostvarivanja politike. Zbog toga će sustav biti transparentniji i manje opterećujuć za nacionalne uprave i Komisiju. Uvodi se koncept jedinstvenog pristupa reviziji, u skladu s Financijskom uredbom, kojim se broj revizija Komisije može smanjiti.

Uredba o izmjeni

U Komunikaciji o budućnosti hrane i poljoprivrede tržišna se orijentacija potvrđuje kao ključni element ZPP-a, ali se naglašavaju i izazovi povezani s održivosti okoliša i klimatskim promjenama. Osim toga, poljoprivredni sektor smješta izravno u raspravu o hrani i zabrinutostima građana u tom pogledu, podsjećajući na sljedeće: „najvažnija je uloga te politike pomoći poljoprivrednicima da predvide promjene u prehrambenim navikama i prilagode svoju proizvodnju tržišnim signalima i zahtjevima potrošača.” S obzirom na to da bi detaljna pravila mogla spriječiti potrebne prilagodbe utvrđene na razini EU-a, reforma je prilika za unošenje potrebnih promjena. ZPP-om bi se nadalje trebala riješiti pitanja građana koja se odnose na održivu poljoprivrednu proizvodnju.

Stoga je predviđeno održavanje struktura i glavnih elemenata Uredbe (EU) br. 1308/2013, uz izmjenu ograničenog broja odredbi u skladu s gospodarskim, ekološkim i društvenim promjenama koje su se dogodile od njezina stupanja na snagu 2014.

Prvo, predviđeno je brisanje odredbi koje se odnose na sektorske intervencije koje su prethodno utvrđene u Uredbi (EU) br. 1308/2013 jer će, kako bi se osigurala bolja usklađenost intervencija ZPP-a, intervencije u okviru budućeg ZPP-a biti uređene s [Uredbom o planu u okviru ZPP-a] i biti dio strateških planova država članica.

Drugo, iako su reforme politike vina iz 2008. i 2013. u cijelosti ostvarile svoje ciljeve, što je rezultiralo gospodarski živim sektorom vina, pojavili su se novi gospodarski, ekološki i klimatski izazovi. Stoga se Uredbom predviđa niz posebnih izmjena postojećih pravila kako bi se suočilo s tim izazovima.

Treće, u Komunikaciji o budućnost hrane i poljoprivrede naglašeno je da bi oznake zemljopisnog podrijetla trebale biti privlačnije za poljoprivrednike i potrošače te da bi trebalo olakšati upravljanje sustavom. Stoga se predlaže izmjena postojećih pravila o oznakama zemljopisnog podrijetla, putem četiri temeljna akta, s ciljem postizanja jednostavnijeg sustava oznaka zemljopisnog podrijetla, brže registracije oznaka zemljopisnog podrijetla i učinkovitijeg odobravanja izmjene specifikacija proizvoda. Cilj je tih izmjena pojednostavnjenje sustava oznaka zemljopisnog podrijetla koje će biti razumljivije potrošačima, bit će ih lakše promicati i smanjit će se upravni troškovi upravljanja sustavom.

Kad je riječ o propisima za oznake zemljopisnog podrijetla za vina, ograničavanje pregleda zahtjeva od strane EU-a od očite pogreške, odvajanje pravila intelektualnog vlasništva od drugih zahtjeva utvrđenih u specifikaciji proizvoda te omogućavanje državama članicama da odlučuju o izmjenama koje nemaju učinak na razini EU-a, pojednostavnila bi se homologacija, skratili rokovi i racionalizirali resursi, u skladu s povezanim načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Isto tako, predviđa se da će se pojednostavnjenjem određenih postupaka, primjerice postupka prigovora, povećati učinkovitost postupka odobrenja.

Zahvaljujući pojašnjenju definicije „Zaštićena oznaka izvornosti” za vina, skupine proizvođača moći će upotrebljavati nova sortna vina, što je potrebno i s obzirom na klimatske promjene te će svoje zahtjeve moći primjereno opravdati u skladu s enološkim uvjetima. Predloženo je i jačanje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla protiv krivotvorenja na internetu i na robi u provozu.

Predloženo pojednostavnjenje oznaka zemljopisnog podrijetla za vino mora se primjenjivati i na poljoprivredne i prehrambene proizvode kako bi se osigurala razumna razina dosljednosti među programima i ostvarile navedene prednosti za proizvođače oznaka zemljopisnog podrijetla u tom sektoru. Program oznaka zemljopisnog podrijetla za aromatizirana vina u okviru kojeg je samo 5 od 3350 oznaka zemljopisnog podrijetla, ne može biti funkcionalan i treba ga spojiti s drugim programom, a primjeren je program za poljoprivredne i prehrambene proizvode jer su njime već obuhvaćena druga alkoholna pića.

Nadalje, Uredbom se predviđaju odredbe koje samo prenose u unutarnje zakonodavstvo obveze EU-a i njegovih država članica u kontekstu nedavnih ministarskih odluka Svjetske trgovinske organizacije, posebno o izvoznim subvencijama te, općenitije, o mjerama izvozne konkurencije.

Konačno, predlaže se brisanje niza zastarjelih odredbi, među ostalim sustava reguliranja proizvodnje i zahtjeva koji se primjenjuju na sektor šećera koji su istekli na kraju tržišne godine 2016./2017.

2018/0217 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 8 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 9 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod naslovom „Budućnost hrane i poljoprivrede” od 29. studenoga 2017. zaključeno je da bi se odgovor Zajedničke poljoprivredne politike (dalje u tekstu „ZPP”) na buduće izazove i mogućnosti trebao i dalje poboljšavati poticanjem zapošljavanja, rasta i ulaganja, borbom protiv klimatskih promjena i prilagodbom njima te prenošenjem istraživanja i inovacija iz laboratorija na polja i tržišta. ZPP-om bi se nadalje trebala riješiti pitanja građana koja se odnose na održivu poljoprivrednu proizvodnju.

(2)[unijeti odgovarajuće odluke Vijeća i Europskog parlamenta]

(3)Model ostvarivanja ZPP-a zasnovan na sukladnosti trebalo bi prilagoditi kako bi se veća pozornost posvetila rezultatima i uspješnosti. U skladu s time, Unija bi trebala odrediti osnovne ciljeve politike, vrste intervencije i osnovne zahtjeve Unije, a države članice trebale bi imati veće dužnosti i odgovornosti za ispunjavanje tih ciljeva. Stoga je potrebno zajamčiti veću supsidijarnost kako bi se bolje uzeli u obzir lokalni uvjeti i potrebe. U skladu s time, u okviru novog modela ostvarivanja politike, države članice trebale bi biti odgovorne za prilagodbu svojih intervencija u okviru ZPP-a u skladu s osnovnim zahtjevima Unije kako bi maksimalno povećale svoj doprinos ostvarenju ciljeva ZPP-a Unije te utvrdile i oblikovale okvir sukladnosti i kontrole za korisnike.

(4)ZPP obuhvaća razne intervencije i mjere od kojih su mnoge uključene u strateške planove u okviru ZPP-a iz glave III. Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća 10 [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a]. Druge se i dalje vode tradicionalnom logikom sukladnosti. Važno je osigurati sredstva za financiranje svih intervencija i mjera kako bi se pridonijelo ostvarenju ciljeva ZPP-a. Te intervencije i mjere imaju određene sličnosti i stoga bi njihovo financiranje trebalo obuhvatiti istim skupom odredbi. Međutim, te bi odredbe prema potrebi trebale omogućiti različito postupanje. Uredbom (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 11 bila su uređena dva europska poljoprivredna fonda: Europski fond za jamstva u poljoprivredi („EFJP”) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj („EPFRR”) (dalje u tekstu „Fondovi”). Te bi Fondove trebalo zadržati u ovoj Uredbi. S obzirom na opseg reforme, primjereno je zamijeniti Uredbu (EU) br. 1306/2013.

(5)Odredbe Uredbe (EU, Euratom) …/… Europskog parlamenta i Vijeća [nova Financijska uredba] 12 , posebno odredbe koje se odnose na podijeljeno upravljanje s državama članicama, ulogu akreditiranih tijela i proračunska načela, trebale bi se primjenjivati na intervencije i mjere utvrđene u ovoj Uredbi.

(6)Kako bi se uskladile prakse država članica u pogledu primjene klauzule o višoj sili, ova bi Uredba trebala sadržavati odredbe, prema potrebi, o izuzećima od pravila ZPP-a u slučajevima više sile i izvanrednih okolnosti te neiscrpan popis mogućih slučajeva više sile i izvanrednih okolnosti koje nacionalna nadležna tijela trebaju uvažiti. Nacionalna nadležna tijela trebala bi donositi odluke o višoj sili ili izvanrednim okolnostima za svaki slučaj posebno na temelju relevantnih dokaza.

(7)Rashodi ZPP-a trebali bi se financirati iz općeg proračuna Unije (proračun Unije), uključujući rashode za intervencije strateškog plana u okviru ZPP-a na temelju glave III. Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], ili izravno preko Fondova ili u kontekstu podijeljenog upravljanja s državama članicama. Trebalo bi točno utvrditi vrste rashoda koji se mogu financirati iz Fondova.

(8)Kako bi se ostvarili ciljevi ZPP-a utvrđeni člankom 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”) i poštovalo načelo podijeljenog upravljanja, kako je predviđeno člankom 59. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, države članice trebale bi imati uspostavljene potrebne sustave upravljanja. Stoga bi trebalo predvidjeti odredbu o imenovanju nadležnog tijela, agencije za plaćanja, koordinacijskog tijela i tijela za ovjeravanje.

(9)Potrebno je predvidjeti odredbu o akreditaciji agencija za plaćanja i koordinacijskih tijela od strane država članica, uspostavi postupaka za dobivanje izjava o upravljanju i godišnjih izvješća o uspješnosti te o pribavljanju ovjere sustava upravljanja i praćenja, sustava izvješćivanja te ovjere godišnjih financijskih izvještaja od strane neovisnih tijela. Nadalje, kako bi se zajamčila transparentnost sustava kontrola koje se provode na nacionalnoj razini, osobito u vezi s postupcima odobrenja, potvrđivanja i plaćanja te radi smanjenja opterećenja administracije i revizije za Komisiju i za države članice u kojima se pojedinačno traži akreditacija svake agencije za plaćanja, treba prema potrebi ograničiti broj tijela kojima su prenesene te odgovornosti i pritom poštovati ustavne odredbe svake države članice.

(10)Ako država članica akreditira više od jedne agencije za plaćanja, trebala bi imenovati jedno javno koordinacijsko tijelo kako bi se zajamčila dosljednost upravljanja Fondovima, omogućila veza između Komisije i raznih akreditiranih agencija za plaćanja te zajamčila brza dostava podataka o djelovanju različitih agencija za plaćanja koje Komisija zatraži. Koordinacijsko tijelo trebalo bi isto tako poduzimati i koordinirati mjere s ciljem rješavanja svih nedostataka općeg karaktera uočenih na nacionalnoj razini i obavješćivati Komisiju o svim daljnjim mjerama.

(11)Na temelju novog modela ostvarivanja politike, uključivanje agencija za plaćanja koje su akreditirale države članice ključan je preduvjet za ostvarivanje razumnog jamstva da će se ciljevi i ciljne vrijednosti navedeni u odgovarajućim strateškim planovima u okviru ZPP-a ostvariti intervencijama koje se financiraju iz proračuna Unije. Stoga ovom Uredbom treba izričito odrediti da samo rashodi koje su ostvarile agencije za plaćanja mogu biti predmet nadoknade iz proračuna Unije. Osim toga, rashodi koje financira Unija za intervencije navedene u Uredbi o strateškom planu u okviru ZPP-a trebali bi imati odgovarajuće ostvarenje s obzirom na osnovne zahtjeve Unije i sustave upravljanja te biti u skladu s njima.

(12)U kontekstu poštovanja proračunske discipline potrebno je odrediti godišnju gornju granicu za rashode koji se financiraju iz EFJP-a uzimanjem u obzir najviših iznosa utvrđenih za taj fond u okviru višegodišnjeg financijskog okvira predviđenog Uredbom Vijeća (EU, Euratom)[COM(2018)322 final – Uredba o VFO-u] 13 .

(13)Proračunska disciplina zahtijeva i poštovanje godišnje gornje granice za rashode koji se financiraju iz EFJP-a u svim okolnostima i u svim fazama proračunskog postupka i izvršenja proračuna. Stoga je nacionalnu gornju granicu za izravna plaćanja po državi članici utvrđenu u Uredbi (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] potrebno smatrati financijskom gornjom granicom za takva izravna plaćanja za dotičnu državu članicu, a nadoknada tih plaćanja treba ostati u skladu s tom financijskom gornjom granicom.

(14)Kako bi se zajamčilo da iznosi za financiranje ZPP-a budu u skladu s godišnjim gornjim granicama, trebalo bi zadržati mehanizam financijske discipline kojim se prilagođuje razina izravne potpore. Međutim, prag od 2000 EUR treba ukinuti. Potrebno je zadržati pričuvu za poljoprivredu radi pružanja potpore poljoprivrednom sektoru u slučaju tržišnih kretanja ili velikih kriza koji utječu na poljoprivrednu proizvodnju ili distribuciju. Člankom 12. stavkom 2. točkom (d) Uredbe (EU, Euratom) [nova Financijska uredba] predviđeno je da se odobrena sredstva za koje nije preuzeta obveza mogu prenijeti samo u sljedeću financijsku godinu. Kako bi se korisnicima i nacionalnim upravama znatno pojednostavnila provedba, potrebno je primjenjivati mehanizam obnavljanja i iskoristiti sve neiskorištene iznose pričuve za krize u poljoprivrednom sektoru utvrđene u 2020. Zbog toga je potrebno odstupanje od članka 12. stavka 2. točke (d) kojim će se predvidjeti da se odobrena sredstva iz pričuve poljoprivredu za koje nije preuzeta obveza prenose radi financiranja poljoprivredne pričuve u sljedeće financijske godine bez vremenskog ograničenja. Nadalje, u slučaju financijske godine 2020. potrebno je drugo odstupanje jer bi se ukupni neiskorišteni iznos pričuve dostupan na kraju 2020. trebao prenijeti u 2021. u odgovarajuću liniju nove pričuve za poljoprivredu, a ne vratiti u proračunske linije iz kojih se financiraju intervencije za izravna plaćanja na temelju strateškog plana u okviru ZPP-a.

(15)Kako bi se izbjeglo prekomjerno administrativno opterećenje za nacionalne uprave i poljoprivrednike, treba odrediti da se nadoknada iznosa prenesenih iz prethodne financijske godine s obzirom na primijenjenu financijsku disciplinu ne bi smio izvršavati kad se financijska disciplina primjenjuje drugu godinu zaredom (godina N + 1) ni kad ukupan iznos odobrenih sredstava za koja nije preuzeta obveza čini manje od 0,2 % godišnje gornje granice EFJP-a.

(16)Uzimajući u obzir visine izravnih plaćanja poljoprivrednicima u Hrvatskoj u okviru primjene mehanizma postupnog uvođenja na sva izravna plaćanja koja se dodjeljuju u toj državi članici, instrument financijske discipline trebalo bi primjenjivati u Hrvatskoj od 1. siječnja 2022.

(17)Mjere poduzete za određivanje financijskog doprinosa Fondova u pogledu izračuna financijskih gornjih granica ne utječu na ovlasti proračunskog tijela određenog Ugovorom. Te bi se mjere stoga trebale temeljiti na financijskim omotnicama utvrđenima u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom od [COM(2018) 322 final – Uredba o VFO-u]. 

(18)Proračunska disciplina zahtijeva i stalnu provjeru srednjoročnog proračunskog stanja. Ako je potrebno, Komisija bi trebala zakonodavcu predložiti odgovarajuće mjere kako bi se zajamčilo da države članice poštuju gornje granice predviđene Uredbom (EU, Euratom) …/… Europskog parlamenta i Vijeća [COM(2018) 322 final – Uredba o VFO-u]. Nadalje, Komisija bi u svakom trenutku trebala u cijelosti primijeniti svoje upravljačke ovlasti kako bi se zajamčilo poštovanje godišnje gornje granice te, u slučaju potrebe, Europskom parlamentu i Vijeću ili Vijeću predložiti odgovarajuće mjere za poboljšanje proračunskog stanja. Ako na kraju proračunske godine nije moguće poštovati godišnju gornju granicu zbog nadoknada koje su zatražile države članice, Komisija bi trebala biti ovlaštena poduzeti mjere koje bi omogućile privremenu raspodjelu raspoloživog proračuna na države članice u skladu s njihovim zahtjevima za nadoknadama koje još nisu isplaćene i mjere koje osiguravaju usklađenost s utvrđenom gornjom granicom za dotičnu godinu. Plaćanja za tu godinu trebaju se knjižiti u sljedećoj proračunskoj godini i trebalo bi točno utvrditi ukupni iznos financiranja Unije po državi članici te raspodjelu kompenzacija među državama članicama kako bi se osiguralo poštovanje utvrđenog iznosa.

(19)Komisija bi u provedbi proračuna trebala uvesti mjesečni sustav ranog upozoravanja i nadzora poljoprivrednih rashoda kako bi u slučaju opasnosti od prekoračenja godišnje gornje granice Komisija mogla najhitnije poduzeti primjerene mjere u okviru svojih raspoloživih upravljačkih ovlasti te predložiti druge mjere ako se te mjere pokažu nedostatnima. Komisija bi u periodičnom izvješću Europskom parlamentu i Vijeću trebala usporediti razvoj dotad ostvarenih rashoda s obzirom na profile te dati procjenu predvidive provedbe u preostalom razdoblju proračunske godine.

(20)Komisija bi trebala državama članicama osigurati financijska sredstva potrebna za pokrivanje rashoda koje su ostvarile akreditirane agencije za plaćanja u vezi s EFJP-om u obliku nadoknada prema knjiženju rashoda koje su te agencije ostvarile. Potrebno je i osigurati da do isplate tih nadoknada u obliku mjesečnih plaćanja države članice moraju mobilizirati financijska sredstva ovisno o potrebama svojih akreditiranih agencija za plaćanja. U ovoj Uredbi treba izričito odrediti da države članice i korisnici koji sudjeluju u provedbi ZPP-a sami snose administrativne troškove i troškove osoblja.

(21)Trebalo bi predvidjeti uporabu agrometeorološkog sustava te nabavu i unapređenje satelitskih podataka posebno kako bi se Komisiji osigurala sredstva za upravljanje poljoprivrednim tržištima, olakšao nadzor poljoprivrednih rashoda te omogućio srednjoročni i dugoročni nadzor poljoprivrednih resursa.

(22)U pogledu financijskog upravljanja EPFRR-om, potrebno je predvidjeti odredbe o proračunskim obvezama, rokovima isplata, opozivu i prekidima. Intervencije ruralnog razvoja financiraju se iz proračuna Unije na temelju obveza preuzetih u godišnjim obrocima. Države članice trebale bi imati mogućnost raspolaganja predviđenim sredstvima Unije odmah nakon odobrenja strateških planova u okviru ZPP-a. Stoga je potrebno uvesti primjereno ograničen sustav pretfinanciranja kojim se jamči stalni tok sredstava i tako omogućuje pravodobna isplata iznosa korisnicima u okviru intervencija.

(23)Osim pretfinanciranja, potrebno je također razlikovati međuplaćanja i plaćanja preostalih iznosa Komisije akreditiranim agencijama za plaćanja. Osim toga, potrebno je utvrditi detaljna pravila o tim plaćanjima. Pravilo o automatskom opozivu izdvojenih sredstava trebalo bi pridonijeti bržoj provedbi intervencija i dobrom financijskom upravljanju. Pravila o nacionalnim okvirima država članica s regionalnim intervencijama, kako je utvrđeno Uredbom (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća 14 [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] državama članicama također pružaju sredstvo za osiguravanje provedbe i dobrog financijskog upravljanja.

(24)Države članice trebale bi osigurati da se potpora Unije pravodobno isplaćuje korisnicima kako bi je mogli učinkovito iskoristiti. Ako države članice ne poštuju rokove za plaćanje utvrđene u pravu Unije, to može uzrokovati ozbiljne poteškoće korisnicima i ugroziti godišnji proračun Unije. Stoga se rashodi nastali bez poštovanja rokova za plaćanje trebaju isključiti iz financiranja Unije. U skladu s načelom proporcionalnosti, Komisija bi trebala biti ovlaštena predvidjeti iznimke od tog općeg pravila s obzirom na oba Fonda.

(25)U skladu s arhitekturom i ključnim značajkama novog modela ostvarivanja politike ZPP-a, prihvatljivost plaćanja država članica za financiranje Unije ne bi više smjela ovisiti o zakonitosti i pravilnosti plaćanja pojedinačnim korisnicima. Umjesto toga, u pogledu vrsta intervencija iz Uredbe (EU)…/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], plaćanja država članica trebala bi biti prihvatljiva ako su popraćena odgovarajućim ostvarenjem i u skladu s primjenjivim osnovnim zahtjevima Unije.

(26)Uredbom (EU) br. 1306/2013 predviđena su smanjenja ili suspenzije mjesečnih plaćanja ili međuplaćanja za pružanje potpore kontroli zakonitosti i pravilnosti. Prema novom modelu ostvarivanja politike ta bi se sredstva trebala upotrebljavati kao potpora ostvarenju ciljeva na temelju uspješnosti. Trebalo bi također razjasniti razliku između smanjenja i suspenzija.

(27)Postupak smanjenja plaćanja EFJP-a zbog nesukladnosti s financijskim gornjim granicama utvrđenima pravom Unije potrebno je pojednostavniti i uskladiti s postupkom koji se u tom kontekstu primjenjuje na plaćanja EPFRR-a.

(28)Države članice trebale bi do 15. veljače N + 1 Komisiji dostavljati godišnje financijske izvještaje i godišnja izvješća o uspješnosti u pogledu provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a. Ako se ti dokumenti ne dostave i time Komisiju spriječi da poravna račune za dotičnu agenciju za plaćanja ili provjeri prihvatljivost rashoda u odnosu na prijavljeno ostvarenje, Komisija bi trebala biti ovlaštena suspendirati mjesečna plaćanja ili prekinuti tromjesečnu nadoknadu do primitka nedostavljenih dokumenata.

(29)Potrebno je uvesti novi oblik suspenzije plaćanja za situacije neuobičajeno niskih ostvarenja. U slučaju neuobičajeno niske razine prijavljenih ostvarenja u odnosu na prijavljene rashode, ako države članice ne mogu pružiti opravdane i razumljive razloge za tu situaciju, Komisija bi trebala biti ovlaštena da uz smanjenje rashoda za financijsku godinu N – 1 suspendira buduće rashode povezane s intervencijom za koju je ostvarenje bilo neuobičajeno nisko. Te suspenzije trebale bi podlijegati potvrdi u odluci o godišnjem poravnanju s obzirom na uspješnost.

(30)Komisija bi trebala imati ovlast suspendirati plaćanja i u slučaju praćenja uspješnosti u višegodišnjem razdoblju. U skladu s tim, u slučajevima zakašnjelog ili nedovoljnog napretka prema ostvarenju ciljnih vrijednosti utvrđenih u nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a, Komisija bi trebala biti ovlaštena na temelju provedbenog akta zatražiti od dotične države članice da poduzme potrebne korektivne mjere u skladu s akcijskim planom utvrđenim nakon savjetovanja s Komisijom koji sadržava jasne pokazatelje napretka. Ako država članica ne podnese ili ne provede akcijski plan ili ako akcijski plan očigledno nije dovoljan za ispravljanje situacije, Komisija bi trebala imati ovlast da na temelju provedbenog akta suspendira mjesečna plaćanja ili međuplaćanja.

(31)Kako je to već bilo utvrđeno Uredbom (EU) br. 1306/2013, Komisija bi trebala biti ovlaštena suspendirati plaćanja u slučaju ozbiljnih nedostataka u sustavima upravljanja, uključujući nesukladnost s osnovnim zahtjevima Unije i nepouzdanost izvješćivanja. Međutim, potrebno je preispitati uvjete za suspendiranje plaćanja kako bi se poboljšala učinkovitost mehanizma. O financijskim posljedicama takvih suspenzija treba odlučiti u ad hoc postupku potvrđivanja sukladnosti.

(32)Nadležna nacionalna tijela trebala bi u cijelosti izvršavati plaćanja u okviru ZPP-a predviđena pravom Unije.

(33)Kako bi se omogućila ponovna uporaba određenih vrsta prihoda povezanih sa ZPP-om za potrebe ZPP-a, treba ih smatrati namjenskim prihodima. Popis iznosa iz članka 43. Uredbe (EU) br. 1306/2013 treba izmijeniti i te odredbe uskladiti i spojiti s postojećim odredbama o namjenskim prihodima.

(34)Uredba (EU) br. 1306/2013 sadržava popis mjera informiranja povezanih sa ZPP-om i njihovih ciljeva te su u njoj određena pravila njihova financiranja i provedbe odgovarajućih projekata. Posebne odredbe koje se odnose na ciljeve i vrste mjera informiranja koje se financiraju treba prenijeti u ovu Uredbu.

(35)Na financiranje mjera i intervencija u okviru ZPP-a uglavnom se primjenjuje načelo podijeljenog upravljanja. Kako bi se zajamčilo dobro upravljanje sredstvima Unije, Komisija bi trebala provjeravati kako tijela država članica odgovorna za izvršavanje plaćanja upravljaju Fondovima. Primjereno je utvrditi vrstu kontrola koje obavlja Komisija i uvjete koji joj omogućuju preuzimanje odgovornosti za provedbu proračuna Unije te pojasniti obveze država članica u pogledu suradnje.

(36)Kako bi se Komisiji omogućilo da ispuni svoju obvezu provjere postojanja i pravilnog djelovanja sustava upravljanja i inspekcije za rashode Unije u državama članicama, uz inspekciju koju provode same države članice potrebno je predvidjeti i kontrole koje bi provodile osobe koje Komisija ovlasti da djeluju u njezino ime i koje će od država članica moći zatražiti pomoć u svom poslu.

(37)Potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljavati informacijsku tehnologiju za pripremu podataka koji se šalju Komisiji. Pri obavljanju kontrola Komisija bi trebala imati potpun i neposredan pristup podacima o rashodima zabilježenima u papirnatom i elektroničkom obliku. 

(38)Kako bi se zahtjevi [nove] Financijske uredbe primijenili u odnosu na međusobno oslanjanje na revizije i smanjio rizik preklapanja revizija koje provode različite institucije, potrebno je odrediti pravila koja se odnose na pristup jedinstvene revizije i Komisiji omogućiti da dobije jamstvo u pogledu rada pouzdanih tijela za ovjeravanje.

(39)Kako bi se uspostavio financijski odnos između akreditiranih agencija za plaćanja i proračuna Unije, Komisija treba izvršiti godišnje poravnanje računa agencija za plaćanja, u okviru godišnjeg financijskog poravnanja. Odluka o poravnanju računa treba obuhvaćati cjelovitost, točnost i istinitost računa, ali ne i usklađenost rashoda s pravom Unije.

(40)U skladu s novim modelom ostvarivanja politike, trebalo bi uspostaviti godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost radi provjere prihvatljivosti rashoda u odnosu na prijavljena ostvarenja. Potrebno je uspostaviti mehanizam smanjenja plaćanja za rješavanje situacija u kojima prijavljeni rashodi ne odgovaraju prijavljenim ostvarenjima, a države članice ne mogu opravdati to odstupanje.

(41)Komisija je odgovorna za provedbu proračuna Unije u suradnji s državama članicama u skladu s člankom 317. Ugovora. Komisija bi stoga trebala biti ovlaštena putem provedbenog akta donijeti odluku o tome jesu li rashodi koje su ostvarile države članice u skladu s pravom Unije. Države članice trebale bi imati pravo opravdati svoje odluke o plaćanjima te pravo na pristup mirenju kada nema suglasnosti između njih i Komisije. Kako bi države članice dobile pravna i financijska jamstva za rashode koji su nastali u proteklom razdoblju, trebalo bi odrediti krajnji rok u kojem Komisija treba odlučiti o financijskim posljedicama nepoštovanja propisa.

(42)U svrhu zaštite financijskih interesa proračuna Unije, države članice trebale bi uspostaviti sustave kako bi se uvjerile da su intervencije koje se financiraju iz Fondova stvarno provedene i pravilno izvršene, zadržavajući pritom postojeći čvrsti okvir za dobro financijsko upravljanje. U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 15 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 16 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 17 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 18 financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti uključujući prijevare, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Nadalje, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući kontrole i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 19 Europskog parlamenta i Vijeća. U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. Kako bi se omogućilo OLAF-u da izvršava svoje ovlasti i osigurala učinkovita analiza slučajeva nepravilnosti, države članice trebale bi imati uspostavljene sustave koji im omogućuju da izvješćuju Komisiju o otkrivenim nepravilnostima i drugim slučajevima nesukladnosti s uvjetima koje su države članice odredile u strateškom planu u okviru ZPP-a, uključujući prijevare, te o svojem daljnjem postupanju i daljnjem postupanju u istragama OLAF-a. Države članice trebale bi imati uspostavljene potrebne mehanizme kako bi zajamčile učinkovito razmatranje pritužbi povezanih s Fondovima.

(43)Na ovu Uredbu primjenjuju se horizontalna financijska pravila koja donose Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se pobliže određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te omogućuju provjeru odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje EU-a.

(44)Primjereno je osigurati da se u odbijanju ili povratu plaćanja uslijed nesukladnosti s pravilima o javnoj nabavi odražava ozbiljnost takve nesukladnosti i poštuje načelo proporcionalnosti, kao što je, na primjer, izraženo u relevantnim smjernicama koje je Komisija utvrdila za financijske ispravke koji se primjenjuju na rashode koje financira Unija u okviru podijeljenog upravljanja u slučaju nesukladnosti s takvim pravilima. Nadalje, primjereno je pojasniti da takve nesukladnosti utječu na zakonitost i pravilnost transakcija samo do visine dijela pomoći koji ne treba isplatiti ili treba povući.

(45)Raznim odredbama sektorskog poljoprivrednog zakonodavstva zahtijeva se polaganje sredstva osiguranja kojim se jamči plaćanje određenog iznosa u slučaju neispunjenja neke obveze. Na sve te odredbe trebalo bi se primjenjivati jedinstveno horizontalno pravilo kako bi se ojačao okvir za sredstva osiguranja.

(46)Države članice trebale bi uspostaviti i voditi integrirani administrativni i kontrolni sustav („integrirani sustav”) za određene intervencije predviđene Uredbom (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] i za mjere iz poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 20 i iz poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 21 . U svrhu poboljšanja učinkovitosti i nadzora potpore Unije države članice moraju imati ovlast korištenja tog integriranog sustava za druge intervencije Unije.

(47)Trebalo bi zadržati postojeće osnovne elemente tog integriranog sustava, a posebno odredbe koje se odnose na sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela, sustav geoprostornih zahtjeva i zahtjeva povezanih sa životinjama, sustav za identifikaciju i registriranje prava na plaćanje, sustav za bilježenje identiteta korisnika te sustav kontrole i kazni. Države članice trebale bi uz informacijske tehnologije, kao što su GALILEO i EGNOS, nastaviti upotrebljavati podatke ili informacijske proizvode koji se dobivaju u okviru programa Copernicus kako bi se u cijeloj Uniji osigurala dostupnost sveobuhvatnih i usporedivih podataka za potrebe praćenja poljoprivredne, okolišne i klimatske politike te poticanja uporabe potpunih, besplatnih i otvorenih podataka i informacija koji se prikupljaju satelitima Sentinel i uslugama u okviru programa Copernicus. U tu bi svrhu integrirani sustav trebao uključivati i sustav za nadzor površina.

(48)Integriranim sustavom, kao dijelom sustava upravljanja koje bi trebalo uspostaviti za provedbu ZPP-a, trebala bi se osigurati pouzdanost i dokazivost agregiranih podataka iz godišnjih izvješća o uspješnosti. S obzirom na važnost pravilnog funkcioniranja integriranog sustava, potrebno je utvrditi kvalitativne zahtjeve. Države članice trebale bi provoditi godišnju ocjenu kvalitete sustava identifikacije poljoprivrednih parcela, geoprostornog sustava prijave i sustava za nadzor površina. Isto tako trebale bi ukloniti i eventualne nedostatke te uspostaviti akcijski plan ako to zatraži Komisija.

(49)U Komunikaciji Komisije pod nazivom „Budućnost hrane i poljoprivrede” utvrđeno je da se poticanjem brige za okoliš i mjera u području klime te pridonošenjem postizanju okolišnih i klimatskih ciljeva Unije strateški usmjerava budući ZPP. Stoga je razmjena podataka sustava identifikacije zemljišnih parcela i drugih podataka integriranog administrativnog i kontrolnog sustava postala nužna za okolišne i klimatske ciljeve na nacionalnoj razini i razini Unije. Zato je potrebno predvidjeti odredbu o razmjeni podataka prikupljenih u okviru integriranog sustava, koji su relevantni za okolišne i klimatske ciljeve, između javnih tijela država članica i institucija i tijela Unije. Kako bi se povećala učinkovitost uporabe podataka dostupnih različitim javnim tijelima za izradu europske statistike, trebalo bi predvidjeti i obvezu osiguravanja u statističke svrhe dostupnosti podataka iz integriranog sustava tijelima koja su dio Europskog statističkog sustava.

(50)Kontrola trgovinskih dokumenata poduzeća koja primaju ili izvršavaju plaćanja može biti vrlo učinkovito sredstvo nadzora transakcija koje su dio sustava financiranja iz EFJP-a. Tom se kontrolom nadopunjuju druge kontrole koje su države članice već provele. Nadalje, nacionalne odredbe koje se odnose na kontrolu mogu biti opsežnije od onih predviđenih pravom Unije.

(51)Dokumente koje je potrebno upotrebljavati kao temelj za tu kontrolu trebalo bi odabrati tako da se njima omogućuje provedba potpune kontrole. Poduzeća koja se kontroliraju treba odabrati na temelju prirode izvršenih transakcija na njihovu odgovornost i na temelju raspodjele po sektoru poduzeća koja primaju ili izvršavaju plaćanja u skladu s njihovim financijskim značajem u sustavu financiranja EFJP-a.

(52)Potrebno je odrediti ovlasti službenih osoba nadležnih za provedbu kontrole i obveze poduzeća da omoguće uvid u trgovinske dokumente tim službenim osobama u određenom razdoblju te da im pruže sve informacije koje one od njih zatraže. U određenim slučajevima trebalo bi omogućiti i oduzimanje trgovinskih dokumenata.

(53)Uzimajući u obzir međunarodnu strukturu poljoprivredne trgovine te u interesu pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, potrebno je organizirati suradnju među državama članicama. Nadalje, potrebno je uspostaviti središnji dokumentacijski sustav na razini Unije koji se odnosi na poduzeća koja primaju ili izvršavaju plaćanja, a koja imaju poslovni nastan u trećim zemljama.

(54)Iako je donošenje kontrolnih programa odgovornost država članica, te je programe potrebno proslijediti Komisiji kako bi preuzela svoju ulogu nadzornika i koordinatora, pri čemu osigurava da su ti programi doneseni na temelju primjerenih kriterija i jamči da je kontrola usmjerena na sektore ili poduzeća u kojima je rizik od prijevare visok. Ključno je da svaka država članica odredi odjel koji je odgovoran za praćenje kontrole trgovinskih dokumenata i za koordinaciju te kontrole. Ti određeni odjeli trebaju biti neovisni od odjela koji provode kontrolu prije plaćanja. Radi zaštite poslovnih tajni potrebno je osigurati povjerljivost podataka prikupljenih tijekom te kontrole. 

(55)Ispunjenje uvjeta važan je element ZPP-a, posebno u pogledu njegovih okolišnih i klimatskih elemenata, ali i javnog zdravlja i pitanja povezanih sa životinjama. To znači da bi se trebale provoditi kontrole te, prema potrebi, primjenjivati kazne kako bi se osigurala učinkovitost sustava uvjetovanosti. Za postizanje jednakih uvjeta među korisnicima u različitim državama članicama, na razini Unije trebalo bi uvesti određena opća pravila o kontrolama i sankcijama u području uvjetovanosti.

(56)Kako bi se osiguralo da države članice provode uvjetovanost na usklađen način, na razini Unije potrebno je osigurati minimalnu stopu kontrole, a organizaciju nadležnih kontrolnih tijela i kontrola prepustiti državama članicama.

(57)Iako bi države članice trebale moći utvrditi pojedinosti o kaznama, te kazne trebaju biti proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće te ne trebaju dovoditi u pitanje druge kazne koje su utvrđene pravom Unije ili nacionalnim pravom. Kako bi se osigurao učinkovit i dosljedan pristup država članica, trebalo bi predvidjeti minimalnu stopu kazne na razini Unije za prvo neispunjavanje obveze uzrokovano nepažnjom, dok bi za ponavljanje trebalo primijeniti veći postotak, a za namjerno neispunjavanje obveze mogućnost potpunog isključenja iz plaćanja. Za osiguranje proporcionalnosti kazni, ako je neispunjavanje obveze manje značajnog karaktera i ako se dogodilo prvi put, državama članicama trebalo bi omogućiti uvođenje sustava ranog upozoravanja. 

(58)Kako bi se među državama članicama osigurali jednaki uvjeti te učinkovitost i odvraćajući učinak sustava kazni za neispunjenje uvjeta, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata o primjeni i izračunu tih kazni.

(59)Države članice morale bi čuvati određene podatke i proslijediti ih Komisiji kako bi se osigurala usklađena suradnja Komisije i država članica u financiranju rashoda ZPP-a, a posebno kako bi se Komisiji omogućio detaljan nadzor financijskog upravljanja država članica i poravnanje računa akreditiranih agencija za plaćanja.

(60)Radi prikupljanja podataka koji se šalju Komisiji te kako bi Komisija imala potpun i neposredan pristup podacima o rashodima na papiru i u elektroničkom obliku, potrebno je utvrditi primjerena pravila o podnošenju i slanju podataka te o rokovima.

(61)Budući da bi primjena nacionalnih sustava kontrole i potvrde o sukladnosti mogla utjecati na osobne podatke ili poslovne tajne, države članice i Komisija trebale bi jamčiti povjerljivost podataka primljenih u okviru tih djelovanja.

(62)Potrebno je utvrditi pravila za uporabu eura u interesu dobrog financijskog upravljanja proračunom Unije i nepristranog postupanja na razini država članica i na razini korisnika.

(63)Tečaj eura prema nacionalnoj valuti može varirati tijekom razdoblja u kojem se obavlja operacija. Stoga se važeći tečaj koji se primjenjuje na dotične iznose mora odrediti uzimajući u obzir događaj s kojim se postiže gospodarski cilj operacije. Važeći tečaj treba biti onaj koji se primjenjuje na dan kada se ostvari taj događaj. Potrebno je odrediti taj operativni događaj ili odustati od njegove primjene poštujući određene kriterije, a posebno brzinu kojom se odvijaju valutna kretanja. Potrebno je utvrditi posebna pravila za suočavanje s izvanrednim monetarnim situacijama do kojih dolazi unutar Unije ili na svjetskom tržištu, a koja zahtijevaju hitno djelovanje kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje mjera utvrđenih u okviru ZPP-a.

(64)Za države članice koje nisu prihvatile euro trebala bi postojati mogućnost plaćanja rashoda koji nastaju iz zakonodavstva ZPP-a u eurima, umjesto u nacionalnoj valuti. Potrebna su posebna pravila kako bi se osiguralo da ta mogućnost ne dovede do neopravdane prednosti za strane koje izvršavaju ili primaju plaćanja.

(65)Na aktivnosti država članica i Komisije povezane s prikupljanjem osobnih podataka u svrhu obavljanja svojih obveza upravljanja, kontrole, revizije te praćenja i evaluacije iz ove Uredbe trebalo bi se primjenjivati pravo Unije koje se odnosi na zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, posebno uredbe (EZ) br. 45/2001 22 i (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 23 .

(66)Objava imena korisnika fondova način je jačanja javne kontrole korištenja tih fondova, a potrebna je kako bi se osigurala odgovarajuća razina zaštite financijskih interesa Unije. To se djelomično postiže preventivnim i odvraćajućim učinkom te objave, djelomično odvraćanjem pojedinih korisnika od ponašanja koje nije u skladu s pravilima, a djelomično i jačanjem osobne odgovornosti poljoprivrednika u pogledu uporabe primljenih javnih sredstava. Objava relevantnih informacija u skladu je s nedavnom sudskom praksom Suda Europske unije i s pristupom utvrđenim u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.

(67)U tom kontekstu, trebalo bi primjereno uvažiti ulogu civilnog društva, uključujući medije i nevladine organizacije te njihov doprinos jačanju okvira kontrole uprava u svrhu suzbijanju prijevara i bilo kakve zlouporabe javnih sredstava.

(68)Uredbom (EU).../... [Uredba o zajedničkim odredbama 24 ] utvrđuju se pravila kojima se osigurava transparentnost u provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova te u komunikaciji o programima u okviru fondova. Radi osiguranja dosljednosti trebalo bi predvidjeti da se ta pravila, prema potrebi, primjenjuju i na korisnike intervencija koje se financiraju iz EPFRR-a i EFJP-a.

(69)Želi li se ostvariti cilj javne kontrole uporabe sredstava iz fondova, javnosti je potrebno pružiti određene informacije o korisnicima. Te bi informacije trebale uključivati podatke o identitetu korisnika, dodijeljenom iznosu i fondu iz kojeg je taj iznos dodijeljen te svrsi i vrsti predmetne intervencije ili mjere. Te bi informacije trebalo objaviti tako da se u što manjoj mjeri zadire u pravo korisnika na privatnost i na zaštitu osobnih podataka, a riječ je o pravima koja su priznata u člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

(70)Objavom pojedinosti o mjeri ili intervenciji na temelju koje poljoprivrednik ima pravo na primanje potpore te o vrsti i svrsi potpore javnosti se pružaju konkretne informacije o subvencioniranoj djelatnosti i svrsi za koju je potpora dodijeljena. Omogućivanje takvog nadzora javnosti imalo bi preventivni i odvraćajući učinak i pomoglo u zaštiti financijskih interesa Unije.

(71)Objavom tih informacija zajedno s općim informacijama iz ove Uredbe povećava se transparentnost uporabe sredstava Unije u okviru ZPP-a, a time i pridonosi prepoznatljivosti i boljem razumijevanju te politike. Građanima se omogućuje da u većoj mjeri sudjeluju u postupku donošenja odluka, a za upravu osigurava veća legitimnost, učinkovitost i odgovornost prema građanima. Osim toga, tim informacijama građanima se daju konkretni primjeri o pružanju „javnih dobara” uz pomoć poljoprivrede i tako podupire legitimnost državne potpore u poljoprivrednom sektoru.

(72)Iz toga slijedi da se općom objavom relevantnih informacija ne prelazi ono što je potrebno u demokratskom društvu za zaštitu financijskih interesa Unije i za prevladavajući cilj javnog nadzora nad uporabom sredstava iz fondova.

(73)U svrhu usklađivanja sa zahtjevima za zaštitu podataka, korisnike fondova treba obavijestiti o objavi njihovih podataka prije te objave. Trebalo bi ih obavijestiti i o tome da bi te podatke prije objave mogla obrađivati revizijska i istražna tijela Unije i država članica radi zaštite financijskih interesa Unije. Osim toga, korisnike bi trebalo obavijestiti o njihovim pravima u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i postupcima koji se primjenjuju za ostvarivanje tih prava. 

(74)Komisiji bi za dopunu ili izmjenu određenih elemenata ove Uredbe koji nisu ključni trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva. Kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente u isto vrijeme kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci mogu sustavno prisustvovati sastancima stručnih skupina Komisije koji se bave izradom delegiranih akata.

(75)Komisiji bi za dopunu ili izmjenu određenih elemenata ove Uredbe koji nisu ključni trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora. Te bi se ovlasti trebale odnositi na akreditaciju agencija za plaćanja i koordinacijskih tijela, obveze agencija za plaćanja u pogledu javne intervencije, pravila o sadržaju odgovornosti povezanih s upravljanjem i kontrolom agencija za plaćanja, pravila za izračun financijske discipline koju države članice primjenjuju na poljoprivrednike, vrste mjera koje se financiraju iz proračuna Unije u okviru javne intervencije i uvjete za nadoknadu, uvjete prihvatljivosti i metode izračuna na temelju podataka koje je konkretno utvrdila agencija za plaćanja ili na temelju paušalnog iznosa koji utvrđuje Komisija, ili na temelju paušalnog ili nepaušalnog iznosa koji proizlazi iz sektorskog poljoprivrednog zakonodavstva, vrednovanje operacija povezanih s javnom intervencijom i mjerama koje treba poduzeti u slučaju gubitka ili pogoršanja proizvoda u okviru javne intervencije te određivanje iznosa za financiranje. Navedene ovlasti trebale bi uključivati i odstupanja od neprihvatljivosti plaćanja koja korisnicima izvršavaju agencije za plaćanja prije najranijeg ili nakon najkasnijeg mogućeg datuma plaćanja. K tome, ovlasti bi trebale obuhvaćati i stopu suspenzije plaćanja povezanu s godišnjim poravnavanjem, stopu i trajanje suspenzije plaćanja te uvjet za nadoknadu ili smanjenje tih iznosa s obzirom na višegodišnje praćenje uspješnosti. Trebale bi uključivati i intervencije ili mjere za koje države članice mogu plaćati predujmove i uvjete za nadoknadu određenih vrsta rashoda i prihoda u okviru fondova. Nadalje, ovlasti bi se trebale odnositi i na metode koje se mogu primijeniti na preuzete obveze i plaćanja iznosa ako proračun Unije nije donesen na početku financijske godine ili ako ukupni iznos predviđenih obveza prekoračuje graničnu vrijednost iz članka 170. stavka 3. Financijske uredbe.

Osim toga, navedene ovlasti trebale bi obuhvaćati posebne obveze koje moraju poštovati države članice u pogledu kontrola i pristupa dokumentima i informacijama, kriterije za opravdanja koja daju države članice te metodologiju i kriterije za primjenu smanjenja povezanih s godišnjim poravnavanjem s obzirom na uspješnost te kriterije i metodologiju za primjenu financijskih ispravaka u okviru postupka potvrde o sukladnosti.

K tome, ovlasti bi trebale uključivati, ako pravilno upravljanje sustavom to zahtijeva, pravila o dodatnim uvjetima povezanima s carinskim postupcima, a posebno onima utvrđenima Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 25 , pravila o sredstvima osiguranja kojima se osigurava nediskriminirajući tretman, određuje odgovorna strana u slučaju neispunjenja obveze, utvrđuju posebne situacije u kojima se nadležno tijelo može odreći zahtjeva za kontrolu, uvjeti koji se primjenjuju na sredstva osiguranja koja se polažu i na jamca, uvjeti za polaganje i vraćanje sredstva osiguranja, posebni uvjeti povezani sa sredstvom osiguranja položenim u okviru predujmova te pravila o utvrđivanju posljedica kršenja obveza za koje je položeno sredstvo osiguranja.

Nadalje, u pogledu integriranog sustava te bi se ovlasti trebale odnositi i na pravila o ocjeni kvalitete sustava identifikacije poljoprivrednih parcela, sustava geoprostornih zahtjeva i sustava za nadzor površina te definicije, osnovna obilježja i pravila sustava identifikacije poljoprivrednih parcela, sustava za identifikaciju korisnika i sustava za identifikaciju i registriranje prava na plaćanje.

Osim toga, navedene ovlasti trebale bi obuhvaćati pravila o intervencijama koje se isključuju iz kontrole transakcija, o operativnom događaju i tečaju koji se primjenjuje u državama članicama koje nemaju euro kao valutu i o tečaju koji se primjenjuje pri sastavljanju izjava o rashodima i pri bilježenju operacija javnog skladištenja na računima agencije za plaćanja te o mjerama za zaštitu primjene prava Unije ako postoji mogućnost da je ugroze iznimne monetarne prakse povezane s nacionalnom valutom.

Komisiji bi za izmjenu određenih sporednih elemenata ove Uredbe trebalo dodijeliti ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora u pogledu praga ispod kojeg je poduzeća potrebno kontrolirati samo iz posebnih razloga.

(76)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 26 . Navedene ovlasti trebale bi se odnositi na pravila o sljedećem: postupcima izdavanja, povlačenja i preispitivanja akreditacije agencija za plaćanja i koordinacijskih tijela te nadzora akreditacije agencija za plaćanja; radu i kontrolama na kojima se temelji izjava o upravljanju agencija za plaćanja; funkcioniranju koordinacijskog tijela i dostavljanju informacija tog koordinacijskog tijela Komisiji, zadaćama tijela za ovjeravanje, uključujući kontrole koje je potrebno provesti, te o certifikatima i izvješćima, zajedno s popratnim dokumentima, koje ta tijela moraju izraditi.

(77)Provedbene ovlasti Komisije trebale bi isto tako obuhvaćati sljedeće: revizijska načela na kojima se temelje mišljenja tijelâ za ovjeravanje, uključujući procjenu rizika, unutarnje kontrole i potrebne razine revizijskih dokaza, revizijske metode koje trebaju upotrebljavati tijela za ovjeravanje, uzimajući u obzir pri donošenju svojeg mišljenja međunarodne revizijske standarde.

(78)Nadalje, provedbene ovlasti Komisije trebale bi obuhvaćati i sljedeće: određivanje iznosa za financiranje mjera za javnu intervenciju, pravila povezana s financiranjem Komisije za nabavu satelitskih podataka potrebnih za sustav za nadzor površina i mjerama koje poduzima Komisija u području aplikacija daljinskog istraživanja koje se upotrebljavaju za sustav za nadzor površina, postupak kojim Komisija nabavlja te satelitske podatke i sustav za nadzor površina, okvir kojim se uređuje nabava, unapređenje i uporaba satelitskih snimaka i meteoroloških podataka te primjenjivi rokovi.

(79)Provedbene ovlasti Komisije trebale bi isto tako obuhvaćati sljedeće: u kontekstu postupka financijske discipline, utvrđivanje stope prilagodbe za intervencije u obliku izravnih plaćanja i njezino prilagođavanje te uvjete koji se primjenjuju na prenesena odobrena sredstva u skladu s člankom 12. stavkom 2. točkom (d) Uredbe (EU, Euratom) br. [nova Financijska uredba] kako bi se financirale intervencije u obliku izravnih plaćanja; u kontekstu postupka proračunske discipline, privremeno određivanje iznosa plaćanja i privremene raspodjele raspoloživog proračuna između država članica i određivanje mjesečnih plaćanja koje Komisija izvršava na temelju izjave o rashodima.

(80)Nadalje, provedbene ovlasti Komisije trebale bi obuhvaćati: određivanje razdoblja unutar kojeg akreditirane agencije za plaćanja moraju pripremiti i proslijediti Komisiji prijelazne izjave o rashodima povezanima s intervencijama za ruralni razvoj te pravila o postupku i drugim praktičnim pojedinostima za pravilno funkcioniranje mehanizma rokova plaćanja; smanjenje ili suspenziju mjesečnih ili međuplaćanja državama članicama te pravila o elementima akcijskih planova i postupku njihove izrade. Trebale bi obuhvaćati i pravila koja su potrebna i opravdana u hitnim slučajevima, kako bi se riješili određeni problemi povezani s razdobljima plaćanja i plaćanjem predujmova, pojedinosti o vođenju zasebnih računa agencija za plaćanja; posebne uvjete koji vrijede za podatke koje treba knjižiti na račune agencija za plaćanja; pravila o financiranju i vođenju računovodstva za interventne mjere u obliku javnog skladištenja i o drugim rashodima koji se financiraju iz fondova, uvjete kojima se uređuje provedba postupka automatskog opoziva odobrenih sredstava.

(81)Osim toga, provedbene ovlasti Komisije trebale bi obuhvaćati: postupke povezane s obvezama suradnje koje države članice moraju ispuniti s obzirom na kontrole koje provodi Komisija i pristup informacijama; uvjete pod kojima se mora čuvati prateća dokumentacija o izvršenim plaćanjima, godišnje financijsko poravnanje, uključujući mjere koje je potrebno poduzeti u pogledu donošenja i provedbe tih provedbenih akata, godišnje poravnavanje s obzirom na uspješnost, uključujući mjere koje je potrebno poduzeti u pogledu donošenja i provedbe tih provedbenih akata, te razmjenu informacija između Komisije i država članica, postupke i rokove koji se moraju poštovati, postupak potvrde o sukladnosti, uključujući mjere koje je potrebno poduzeti u pogledu donošenja i provedbe tih provedbenih akata, razmjenu informacija između Komisije i država članica, rokove koji se moraju poštovati i pravila o postupku mirenja, isključivanje iz financiranja Unije iznosa za koje se tereti proračun Unije te oblike obavijesti i komunikacije koje države članice dostavljaju Komisiji u pogledu povrata zbog neispunjavanja obveza.

(82)Nadalje, provedbene ovlasti Komisije trebale bi obuhvaćati i sljedeće: pravila namijenjena postizanju ujednačene primjene obveza država članica o zaštiti financijskih interesa Unije i potrebna pravila namijenjena postizanju ujednačene primjene kontrola u Uniji.

(83)Nadalje, provedbene ovlasti Komisije trebale bi obuhvaćati: oblik sredstava osiguranja koja treba položiti i postupak za polaganje sredstava osiguranja i za njihovo prihvaćanje te za zamjenu originalnih sredstava osiguranja; postupke za vraćanje sredstava osiguranja i obavijesti koje države članice dostavljaju Komisiji u kontekstu osiguranja.

(84)Provedbene ovlasti Komisije trebale bi isto tako obuhvaćati sljedeće: pravila o obliku, sadržaju i pojedinostima dostavljanja ili stavljanja Komisiji na raspolaganje izvješća o ocjeni kvalitete sustava identifikacije poljoprivrednih parcela, sustava geoprostornih zahtjeva i sustava za nadzor površina, o mjerama za uklanjanje nedostataka utvrđenih u tim sustavima koje države članice trebaju poduzeti te osnovna obilježja i pravila o sustavu geoprostornih zahtjeva i sustava za nadzor površina.

(85)Provedbene ovlasti Komisije trebale bi obuhvaćati i pravila kojima se osigurava ujednačena primjena pravila o kontroli trgovinskih dokumenata. Trebala bi uključivati i pravila koja se odnose na dostavljanje informacija država članica Komisiji te mjere za zaštitu primjene prava Unije ako postoji mogućnost da je ugroze iznimne monetarne prakse povezane s nacionalnom valutom.

(86)Nadalje, provedbene ovlasti Komisije trebale bi obuhvaćati pravila o obliku i vremenskom okviru objave korisnika fondova, ujednačenu primjenu obveze obavješćivanja korisnika da se podaci o njima objavljuju i suradnju Komisije i država članica u kontekstu objave korisnikâ fondova.

(87)Za donošenje određenih provedbenih akata trebao bi se primjenjivati savjetodavni postupak. S obzirom na provedbene akte koji uključuju izračun iznosa od strane Komisije, savjetodavni postupak omogućuje Komisiji da u potpunosti preuzme odgovornost upravljanja proračunom, a namijenjen je povećanju učinkovitosti, predvidivosti i brzine, uzimajući u obzir rokove i proračunske postupke. S obzirom na provedbene akte povezane s plaćanjima državama članicama i operacije postupka poravnanja računa i godišnje poravnavanje s obzirom na uspješnost, savjetodavni postupak omogućuje Komisiji da u potpunosti preuzme odgovornost upravljanja proračunom i provjerava godišnja financijska izvješća nacionalnih agencija uz mogućnost prihvaćanja tih financijskih izvješća ili pak isključivanja rashoda iz financiranja Unije koji nisu u skladu s pravilima Unije. Za donošenje drugih provedbenih akata trebalo bi primjenjivati postupak ispitivanja.

(88)Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata bez primjene Uredbe (EU) br. 182/2011 koja se odnosi na utvrđivanje neto preostalog iznosa raspoloživog za rashode EFJP-a, određivanje mjesečnih plaćanja koja bi ona trebala izvršiti na temelju izjave država članica o rashodima i provođenje dodatnih plaćanja ili odbitaka u kontekstu postupka za mjesečna plaćanja.

(89)Stoga bi Uredbu (EU) br. 1306/2013 trebalo staviti izvan snage.

(90)Kako bi se osigurao neometan prijelaz s pravila utvrđenih Uredbom (EU) br. 1306/2013 na pravila utvrđena ovom Uredbom, Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora u pogledu utvrđivanja prijelaznih odredaba.

(91)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka te je on dao mišljenje 27 .

(92)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog njezine povezanosti s drugim instrumentima ZPP-a i zbog ograničenja financijskih sredstava država članica, nego se radi višegodišnjeg jamstva financiranja Unije i usmjeravanjem na njezine prioritete oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Glava I.
Područje primjene i definicije

Članak 1.
Područje primjene

Ovom se Uredbom posebice utvrđuju pravila o:

(a)financiranju rashoda u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), uključujući rashode u ruralnom razvoju;

(b)sustavima upravljanja i kontrole koje moraju uspostaviti države članice;

(c)postupcima poravnanja i usklađivanja.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„nepravilnost” znači nepravilnost u smislu članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95;

(b)„sustavi upravljanja” znači upravljačka tijela iz glave II. poglavlja II. ove Uredbe i iz osnovnih zahtjeva Unije iz ove Uredbe i Uredbe (EU)…/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], uključujući sustav izvješćivanja uspostavljen za potrebe godišnjeg izvješća o uspješnosti iz članka 121. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a];

(c)„osnovni zahtjevi Unije” znači zahtjevi utvrđeni u Uredbi (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] i u ovoj Uredbi.

Članak 3.
Izuzeća u slučajevima više sile i izvanrednih okolnosti

Za potrebe financiranja i praćenja ZPP-a te upravljanja njime „viša sila” i „izvanredne okolnosti” mogu, posebice, biti priznate u sljedećim slučajevima:

(a)ozbiljna prirodna katastrofa koja uvelike utječe na poljoprivredno imanje;

(b)slučajno uništenje stočne nastambe na gospodarstvu;

(c)epizootska ili biljna bolest koja utječe na dio ili svu stoku ili usjeve korisnika;

(d)izvlaštenje cijelog ili velikog dijela gospodarstva ako se to izvlaštenje nije moglo predvidjeti na dan podnošenja zahtjeva.

Glava II.
Opće odredbe o poljoprivrednim fondovima

POGLAVLJE I.
Poljoprivredni fondovi

Članak 4.
Fondovi za financiranje poljoprivrednih rashoda

Financiranje različitih intervencija i mjera u okviru ZPP-a iz općeg proračuna Unije (proračun Unije) izvršavaju:

(a)Europski fond za jamstva u poljoprivredi („EFJP”);

(b)Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj („EPFRR”)

Članak 5.
Rashodi EFJP-a

1.EFJP se provodi u okviru podijeljenog upravljanja između država članica i Unije ili izravno, kako je utvrđeno u stavcima 2. i 3.

2.U kontekstu podijeljenog upravljanja iz EFJP-a se financiraju sljedeći rashodi:

(a)mjere za reguliranje ili potporu poljoprivrednih tržišta, kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 1308/2013 28 ;

(b)sektorske intervencije iz glave III. poglavlja 3. Uredbe (EU)…/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a];

(c)intervencije u obliku izravnih plaćanja poljoprivrednicima u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a iz članka 14. Uredbe (EU).../...[Uredba o strateškom planu za ZPP];

(d)financijski doprinos Unije u mjerama informiranja i promidžbe za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu Unije i u trećim zemljama koje poduzimaju države članice, a odabire Komisija;

(e)financijski doprinos Unije za posebne mjere za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 228/2013 i za posebne mjere za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 229/2013.

3.Iz EFJP-a se izravnim upravljanjem financiraju sljedeći rashodi:

(a)promidžba poljoprivrednih proizvoda, koju izravno provodi Komisija ili koja se odvija putem međunarodnih organizacija;

(b)mjere poduzete u skladu s pravom Unije u cilju očuvanja, karakterizacije, skupljanja i uporabe genetskih resursa u poljoprivredi;

(c)uspostava i održavanje informatičkih računovodstvenih sustava za poljoprivredu;

(d)sustavi istraživanja u poljoprivredi, uključujući istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava.

Članak 6.
Rashodi EPFRR-a

EPFRR se provodi uz zajedničko upravljanje između država članica i Unije. Iz njega se financira financijski doprinos Unije povezan s intervencijama u području ruralnog razvoja u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a iz glave III. poglavlja 4. Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

Članak 7.
Ostali rashodi, uključujući tehničku pomoć

Na inicijativu Komisije ili u njezino ime svaki Fond može izravno financirati pripremne aktivnosti, aktivnosti praćenja te aktivnosti administrativne i tehničke potpore, kao i evaluaciju, reviziju i inspekcijske mjere potrebne za provedbu ZPP-a. Te aktivnosti posebno uključuju:

(a)mjere potrebne za analizu, upravljanje, nadzor, razmjenu informacija i provedbu ZPP-a, kao i mjere koje se odnose na provedbu sustava kontrole te tehničku i administrativnu pomoć;

(b)Komisijinu nabavu satelitskih podataka potrebnih za sustav za nadzor površina u skladu s člankom 22.;

(c)mjere koje poduzima Komisija putem aplikacija daljinskog istraživanja koje se koriste u praćenju poljoprivrednih resursa u skladu s člankom 23.;

(d)mjere potrebne za održavanje te razvoj metoda i tehničkih sredstava za informiranje, međusobno povezivanje, nadzor i kontrolu financijskog upravljanja Fondovima za financiranje ZPP-a;

(e)pružanje informacija o ZPP-u u skladu s člankom 44.;

(f)studije o ZPP-u i evaluacije mjera koje se financiraju iz Fondova, uključujući poboljšavanje metoda evaluacije i razmjenu informacija o relevantnim praksama u okviru ZPP-a, kao i studije provedene zajedno s Europskom investicijskom bankom (EIB);

(g)kad je potrebno, doprinos izvršnim agencijama utemeljenima u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 29 , koje djeluju u vezi sa ZPP-om;

(h)doprinos mjerama koje se odnose na širenje informacija, jačanje javne svijesti, poticanje suradnje i razmjenu iskustava na razini Unije, koje su poduzete u kontekstu intervencija u području ruralnog razvoja, uključujući umrežavanje tih sudionika;

(i)informatičke mreže usmjerene na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske informatičke sustave potrebne u vezi s upravljanjem ZPP-om;

(j)mjere za razvoj, registraciju i zaštitu logotipa u okviru politika kvalitete Unije kako je utvrđeno u članku 44. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 30 te zaštitu s njima povezanog prava intelektualnog vlasništva, i nužni razvoj informacijske tehnologije (IT).

POGLAVLJE II.
Tijela za upravljanje

Članak 8.
Agencije za plaćanja i koordinacijska tijela

1.Agencije za plaćanja su odjeli ili tijela država članica odgovorni za upravljanje i kontrolu rashoda iz članka 5. stavka 2. i članka 6.

Uz izuzetak plaćanja, provođenje ovih zadaća moguće je delegirati.

2.Države članice akreditiraju kao agencije za plaćanja odjele ili tijela koji imaju upravnu organizaciju i sustav unutarnje kontrole koji osiguravaju dostatno jamstvo da su plaćanja zakonita i redovita i da se ispravno obračunavaju. U tu svrhu agencije za plaćanja moraju zadovoljavati minimalne uvjete za akreditaciju s obzirom na unutarnje okruženje, kontrolne aktivnosti, informiranje i komuniciranje te praćenje koje propisuje Komisija u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (a).

Svaka država članica ograničava broj akreditiranih agencija za plaćanja kako slijedi:

(a)na jednu agenciju na nacionalnoj razini ili, ako je primjenjivo, na jednu po regiji i

(b)na jednu agenciju za upravljanje rashodima EFJP-a i EPFRR-a.

Međutim, ako su agencije za plaćanja uspostavljene na regionalnoj razini, države članice akreditiraju agenciju za plaćanja na nacionalnoj razini za programe potpore kojima se zbog njihove naravi mora upravljati na nacionalnoj razini ili dodjeljuju upravljanje tim programima svojim regionalnim agencijama za plaćanja.

Agencijama za plaćanja koje nisu upravljale rashodima EFJP-a i EPFRR-a najmanje tri godine povlači se akreditacija.

Države članice ne imenuju nove agencije za plaćanja nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3.Za potrebe članka 63. stavka 5. i 6. Uredbe (EU, Euratom) 2018/... [nova Financijska uredba] („Financijska uredba”), odgovorna osoba u akreditiranoj agenciji za plaćanja dužna je do 15. veljače godine koja slijedi nakon te financijske godine sastaviti i Komisiji podnijeti:

(a)godišnje financijske izvještaje za rashode ostvarene provedbom zadataka povjerenih njihovoj akreditiranoj agenciji za plaćanja, kako je predviđeno člankom 63. stavkom 5. točkom (a) Financijske uredbe, uz potrebne podatke koji se odnose na njihovo poravnanje u skladu s člankom 51.;

(b)godišnje izvješće o uspješnosti iz članka 52. stavka 1. koje pokazuje da su rashodi nastali u skladu s člankom 35.;

(c)izjavu o upravljanju, kako je predviđeno člankom 63. stavkom 6. Financijske uredbe, kad je riječ o:

i.pitanju jesu li informacije na odgovarajući način prikazane, potpune i točne, kako je predviđeno u članku 63. stavku 6. točki (a) Financijske uredbe,

ii.pravilnom funkcioniranju uspostavljenih sustava upravljanja koji pružaju potrebna jamstva ostvarenja iz godišnjeg izvješća o uspješnosti kako je predviđeno u članku 63. stavku 6. točkama (b) i (c) Financijske uredbe,

iii.analizi naravi i opsega pogrešaka i nedostataka revizijom i kontrolama utvrđenih u sustavima, kao i korektivnom djelovanju poduzetom ili planiranom kako je predviđeno u članku 63. stavku 5. točki (b) Financijske uredbe.

Krajnji rok od 15. veljače iz prvog podstavka Komisija može u iznimnim slučajevima produljiti do 1. ožujka na zahtjev predmetne države članice, kako je predviđeno u članku 63. stavku 7. drugom podstavku Financijske uredbe.

4.Ako je akreditirano više agencija za plaćanja, države članice imenuju javno koordinacijsko tijelo kojemu povjeravaju sljedeće zadaće:

(a)prikupljanje podataka koji se dostavljaju Komisiji i slanje tih podataka Komisiji;

(b)dostava godišnjeg izvješća o uspješnosti iz članka 52. stavka 1.;

(c)poduzimanje ili koordiniranje mjera u cilju uklanjanja svih nedostataka opće naravi i obavješćivanje Komisije o svim daljnjim mjerama;

(d)poticanje i osiguranje usklađene primjene pravila Unije.

U pogledu obrade financijskih podataka iz prvog podstavka točke (a), koordinacijsko je tijelo podložno posebnoj akreditaciji država članica.

Godišnje izvješće o uspješnosti koje podnosi koordinacijsko tijelo obuhvaćeno je područjem primjene mišljenja iz članka 11. stavka 1. i pri njegovu se slanju prilaže izjava o upravljanju koja obuhvaća ukupnost tog izvješća.

5.Ako akreditirana agencija za plaćanja ne ispunjava ili više ne ispunjava jedan ili više uvjeta za akreditaciju iz stavka 2., država članica, postupajući na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Komisije, oduzima tu akreditaciju osim ako agencija za plaćanja provede potrebne promjene u razdoblju koje određuje nadležno tijelo prema ozbiljnosti problema.

6.Agencije za plaćanja upravljaju i osiguravaju kontrolu nad operacijama povezanima s javnom intervencijom za koju su odgovorne i zadržavaju ukupnu odgovornost u tom području.

Ako se potpora pruža financijskim instrumentom koji provodi EIB ili druga međunarodna financijska institucija u kojoj je država članica dioničar, agencija za plaćanja oslanja se na ono izvješće o kontroli kojim se podržavaju zahtjevi za plaćanje koje podnesu EIB ili druga međunarodna financijska institucija

Članak 9.
Nadležno tijelo

1.Države članice imenuju tijelo na razini ministarstva nadležno za:

(a)izdavanje, preispitivanje i povlačenje akreditacije agencija za plaćanja iz članka 8. stavka 2.;

(b)akreditaciju koordinacijskog tijela iz članka 8. stavka 4.;

(c)imenovanje tijela za ovjeravanje iz članka 11.;

(d)izvršavanje zadaća dodijeljenih nadležnom tijelu u skladu s ovim poglavljem.

2.Nadležno tijelo formalnim aktom odlučuje o izdavanju ili, nakon preispitivanja, povlačenju akreditacije agenciji za plaćanja i koordinacijskom tijelu na temelju provjere akreditacijskih kriterija koje će donijeti Komisija u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (a). Nadležno tijelo bez odgađanja obavješćuje Komisiju o izdanim i oduzetim akreditacijama.

Članak 10.
Ovlasti Komisije

1.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kako bi dopunila ovu Uredbu pravilima o:

(a)minimalnim uvjetima za akreditaciju agencija za plaćanja iz članka 8. stavka 2. i koordinacijskih tijela iz članka 8. stavka 4.;

(b)obvezama agencija za plaćanja što se tiče javne intervencije, kao i pravila o sadržaju njihovih obveza vezano uz upravljanje i kontrolu.

2.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o:

(a)postupcima izdavanja, povlačenja i preispitivanja akreditacije agencija za plaćanja i koordinacijskih tijela, kao i postupcima nadzora akreditacije agencija za plaćanja;

(b)radu i provjerama na kojima se temelji izjava o upravljanju agencija za plaćanja iz članka 8. stavka 3. točke (c);

(c)djelovanju koordinacijskog tijela i obavješćivanju Komisije u skladu s člankom 8. stavkom 4.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Članak 11.
Tijela za ovjeravanje

1.Tijelo za ovjeravanje javno je ili privatno revizorsko tijelo koje imenuje država članica na najmanje tri godine, ne dovodeći pritom u pitanje nacionalno pravo. Ako se radi o privatnom revizorskom tijelu, a zakoni Unije ili nacionalni zakoni tako nalažu, njega bira država članica putem javnog natječaja.

Za potrebe članka 63. stavka 7. prvog podstavka Financijske uredbe tijelo za ovjeravanje izdaje mišljenje izrađeno u skladu s međunarodno priznatim revizorskim standardima kojim se utvrđuje:

(a)daju li financijski izvještaji istinit i vjeran prikaz;

(b)funkcioniraju li dobro uspostavljeni sustavi upravljanja država članica;

(c)je li točno izvješće o uspješnosti pokazatelja ostvarenja za godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost iz članka 52. i izvješće o uspješnosti pokazatelja rezultata za praćenje uspješnosti u višegodišnjem razdoblju iz članka 115. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], kojima se dokazuje usklađenost s člankom 35.;

(d)jesu li zakoniti i pravilni rashodi za mjere iz Uredbe (EU) br. 1308/2013 za koje je od Komisije zatražena nadoknada.

U mišljenju se također navodi dovodi li revizija u pitanje navode u izjavi o upravljanju iz članka 8. stavka 3. točke (c).

Ako se potpora pruža financijskim instrumentom koji provodi EIB ili druga međunarodna financijska institucija u kojoj je država članica dioničar, tijelo za ovjeravanje oslanja se na godišnje revizorsko izvješće koje sastavljaju vanjski revizori tih institucija.

2.Tijelo za ovjeravanje ima potrebnu tehničku stručnost. U svojem je djelovanju neovisno o agenciji za plaćanja i o koordinacijskom tijelu, kao i o tijelu koje je akreditiralo to agenciju i tijela odgovorna za provedbu i nadzor ZPP-a.

3.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o zadaćama tijela za ovjeravanje, uključujući provjere koje treba provesti i tijela podložna tim provjerama, te o certifikatima i izvješćima, zajedno s popratnim dokumentima, koje ta tijela moraju izraditi.

Provedbeni akti također određuju:

(a)revizijska načela na kojima se temelje mišljenja tijela za ovjeravanje, uključujući procjenu rizika, unutarnjih kontrola i potrebne razine revizijskih dokaza;

(b)revizijske metode kojima se pri donošenju svojeg mišljenja trebaju koristiti tijela za ovjeravanje, uzimajući u obzir međunarodne standarde za reviziju.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

GLAVA III.
Financijsko upravljanje Fondovima

POGLAVLJE I.
EFJP

Odjeljak 1.
Proračunska disciplina

Članak 12.
Proračunska gornja granica

1.Godišnja gornja granica za rashode EFJP-a utvrđuje se najvišim iznosom koji je za njega utvrđen u okviru Uredbe (EU, Euratom)[COM(2018) 322 final].

2.U slučaju da pravo Unije predviđa iznose koje treba oduzeti ili dodati iznosima iz stavka 1., Komisija donosi provedbene akte bez primjene postupka iz članka 101., kojima se utvrđuje neto preostali iznos raspoloživ za rashode EFJP na temelju podataka iz prava Unije.

Članak 13.
Poštovanje gornje granice

1.Ako je u pravu Unije određena financijska gornja granica za poljoprivredne rashode države članice u eurima, nadoknada za te rashode isplaćuje se do te gornje granice u eurima i prema potrebi prilagođava ako se primjenjuju članci od 37. do 40.

2.Sredstva država članica dodijeljena za intervencije u obliku izravnih plaćanja iz članka 81. Uredbe (EU)…/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], ispravljena za prilagodbe utvrđene u članku 15. te Uredbe, smatraju se financijskom gornjom granicom u eurima.

Članak 14.
Pričuva za poljoprivredu

1.Pričuva namijenjena pružanju dodatne potpore poljoprivrednom sektoru za upravljanje tržištem ili za stabilizaciju ili u slučaju većih kriza koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju ili distribuciju („pričuva za poljoprivredu”) uspostavlja se početkom svake godine u EFJP-u.

Odobrena sredstva za pričuvu za poljoprivredu unose se izravno u proračun Unije.

Sredstva iz pričuve za poljoprivredu stavljaju se na raspolaganje za mjere iz članaka od 8. do 21. i 219., 220. i 221. Uredbe (EU) br. 1308/2013, za godinu ili godine za koje je potrebna dodatna potpora.

2.Pričuva za poljoprivredu iznosi najmanje 400 milijuna EUR u tekućim cijenama na početku svake godine razdoblja 2021.–2027. Komisija može tijekom godine modificirati iznos pričuve za poljoprivredu kad je to primjereno s obzirom na tržišna kretanja ili perspektive u tekućoj ili sljedećoj godini, a uzimajući u obzir raspoloživa odobrena sredstva u okviru EFJP-a.

Odstupajući od članka 12. stavka 2. točke (d) Financijske uredbe, odobrena sredstva iz pričuve za poljoprivredu za koja nije preuzeta obveza prenose se bez vremenskog ograničenja za financiranje pričuve za poljoprivredu u sljedećim financijskim godinama.

Štoviše, odstupanjem od članka 12. stavka 2. točke (d) Financijske uredbe, ukupni neiskorišteni iznos pričuve za krize dostupan na kraju 2020. prenosi se u godinu 2021., bez vraćanja u proračunske linije iz kojih se financiraju mjere iz članka 5. stavka 2. točke (c) i neće biti na raspolaganju za financiranje pričuve za poljoprivredu.

Članak 15.
Financijska disciplina

1.Kada predviđanja za financiranje intervencija i mjera financiranih u okviru te posebne gornje granice za određenu financijsku godinu upućuju na prekoračenje primjenjivih godišnjih gornjih granica, Komisija određuje stopu prilagodbe za intervencije u obliku izravnih plaćanja iz članka 5. stavka 2. točke (c) ove Uredbe i financijski doprinos Unije za posebne mjere iz članka 5. stavka 2. točke (f) ove Uredbe, koji se dodjeljuju na temelju poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 i poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 229/2013 („stopa prilagodbe”).

Komisija do 30. lipnja kalendarske godine na koju se odnosi stopa prilagodbe donosi provedbene akte kojima utvrđuje stopu prilagodbe. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 101. stavka 2.

2.Do 1. prosinca kalendarske godine na koju se odnosi stopa prilagodbe Komisija može, na temelju novih informacija, donijeti provedbene akte kojima se prilagođava stopa prilagodbe utvrđena u skladu sa stavkom 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 101. stavka 2.

3.Ako je primijenjena financijska disciplina, odobrena sredstva prenesena u skladu s člankom 12. stavkom 2. točkom (d) Financijske uredbe upotrijebit će se za financiranje rashoda iz članka 5. stavka 2. točke (c) ove Uredbe, do iznosa potrebnog da se izbjegne ponavljanje primjene financijske discipline.

Ako ostanu dostupna odobrena sredstva iz prvog podstavka koja se prenose, Komisija može donijeti provedbene akte kojima po državi članici utvrđuje iznose odobrenih sredstava za koja nije preuzeta obveza, a koji će biti nadoknađeni konačnim korisnicima, osim ako je ukupan iznos odobrenih sredstava za koja nije preuzeta obveza a na raspolaganju su za nadoknadu manji od 0,2 % godišnje gornje granice za rashode EFJP-a.

Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 101. stavka 2.

4.Iznose koje utvrdi Komisija u skladu sa stavkom 3. drugim podstavkom države članice nadoknadit će krajnjim korisnicima prema objektivnim kriterijima bez diskriminacije. Države članice mogu primijeniti donji prag iznosa za nadoknadu po krajnjem korisniku.

Nadoknada iz prvog podstavka primjenjuje se isključivo na krajnje korisnike u državama članicama u kojima se financijska disciplina primjenjuje prethodne financijske godine.

5.Kao rezultat postupnog uvođenja intervencija u obliku izravnog plaćanja iz članka 140. stavka 2. Uredbe…/… [postupno uvođenje, strateški plan u okviru ZPP-a], na Hrvatsku se od 1. siječnja 2022. primjenjuje financijska disciplina.

6.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima za izračun financijske discipline koju države članice primjenjuju na poljoprivrednike.

Članak 16.
Postupak proračunske discipline

1.Ako se prilikom izrade nacrta proračuna za financijsku godinu N pokaže da postoji opasnost da će iznos utvrđen u članku 12. za financijsku godinu N biti prekoračen, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću ili Vijeću predlaže mjere nužne za osiguranje usklađenosti s tim iznosom.

2.Ako Komisija u bilo kojem trenutku smatra da postoji opasnost od prekoračenja iznosa iz članka 12. i da ne može poduzeti odgovarajuće mjere za ispravljanje stanja, ona predlaže druge mjere za osiguranje usklađenosti s tim iznosom. Te mjere donosi Vijeće ako je pravna osnova za relevantnu mjeru članak 43. stavak 3. Ugovora, a Europski parlament i Vijeće ako je pravna osnova za relevantnu mjeru članak 43. stavak 2. Ugovora.

3.Ako zahtjevi država članica za nadoknade na kraju financijske godine N prekoračuju ili bi mogli prekoračiti iznos utvrđen u članku 12., Komisija:

(a)razmatra zahtjeve država članica u razmjeru s raspoloživim proračunom i u njegovim okvirima te donosi provedbene akte kojima privremeno utvrđuje iznos plaćanja za taj mjesec;

(b)najkasnije do 28. veljače financijske godine N + 1 određuje stanje u svakoj državi članici s obzirom na financiranje Unije za financijsku godinu N;

(c)donosi provedbene akte kojima se određuje konačni iznos financiranja Unije po državama članicama, na temelju jedinstvene stope financiranja Unije, u okviru raspoloživog proračuna za mjesečna plaćanja;

(d)provodi najkasnije u trenutku izvršenja mjesečnih plaćanja za ožujak godine N + 1, sve kompenzacije koje treba provesti za države članice.

Provedbeni akti predviđeni u prvom podstavku točkama (a) i (c) donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 101. stavka 2.

Članak 17.
Sustav ranog upozoravanja i nadzora

Kako bi osigurala da proračunska gornja granica iz članka 12. ne bude prekoračena, Komisija provodi mjesečni sustav ranog upozoravanja i nadzora za rashode EFJP-a.

U tu svrhu Komisija početkom svake financijske godine utvrđuje profile mjesečnih rashoda koji se, prema potrebi, temelje na prosječnim mjesečnim rashodima tijekom prethodne tri godine.

Komisija Europskom parlamentu i Vijeću periodično podnosi izvješće u kojem je pregled razvoja rashoda ostvarenih u vezi s profilima te procjena predvidive provedbe za tekuću financijsku godinu.

Odjeljak 2.
Financiranje rashoda

Članak 18.
Mjesečna plaćanja

1.Komisija državama članicama stavlja na raspolaganje odobrena sredstva potrebna za financiranje rashoda iz članka 5. stavka 2. u obliku mjesečnih plaćanja, na temelju rashoda koji su ostvarile akreditirane agencije za plaćanja u referentnom razdoblju.

2.Dok Komisija ne izvrši mjesečna plaćanja, države članice mobiliziraju resurse potrebne za rashode u skladu s potrebama svojih akreditiranih agencija za plaćanja.

Članak 19.
Postupak za mjesečna plaćanja

1.Ne dovodeći u pitanje članke 51., 52. i 53., Komisija izvršava mjesečna plaćanja za rashode koji su ostvarile akreditirane agencije za plaćanja u referentnom mjesecu.

2.Mjesečna plaćanja izvršavaju se svakoj državi članici najkasnije trećeg radnog dana drugog mjeseca nakon mjeseca u kojem su rashodi nastali, uzimajući u obzir smanjenja ili suspenzije primijenjene u skladu s člancima od 37. do 40. ili bilo kakve druge ispravke. Rashodi koje su države članice ostvarile između 1. i 15. listopada računaju se kao da su učinjeni u mjesecu listopadu. Rashodi ostvareni između 16. i 31. listopada računaju se kao da su učinjeni u mjesecu studenome.

3.Komisija donosi provedbene akte kojima se određuju mjesečna plaćanja koja ona izvršava na temelju izjave država članica o rashodima i podacima dostavljenima u skladu s člankom 88. stavkom 1.

4.Komisija odmah obavješćuje državu članicu koja prekorači svoje financijske gornje granice.

5.Komisija donosi provedbene akte kojima se određuju mjesečna plaćanja iz stavka 3. bez primjene postupka iz članka 101.

6.Komisija može donijeti provedbene akte kojima se određuju dodatna plaćanja ili odbici, kojima se prilagođuju plaćanja izvršena u skladu sa stavkom 3., bez primjene postupka iz članka 101.

Članak 20.
Administrativni i kadrovski troškovi

Fond ne snosi rashode za administrativne i kadrovske troškove ostvarene od strane država članica i korisnika potpore EFJP-a.

Članak 21.
Rashodi javnih intervencija

1.Ako u okviru zajedničke organizacije tržišta za javnu intervenciju nije utvrđen iznos po jedinici, EFJP financira tu mjeru na temelju jedinstvenih standardnih iznosa, osobito za sredstva podrijetlom iz država članica koja služe za otkup proizvoda, financiranje izdataka za skladištenje i, prema potrebi, preradu proizvoda prihvatljivih za intervenciju, u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

2.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se dopunjuje ova Uredba pravilima o:

(a)vrsti prihvatljivih mjera za financiranje Unije i uvjete nadoknade;

(b)uvjetima prihvatljivosti i metodama izračuna na temelju podataka koje su agencije za plaćanja stvarno zabilježile ili na temelju paušalnog iznosa koji utvrđuje Komisija ili na temelju paušalnog ili nepaušalnog iznosa koji proizlazi iz sektorskog poljoprivrednog zakonodavstva.

3.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o vrednovanju aktivnosti povezanih s javnom intervencijom, mjerama koje treba poduzeti u slučaju gubitka ili pogoršanja proizvoda u okviru javne intervencije te o određivanju iznosa za financiranje.

4.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju iznosi iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 101. stavka 2.

Članak 22.
Nabava satelitskih podataka

Popis satelitskih podataka potrebnih za sustav za nadzor površina iz članka 64. stavka 1. točke (c) zajedno utvrđuju Komisija i države članice u skladu sa specifikacijama koje priprema svaka država članica.

U skladu s člankom 7. točkom (b) Komisija besplatno daje te satelitske podatke tijelima nadležnima za sustav za nadzor površina ili pružateljima usluga koje su ta tijela ovlastila da ih zastupa.

Komisija ostaje vlasnik satelitskih podataka te joj se oni vraćaju po završenom poslu.

Komisija može povjeriti specijaliziranim subjektima provedbu zadataka koji se odnose na tehnike ili metode rada povezane sa sustavom za nadzor površina iz članka 64. stavka 1. točke (c).

Članak 23.
Praćenje poljoprivrednih resursa

Djelovanja koja se financiraju u skladu s člankom 7. točkom (c) imaju za cilj Komisiji omogućiti:

(a)upravljanje poljoprivrednim tržištima Unije u općem kontekstu;

(b)osiguravanje agroekonomskog i agrookolišnoklimatskog praćenja uporabe poljoprivrednog zemljišta i promjena u korištenju poljoprivrednog zemljišta, uključujući agrošumarstvo i praćenje stanja usjeva kako bi se omogućila provedba procjene, posebice kad se radi o prinosima i poljoprivrednoj proizvodnji te poljoprivrednim učincima povezanima s iznimnim okolnostima;

(c)zajednički pristup tim procjenama u međunarodnom kontekstu, poput inicijativa koje koordiniraju organizacije Ujedinjenih naroda, uključujući pripremu nacionalne evidencije stakleničkih plinova u okviru UNFCCC-a, ili druge međunarodne agencije;

(d)doprinos transparentnosti svjetskih tržišta;

(e)osiguranje tehnološkog praćenja agrometeorološkog sustava.

U skladu s člankom 7. točkom (c) Komisija financira mjere koje se odnose na prikupljanje ili otkup podataka potrebnih za provedbu i nadzor ZPP-a, uključujući satelitske, geoprostorne i meteorološke podatke, stvaranje infrastrukture prostornih podataka i web-mjesta, provedbe posebnih studija o klimatskim uvjetima, daljinsko istraživanje koje se koristi kako bi se pomoglo u praćenju promjena u korištenju poljoprivrednog zemljišta i zdravlja tla i ažuriranje agrometeoroloških i ekonometrijskih modela. Prema potrebi ove se mjere provode u suradnji s EEA-om, JRC-om, nacionalnim laboratorijima i tijelima ili uz sudjelovanje privatnog sektora.

Članak 24.
Provedbene ovlasti

Komisija može donositi provedbene akte kojima se utvrđuje sljedeće:

(a)pravila koja se odnose na financiranje u skladu s člankom 7. točkama (b) i (c);

(b)postupak provedbe mjera iz članaka 22. i 23. kako bi se ostvarili predviđeni ciljevi;

(c)okvir kojim se uređuje nabava, unapređenje i korištenje satelitskih podataka i meteoroloških podataka te primjenjivi rokovi.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Poglavlje II.
EPFRR

Odjeljak 1.
Opće odredbe o EPFRR-u

Članak 25.
Odredbe koje se primjenjuju na sva plaćanja

1.Komisijina plaćanja doprinosa EPFRR-a iz članka 6. ne prelaze proračunske obveze.

Ne dovodeći u pitanje članak 32. stavak 1., ta se plaćanja knjiže na najraniju otvorenu proračunsku obvezu.

2.Primjenjuje se članak 110. Financijske uredbe.

Odjeljak 2.
Financiranje EPFRR-a u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a

Članak 26.
Financijski doprinos EPFRR-a

Financijski doprinos EPFRR-a za rashode u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđuje se za svaki strateški plan u okviru ZPP-a u okviru gornjih granica utvrđenih u pravu Unije o potpori EPFRR-a intervencijama u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a.

Članak 27.
Proračunske obveze

1.Odluka Komisije o donošenju strateškog plana u okviru ZPP-a predstavlja odluku o financiranju u smislu članka 110. stavka 1. Financijske uredbe i, nakon obavijesti dotične države članice, zakonsku obvezu u smislu te Uredbe. Tom odlukom određuje se godišnji doprinos.

2.Proračunske obveze Unije u odnosu na svaki strateški plan u okviru ZPP-a izvršavaju se u godišnjim obrocima od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.

Za svaki strateški plan u okviru ZPP-a proračunske obveze za prvi obrok slijede nakon što Komisija donese strateški plan u okviru ZPP-a.

Komisija izvršava proračunske obveze za iduće obroke prije 1. svibnja svake godine na temelju odluke iz prvog stavka ovog članka, osim ako se primjenjuje članak 16. Financijske uredbe.

Odjeljak 3.
Financijski doprinos intervencijama u području ruralnog razvoja

Članak 28.
Odredbe koje se primjenjuju na plaćanja za intervencije u području ruralnog razvoja

1.Državama članicama odobravaju se sredstva za pokrivanje rashoda iz članka 6. u obliku pretfinanciranja, međuplaćanja i plaćanja preostalog iznosa kako je opisano u ovom odjeljku.

2.Kombinirani ukupni iznos pretfinanciranja i međuplaćanja ne smije prekoračiti 95 % doprinosa EPFRR-a svakom strateškom planu u okviru ZPP-a

Kada se dosegne gornja granica od 95 %, države članice zahtjeve za plaćanje dostavljaju Komisiji.

Članak 29.
Pretfinanciranje

1.Nakon odluke Komisije kojom se odobrava strateški plan u okviru ZPP-a, Komisija plaća državi članici početni iznos pretfinanciranja za cjelokupno razdoblje strateškog plana u okviru ZPP-a. Taj početni iznos pretfinanciranja isplaćuje u obrocima kako slijedi:

(a)u 2021.: 1 % iznosa potpore iz EPFRR-a za cjelokupno razdoblje strateškog plana u okviru ZPP-a;

(b)u 2022.: 1 % iznosa potpore iz EPFRR-a za cjelokupno razdoblje strateškog plana u okviru ZPP-a;

(c)u 2023.: 1 % iznosa potpore iz EPFRR-a za cjelokupno razdoblje strateškog plana u okviru ZPP-a.

Ako je strateški plan u okviru ZPP-a donesen 2022. godine ili poslije, prvi obroci isplaćuju se bez odgode nakon njegova donošenja.

2.Komisiji se vraća ukupni isplaćeni iznos pretfinanciranja ako nisu nastali rashodi i ako u roku od 24 mjeseca od datuma Komisijine isplate prvog obroka iznosa pretfinanciranja nije poslana izjava o rashodima za strateški plan u okviru ZPP-a. To se pretfinanciranje prebija s najranijim rashodom za strateški plan u okviru ZPP-a.

3.Dodatno pretfinanciranje ne plaća se niti vraća ako se prijenos iz EPFRR-a ili u EPFRR ostvario u skladu s člankom 90. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

4.Kamate koje se ostvare u vezi s pretfinanciranjem koriste se za predmetni strateški plan u okviru ZPP-a i oduzimaju od iznosa javnih rashoda navedenog u završnoj izjavi o rashodima.

5.Ukupni iznos pretfinanciranja poravnava se prije završetka strateškog plana u okviru ZPP-a, u skladu s postupkom iz članka 51.

Članak 30.
Međuplaćanja

1.Međuplaćanja se izvršavaju za svaki strateški plan u okviru ZPP-a. Izračunavaju se primjenom stope doprinosa za svaku vrstu intervencije na nastale javne rashode koji se na tu intervenciju odnose kako je navedeno u članku 85. Uredbe (EU) br. …/...[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

2.Ovisno o raspoloživosti proračunskih sredstava, Komisija, uzimajući u obzir smanjenja i suspenzije primijenjene u skladu s člancima od 37. do 40., izvršava međuplaćanja kako bi nadoknadila nastale rashode akreditiranih agencija za plaćanja tijekom provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a.

3.Ako se financijski instrumenti provode u skladu s člankom 52. Uredbe (EU).../... [Uredba o zajedničkim odredbama], izjava o rashodima uključuje ukupne iznose koje je upravljačko tijelo isplatilo ili, u slučaju jamstava, izdvojilo kako je dogovoreno u ugovorima o jamstvu, za krajnje korisnike iz točaka (a), (b) i (c) [članka 74. stavka 5. Uredbe (EU).../... strateški plan u okviru ZPP-a – pravila o prihvatljivosti ili financijski instrumenti].

4.Ako se financijski instrumenti provode u skladu s člankom 52. Uredbe (EU).../... [Uredba o zajedničkim odredbama], izjave o rashodima koje uključuju izdatke za financijske instrumente dostavljaju se u skladu sa sljedećim uvjetima:

(a)    iznos uključen u prvu izjavu o rashodima potrebno je prethodno uplatiti financijskom instrumentu i može iznositi do 25 % ukupnog iznosa doprinosa strateškog plana u okviru ZPP-a dodijeljenog za financijske instrumente u okviru odgovarajućeg sporazuma o financiranju;

(b)    iznos uključen u iduće izjave o rashodima podnesene tijekom razdoblja prihvatljivosti kako je definirano člankom 80. stavkom 3. Uredbe (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] uključuje prihvatljive izdatke iz [članka 74. stavka 5. plana u okviru ZPP-a – pravila o prihvatljivosti ili financijski instrumenti].

5.Iznos uključen u prvu izjavu o rashodima iz stavka 4. točke (a), poravnava se u računima Komisije najkasnije do godišnjeg financijskog izvještaja za zadnju godinu provedbe relevantnog strateškog plana u okviru ZPP-a.

6.Svako Komisijino međuplaćanje podliježe usklađenju sa sljedećim zahtjevima:

(a)slanje Komisiji izjave o rashodima s potpisom akreditirane agencije za plaćanja, u skladu s člankom 88. stavkom 1. točkom (c);

(b)neprekoračenje ukupnog doprinosa EPFRR-a za svaku vrstu intervencije tijekom cjelokupnog trajanja tog strateškog plana u okviru ZPP-a;

(c)slanje Komisiji dokumenata koje treba dostaviti, kao što je navedeno u članku 8. stavku 3 i članku 11. stavku 1.;

(d)slanje godišnjih financijskih izvještaja.

7.Ako jedan od zahtjeva iz stavka 6. nije ispunjen, Komisija o tome odmah obavješćuje akreditiranu agenciju za plaćanja ili koordinacijsko tijelo, ako je imenovano. Ne ispuni li se neki od zahtjeva iz stavka 6. točaka (a), (c) ili (d), izjava o rashodima smatra se neprihvatljivom.

8.Ne dovodeći u pitanje članke 51., 52. i 53., Komisija izvršava međuplaćanja u roku od 45 dana od knjiženja izjave o rashodima za koju su ispunjeni zahtjevi iz stavka 6. ovog članka.

9.Akreditirane agencije za plaćanja pripremaju izjave o rashodima za strateške planove u okviru ZPP-a koje se dostavljaju na sredini programskog razdoblja i šalju ih Komisiji izravno ili uz posredovanje koordinacijskog tijela, ako je imenovano, u roku koji određuje Komisija.

Komisija donosi provedbene akte kojima određuje rokove u kojima akreditirane agencije za plaćanja trebaju poslati te privremene izjave o rashodima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Izjave o rashodima odnose se na rashode koje su imale akreditirane agencije za plaćanja u svakom od tih razdoblja. Međutim, u slučajevima u kojima se rashodi iz članka 107. stavka 8. Uredbe (EU) br. …/...[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] ne mogu prijaviti Komisiji tijekom tog razdoblja zbog očekivanja Komisijina odobrenja izmjene strateškog plana u okviru ZPP-a, moguće ga je prijaviti u idućim razdobljima.

Izjave o rashodima koje se dostavljaju na sredini programskog razdoblja, a odnose se na rashode nastale od 16. listopada nadalje knjiže se u proračun iduće godine.

10.Ako dužnosnik za ovjeravanje na temelju daljnjeg delegiranja zahtijeva daljnje provjere zbog dostavljenih nepotpunih ili nejasnih informacija ili zbog neslaganja, razlika u tumačenju ili drugih nedosljednosti povezanih s izjavom o rashodima za neko referentno razdoblje, koje su osobito posljedica nedostavljanja informacija zahtijevanih u skladu s Uredbom (EU) .../...[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] i aktima Komisije donesenima na temelju te Uredbe, predmetna država članica dostavlja na zahtjev dužnosnika za ovjeravanje na temelju daljnjeg delegiranja dodatne informacije u roku koji je u tom zahtjevu određen prema ozbiljnosti problema.

Rok za međuplaćanja određen u stavku 8. može se prekinuti, za sav ili za dio iznosa za koji se plaćanje traži, na razdoblje od najviše šest mjeseci od datuma na koji je poslan zahtjev za informaciju pa do primitka tražene informacije koja se smatra zadovoljavajućom. Država članica može se složiti s produljenjem razdoblja prekida na još tri mjeseca.

Ako predmetna država članica na zahtjev kojim se traže dodatne informacije ne odgovori u roku koji je određen u tom zahtjevu ili ako se odgovor smatra nezadovoljavajućim ili upućuje na nepoštovanje važećih pravila ili na nepravilno korištenje Fondova Unije, Komisija može suspendirati ili umanjiti plaćanja u skladu s člancima od 37. do 40. ove Uredbe.

Članak 31.
Plaćanje preostalog iznosa i završetak intervencija u području ruralnog razvoja u strateškom planu u okviru ZPP-a

1.Po primitku zadnjeg godišnjeg izvješća o uspješnosti u provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a i ovisno o raspoloživosti proračunskih sredstava Komisija isplaćuje prestali iznos na temelju važećeg financijskog plana na razini vrste intervencije EPFRR-a, godišnjih financijskih izvještaja za zadnju godinu provedbe tog strateškog plana u okviru ZPP-a i odgovarajućih odluka o poravnanju. Ti se izvještaji dostavljaju Komisiji najkasnije šest mjeseci nakon konačnog datuma za prihvatljivost rashoda iz članka 80. stavka 3. Uredbe (EU) br. …/...[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] i obuhvaćaju rashode koje je agencija za plaćanja imala do posljednjeg datuma za prihvatljivost rashoda.

2.Preostali se iznos plaća najkasnije u roku od šest mjeseci od datuma na koji Komisija bude prihvatljivima smatrala podatke i dokumente iz stavka 1., a zadnji je godišnji financijski izvještaj poravnat. Ne dovodeći u pitanje članak 32. stavak 5., Komisija u roku od šest mjeseci opoziva izdvojena sredstva preostala nakon plaćanja preostalog iznosa.

3.Ako Komisija u vremenskom roku navedenom u stavku 1. ne primi zadnje godišnje izvješće o uspješnosti i dokumente potrebne za poravnanje računa zadnje godine izvođenja Plana, preostali iznos automatski se opoziva u skladu s člankom 32.

Članak 32.
Automatski opoziv sredstava za strateške planove u okviru ZPP-a

1.Komisija automatski opoziva onaj dio proračunskih obveza za intervencije u području ruralnog razvoja u strateškom planu u okviru ZPP-a koji nije iskorišten za pretfinanciranje ili međuplaćanja odnosno za koji joj nije predočena izjava o rashodima koja ispunjava uvjete iz članka 30. stavka 3. u vezi s rashodima nastalima do 31. prosinca druge godine nakon godine proračunske obveze.

2.Onaj dio proračunske obveze koji je još raspoloživ posljednjeg dana za prihvatljivost rashoda u skladu s člankom 80. stavkom 3. Uredbe (EU) br. …/...[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] ili za koji izjava o rashodima nije predočena u roku od šest mjeseci nakon tog datuma automatski se opoziva.

3.U slučaju sudskog postupka ili upravne žalbe sa suspenzivnim učinkom rok za automatski opoziv izdvojenih sredstava iz stavka 1. ili 2. prekida se u pogledu iznosa za te operacije tijekom trajanja tog postupka ili te upravne žalbe ako Komisija primi obrazloženu obavijest države članice do 31. siječnja godine N + 3.

4.Pri izračunu automatskog opoziva izdvojenih sredstava ne uzima se u obzir:

(a)dio proračunskih izdvajanja za koja je predočena izjava o rashodima, ali čiju je nadoknadu Komisija smanjila ili suspendirala na dan 31. prosinca godine N + 2;

(b)dio proračunskih izdvajanja koji agencija za plaćanja nije mogla isplatiti zbog više sile koja ozbiljno utječe na provedbu strateškog plana u okviru ZPP-a. Nacionalna tijela koja se pozivaju na višu silu moraju dokazati njezine izravne posljedice na provedbu cijelog strateškog plana u okviru ZPP-a ili njegova dijela.

Država članica šalje Komisiji podatke o iznimkama u skladu s prvim podstavkom do 31. siječnja za iznose koje je prijavila do kraja prethodne godine.

5.Komisija pravodobno obavješćuje države članice o postojanju opasnosti od automatskog opoziva izdvojenih sredstava. Obavješćuje ih o predmetnom iznosu koji proizlazi iz njezinih podataka. Države članice imaju rok od dva mjeseca od primitka ove informacije da se suglase s predmetnim iznosom ili iznesu primjedbe. Komisija provodi automatski opoziv izdvojenih sredstava najkasnije devet mjeseci nakon posljednjeg roka koji je posljedica primjene stavaka 1., 2. i 3.

6.U slučaju automatskog opoziva izdvojenih sredstava doprinos EPFRR-a u predmetnom strateškom planu u okviru ZPP-a umanjuje se za iznos automatskog opoziva izdvojenih sredstava za dotičnu godinu. Država članica priprema revidirani plan financiranja u kojem je smanjenje iznosa potpore razdijeljeno na vrste intervencija koje Komisija treba odobriti. Ako to ne učini, Komisija razmjerno smanjuje iznose dodijeljene svakoj vrsti intervencije.

POGLAVLJE III.
Zajedničke odredbe

Članak 33.
Poljoprivredna financijska godina

Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe o izjavama o rashodima i prihodima koje se odnose na javnu intervenciju koju određuje Komisija u skladu s člankom 45. stavkom 3. prvim podstavkom točkom (a), poljoprivredna financijska godina obuhvaća plaćene rashode i primljene prihode koje agencije za plaćanja knjiže na račune sredstava Fondova za financijsku godinu „N” koja počinje 16. listopada godine „N-1”, a završava 15. listopada godine „N”.

Članak 34.
Načelo izbjegavanja dvostrukog financiranja

Države članice osiguravaju da rashodi koji se financiranju u okviru EFJP-a ili EPFRR-a nisu prihvatljivi ni za jedno drugo financiranje iz proračuna Unije.

U okviru EPFRR-a operacija može dobiti različite oblike potpore iz strateškog plana u okviru ZPP-a i iz drugih europskih strukturnih i investicijskih fondova ili instrumenata Unije samo ako ukupni iznos kombinirane potpore dodijeljen u okviru različitih oblika potpore ne prelazi najveći intenzitet ili iznos potpore primjenjiv na tu vrstu intervencije iz glave III. Uredbe (EU) br. …/… (Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a). U takvim slučajevima države članice ne prijavljuju Komisiji rashode za:

(a) potporu iz drugog europskog strukturnog i investicijskog fonda ili instrumenta Unije; ili

(b) potporu iz istog strateškog plana u okviru ZPP-a.

Iznos rashoda koji se unosi u izjavu o rashodima može se izračunati na proporcionalnoj osnovi u skladu s dokumentom u kojem su utvrđeni uvjeti za potporu.

Članak 35.
Prihvatljivost rashoda agencije za plaćanja

Rashodi iz članka 5. stavka 2. i članka 6. mogu se financirati sredstvima Unije samo u sljedećim slučajevima:

(a)ako su ih provele akreditirane agencije za plaćanja,

(b)ako su provedeni u skladu s važećim pravilima Unije, ili

(c)ako je riječ o vrstama intervencija iz Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a],

i.ako su popraćeni odgovarajućim prijavljenim ostvarenjem, i

ii.ako su provedeni u skladu s važećim sustavima upravljanja, što ne obuhvaća uvjete prihvatljivosti za pojedinačne korisnike utvrđene u nacionalnim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

Točka (c) i. prvog stavka ne primjenjuje se na predujmove koji su isplaćeni korisnicima u okviru vrsta intervencija iz Uredbe (EU) br. …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

Članak 36.
Poštovanje rokova plaćanja

Ako su rokovi za plaćanje utvrđeni zakonodavstvom Unije, svako plaćanje korisnicima koje su agencije za plaćanja izvršile prije najranijeg mogućeg datuma plaćanja ili nakon najkasnijeg mogućeg datuma plaćanja čini ta plaćanja neprihvatljivima za financiranje sredstvima Unije.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o okolnostima i uvjetima pod kojima se plaćanja iz prvog stavka ovog članka mogu smatrati prihvatljivima, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti.

Članak 37.
Smanjenje mjesečnih plaćanja i međuplaćanja

1.Ako Komisija na temelju izjava o rashodima ili informacija iz članka 88. ustanovi da nisu poštovane financijske gornje granice utvrđene zakonodavstvom Unije, Komisija smanjuje mjesečna plaćanja ili međuplaćanja predmetnoj državi članici u okviru provedbenih akata koji se tiču mjesečnih plaćanja navedenih u članku 19. stavku 3. ili u okviru međuplaćanja iz članka 30.

2.Ako Komisija na temelju izjava o rashodima ili informacija iz članka 88. ustanovi da rokovi za plaćanja iz članka 36. nisu poštovani, državi članici daje se mogućnost da dostavi primjedbe u roku koji nije kraći od 30 dana. Ako država članica ne dostavi primjedbe Komisiji u određenom roku ili ako Komisija odgovor smatra nezadovoljavajućim, Komisija može smanjiti mjesečna plaćanja ili međuplaćanja predmetnoj državi članici u okviru provedbenih akata koji se tiču mjesečnih plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili u okviru međuplaćanja iz članka 30.

3.Smanjenjima u skladu s ovim člankom ne dovodi se u pitanje članak 51.

4.Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju dodatna pravila o postupku i drugim praktičnim pojedinostima za pravilno funkcioniranje mehanizma iz članka 36. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Članak 38.
Suspenzija plaćanja povezana s godišnjim poravnanjem

1.Ako države članice dokumente iz članka 8. stavka 3. i članka 11. stavka 1. ne dostave unutar rokova kako su utvrđeni člankom 8. stavkom 3., Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji ukupnog iznosa mjesečnih plaćanja iz članka 19. stavka 3. Komisija nadoknađuje suspendirane iznose nakon što od predmetne države članice zaprimi dokumente koji su nedostajali, uz uvjet da datumi primitka nisu kasniji od šest mjeseci nakon isteka roka.

Kad je riječ o međuplaćanjima iz članka 30., izjave o rashodima smatraju se neprihvatljivima u skladu sa stavkom 6. toga članka.

2.Ako u okviru godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost utvrđenog člankom 52. Komisija ustanovi da je razlika između prijavljenih rashoda i iznosa koji odgovara relevantnom prijavljenom ostvarenju veća od 50 %, a država članica ne može navesti opravdane razloge za to, Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji mjesečnih plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 30.

Suspenzija se primjenjuje na relevantne rashode povezane s intervencijama koje su bile predmet smanjenja iz članka 52. stavka 2., a iznos koji će se suspendirati ne prelazi postotak koji odgovara smanjenju primijenjenom u skladu s člankom 52. stavkom 2. Komisija nadoknađuje suspendirane iznose državama članicama ili donosi provedbene akte iz članka 52. o trajnom smanjenju.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o stopi suspenzije plaćanja.

3.Provedbeni akti iz ovog članka donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom u skladu s člankom 101. stavkom 2.

Prije donošenja tih provedbenih akata Komisija o svojoj namjeri obavješćuje predmetnu državu članicu i pruža joj mogućnost da dostavi primjedbe u roku koji ne smije biti kraći od 30 dana.

Provedbenim aktima kojima se određuju mjesečna plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 30. uzimaju se u obzir provedbeni akti doneseni prema ovom stavku.

Članak 39.
Suspenzija plaćanja povezana s praćenjem uspješnosti u višegodišnjem razdoblju

1.U slučaju nedovoljnog napretka u ostvarivanju ciljnih vrijednosti utvrđenih u nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a, a koji se prati u skladu s člancima 115. i 116. Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], ili ako postoji kašnjenje u ostvarivanju tog napretka, Komisija može od predmetne države članice zatražiti da poduzme nužne korektivne mjere u skladu s akcijskim planom s jasnim pokazateljima napretka, koji je potrebno utvrditi u dogovoru s Komisijom.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju dodatna pravila o elementima akcijskih planova i postupku utvrđivanja akcijskih planova. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

2.Ako država članica ne dostavi ili ne provodi akcijski plan iz stavka 1. ili ako je taj akcijski plan očito nedovoljan za poboljšanje stanja, Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji mjesečnih plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 30.

Suspenzija se primjenjuje u skladu s načelom proporcionalnosti u odnosu na relevantne rashode povezane s intervencijama koje su se trebale provesti u okviru tog akcijskog plana. Ako je, prema pregledu uspješnosti iz članka 121. Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], postignut zadovoljavajući napredak u ostvarivanju ciljnih vrijednosti, Komisija nadoknađuje suspendirane iznose. Ako se stanje ne poboljša do zaključenja nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP-a, Komisija može donijeti provedbeni akt o definitivnoj neisplati suspendiranog iznosa predmetnoj državi članici.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o stopi i trajanju suspenzije plaćanjâ i uvjetima za nadoknadu ili smanjenje tih iznosa s obzirom na praćenje uspješnosti u višegodišnjem razdoblju.

3.Provedbeni akti iz stavaka 1. i 2. donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom u skladu s člankom 101. stavkom 2.

Prije donošenja tih provedbenih akata Komisija obavješćuje predmetnu državu članicu o svojoj namjeri i traži njezin odgovor u roku koji ne smije biti kraći od 30 dana.

Članak 40.
Suspenzija plaćanja povezana s nedostacima u sustavima upravljanja

1.U slučaju ozbiljnih poteškoća u funkcioniranju sustavâ upravljanja Komisija može zatražiti od predmetne države članice da poduzme nužne korektivne mjere u skladu s akcijskim planom s jasnim pokazateljima napretka, koji je potrebno utvrditi u dogovoru s Komisijom.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju dodatna pravila o elementima akcijskih planova i postupku utvrđivanja akcijskih planova. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

2.Ako država članica ne dostavi ili ne provodi akcijski plan iz stavka 1. ili ako je taj akcijski plan očito nedovoljan za poboljšanje stanja, Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji mjesečnih plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 30.

Suspenzija se primjenjuju u skladu s načelom proporcionalnosti na relevantne rashode koje je ostvarila država članica u kojoj postoje nedostaci, u razdoblju koje treba odrediti provedbenim aktima iz prvog podstavka, a koje ne smije biti duže od dvanaest mjeseci. Ako uvjeti za suspenziju i dalje ostaju ispunjeni, Komisija može donijeti provedbene akte kojima se to razdoblje produljuje za daljnja razdoblja koja ne prelaze ukupno dvanaest mjeseci. Suspendirani iznosi uzimaju se u obzir pri donošenju provedbenih akata iz članka 53.

3.Provedbeni akti iz ovog članka donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom u skladu s člankom 101. stavkom 2.

Prije donošenja provedbenih akata navedenih u stavku 2. Komisija obavješćuje predmetnu državu članicu o svojoj namjeri i traži njezin odgovor u roku koji ne smije biti kraći od 30 dana.

Provedbenim aktima kojima se određuju mjesečna plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 30. uzimaju se u obzir provedbeni akti doneseni prema prvom podstavku ovog stavka.

Članak 41.
Vođenje odvojenih računa

Svaka agencija za plaćanja vodi zasebne knjige za odobrena sredstva u proračunu Unije za Fondove.

Članak 42.
Isplate korisnicima

1.Osim ako je drugačije navedeno u pravu Unije, države članice osiguravaju da se plaćanja koja se odnose na financiranja utvrđena ovom Uredbom u cijelosti isplaćuju korisnicima.

2.Države članice osiguravaju da se plaćanja u okviru intervencija i mjera iz članka 63. stavka 2. izvršavaju se u razdoblju od 1. prosinca do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Neovisno o prvom podstavku države članice mogu:

(a)prije 1. prosinca, ali najranije 16. listopada, platiti predujmove u visini do 50 % za intervencije u obliku izravnih plaćanja;

(b)prije 1. prosinca platiti predujmove u visini do 75 % za potporu odobrenu u okviru intervencija za ruralni razvoj, kako je navedeno u članku 63. stavku 2.

3.Države članice mogu odlučiti platiti predujmove u visini do 50 % u okviru intervencija iz članaka 68. i 71. Uredbe (EU) br. …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

4.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o intervencijama ili mjerama za koje države članice mogu isplaćivati predujmove.

5.Komisija u hitnim slučajevima može donijeti provedbene akte kako bi se razriješili konkretni problemi povezani s primjenom ovog članka. Takvi provedbeni akti mogu odstupati od stavaka 2., no samo u onoj mjeri i onoliko dugo koliko je to nužno potrebno.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Članak 43.
Namjena prihoda

1.Za potrebe članka 21. Financijske uredbe „namjenski prihodi” znače:

(a)kad je riječ o rashodima u okviru EFJP-a i EPFRR-a, iznosi u skladu s člancima 36., 52. i 53. ove Uredbe i člankom 54. Uredbe (EU) br. 1306/2013 primjenjivi u skladu s člankom 102. ove Uredbe i, kad je riječ o rashodima u okviru EFJP-a, iznosi u skladnu s člankom 54. i člankom 51. ove Uredbe koji se moraju uplatiti u proračun Unije zajedno s pripadajućim kamatama;

(b)iznosi koji odgovaraju kaznama koje se primjenjuju u skladu s pravilima o sukladnosti kako je navedeno u članku 11. Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], kad je riječ o rashodima u okviru EFJP-a;

(c)svako u okviru ZPP-a usvojeno sredstvo osiguranja, polog ili jamstvo položeno u skladu sa pravom Unije, koje je potom u cijelosti izgubljeno, isključujući intervencije u okviru ruralnog razvoja. Međutim, sredstva osiguranja koja se predaju pri izdavanju dozvola za izvoz ili uvoz ili tijekom natječajnog postupka kako bi se osiguralo da ponuditelji podnose ozbiljne ponude, u cijelosti zadržavaju države članice.

(d)iznosi definitivno povučeni u skladu s člankom 39. stavkom 2.; 

2.Iznosi iz stavka 1. uplaćuju se u proračun Unije, a u slučaju ponovnog korištenja koriste se isključivo za financiranje rashoda EFJP-a ili EPFRR-a.

3.Ova Uredba primjenjuje se mutatis mutandis na namjenski prihod iz stavka 1.

4.Što se tiče EFJP-a, članak 113. Financijske uredbe primjenjuju se mutatis mutandis na knjiženje namjenskih prihoda na koje se upućuje u ovoj Uredbi.

Članak 44.
Mjere informiranja

1.Davanje informacija financirano u skladu s člankom 7. točkom (e) ima naročito za cilj pomoći u objašnjavanju, provedbi i razvijanju ZPP-a i podizanju razine svijesti u javnosti o njezinom sadržaju i ciljevima, putem informativnih kampanja ponovno uspostaviti povjerenje potrošača nakon kriza, informirati poljoprivrednike i druge zainteresirane strane aktivne u ruralnim područjima te promicati europski model poljoprivrede i o njemu educirati građane.

Pružaju se koherentne, objektivne i sveobuhvatne informacije, unutar i izvan Unije.

2.Mjere iz stavka 1. mogu se sastojati od:

(a)godišnji radni programi ili druge konkretne mjere koje prezentiraju treće strane;

(b)aktivnosti koje se provode na inicijativu Komisije.

Mjere koje su propisane zakonom ili koje se već financiraju u okviru neke druge mjere Unije isključuju se.

Kako bi se provele aktivnosti iz točke (b) prvog podstavka, Komisiji mogu pomagati vanjski stručnjaci.

Mjere iz prvog podstavka također doprinose korporativnoj komunikaciji političkih prioriteta Unije u mjeri u kojoj su ti prioriteti povezani s općim ciljevima ove Uredbe.

3.Komisija jednom godišnje objavljuje poziv na podnošenje prijedloga uz poštovanje uvjeta utvrđenih Financijskom uredbom.

4.O mjerama koje se predviđaju i poduzimaju u skladu s ovim člankom obavješćuje se Odbor iz članka 101. stavka 1.

5.Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o provedbi ovog članka svake dvije godine.

Članak 45.
Ovlasti Komisije

1.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje u pogledu uvjetâ pod kojima se određene vrste rashoda i prihoda u okviru Fondova nadoknađuju.

Ako proračun Unije nije odobren na početku financijske godine ili ako ukupni iznos predviđenih obveza prekoračuje graničnu vrijednost iz članka 11. stavka 2. Financijske uredbe, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. radi nadopune ove Uredbe pravilima o metodi primjenjivoj na obveze i plaćanje iznosâ.

2.Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju dodatna pravila o obvezama iz članka 41. kao i posebni uvjeti koji vrijede za knjiženje podataka u računima koje vode agencije za plaćanja. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

3.Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o:

(a)financiranju i vođenju računovodstva za interventne mjere u obliku javnog skladištenja, kao i o drugim rashodima financiranima u okviru Fondova;

(b)uvjetima kojima se uređuje provedba postupka automatskog opoziva odobrenih sredstava.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Poglavlje IV.
Poravnanje računa

Odjeljak 1.
Opće odredbe

Članak 46.
Načelo jedinstvene revizije

Za potrebe članka 127. Financijske uredbe Komisija se u svrhu dobivanja jamstva oslanja na rad certifikacijskih tijela iz članka 11. ove Uredbe, osim ako je obavijestila državu članicu da se za određenu financijsku godinu ne može osloniti na rad certifikacijskog tijela, i uzima to u obzir u svojoj procjeni rizika potrebe za revizijama Komisije u predmetnoj državi članici.

Članak 47.
Kontrole koje provodi Komisija

1.Ne dovodeći u pitanje kontrole koje provode države članice prema nacionalnim pravu, uredbama i administrativnim propisima ili članku 287. Ugovora, kao i sve kontrole koje se provode na temelju članka 322. Ugovora ili na temelju Uredbe Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96, Komisija može organizirati kontrole u državama članicama kako bi utvrdila osobito sljedeće:

(a)usklađenost administrativnih praksi s pravilima Unije;

(b)jesu li rashodi koji su obuhvaćeni područjem primjene članka 5. stavka 2. i članka 6., a odgovaraju intervencijama iz Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], rezultirali odgovarajućim ostvarenjem kako je prikazano u godišnjem izvješću o uspješnosti;

(c)je li se rad certifikacijskog tijela odvijao u skladu s člankom 11. i u svrhe odjeljka 2. ovog poglavlja;

(d)pridržava li se agencija za plaćanja uvjeta za akreditaciju propisanih u članku 8. stavku 2. i primjenjuje li država članica pravilno odredbe članka 8. stavka 5.

Osobe koje Komisija ovlasti za provedbu kontrola u njezino ime ili službenici Komisije koji djeluju u okviru dodijeljenih ovlasti imaju pristup knjigama i svim drugim dokumentima, uključujući dokumente i metapodatke sastavljene ili primljene i pohranjene na elektroničkom mediju, koji se odnose na rashode koji se financiraju iz EFJP-a ili EPFRR-a.

Ovlasti za provedbu kontrola ne utječu na primjenu nacionalnih odredbi koje zadržavaju određene aktivnosti za posebno imenovane službenike u skladu s nacionalnim pravom. Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbe (Euratom, EZ) br. 2185/96, osobe koje je Komisija ovlastila da djeluju u njezino ime ne sudjeluju, inter alia, u ulascima u tuđe domove ili formalnom ispitivanju osoba na temelju prava predmetne države članice. Međutim, oni imaju pristup informacijama prikupljenim na taj način.

2.Komisija o kontroli pravodobno obavješćuje predmetnu državu članicu ili državu članicu na čijem se području kontrole treba provesti, uzimajući u obzir administrativni učinak na agencije za plaćanja pri organiziranju kontrola. U takvim kontrolama mogu sudjelovati službenici predmetne države članice.

Na zahtjev Komisije i uz suglasnost države članice, nadležna tijela te države članice provode dodatne kontrole ili istrage operacija na koje se odnosi ova Uredba. U tim kontrolama mogu sudjelovati službenici Komisije ili osobe koje je Komisija ovlastila da djeluju u njezino ime.

U cilju poboljšanja kontrola Komisija može uz suglasnost predmetnih država članica zahtijevati pomoć tijela tih država članica za određene kontrole ili istrage.

Članak 48.
Pristup informacijama

1.Države članice stavljaju Komisiji na raspolaganje sve podatke potrebne za uredno funkcioniranje Fondova te poduzimaju sve odgovarajuće mjere za olakšavanje kontrola koje Komisija smatra primjerenima u vezi s upravljanjem financiranja Unije.

2.Države članice Komisiji na zahtjev dostavljaju zakone, uredbe i administrativne propise koje su donijele radi provedbe akata Unije koji se odnose na ZPP, ako ti akti imaju financijski učinak na EFJP ili EPFRR.

3.Države članice Komisiji stavljaju na raspolaganje informacije o nepravilnostima u smislu Uredbe (EU, Euratom) br. 2988/95 i drugim slučajevima neispunjavanja uvjeta koje su države članice odredile u strateškom planu u okviru ZPP-a, otkrivenim slučajevima sumnje na prijevaru i informacije o poduzetim mjerama za povrat neopravdanih plaćanja u vezi s tim nepravilnostima i prijevarama u skladu s 3. odjeljkom ovog poglavlja.

Članak 49.
Pristup dokumentima

Akreditirane agencije za plaćanja čuvaju prateće dokumente o izvršenim plaćanjima i dokumente o provođenju kontrola koje propisuje pravo Unije, te navedene dokumente i podatke stavljaju na raspolaganje Komisiji.

Ti se prateći dokumenti mogu čuvati u elektroničkom obliku pod uvjetima koje je propisala Komisija na temelju članka 50. stavka 2.

Ako te dokumente čuva tijelo koje djeluje po ovlaštenju agencije za plaćanja i zaduženo je za odobravanje rashoda, to tijelo šalje akreditiranoj agenciji za plaćanja izvješća o broju obavljenih kontrola, njihovom sadržaju i mjerama poduzetim u svjetlu rezultata tih kontrola.

Ovaj se članak primjenjuje mutatis mutandis na certifikacijska tijela.

Članak 50.
Ovlasti Komisije

1.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje određenim obvezama koje države članice moraju ispuniti u skladu s ovim poglavljem i pravilima posebno o kriterijima za određivanje slučajeva nepravilnosti u smislu Uredbe (EU, Euratom) br. 2988/95 i drugih slučajeva neispunjenja uvjeta koje su države članice odredile u strateškom planu u okviru ZPP-a, o kojima se mora izvijestiti i o kojima se moraju dostaviti podaci.

2.Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o:

(a)postupcima koji se odnose na obveze suradnje kojih se države članice moraju pridržavati u svrhu provedbe članaka 47. i 48.;

(b)uvjetima pod kojima se trebaju čuvati prateći dokumenti iz članka 49., uključujući njihov oblik i razdoblje pohrane.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Odjeljak 2.
Poravnanje

Članak 51.
Godišnje financijsko poravnanje

1.Komisija prije 31. svibnja godine koja slijedi nakon predmetne proračunske godine te na temelju podataka iz članka 8. stavka 3. točaka (a) i (c) donosi provedbene akte koji sadržavaju njezinu odluku o poravnanju računa akreditiranih agencija za plaćanja za rashode iz članka 5. stavka 2. i članka 6.

Ti provedbeni akti obuhvaćaju cjelovitost, točnost i istinitost podnesenih godišnjih financijskih izvještaja i njima se ne dovodi u pitanje sadržaj provedbenih akata koji su potom doneseni u skladu s člankom 52. i 53.

Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 101. stavka 2.

2.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o poravnanju računa iz stavka 1. u pogledu mjera koje treba poduzeti u vezi s donošenjem provedbenih akata iz stavka 1. drugog podstavka i njihovom provedbom, uključujući razmjenu informacija između Komisije i država članica te rokove koje treba poštovati.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Članak 52.
Godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost

1.Ako rashodi iz članka 5. stavka 2. i članka 6. koji odgovaraju intervencijama iz glave III. Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] nisu popraćeni odgovarajućim ostvarenjem kako je izviješteno u godišnjem izvješću o uspješnosti, Komisija prije 15. listopada godine koja slijedi nakon predmetne proračunske godine donosi provedbene akte kojima se utvrđuju iznosi za koje se financiranje Unije mora smanjiti. Ti provedbeni akti ne dovode u pitanje sadržaj provedbenih akata koji su potom doneseni u skladu s člankom 53. ove Uredbe.

Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 101. stavka 2.

2.Komisija iznose za koje financiranje treba smanjiti procjenjuje na temelju razlike između prijavljenih godišnjih rashoda za intervenciju i iznosa koji odgovara relevantnom prijavljenom ostvarenju u skladu s nacionalnim strateškim planom u okviru ZPP-a, uzimajući u obzir obrazloženja koje je dostavila država članica.

3.Prije donošenja provedbenog akta iz stavka 1. Komisija državi članici daje mogućnost da dostavi primjedbe i obrazloži razlike.

4.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o kriterijima za obrazloženja predmetne države članice i metodologiji i kriterijima za primjenu smanjenjâ.

5.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o mjerama koje treba poduzeti u vezi s donošenjem provedbenog akta iz stavka 1. i njegovom provedbom, uključujući razmjenu informacija između Komisije i država članica, postupak te rokove koje treba poštovati.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Članak 53.
Postupak utvrđivanja sukladnosti

1.Ako Komisija ustanovi da rashodi iz članka 5. stavka 2. i članka 6. nisu nastali u skladu sa zakonodavstvom Unije, Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju iznosi koji se isključuju iz financiranja Unije.

Međutim, ako se radi o vrstama intervencija iz Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], iznosi koji se isključuju iz financiranja Unije na koje se upućuje u prvom podstavku primjenjuju se samo u slučaju ozbiljnih nedostataka u funkcioniranju sustava upravljanja država članica.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na slučajeve neispunjenja uvjeta prihvatljivosti za pojedinačne korisnike koji su utvrđeni u nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a i nacionalnim pravilima.

Provedbeni akti iz prvog podstavka donose u skladu sa savjetodavnim postupkom u skladu s člankom 101. stavkom 2.

2.Komisija procjenjuje iznose koji se isključuju na temelju težine utvrđenih nedostataka.

3.Prije donošenja provedbenog akta iz stavka 1. nalazi Komisije i odgovori države članice priopćuju se u pisanom obliku, nakon čega dvije strane nastoje postići dogovor o mjerama koje je potrebno poduzeti. Nakon toga državama članicama daje se mogućnost da dokažu da je stvarni razmjer nesukladnosti manji od procjene Komisije.

Ako se ne postigne dogovor, država članica može zatražiti pokretanje postupka usklađivanja stajališta dviju strana unutar razdoblja od četiri mjeseca. Izvješće o ishodu postupka podnosi se Komisiji. Komisija prije donošenja odluke o odbijanju financiranja uzima u obzir preporuke iz izvješća i daje obrazloženje ako odluči ne slijediti te preporuke.

4.Financiranje ne može biti odbijeno za:

(a)rashode iz članka 5. stavka 2. koji su nastali više od 24 mjeseca prije nego što je Komisija u pisanom obliku obavijestila državu članicu o svojim nalazima;

(b)rashode za višegodišnje intervencije koji su obuhvaćeni područjem primjene članka 5. stavka 2. ili područjem primjene intervencija u području ruralnog razvoja iz članka 6., pri čemu konačna obveza primatelja nastaje više od 24 mjeseca prije nego što Komisija u pisanom obliku obavijesti državu članicu o svojim nalazima;

(c)rashode za intervencije u području ruralnog razvoja iz članka 6., osim onih iz ovog stavka točke (b), za koje se plaćanje ili, ovisno o slučaju, plaćanje preostalog iznosa, od strane agencije za plaćanja izvršava više od 24 mjeseca prije nego što Komisija u pisanom obliku obavijesti državu članicu o svojim nalazima.

5.Stavak 4. ne primjenjuje se u slučaju:

(a)nacionalnih potpora za koje je Komisija započela postupak iz članka 108. stavka 2. Ugovora ili kršenja obveza u vezi kojih je Komisija poslala obrazloženo mišljenje državi članici u skladu s člankom 258. Ugovora;

(b)kršenja od strane država članica obveza iz glave IV. poglavlja III. ove Uredbe, uz uvjet da Komisija u pisanom obliku obavijesti državu članicu o svojim nalazima u roku od 12 mjeseci nakon prijema izvješća države članice o rezultatima kontrole dotičnih rashoda.

6.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o kriterijima i metodologiji primjene financijskih ispravaka.

7.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o mjerama koje treba poduzeti u vezi s donošenjem provedbenog akta iz stavka 1. i njegove provedbe, uključujući razmjenu informacija između Komisije i država članica, rokove koje treba poštovati i postupak mirenja iz stavka 3., uključujući osnivanje, zadatke, sastav i organizaciju rada tijela za mirenje.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Odjeljak 3.
Povrati zbog nesukladnosti

Članak 54.
Odredbe specifične za EFJP

Nakon pojave nepravilnosti i drugih slučajeva da korisnici nisu ispunili uvjete intervencija iz strateškog plana u okviru ZPP-a, iznosi vraćeni državama članicama zajedno s pripadajućim kamatama pripisuju se agenciji za plaćanja koja ih knjiži kao prihode namijenjene EFJP-u u mjesecu stvarnog primitka novca.

Pri plaćanju u proračun Unije kako je navedeno u prvom stavku države članice mogu zadržati 20 % odgovarajućih iznosa kao paušalne troškove povrata, osim u slučajevima kad su nesukladnosti pripisive upravnim vlastima ili drugim službenim tijelima države članice.

Članak 55.
Odredbe specifične za EPFRR

1.Ako se otkriju nepravilnosti i drugi primjeri u kojima korisnici nisu ispunili uvjete iz intervencija u okviru ruralnog razvoja navedenih u strateškom planu u okviru ZPP-a, države članice provode financijske prilagodbe potpunim ili djelomičnim ukidanjem predmetnog financiranja Unije. Države članice uzimaju u obzir vrstu i težinu otkrivenih nesukladnosti i razinu financijskog gubitka za EPFRR.

Iznosi financiranja Unije u okviru EPFRR-a koji su ukinuti te vraćeni iznosi kao i pripadajuće kamate ponovno se dodjeljuju drugim intervencijama u okviru ruralnog razvoja iz strateškog plana u okviru ZPP-a. Međutim, države članice mogu ponovno koristiti ukinuta ili povraćena sredstva Unije samo za operaciju u okviru ruralnog razvoja prema nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a i uz uvjet da se sredstva ne koriste ponovno za operacije koje su bile predmet financijske prilagodbe.

2.Za intervencije u okviru ruralnog razvoja koje primaju potporu iz financijskih instrumenata navedenih u Uredbi (EU) …/… [članak 52. UZO-a] doprinos ukinut u skladu s stavkom 1. ovog članka zbog pojedinačne nesukladnosti može se ponovno upotrijebiti unutar istog financijskog instrumenta kako slijedi:

(a)    ako je nesukladnost koja je dovela do ukidanja doprinosa utvrđena na razini krajnjeg primatelja iz [članka 2. stavka 17. UZO-a] Uredbe (EU) …/…, ukinuti doprinos može se ponovno upotrijebiti samo za druge krajnje primatelje unutar istog financijskog instrumenta;

(b)    ako je nesukladnost koja je dovela do ukidanja doprinosa utvrđena na razini posebnog fonda iz [članka 2. stavka 21. UZO-a] Uredbe (EU) …/…, unutar holding fonda iz [članka 2. stavka 20. UZO-a] Uredbe (EU) …/…, ukinuti doprinos može se ponovno upotrijebiti samo za druge posebne fondove.

Članak 56.
Provedbene ovlasti 

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o oblicima obavijesti i komunikacije koje Komisiji dostavljaju države članice u odnosu na obveze iz ovog odjeljka.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

GLAVA IV.
Sustavi kontrole i kazne

Poglavlje I.
Opća pravila

Članak 57.
Zaštita financijskih interesa Unije

1.Države članice u okviru ZPP-a donose sve zakonodavne, regulatorne i administrativne odredbe te poduzimaju sve druge potrebne mjere za osiguravanje učinkovite zaštite financijskih interesa Unije. Te se odredbe i mjere odnose posebno na sljedeće:

(a)kontrole zakonitosti i pravilnosti operacija koje se financiraju iz Fondova;

(b)osiguravanje učinkovite zaštite od prijevare (posebno u područjima visokog rizika) koja djeluje preventivno, uzimajući u obzir troškove i koristi te proporcionalnost mjera;

(c)sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti i prijevare;

(d)određivanje kazni koje su učinkovite, odvraćajuće i proporcionalne u skladu sa pravom Unije ili, ako to nije slučaj, nacionalnim pravom te pokretanje sudskih postupaka u tom smislu, prema potrebi;

(e)vraćanje neopravdanih plaćanja zajedno s pripadajućim kamatama te pokretanje sudskih postupaka u tu svrhu po potrebi.

2.Države članice uvode učinkovite sustave upravljanja i kontrole kako bi se osigurala sukladnosti sa zakonodavstvom Unije kojim su regulirane intervencije Unije.

3.Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere predostrožnosti kojima se osigurava da su kazne koje se primjenjuju kako je navedeno u stavku 1. točki (d) proporcionalne i stupnjevane s obzirom na težinu, opseg, trajanje i ponavljanje utvrđene nesukladnosti.

Mehanizmima koje utvrđuju države članice osigurava se posebno da se kazne ne određuju u sljedećim slučajevima:

(a)ako je do nesukladnosti došlo zbog više sile;

(b)ako je do nesukladnosti došlo zbog pogreške nadležnog tijela ili drugog tijela te ako nije razumno očekivati da bi osoba na koju se administrativna kazna odnosi mogla otkriti pogrešku;

(c)ako predmetna osoba može dokazati nadležnom tijelu da nije kriva za neispunjavanje obveza iz stavka 1. ili ako se nadležno tijelo na drugi način uvjeri da dotična osoba nije kriva.

Ako je neispunjenje uvjeta za dodjelu potpore posljedica više sile, korisnik zadržava pravo na primanje potpore.

4.Države članice uvode mehanizme za osiguravanje učinkovitog razmatranja pritužbi koje se odnose na Fondove i na zahtjev Komisije razmatraju pritužbe dostavljene Komisiji koje su obuhvaćene područjem djelovanja njihovog strateškog plana u okviru ZPP-a. Države članice obavješćuju Komisiju o rezultatima tih ispitivanja.

5.Države članice obavješćuju Komisiju o donesenim odredbama i poduzetim mjerama u skladu sa stavcima 1. i 2.

Svi uvjeti za primanje potpore financirane u okviru EFJP-a ili EPFRR-a koje države članice odrede u svrhu dopune uvjeta utvrđenih pravilima Unije moraju biti podložni kontroli.

6.Komisija može donijeti provedbene akte kojima utvrđuje pravila potrebna za ujednačenu primjenu ovog članka s obzirom na sljedeće:

(a)postupke, rokove, razmjenu informacija u pogledu obveza kako su utvrđene u stavcima 1. i 2.;

(b)obavijesti i komunikacije koje Komisiji dostavljaju države članice u vezi s obvezama iz stavaka 3. i 4.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Članak 58.
Pravila o kontrolama koje se moraju provesti

1.Sustav koji uspostavljaju države članice u skladu s člankom 57. stavkom 2. uključuje sustavne kontrole koje su usmjerene i na područja gdje je rizik od pogrešaka najveći.

Države članice osiguravaju potrebnu razinu kontrola za učinkovito upravljanje rizicima.

2.Kontrole operacija koje primaju potporu iz financijskih instrumenata iz [UZO članak 52.] Uredbe (EU) …/… provode se samo na razini tijela koja provode financijske instrumente.

Kontrole se ne provode na razini EIB-a ili drugih međunarodnih financijskih institucija u kojima je država članica vlasnica udjela.

3.Ako je to potrebno za pravilno upravljanje tim sustavom, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o dodatnim zahtjevima u pogledu carinskih postupaka, a posebno u pogledu onih koji su utvrđeni Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

4.Kad je riječ o mjerama iz sektorskog poljoprivrednog zakonodavstva osim Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila potrebna za ujednačenu provedbu ovog članka, a posebno:

(a)u pogledu konoplje prema članku 4. točki c) Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], pravila o posebnim mjerama kontrole i metodama određivanja razina tetrahidrokanabinola;

(b)u pogledu pamuka kako je navedeno u glavi III. poglavlju 2. odjeljku 2. pododjeljku 2. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], sustav za kontrole odobrenih sektorskih organizacija;

(c)u pogledu vina kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 1308/2013, pravila o mjerenju površina, o kontrolama te o pravilima o posebnim financijskim postupcima za poboljšanje kontrola;

(d)testove i metode koje treba primijeniti kako bi se ustanovila prihvatljivosti proizvoda za javnu intervenciju i privatno skladištenje te korištenje postupaka natječaja, za javnu intervenciju i za privatno skladištenje;

(e)druga pravila o kontrolama koje moraju provesti države članice u pogledu mjera utvrđenih u poglavlju IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 odnosno u poglavlju IV. Uredbe (EU) br. 229/2013.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Članak 59.
Nepridržavanje pravila o javnoj nabavi

Ako se nesukladnost odnosi na nacionalna pravila o javnoj nabavi ili pravila Unije o javnoj nabavi, države članice dužne su osigurati da se dio pomoći koji ne treba isplatiti ili koji treba povući utvrđuje na temelju ozbiljnosti nesukladnosti i u skladu s načelom proporcionalnosti.

Države članice osiguravaju da to utječe na zakonitost i regularnost transakcije samo do visine dijela potpore koji ne treba isplatiti ili treba povući.

Članak 60.
Klauzula o izbjegavanju 

Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe, države članice poduzimaju učinkovite i proporcionalne mjere kako bi se izbjeglo zaobilaženje odredbi zakonodavstva Unije i osiguralo, posebno, da se niti jedna pogodnost koju predviđa sektorsko poljoprivredno zakonodavstvo ne odobrava fizičkoj ili pravnoj osobi za koju se utvrdi da su uvjeti za stjecanje tih pogodnosti stvoreni umjetno i u suprotnosti s ciljevima tog zakonodavstva.

Članak 61.
Kompatibilnost intervencija za potrebe kontrola u sektoru vina

Za potrebe primjene intervencija u sektoru vina iz Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] države članice osiguravaju da su postupci upravljanja i kontrole primijenjeni na te intervencije kompatibilni s integriranim sustavom iz poglavlja II. ove glave u pogledu sljedećih elemenata:

(a)sustav identifikacije poljoprivrednih parcela;

(b)kontrole.

Članak 62.
Sredstva osiguranja

1.Ako tako određuje sektorsko poljoprivredno zakonodavstvo, države članice zahtijevaju polaganje sredstava osiguranja kojima se jamči da će određeni iznos novca biti uplaćen ili zaplijenjen u korist nadležnog tijela ako određena obveza iz područja sektorskog poljoprivrednog zakonodavstva ne bude ispunjena.

2.Osim u slučajevima više sile, sredstvo osiguranja se plijeni u cijelosti ili djelomično ako određena obveza nije izvršena ili je izvršena samo djelomično.

3.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kako bi dopunila ovu Uredbu pravilima o:

(a)osigurava nediskriminirajući tretman, jednakost i poštovanje proporcionalnosti kod polaganja sredstva osiguranja;

(b)određuje odgovorna strana u slučaju da obveza nije ispunjena;

(c)utvrđuju konkretne situacije u kojima se nadležno tijelo može odreći zahtjeva za polaganje sredstva osiguranja;

(d)utvrđuju uvjeti koji se odnose na sredstvo osiguranja koje treba položiti, jamac i uvjeti za polaganje i oslobađanje sredstva osiguranja;

(e)navode posebni uvjeti koji se odnose na sredstvo osiguranja položeno u vezi s predujmovima;

(f)određuju posljedice kršenja obveza za koje je položeno sredstvo osiguranja, kao što je navedeno u stavku 1., uključujući zapljenu sredstava osiguranja, stopu umanjenja koja će se primijeniti u trenutku oslobađanja sredstava osiguranja za nadoknade, dozvole, ponude, natječaje ili posebne zahtjeve te kada obveza pokrivena tim sredstvom osiguranja nije ispunjena, djelomično ili u potpunosti, uzimajući u obzir vrstu obveze, količinu u kojoj je obveza prekršena, razdoblje za koje je premašen rok do kojeg je obveza trebala biti ispunjena i rok u kojem se dostavljaju dokazi o ispunjenju obveze.

4.Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o:

(a)obliku sredstva osiguranja koje treba položiti te postupku za polaganje istoga, kao i za prihvaćanje i zamjenu prvotnog sredstva osiguranja;

(b)postupcima za oslobađanje sredstva osiguranja;

(c)obavijestima koje trebaju objaviti države članice i Komisija.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Poglavlje II.
Integrirani administrativni i kontrolni sustav

Članak 63.
Područje primjene i definicije

1.Svaka država članica uspostavlja integrirani administrativni i kontrolni sustav („integrirani sustav”).

2.Integrirani sustav primjenjuje se na intervencije povezane s površinom i životinjama iz glave III. poglavlja II. i IV. Uredbe (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] i mjere iz poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 31 i poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 229/2013 32 .

3.Integrirani sustav se u potrebnoj mjeri upotrebljava i za upravljanje ispunjenjem uvjeta i mjerama u sektoru vina i za njihovu kontrolu, kako je utvrđeno u glavi III. Uredbe (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

4.Za potrebe ovog poglavlja:

(a)„geoprostorni zahtjev” znači elektronički obrazac zahtjeva koji uključuje informatičku aplikaciju koja se temelji na geografskom informacijskom sustavu koji omogućuje korisnicima da prostorno prijave poljoprivredne parcele gospodarstva i nepoljoprivredne površine za koje se zahtijeva plaćanje;

(b)„sustav za nadzor površina” znači postupak redovitog i sustavnog promatranja, praćenja i procjene poljoprivrednih djelatnosti i praksi na poljoprivrednim površinama na temelju podataka satelita Sentinel u okviru programa Copernicus i drugih barem jednakovrijednih podataka;

(c)„sustav za označivanje i registraciju životinja” znači sustav za označivanje i registraciju goveda utvrđen Uredbom (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća 33 odnosno sustav za označivanje i registraciju ovaca i koza utvrđen Uredbom Vijeća (EZ) br. 21/2004 34 ;

(d)„poljoprivredna parcela” znači jedinicu zemljišta koja odgovara poljoprivrednoj površini kako je definirana u članku 4. Uredbe (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a];

(e)„geografski informacijski sustav” znači računalni sustav za izdvajanje, pohranu, analizu i prikazivanje georeferenciranih podataka;

(f)„sustav bez zahtjeva” znači sustav za zahtjeve za intervencije povezane s površinom ili životinjama u kojem su u službenim računalnim bazama podataka kojima upravlja država članica na raspolaganju potrebni podaci koje zahtijeva uprava i koji se odnose barem na pojedinačna područja ili životinje za koje je podnesen zahtjev za potporu.

Članak 64.
Elementi integriranog sustava

1.Integrirani sustav sadržava sljedeće elemente:

(a)sustav identifikacije poljoprivrednih parcela;

(b)sustav za geoprostorne zahtjeve i zahtjeve povezane sa životinjama;

(c)sustav za nadzor površina;

(d)sustav za identifikaciju korisnika intervencija i mjera iz članka 63. stavka 2.;

(e)sustav kontrole i kazni;

(f)sustav za identifikaciju i registraciju prava na plaćanja, kada je to primjenjivo;

(g)sustav za označivanje i registraciju životinja, kada je to primjenjivo.

2.Integrirani sustav funkcionira na temelju elektroničkih baza podataka i geografskih informacijskih sustava i omogućuje razmjenu i integraciju podataka između elektroničkih baza podataka i geografskih informacijskih sustava.

3.Ne dovodeći u pitanje odgovornost država članica za provedbu i primjenu integriranog sustava, Komisija može tražiti pomoć specijaliziranih tijela ili osoba kako bi olakšala uspostavu, nadzor i rad integriranog sustava, a posebno kako bi nadležnim tijelima država članica osigurala tehničke savjete.

4.Države članice poduzimaju sve mjere potrebne za ispravnu uspostavu i funkcioniranje integriranog sustava i pružaju si uzajamnu pomoć za potrebe ovog poglavlja.

Članak 65.
Čuvanje i dijeljenje podataka

1.Države članice bilježe i čuvaju sve podatke i dokumentaciju o godišnjim rezultatima o kojima se izvješćuje u okviru godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost iz članka 52. te prijavljenom napretku u ostvarenju ciljnih vrijednosti utvrđenih strateškim planom u okviru ZPP-a, koje se prati u skladu s člankom 115. Uredbe (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

Podaci i dokumentacija iz prvog podstavka koji se odnose na tekuću kalendarsku ili tržišnu godinu te na proteklih deset kalendarskih ili tržišnih godina dostupni su u digitalnim bazama podataka nadležnog tijela države članice.

Odstupajući od drugog podstavka, države članice koje su pristupile Uniji 2013. ili poslije dužne su osigurati uvid samo u podatke od godine svojeg pristupanja.

Odstupajući od drugog podstavka, države članice dužne su osigurati uvid samo u podatke i dokumentaciju o sustavu za nadzor površina iz članka 64. stavka 1. točke (c) od datuma početka primjene tog sustava.

2.Države članice mogu primjenjivati zahtjeve iz stavka 1. na regionalnoj razini ako su ti zahtjevi i administrativni postupci za bilježenje i pristup podacima ujednačeni na cijelom području države članice i omogućuju objedinjavanje podataka na nacionalnoj razini.

3.Države članice osiguravaju da njihova javna tijela besplatno razmjenjuju skupove podataka prikupljene u okviru integriranog sustava koji su relevantni za potrebe Direktive br. 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 35 ili za praćenje politika Unije te da ti podaci budu javno dostupni na nacionalnoj razini. Osim toga, države članice omogućuju institucijama i tijelima Unije pristup tim skupovima podataka.

4.Države članice osiguravaju statističkom tijelu Zajednice, nacionalnim zavodima za statistiku i, ako je potrebno, drugim nacionalnim tijelima nadležnima za izradu europske statistike besplatnu razmjenu skupova podataka prikupljenih u okviru integriranog sustava koji su relevantni za izradu europske statistike iz Uredbe (EZ) br. 223/2009 36 .

5.Države članice ograničavaju javni pristup skupovima podataka iz stavaka 3. i 4. ako bi takav pristup mogao negativno utjecati na povjerljivost osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća.

Članak 66.
Sustav identifikacije poljoprivrednih parcela

1.Sustav identifikacije poljoprivrednih parcela jest geografski informacijski sustav koji uspostavljaju i redovito ažuriraju države članice na temelju zračne ili prostorne ortofotografije, u skladu s jedinstvenim standardom kojim se jamči točnost barem jednaka kartografiji u omjeru 1:5 000.

2.Države članice osiguravaju da sustav identifikacije poljoprivrednih parcela:

(a)omogućuje jednoznačnu identifikaciju svih poljoprivrednih parcela i jedinica zemljišta na kojima se nalaze nepoljoprivredne površine koje države članice smatraju prihvatljivima za primanje potpore za intervencije iz glave III. Uredbe (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a];

(b)sadržava ažurirane vrijednosti za područja koja države članica smatraju prihvatljivima za primanje potpore za intervencije iz članka 63. stavka 2.;

(c)omogućuje pravilnu lokalizaciju poljoprivrednih parcela i nepoljoprivrednih površina za koje se zahtijeva plaćanje;

(d)sadržava sve informacije relevantne za izvješćivanje o pokazateljima iz članka 7. Uredbe (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

3.Države članice svake godine ocjenjuju kvalitetu sustava identifikacije poljoprivrednih parcela u skladu s metodologijom utvrđenom na razini Unije.

Ako se u ocjeni otkriju nedostaci u sustavu, države članice donose odgovarajuće korektivne mjere ili se od njih traži da izrade akcijski plan u skladu s člankom 40.

Izvješće o ocjeni i, prema potrebi, korektivne mjere i raspored njihove provedbe dostavljaju se Komisiji do 15. veljače nakon predmetne kalendarske godine.

Članak 67.
Sustav za geoprostorne zahtjeve i zahtjeve povezane sa životinjama

1.Kada je riječ o potpori za intervencije povezane s površinom iz članka 63. stavka 2. koje se provode u skladu s nacionalnim strateškim planovima u okviru ZPP-a, države članice zahtijevaju podnošenje zahtjeva s pomoću geoprostorne aplikacije koju osigurava nadležno tijelo.

2.Kada je riječ o potpori za intervencije povezane sa životinjama iz članka 63. stavka 2. koje se provode u skladu s nacionalnim strateškim planovima u okviru ZPP-a, države članice zahtijevaju podnošenje zahtjeva.

3.Države članice prethodno popunjavaju zahtjeve iz stavaka 1. i 2. informacijama iz sustavâ iz članka 64. stavka 1. točke (g) i članaka 66., 68., 69. i 71. ili iz drugih relevantnih javnih baza podataka.

4.Države članice mogu odlučiti da se sustav bez zahtjeva upotrebljava za jedan ili više zahtjeva iz stavaka 1. i 2.

5.Države članice svake godine ocjenjuju kvalitetu geoprostornog sustava prijave u skladu s metodologijom utvrđenom na razini Unije.

Ako se u ocjeni otkriju nedostaci u sustavu, države članice donose odgovarajuće korektivne mjere ili Komisija od njih traži da izrade akcijski plan u skladu s člankom 40.

Izvješće o ocjeni i, prema potrebi, korektivne mjere i raspored njihove provedbe dostavljaju se Komisiji do 15. veljače nakon predmetne kalendarske godine.

Članak 68.
Sustav za nadzor površina

1.Države članice uspostavljaju sustav za nadzor površina i upravljaju njime.

2.Države članice svake godine ocjenjuju kvalitetu sustava za nadzor površina u skladu s metodologijom utvrđenom na razini Unije.

Ako se u ocjeni otkriju nedostaci u sustavu, države članice donose odgovarajuće korektivne mjere ili se od njih traži da izrade akcijski plan u skladu s člankom 40.

Izvješće o ocjeni i, prema potrebi, korektivne mjere i raspored njihove provedbe dostavljaju se Komisiji do 15. veljače nakon predmetne kalendarske godine.

Članak 69.
Sustav za identifikaciju korisnika

Sustav za bilježenje identiteta svakog korisnika intervencija i mjera iz članka 63. stavka 2. jamči prepoznavanje svih zahtjeva koje podnese isti korisnik.

Članak 70.
Sustav kontrole i kazni

Države članice uspostavljaju sustav kontrole i kazni za potpore iz članka 63.

Stavci od 1. do 5. članka 57. primjenjuju se na odgovarajući način.

Članak 71.
Sustav za identifikaciju i registraciju prava na plaćanja

Sustav za identifikaciju i registraciju prava na plaćanja omogućuje provjeru prava s pomoću zahtjeva i sustava identifikacije poljoprivrednih parcela.

Članak 72.
Delegirane ovlasti

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje u pogledu:

(a)dodatnih pravila o ocjeni kvalitete iz članaka 66., 67. i 68.;

(b)dodatnih definicija, osnovnih obilježja i pravila o sustavu identifikacije poljoprivrednih parcela, sustavu za identifikaciju korisnika i sustavu za identifikaciju i registraciju prava na plaćanja iz članaka 66., 69. i 71.

Članak 73.
Provedbene ovlasti

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o:

(a)obliku, sadržaju i pojedinostima dostavljanja ili stavljanja Komisiji na raspolaganje:

i.izvješća o ocjeni kvalitete sustava identifikacije poljoprivrednih parcela, geoprostornog sustava prijave i sustava za nadzor površina;

ii.korektivnih mjera koje države članice moraju provesti kako je navedeno u člancima 66., 67. i 68.,

(b)osnovnim obilježjima geoprostornog sustava prijave i sustava za nadzor površina iz članaka 67. i 68. i pravilima koja se na njih odnose.    

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Poglavlje III.
Kontrola transakcija

Članak 74.
Područje primjene i definicije

1.U ovom se poglavlju utvrđuju posebna pravila za kontrolu istinitosti i pravilnosti transakcija koje su dio sustava financiranja EFJP-a, koja se provodi na temelju kontrole trgovinskih dokumenata tijela koja primaju ili izvršavaju plaćanja izravno ili neizravno povezana sa sustavom financiranja EFJP-a odnosno predstavnika tih tijela (dalje u tekstu „poduzeća”).

2.Ovo poglavlje ne primjenjuje se na intervencije obuhvaćene integriranim sustavom iz poglavlja II. ove glave i glavom III. poglavljem III. Uredbe (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a]. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje popisom intervencija koje zbog svoje prirode i zahtjeva za kontrolu nisu primjerene za dodatne ex post kontrole trgovinskih dokumenata i na koje se zato ne primjenjuju nadzor u skladu s ovim poglavljem.

3.Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„trgovinski dokument” znači sve poslovne knjige, evidencije, potvrde i popratni dokumenti, financijski izvještaji, evidencije o proizvodnji i kvaliteti, korespondencija povezana s poslovnom aktivnošću poduzeća i trgovački podaci u bilo kojem obliku, uključujući elektronički pohranjene podatke, ako se ti dokumenti i podaci izravno ili neizravno odnose na transakcije iz stavka 1.;

(b)„treća strana” znači fizička ili pravna osoba koja je izravno ili neizravno povezana s transakcijama koje se izvršavaju u okviru sustava financiranja EFJP-a.

Članak 75.
Kontrola koju provode države članice

1.Države članice provode sustavnu kontrolu trgovinskih dokumenata poduzeća uzimajući u obzir prirodu transakcija koje treba kontrolirati. Države članice odabiru poduzeća za kontrolu tako da se omogući što veća učinkovitost mjera za sprečavanje i otkrivanje nepravilnosti. Pri odabiru se uzimaju u obzir, između ostalog, financijska važnost poduzeća u tom sustavu i ostali faktori rizika.

2.U određenim slučajevima kontrola iz stavka 1. proširuje se na fizičke i pravne osobe s kojima su poduzeća povezana i sve fizičke ili pravne osobe koje mogu biti važne za ostvarivanje ciljeva iz članka 76.

3.Kontrolom koja se provodi u skladu s ovim poglavljem ne dovode se u pitanje kontrole provedene u skladu s člancima 47. i 48.

Članak 76.
Unakrsne provjere 

1.Točnost primarnih podataka koji se kontroliraju provjerava se brojnim unakrsnim provjerama, uključujući, po potrebi, trgovinske dokumente trećih strana, ovisno o stupnju postojećeg rizika, uključujući:

(a)usporedbe s trgovinskim dokumentima dobavljača, kupaca, prijevoznika i ostalih trećih strana;

(b)fizičke provjere količine i vrste zaliha, po potrebi;

(c)usporedbu s financijskim evidencijama prije ili nakon transakcija koje su izvršene u okviru financijskog sustava EFJP-a;

(d)provjere knjigovodstvenih ili financijskih evidencija koje u vrijeme kontrole potvrđuju točnost dokumenata na temelju kojih agencija za plaćanja isplaćuje potporu korisniku.

2.Ako poduzeća u skladu s odredbama Unije ili nacionalnim odredbama moraju voditi posebnu evidenciju zaliha, kontrola te evidencije u odgovarajućim slučajevima obuhvaća usporedbu s trgovinskim dokumentima i, po potrebi, sa stvarnim količinama na zalihi.

3.U odabiru transakcija koje treba provjeriti posebna pozornost obraća se na stupanj rizika.

Članak 77.
Pristup trgovinskim dokumentima

1.Odgovorne osobe u poduzeću ili treća strana osiguravaju da se svi trgovinski dokumenti i dodatne informacije dostave službenicima nadležnima za kontrolu ili osobama ovlaštenima da djeluju u njihovo ime. Elektronički pohranjeni podaci dostavljaju se na odgovarajućem podatkovnom mediju.

2.Službenici nadležni za kontrolu ili osobe ovlaštene da djeluju u njihovo ime mogu zahtijevati da im se dostave izvaci ili primjerci dokumenata iz stavka 1.

3.Ako se tijekom kontrole provedene u skladu s ovim poglavljem ustanovi da trgovinski dokumenti koje poduzeće posjeduje nisu prikladni za potrebe kontrole, poduzeću se nalaže da u budućnosti evidenciju vodi u skladu s uputama države članice nadležne za kontrolu, ne dovodeći pritom u pitanje obveze iz drugih Uredbi koje se odnose na predmetni sektor.

Države članice određuju datum uspostave te evidencije.

Ako se svi ili neki trgovinski dokumenti koje je potrebno kontrolirati u skladu s ovim poglavljem nalaze u poduzeću koje pripada istoj trgovačkoj grupi, partnerstvu ili udruženju poduzeća kojima se upravlja na jedinstvenoj osnovi kao i kontroliranim poduzećem, bez obzira na to nalazi li se na području Unije ili ne, poduzeće te trgovinske dokumente mora staviti na raspolaganje službenicima nadležnima za kontrolu, na mjestu i u vrijeme koje odredi država članica nadležna za provođenje kontrole.

4.Države članice osiguravaju da su službenici nadležni za kontrolu ovlašteni zaplijeniti trgovinske dokumente ili zatražiti njihovu zapljenu. Ta se ovlast izvršava u skladu s relevantnim nacionalnim odredbama i pritom se ne dovodi u pitanje primjena pravila o kaznenim postupcima povezanima sa zapljenom dokumenata.

Članak 78.
Uzajamna pomoć 

1.Države članice uzajamno si pomažu u provođenju kontrole iz ovog poglavlja u sljedećim slučajevima:

(a)ako poduzeće ili treća strana ima poslovni nastan u državi članici koja nije ona u kojoj je plaćanje predmetnog iznosa izvršeno ili primljeno odnosno trebalo je biti izvršeno ili primljeno;

(b)ako poduzeće ili treća strana ima poslovni nastan u državi članici koja nije ona u kojoj se nalaze dokumenti i informacije potrebni za kontrolu.

Komisija može koordinirati zajednička djelovanja koja uključuju uzajamnu pomoć između dvije države članice ili više njih.

2.Države članice dostavljaju Komisiji popis poduzeća sa poslovnim nastanom u trećoj zemlji za koja je plaćanje predmetnog iznosa izvršeno ili primljeno odnosno trebalo je biti izvršeno ili primljeno.

3.Ako su za kontrolu poduzeća u skladu s člankom 75., a posebice za unakrsne provjere u skladu s člankom 76., potrebne dodatne informacije u drugoj državi članici, mogu se podnijeti posebni zahtjevi za kontrolu s obrazloženjem razloga njihova podnošenja.

Kontrola na temelju zahtjeva za kontrolu mora se provesti najkasnije šest mjeseci nakon njegova primitka, a rezultati kontrole bez odgode se priopćavaju državi članici podnositeljici zahtjeva.

Članak 79.
Izrada programa

1.Države članice izrađuju programe za kontrole koje u skladu s člankom 75. treba provesti u sljedećem razdoblju kontrole.

2.Najkasnije do 15. travnja svake godine države članice dostavljaju Komisiji svoj program iz stavka 1. i navode:

(a)broj poduzeća koje je potrebno kontrolirati i njihovu podjelu prema sektoru na osnovi iznosa koji su s njima povezani;

(b)kriterije koji su doneseni za izradu programa.

3.Programe koje izrađuju i prosljeđuju Komisiji države članice počinju provoditi ako u roku od osam tjedana Komisija ne dostavi komentare.

4.Stavak 3. primjenjuje se mutatis mutandis na izmjene programa koje su izvršile države članice.

5.Komisija u bilo kojem trenutku može zatražiti uključivanje određene kategorije poduzeća u program država članica.

6.Poduzeća za koja je zbroj primitaka ili plaćanja iznosio manje od 40 000 EUR kontroliraju se u skladu s ovim poglavljem samo iz posebnih razloga koje trebaju navesti države članice u svom godišnjem programu iz stavka 1. ili Komisija u bilo kojoj predloženoj izmjeni tog programa.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 101. kojima se izmjenjuju pragovi utvrđeni u prvom podstavku.

Članak 80.
Posebni odjeli

1.U svakoj državi članici postoji poseban odjel nadležan za nadzor primjene ovog poglavlja. Ti su odjeli osobito nadležni za:

(a)kontrolu iz ovog poglavlja koju provode službenici zaposleni u tom posebnom odjelu; ili

(b)koordinaciju i opći nadzor kontrole koju provode službenici koji pripadaju drugim odjelima.

Države članice također mogu osigurati da se provedba kontrole u skladu s ovim poglavljem podijeli između posebnih odjela i drugih nacionalnih odjela, uz uvjet da su posebni odjeli nadležni za koordinaciju.

2.Odjel ili odjeli nadležni za primjenu ovog poglavlja organiziraju se na takav način da su neovisni o odjelima ili ograncima odjela koji su nadležni za plaćanja i kontrole prije plaćanja.

3.Poseban odjel iz stavka 1. poduzima sve potrebne mjere te mu predmetna država članica povjerava sve ovlasti potrebne za izvršavanje zadataka iz ovog poglavlja.

4.Države članice donose odgovarajuće mjere za kažnjavanje fizičkih ili pravnih osoba koje ne izvrše svoje obveze u skladu s ovim poglavljem.

Članak 81.
Izvješća 

1.Države članice prije 1. siječnja koji slijedi razdoblju kontrole Komisiji šalju detaljno izvješće o primjeni ovog poglavlja.

Izvješće iz prvog podstavka sadržava i pregled posebnih zahtjeva za kontrolu iz članka 78. stavka 3. i rezultate kontrole provedene na temelju tih zahtjeva.

2.Države članice i Komisija redovno razmjenjuju mišljenja o primjeni ovog poglavlja.

Članak 82.
Pristup Komisije podacima i kontroli

1.U skladu s relevantnim nacionalnim zakonima službenici Komisije imaju pristup svim dokumentima koji su pripremljeni za potrebe kontrole organizirane u skladu ovim poglavljem ili nakon nje te pohranjenim podacima, uključujući one pohranjene u sustavima za obradu podataka. Ti podaci dostavljaju se na zahtjev na odgovarajućem podatkovnom mediju.

2.Kontrolu iz članka 75. provode službenici država članica, a u njoj mogu sudjelovati službenici Komisije. Oni ne mogu izvršavati ovlasti kontrole koje su dodijeljene nacionalnim službenicima, ali imaju pristup istim prostorijama i dokumentima kao i službenici država članica.

3.U slučaju kontrole u skladu s člankom 78. službenici države članice podnositeljice zahtjeva mogu biti prisutni tijekom kontrole u državi članici primateljici zahtjeva i imaju pristup istim prostorijama i dokumentima kao i službenici te države članice, ako se država članica primateljica zahtjeva s time slaže.

Službenici države članice podnositeljice zahtjeva koji su prisutni tijekom kontrole u državi članici primateljici zahtjeva u bilo koje doba moraju moći dostaviti dokaz svoje službene dužnosti. Kontrolu uvijek provode službenici države članice primateljice zahtjeva.

4.Ne dovodeći u pitanje odredbe uredaba (EU, Euratom) br. 883/2013, (Euratom, EC) br. 2988/95, (Euratom, EC) br. 2185/96 i (EU) 2017/1939, ako prema nacionalnim propisima o kaznenom postupku neke radnje mogu provoditi samo službenici koji se posebno imenuju u skladu nacionalnim pravom, službenici Komisije ni službenici države članice iz stavka 3. ne sudjeluju u tim radnjama. Ni u kojem slučaju ne smiju sudjelovati u ulascima u tuđe domove ili službenom ispitivanju osoba u kontekstu kaznenog prava dotične države članice. Međutim, imaju pristup tako dobivenim podacima.

Članak 83.
Provedbene ovlasti 

Komisija donosi provedbene akte kojima se određuju pravila potrebna za ujednačenu primjenu ovog poglavlja, posebice u pogledu sljedećeg:

(a)provedba kontrole iz članka 75. kada je riječ o odabiru poduzeća, učestalosti i rasporedu kontrole;

(b)čuvanje trgovinskih dokumenata i vrste dokumenata koje treba sačuvati ili podataka koje treba zabilježiti;

(c)provedba i koordinacija zajedničkih djelovanja iz članka 78. stavka. 1;

(d)pojedinosti i specifikacije povezane sa sadržajem, oblikom i načinom podnošenja zahtjeva, sadržajem, oblikom i načinom dostave obavijesti, dostavom i razmjenom informacija potrebnih u skladu s ovim poglavljem;

(e)uvjeti i načini objavljivanja ili posebna pravila i uvjeti kojih se Komisija mora pridržavati pri širenju informacija potrebnih u skladu s ovom Uredbom ili njihovu stavljanju na raspolaganje nadležnim tijelima država članica;

(f)nadležnosti posebnog odjela iz članka 80.;

(g)sadržaj izvješća iz članka 81. i sve ostale obavijesti potrebne u skladu ovim poglavljem.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Poglavlje IV.
Sustav kontrole ispunjenja uvjeta i sustav kazni za neispunjenje uvjeta

Članak 84.
Sustav kontrole ispunjenja uvjeta

1.Države članice uspostavljaju sustav kontrole kojim se osigurava da korisnici potpore iz članka 11. Uredbe (EU ) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 i poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 229/2013 ispunjuju obveze iz glave III. poglavlja 1. odjeljka 2. Uredbe (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

Države članice za osiguranje usklađenosti s pravilima o ispunjenju uvjeta mogu upotrebljavati svoje postojeće kontrolne i administrativne sustave.

Ti sustavi u skladu su sa sustavom kontrole iz prvog podstavka ovog stavka.

Države članice na temelju postignutih rezultata provode godišnju reviziju sustava kontrole iz prvog podstavka.

2.Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„zahtjev” znači svaki pojedinačni propisani zahtjev o upravljanju u skladu s pravom Unije iz članka 11. Uredbe (EU ) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], unutar određenog akta, koji se po sadržaju razlikuje od svih drugih zahtjeva istog akta;

(b)„akt” znači svaku pojedinačnu Direktivu i Uredbu iz članka 11. Uredbe (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

3.Kada je riječ o sustavima kontrole iz stavka 1., države članice:

(a)uključuju u njih kontrole na terenu kojima se provjerava ispunjuju li korisnici obveze iz glave III. poglavlja 1. odjeljka 2. Uredbe (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a];

(b)mogu odlučiti da će, ovisno o zahtjevima, standardima, aktima ili područjima ispunjenja uvjeta, iskoristiti kontrole provedene u okviru sustava kontrole predmetnih zahtjeva, standarda, akata ili područja ispunjenja uvjeta, ako su te kontrole barem jednako učinkovite kao kontrole na terenu iz točke (a);

(c)mogu, prema potrebi, za provedbu kontrola na terenu iz točke (a) upotrijebiti daljinsko istraživanje ili sustav za nadzor područja;

(d)utvrđuju kontrolni uzorak za kontrole iz točke (a) koje se provode svake godine na temelju analize rizika te u njih uključuju nasumičnu sastavnicu i osiguravaju da kontrolni uzorak obuhvaća najmanje 1 % korisnika koji primaju potporu iz glave III. poglavlja 1. odjeljka 2. Uredbe (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

Članak 85.
Sustav administrativnih kazni za neispunjenje uvjeta

1.Države članice uspostavljaju sustav za primjenu administrativnih kazni za korisnike iz članka 11. Uredbe (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] koji se ne pridržavaju pravila o ispunjenju uvjeta iz glave III. poglavlja 1. odjeljka 2. te Uredbe („sustav kazni”) tijekom cijele predmetne kalendarske godine.

U okviru tog sustava administrativne kazne iz prvog podstavka primjenjuju se samo kada je neispunjenje obveza posljedica radnje ili propusta koji se mogu izravno pripisati korisniku o kojem se radi i ako je ispunjen barem jedan sljedeći uvjet:

(a)neispunjenje obveza povezano je s poljoprivrednom djelatnošću korisnika;

(b)u pitanju je područje poljoprivrednog imanja korisnika.

Međutim, kada je riječ o šumskim područjima, administrativna kazna iz prvog podstavka ne primjenjuje se ako za predmetno područje nije zatražena potpora u skladu s člancima 65. i 66. Uredbe (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

2.Kada je riječ o sustavima kazni iz stavka 1., države članice:

(a)uključuju u njih pravila o primjeni administrativnih kazni u slučajevima u kojima se zemljište prenosi tijekom predmetne kalendarske godine ili godina. Ta se pravila temelje na pravednoj i pravičnoj podjeli odgovornosti za neispunjenje obveza između prenositelja i preuzimatelja.

Za potrebe ove točke „prijenos” znači bilo koju vrstu transakcije kojom poljoprivredno zemljište prestaje biti na raspolaganju prenositelju.

(b)neovisno o stavku 1., mogu odlučiti da ne primjenjuju kaznu po korisniku i po kalendarskoj godini ako kazna iznosi 100 EUR ili manje. Korisnika se obavješćuje o tom zaključku i obvezi poduzimanja korektivne mjere.

(c)osigurava da se administrativne kazne ne određuju ako je do neispunjenja obveza došlo zbog više sile.

3.Primjena administrativne kazne ne utječe na zakonitost i ispravnost plaćanja na koja se primjenjuje.

Članak 86.
Izračun kazne

1.Administrativne kazne iz glave III. poglavlja 1. odjeljka 2. Uredbe (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] primjenjuju se u obliku smanjenja ili ukidanja ukupnog iznosa plaćanja iz tog odjeljka te uredbe koji je odobren ili se treba odobriti predmetnom korisniku na temelju zahtjeva za potporu koje je podnio ili će podnijeti tijekom kalendarske godine nalaza.

Za izračun tih smanjenja i ukidanja u obzir se uzima ozbiljnost, opseg, trajanje, ponavljanje i namjera utvrđenog neispunjenja obveza. Utvrđene kazne su odvraćajuće i proporcionalne te su u skladu s kriterijima iz stavaka 2. i 3. ovog članka.

2.U slučaju neispunjenja obveza zbog nemara postotak smanjenja u pravilu iznosi 3 % ukupnog iznosa plaćanja iz stavka 1. ovog članka.

Države članice mogu uspostaviti sustav ranog upozoravanja koji se primjenjuje na pojedinačne slučajeve neispunjenja obveza do kojeg je došlo prvi put i na koje se zbog njihove manje težine, opsega i trajanja ne primjenjuje smanjenje ili ukidanje. Ako se u naknadnoj kontroli tijekom tri uzastopne kalendarske godine utvrdi da neispunjenje obveza nije ispravljeno, smanjenje u skladu s prvim podstavkom primjenjuje se retroaktivno.

Međutim, smanjenje ili ukidanje uvijek se primjenjuju na slučajeve neispunjenja obveza koji predstavljaju izravan rizik za javno zdravlje ili dobrobit životinja.

Države članice korisnicima koji su primili rano upozorenje mogu osigurati obvezno osposobljavanje u okviru sustava za savjetovanje poljoprivrednika iz glave III. poglavlja 1. odjeljka 3. Uredbe (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

3.U slučaju ponovnog neispunjenja obveza postotak umanjenja veći je od onog koji se primjenjuje u slučaju neusklađenosti zbog nemara i prvog kažnjavanja.

4.U slučaju namjernog neispunjenja obveza postotak je veći od onog koji se primjenjuje u slučaju ponavljanja iz stavka 3., a može doći i do cjelokupnog isključenja iz plaćanja, te može vrijediti jednu ili više kalendarskih godina.

5.Kako bi se osigurali jednaki uvjeti među državama članicama te učinkovitost i odvraćajući učinak sustava kazni, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje dodatnim pravilima za primjenu i izračun kazne.

Članak 87.
Iznosi administrativnih kazni za neispunjenje uvjeta

Države članice mogu zadržati 20 % iznosa koji proizlaze iz primjene smanjenja i ukidanja iz članka 86.

Glava V.
Zajedničke odredbe

POGLAVLJE I.
Prosljeđivanje informacija

Članak 88.
Priopćavanje informacija

1.Osim odredbi utvrđenih u Uredbi (EU) .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] države članice Komisiji šalju sljedeće informacije, izjave i dokumente:

(a)za akreditirane agencije za plaćanja i akreditirana koordinacijska tijela:

i.dokument o njihovoj akreditaciji;

ii.njihovu funkciju (akreditirana agencija za plaćanja ili akreditirano koordinacijsko tijelo);

iii.kada je potrebno, dokument o oduzimanju akreditacije;

(b)za tijela za ovjeravanje:

i.njihov naziv;

ii.njihovu adresu;

(c)za mjere povezane s operacijama koje financiraju Fondovi:

i.izjave o rashodima, koje su ujedno i zahtjevi za plaćanje i koje je potpisala akreditirana agencija za plaćanja ili akreditirano koordinacijsko tijelo, s priloženim potrebnim podacima;

ii.procjenu njihovih financijskih zahtjeva kada je riječ o EFJP-u i ažurirane procjene izjava o rashodima koje se podnose tijekom godine i procjene izjava o rashodima za sljedeću financijsku godinu kada je riječ o EPFRR-u;

iii.izjavu o upravljanju i godišnje financijske izvještaje akreditiranih agencija za plaćanja.

Godišnji financijski izvještaji akreditiranih agencija za plaćanja koji se odnose na rashode EPFRR-a podnose se na razini svakog strateškog plana u okviru ZPP-a.

2.Države članice redovno obavješćuju Komisiju o primjeni integriranog sustava iz poglavlja II. glave IV. Komisija organizira razmjene mišljenja o ovoj temi s državama članicama.

Članak 89.
Povjerljivost

1.Države članice i Komisija poduzimaju sve potrebne korake kako bi zajamčile povjerljivost podataka priopćenih ili dobivenih u okviru mjera inspekcije i poravnanja računa provedenih u skladu s ovom Uredbom.

Na te podatake primjenjuju se pravila iz članka 8. Uredbe (Euratom, EZ) br. 2185/96.

2.Ne dovodeći u pitanje nacionalne odredbe o sudskim postupcima, podaci prikupljeni tijekom kontrole iz poglavlja III. glave V. zaštićeni su službenom tajnom. Mogu se priopćiti samo osobama koje s njima moraju biti upoznate da bi izvršavale svoje dužnosti u državama članicama ili institucijama Unije.

Članak 90.
Provedbene ovlasti

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o:

(a)obliku, sadržaju, periodičnosti, rokovima i pojedinostima dostavljanja ili stavljanja Komisiji na raspolaganje:

i.izjava o rashodima i procjena rashoda te njihovih nadopuna, uključujući namjenski prihod;

ii.izjava o upravljanju i godišnjih financijskih izvještaja agencija za plaćanja;

iii.izvješća o potvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja;

iv.naziva akreditiranih agencija za plaćanja, akreditiranih koordinacijskih tijela i tijela za ovjeravanje i pojedinosti o njima;

v.načinima evidentiranja i plaćanja rashoda koji se financiraju u okviru Fondova;

vi.obavijesti o financijskim prilagodbama koje provode države članice u pogledu intervencija u području ruralnog razvoja;

vii.informacija o mjerama poduzetima u skladu s člankom 57.;

(b)mehanizmima razmjene podataka i dokumenata između Komisije i država članica te uspostavi informacijskih sustava, uključujući vrstu, format i sadržaj podataka koje ti sustavi trebaju obraditi te odgovarajuća pravila pohrane podataka;

(c)obavijestima koje države članice dostavljaju Komisiji o podacima, dokumentima, statistici i izvješćima kao i krajnjim rokovima i metodama za obavješćivanje.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Poglavlje II.
Upotreba eura

Članak 91.
Opća načela

1.Iznosi iz odluka Komisije o donošenju strateških planova u okviru ZPP-a, iznosi preuzetih obveza i plaćanja Komisije, iznosi iskazanih ili potvrđenih rashoda te iznosi iz izjava država članica o rashodima izražavaju se i plaćaju u eurima.

2.Cijene i iznosi utvrđeni u sektorskom poljoprivrednom zakonodavstvu izražavaju se u eurima.

Odobravaju se ili prikupljaju u eurima u državama članicama koje su euro prihvatile te u nacionalnoj valuti u državama članicama koje ga nisu prihvatile.

Članak 92.
Tečaj i operativni događaj

1.Cijene i iznosi iz članka 91. stavka 2. u državama članicama koje nisu prihvatile euro kao nacionalnu valutu preračunavaju se u skladu s tečajem.

2.Operativni događaj za tečaj je:

(a)dovršetak carinskih uvoznih ili izvoznih formalnosti u slučaju iznosa koji se prikupljaju ili odobravaju u trgovini s trećim zemljama;

(b)događaj kojim se ostvario gospodarski cilj operacije u svim drugim slučajevima.

3.Ako se korisniku izravno plaćanje predviđeno Uredbom (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] izvršava u drugoj valuti, a ne u eurima, države članice preračunavaju iznos potpore izražen u eurima u nacionalnu valutu na temelju zadnjeg tečaja koji je odredila Europska središnja banka prije 1. listopada godine za koju je dodijeljena potpora.

Odstupajući od prvog podstavka, države članice u opravdanim slučajevima mogu odlučiti izvršiti konverziju na temelju prosječnih tečajeva koje je odredila Europska središnja banka tijekom mjeseca prije 1. listopada godine za koju je dodijeljena potpora. Države članice koje odaberu tu opciju određuju i objavljuju prosječnu stopu prije 1. prosinca te godine.

4.Kada je riječ o EFJP-u, pri sastavljanju izjava o rashodima države članice koje nisu usvojile euro primjenjuju isti tečaj kao onaj koji su upotrebljavale za plaćanja korisnicima ili za primanje prihoda, u skladu s odredbama ovog poglavlja.

5.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o tim operativnim događajima i tečaju koji treba primjenjivati. Poseban operativni događaj određuje se uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

(a)što brža stvarna primjenjivost prilagodbi tečaja;

(b)primjerenost operativnih događaja za slične operacije koje se provode u okviru organizacije tržišta;

(c)usklađenost operativnih događaja za različite cijene i iznose povezane s organizacijom tržišta;

(d)provedivost i učinkovitost kontrola primjene odgovarajućih tečajeva.

6.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o tečaju koji se primjenjuje u izradi izjave o rashodima i kada se operacije javnog skladištenja knjiže u financijskim izvještajima agencije za plaćanja.

Članak 93.
Mjere zaštite i iznimke

1.Komisija može donijeti provedbene akte za zaštitu primjene prava Unije ako postoji mogućnost da je ugroze iznimne monetarne prakse povezane s nacionalnom valutom. Ti provedbeni akti mogu od postojećih pravila odstupati isključivo koliko je nužno potrebno.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Europski parlament, Vijeće i države članice odmah se obavješćuju o mjerama iz prvog podstavka.

2.Ako iznimne monetarne prakse povezane s nacionalnom valutom mogu ugroziti primjenu prava Unije, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje odstupanjima od ovog odjeljka, osobito u sljedećim slučajevima:

(a)ako država primjenjuje neuobičajene metode razmjene kao što su višestruki tečajevi ili se služi ugovorima o razmjeni;

(b)ako države imaju valute koje ne kotiraju na službenim valutnim tržištima ili ako kretanja takvih valuta mogu stvoriti poremećaje u trgovini.

Članak 94.
Upotreba eura država članica izvan europodručja

1.Ako država članica koja nije prihvatila euro odlučiti platiti rashode koji proizlaze iz sektorskog poljoprivrednog zakonodavstva u eurima umjesto u svojoj nacionalnoj valuti, ta država članica poduzima mjere kako bi osigurala da upotreba eura ne pruža sustavnu prednost u usporedbi s upotrebom nacionalne valute.

2.Država članica obavješćuje Komisiju o planiranim mjerama prije njihova stupanja na snagu. Mjere ne mogu stupiti na snagu dok Komisija ne dostavi svoju suglasnost.

Poglavlje III.
Izvješćivanje

Članak 95.
Godišnje financijsko izvješće

Komisija do kraja rujna svake godine nakon proračunske godine sastavlja financijsko izvješće o upravljanju Fondovima u prethodnoj financijskoj godini, koje podnosi Europskom parlamentu i Vijeću.

Poglavlje IV.
Transparentnost

Članak 96.
Objava podataka o korisnicima

1.Države članice osiguravaju godišnje ex post objavljivanje korisnika Fondova u skladu s [člankom 44. stavcima od 3. do 5. Uredbe (EU) .../... Uredbe o zajedničkim odredbama] i člancima 2., 3. i 4. ovog članka.

2.odredbe iz [članka 44. stavaka od 3. do 5. Uredbe (EU) .../... Uredbe o zajedničkim odredbama] primjenjuju se, kada je potrebno, na korisike EPFRR-a i EFJP-a; međutim, iznosi koji odgovaraju nacionalnom doprinosu i stopi sufinanciranja, kako je utvrđeno u članku 44. stavku 3. točkama (h) i (i) te Uredbe, ne primjenjuju se na EFJP.

3.Za potrebe ovog članka:

„operacija” znači mjera ili intervencija;

„lokacija” znači općina u kojoj korisnik ima boravište ili u kojoj je registriran i, ako je dostupno, poštanski broj ili njegov dio, kojim se utvrđuje općina.

4.Podaci iz članka 44. stavaka od 3. do 5. dostupni su na jedinstvenom web-mjestu za svaku državu članicu dvije godine od datuma prve objave.

Države članice ne smiju objaviti podatke iz članka 44. stavka 3. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) .../...[Uredbe o zajedničkim odredbama] ako iznos potpore koju je korisnik primio u jednoj godini nije veći od 1250 EUR.

Članak 97.
Obavješćivanje korisnika o objavi podataka o njima

Države članice obavješćuju korisnike da se podaci o njima objavljuju u skladu s člankom 96. i da te podatke mogu obrađivati revizijska i istražna tijela Unije i država članica za potrebe zaštite financijskih interesa Unije.

Kada je riječ o osobnim podacima, države članice u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) 2016/679 obavješćuju korisnike o njihovim pravima na temelju te uredbe i o postupcima koji se primjenjuju u ostvarivanju tih prava.

Članak 98.
Provedbene ovlasti

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o:

(a)obliku, uključujući način predstavljanja po mjerama ili intervencijama, i vremenskom okviru objave kako je predviđeno člancima 96. i 97.;

(b)jedinstvenoj primjeni članka 97.;

(c)suradnji između Komisije i država članica.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Poglavlje V.
Zaštita osobnih podataka

Članak 99.
Obrada i zaštita osobnih podataka

1.Ne dovodeći u pitanje članke od 96. do 98., države članice i Komisija prikupljaju osobne podatke radi provedbe svojih obveza povezanih s upravljanjem, kontrolom, revizijom, nadzorom i evaluacijom u okviru ove Uredbe, a posebno onih propisanih glavom II. poglavljem II., glavom III. poglavljima III. i IV, glavom IV. i glavom V. poglavljem III., kao i u statističke svrhe, i ne obrađuju te podatke na način koji nije u skladu s tom svrhom.

2.Ako se obrađuju u svrhu nadzora i evaluacije u skladu s Uredbom (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], kao i u statističke svrhe, osobne podatke se anonimizira i obrađuje samo u agregiranom obliku.

3.Osobni se podaci obrađuju u skladu s uredbama (EZ) br. 45/2001 i (EU) 2016/679. Takvi se podaci posebice ne pohranjuju u obliku koji omogućuje identifikaciju pojedinaca na koje se osobni podaci odnose dulje nego što je to neophodno za potrebe za koje su prikupljeni ili za koje se dodatno obrađuju, uzimajući u obzir minimalna razdoblja pohrane propisana važećim nacionalnim pravom ili pravom Unije.

4.Države članice obavješćuju pojedince na koje se odnose podaci da njihove osobne podatke mogu obraditi nacionalna tijela ili tijela Unije u skladu sa stavkom 1. i da u tom smislu ostvaruju prava na zaštitu podataka iz uredaba (EZ) br. 45/2001 i (EU) 2016/679.

Glava VI.
Delegirani i provedbeni akti

Članak 100.
Postupak delegiranja

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 10., 15., 21., 36., 38., 39., 42., 45., 50., 52., 53., 58., 62., 72., 74., 79., 86., 92., 93. i 103. dodjeljuju se Komisiji na razdoblje od sedam godina počevši od dana stupanja na snagu ove Uredbe. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka sedmogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 10., 15., 21., 36., 38., 39., 42., 45., 50., 52., 53., 58., 62., 72., 74., 79., 86., 92., 93. i 103. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članaka 10., 15., 21., 36., 38., 39., 42., 45., 50., 52., 53., 58., 62., 72., 74., 79., 86., 92., 93. i 103. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 101.
Postupak Odbora 

1.Komisiji pomaže odbor pod nazivom „Odbor za poljoprivredne fondove”. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

Za potrebe članaka 10., 11., 15., 16., 19., 21., 24., 30., 37., 38., 39., 40., 42., 45., 50., 51., 52., 53., 56., 57., 58., 62., 73., 83., 90., 93. i 98. u pogledu pitanja koja se odnose na intervencije za izravna plaćanja, intervencije u području ruralnog razvoja i zajedničku organizaciju tržišta, Komisiji pomažu Odbor za poljoprivredne fondove, Odbor za zajednički poljoprivrednu politiku osnovan Uredbom (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] i Odbor za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda osnovan Uredbom (EU) br. 1308/2013.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Glava VII.
Završne odredbe

Članak 102.
Stavljanje izvan snage

1.Uredba (EU) br. 1306/2013 stavlja se izvan snage.

Međutim:

(a)članak 5., članak 7. stavak 3., članci 9. i 34., članak 35. stavak 4., članci 36., 37., 38., 43., 51., 52., 54., 110. i 111. Uredbe (EU) br. 1306/2013 i relevantna provedbena i delegirana pravila i dalje se primjenjuju na stvarne rashode i plaćanja izvršena za poljoprivrednu financijsku godinu 2020. i prethodne godine kada je riječ o EFJP-u te na stvarne rashode i izvršena plaćanja za programe ruralnog razvoja koje je odobrila Komisija u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013 kada je riječ o EPFRR-u,

(b)članak 69. Uredbe (EU) br. 1306/2013 i dalje se primjenjuje na stvarne rashode i plaćanja izvršena za operacije provedene u skladu s Uredbom (EU) br. 1307/2013 i programe ruralnog razvoja koje je odobrila Komisija u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013 i druge mjere u okviru ZPP-a, kako su utvrđene u glavi II. poglavlju I. Uredbe (EU) br. 1306/2013, provedene prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe, Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] i Uredbe (EU) br. 1308/2013 kako je izmijenjena Uredbom (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća 37 .

2.Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga.

Članak 103.
Prijelazne mjere

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 101. kojima se ova Uredba dopunjuje odstupanjima od pravila i dodacima pravilima iz ove Uredbe. 

Članak 104.
Stupanje na snagu i primjena

1.Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

2.Međutim, članci 7., 10., 18., 19., 35., 36., 37., 38., 39., 40., 43., 51., 52., 53. i 54. primjenjuju se na rashode nastale nakon 16. listopada 2020. kada je riječ o EFJP-u i na rashode ostvarene u okviru Uredbe (EU) br. .../... [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] kada je riječ o EPFRR-u.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednik    Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.Trajanje i financijski učinak

1.6.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

1.OKVIR PRIJEDLOGA

1.1.Naslov prijedloga

a) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013;

b) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća;

c) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i (EU) br. 229/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka.

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

Klaster programa 8. – Poljoprivredna i pomorska politika u okviru naslova 3. višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za 2021.–2027. – Prirodni resursi i okoliš

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 38  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

U članku 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije utvrđeni su sljedeći ciljevi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP):

(a) povećati poljoprivrednu produktivnost (među ostalim s pomoću tehničkog napretka i optimalnog korištenja faktora proizvodnje);

(b) na taj način osigurati primjeren životni standard poljoprivrednog stanovništva (među ostalim povećanjem zarade);

(c) stabilizirati tržišta;

(d) osigurati dostupnost opskrbe; i

(e) pobrinuti se da roba dođe do potrošača po razumnim cijenama.

Oni su prilagođeni i formulirani u skladu s izazovima navedenima u odjeljku 1.4.2. u nastavku kako bi se stavio naglasak na 10 prioriteta Komisije za razdoblje 2015.–2019. i na ciljeve održivog razvoja UN-a, a kako bi se ispunili, cilj je prijedlogâ utvrđivanje zakonodavnog okvira za zajedničku poljoprivrednu politiku za razdoblje 2021.–2027. – jednostavniji, pametniji, moderan i održiviji ZPP.

1.4.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke, „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi države članice inače ostvarile svojim zasebnim djelovanjima.

Ključni problemi za poljoprivredu i ruralna područja EU-a prekogranične su i globalne prirode, stoga ih je potrebno sagledati u okviru zajedničke politike na razini EU-a. U okviru ZPP-a na te se izazove odgovara na sljedeće načine:

● osiguravanjem jedinstvenog tržišta i jednakih uvjeta s pomoću zaštitnog mehanizma zajedničkog dohotka kao sustava potpore kojim se osigurava sigurnost opskrbe hranom i izbjegavaju moguća narušavanja tržišnog natjecanja,

● jačanjem otpornosti poljoprivrednog sektora EU-a radi lakšeg svladavanja globalizacije i

● ostvarivanjem rezultata povezanih s ključnim dimenzijama izazova povezanih s održivosti, kao što su klimatske promjene, upotreba vode, kvaliteta zraka i bioraznolikost s pomoću okolišnih elemenata ZPP-a.

U drugim područjima snažnu dimenziju EU-a treba kombinirati s većom supsidijarnošću. Ta područja obuhvaćaju sigurnost hrane (npr. usklađivanje standarda), probleme ruralnih područja (velike su razlike među državama članicama u stopi nezaposlenosti u ruralnim područjima), lošu ruralnu infrastrukturu i usluge, nedostatke u istraživanju i inovacijama te probleme povezane s kvalitetom hrane, javnim zdravstvom i prehranom. S pomoću primjerenog odgovora na te izazove na razini EU-a u kombinaciji s većom fleksibilnošću na razini država članica omogućilo bi se djelotvorno i učinkovito djelovanje.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Na temelju evaluacija postojećeg okvira politike, opsežnog savjetovanja s dionicima te analize budućih izazova i potreba izrađena je sveobuhvatna procjena učinka. Više pojedinosti dostupno je u procjeni učinka i obrazloženju koji se dostavljaju uz zakonodavne prijedloge.

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Kad je riječ prvenstveno o ZPP-u, uključivanjem provedbe intervencija koje se financiraju iz EFJP-a i EPFRR-a u jedan strateški okvir strateškog plana u okviru ZPP-a ostvarit će se znatne sinergije i učinci pojednostavnjenja. Zadržat će se postojeće strukture u državama članicama, a pravila o upravljanju i kontroli pojednostavnit će se i prilagoditi konkretnim intervencijama koje provode države članice.

U okviru ZPP-a održavaju se snažne sinergije s klimatskom politikom i politikom okoliša, sa sigurnošću hrane i pitanjima povezanima sa zdravljem, s digitalnom agendom u ruralnim područjima i biogospodarstvom, sa znanjem i inovacijama, s proširenjem i susjedskom politikom, s trgovinskom i razvojnom politikom te s Erasmusom+.

ZPP će djelovati u sinergiji i komplementarno s drugim politikama i fondovima EU-a, kao što su djelovanja koja se provode u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, fonda InvestEU, devetog okvirnog programa za istraživanje te s politikom okoliša i klimatskom politikom. Ako to bude primjereno, utvrdit će se zajednička pravila radi postizanja najveće moguće usklađenosti i komplementarnosti između fondova, poštujući pritom specifičnosti tih politika.

Sinergije s devetim okvirnim programom za istraživanje provodit će se preko njegova klastera „Hrana i prirodni resursi”, čiji je cilj postići sigurnost, održivost, otpornost, raznovrsnost i inovativnost poljoprivrede i prehrambenih sustava u okviru kružnoga gospodarstva. Biogospodarstvo će postati jedan od prioriteta ZPP-a i stoga će se on još jače povezati s politikom istraživanja i inovacija EU-a. U okviru klastera „Hrana i prirodni resursi” naglasak se stavlja i na iskorištavanje prednosti digitalne revolucije, pa će aktivnosti istraživanja i inovacija doprinijeti digitalnoj transformaciji poljoprivrede i ruralnih područja.

Zakonodavne prijedloge na koje se odnosi ovaj financijski izvještaj trebalo bi promatrati u širem kontekstu Prijedloga uredbe o zajedničkim odredbama, u kojemu se utvrđuje jedinstven okvir zajedničkih pravila za različite fondove, kao što su EPFRR, Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i drugi. Ta okvirna uredba znatno će doprinijeti smanjenju administrativnog opterećenja, djelotvornoj potrošnji sredstava EU-a te pojednostavnjenju u praksi.

1.5.Trajanje i financijski učinak

Ograničeno trajanje

   na snazi od 1.1.2021. do 31.12.2027.

   Financijski učinak od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za preuzete obveze te od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za plaćanje.

 Neograničeno trajanje za Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i (EU) br. 229/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka.

Provedba od (proračunske godine) 2021.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 39  

 Izravno upravljanje koje provodi Komisija

   putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

   putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe;

tijelima javnog prava;

tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

Nema znatnih promjena u odnosu na postojeću situaciju, tj. većinom rashoda obuhvaćenih zakonodavnim prijedlozima o ZPP-u upravljat će se u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama. Međutim vrlo malim dijelom nastavit će upravljati Komisija u okviru izravnog upravljanja.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Uspostavlja se okvir za uspješnost, praćenje i evaluaciju sa sljedećim ciljevima:

(a)    ocjenjivati učinak, djelotvornost, učinkovitost, relevantnost i dosljednost ZPP-a te njegovu dodanu vrijednost EU-a;

(b)    utvrditi ključne etape i ciljne vrijednosti za posebne ciljeve iz strateških planova u okviru ZPP-a;

(c)    pratiti postignuti napredak prema ostvarenju ciljnih vrijednosti iz strateških planova u okviru ZPP-a;

(d)    ocjenjivati učinak, djelotvornost, učinkovitost, relevantnost i dosljednost intervencija iz strateških planova u okviru ZPP-a;

(e)    pružiti potporu postupku zajedničkog učenja povezanom s praćenjem i evaluacijom.

Upravljačko tijelo i odbor za praćenje pratit će provedbu strateškog plana u okviru ZPP-a i postignuti napredak prema ostvarenju ciljnih vrijednosti iz strateškog plana u okviru ZPP-a.

Godišnja izvješća o uspješnosti

Do 15. veljače 2023. te do 15. veljače svake sljedeće godine, zaključno s 2030., države članice Komisiji dostavljaju godišnja izvješća o uspješnosti u pogledu provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a u prethodnoj financijskoj godini. U tim izvješćima iznose se najvažnije kvalitativne i kvantitativne informacije o provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a, uz upućivanje na financijske podatke te pokazatelje ostvarenja i rezultata. Izvješća sadržavaju i informacije o realiziranim ostvarenjima, realiziranim rashodima i realiziranim rezultatima te razlici u odnosu na odgovarajuće ciljne vrijednosti.

Dostavljeni podaci odnose se na ostvarene vrijednosti za pokazatelje za djelomično provedene intervencije i intervencije provedene u cijelosti. Navodi se i sažetak stanja provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a ostvarene u prethodnoj financijskoj godini, eventualni problemi koji utječu na uspješnost strateškog plana u okviru ZPP-a, posebno u pogledu odstupanja od ključnih etapa, i razlozi za njih te, ako je to relevantno, poduzete mjere.

Komisija na temelju informacija iz godišnjih izvješća o uspješnosti provodi godišnji pregled uspješnosti i godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost.

Evaluacija strateškog plana u okviru ZPP-a

Države članice provode ex ante evaluacije, uključujući analizu prednosti, nedostataka, prilika i prijetnji relevantnih za predmetni strateški plan u okviru ZPP-a, kako bi utvrdile potrebe na koje se strateški plan u okviru ZPP-a treba usmjeriti.

Države članice provode evaluacije strateških planova u okviru ZPP-a kako bi poboljšale kvalitetu izrade i provedbe planova te kako bi ocijenile njihovu djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, dosljednost i dodanu vrijednost EU-a te učinak u odnosu na njihov doprinos općim i posebnim ciljevima ZPP-a.

Ocjenjivanje uspješnosti koje provodi Komisija

Komisija uspostavlja višegodišnji plan evaluacije ZPP-a, čija je provedba njezina odgovornost.

Komisija provodi evaluaciju na sredini programskog razdoblja radi ispitivanja djelotvornosti, učinkovitosti, relevantnosti i dosljednosti Fondova te njihove dodane vrijednosti EU-a, uzimajući u obzir pokazatelje iz Priloga VII. Komisija može iskoristiti sve već dostupne relevantne informacije u skladu s člankom 128. Financijske uredbe.

Komisija provodi retrospektivnu evaluaciju radi ispitivanja djelotvornosti, učinkovitosti, relevantnosti i dosljednosti Fondova te njihove dodane vrijednosti EU-a.

Na temelju dokaza iz evaluacija ZPP-a, uključujući evaluacije strateških planova u okviru ZPP-a, i iz drugih relevantnih izvora informacija, Komisija do 31. prosinca 2025. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi početno izvješće o provedbi tog članka, uključujući prve rezultate o uspješnosti ZPP-a. Drugo izvješće, koje uključuje procjenu uspješnosti ZPP-a, podnosi se do 31. prosinca 2031.

Izvješćivanje na temelju ključnog skupa pokazatelja

Informacije koje su dostavile države članice temelj su na osnovi kojeg Komisija izvješćuje o napretku prema ostvarenju posebnih ciljeva tijekom cijelog programskog razdoblja, koristeći se u tu svrhu temeljnim skupom pokazatelja.

U skladu s obvezom o izvješćivanju na temelju članka 38. stavka 3. točke (e) podtočke i. Financijske uredbe Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi informacije o uspješnosti iz tog članka, izmjerene na temelju ključnog skupa pokazatelja.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

ZPP se prvenstveno provodi u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama. Postojeća upravljačka tijela koja su osnovale države članice, a posebno agencije za plaćanja i tijela za ovjeravanje, pokazala su da su djelotvorna u zaštiti proračuna EU-a i osiguravanju dobrog financijskog upravljanja. Postojane niske stope pogreške u okviru ZPP-a u posljednjim godinama pokazuju da sustavi upravljanja i kontrole koje su uspostavile države članice pravilno funkcioniraju i da pružaju razumna jamstva.

U novom modelu ostvarivanja politike u okviru ZPP-a uzima se u obzir ta situacija i državama članicama povjerava se veća supsidijarnost u odlučivanju i upravljanju postojećim sustavima kontrole uz općenitiji skup pravila na razini Unije. Osim toga, na temelju strategije za izradu proračuna na temelju rezultata i plaćanja usmjerenih na uspješnost u ZPP-u će se prihvatljivost plaćanja povezivati s ostvarivanjem ciljeva u praksi. Uspješnost je stoga ključna za model financijskog upravljanja i pružanja jamstava iz zakonodavnih prijedloga za ZPP nakon 2020.

Strategija kontrole za novo razdoblje bit će u potpunosti usklađena s pristupom jedinstvene revizije, čime se osigurava da akreditirane agencije za plaćanja i tijela za ovjeravanje pružaju potrebna jamstva. Komisija će posvetiti posebnu pozornost djelotvornom funkcioniranju postojećih sustava upravljanja i pouzdanosti izvješćivanja o uspješnosti. Kao i dosad, na početku razdoblja i provedbe višegodišnjeg programa rada sastavit će se revizijska strategija.

Ukratko, Komisija će osigurati da sustavi upravljanja koje su uspostavile države članice učinkovito funkcioniraju, nadoknadit će plaćanja akreditiranih agencija za plaćanja te će provoditi godišnja poravnanja s obzirom na uspješnost u kojima će ocijeniti postignuta ostvarenja koja su prijavile države članice.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika

ZPP ima više od sedam milijuna korisnika, koji primaju potporu iz niza različitih programa potpore. Trend smanjenja stope pogreške u okviru ZPP-a pokazatelj je da su sustavi kontrole u agencijama za plaćanja učinkoviti i pouzdani.

ZPP se dosad provodio na temelju detaljnih pravila prihvatljivosti na razini korisnika, što je dovodilo do veće složenosti, administrativnog opterećenja i rizika od pogreške. Troškovi sustava upravljanja i kontrole za potrebe smanjivanja tog rizika smatraju se donekle nerazmjernima.

U zakonodavnom paketu za ZPP nakon 2020. znatno se smanjuje taj element usklađenosti i naglasak se više stavlja na uspješnost. Države članice trebaju ispuniti obveze u skladu s pravilima EU-a i zatim uspostaviti primjeren sustav upravljanja i kontrole. Države članice imat će veću fleksibilnost u izradi programa i mjera koji su prilagođeniji njihovim konkretnim okolnostima. Stoga će uvjet za financiranje u okviru ZPP-a biti strateška provedba politika u cilju ostvarenja zajedničkih ciljeva utvrđenih na razini EU-a. Plan u okviru ZPP-a bit će sporazum između država članica i Komisije u kojemu će se utvrditi i odobriti strategija za narednih 7 godina, ciljne vrijednosti, intervencije i planirani rashodi.

Prijedlogom uredbe o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te o upravljanju njome postojeći okvir prilagođava se tom novom modelu ostvarivanja politike, ali zadržavaju se upravljačka tijela koja dobro funkcioniraju (agencije za plaćanja i tijela za ovjeravanje). Kao i sada, ravnatelj svake agencije za plaćanja svake godine mora dostaviti izjavu o upravljanju, koja obuhvaća potpunost, točnost i istinitost financijskih izvještaja, pravilno funkcioniranje upravljačkih struktura (uključujući ispunjavanje osnovnih zahtjeva EU-a) te pouzdanost izvješćivanja o uspješnosti. Neovisno revizorsko tijelo (tijelo za ovjeravanje) mora dostaviti mišljenje o tim elementima.

Ako države članice ne postignu ostvarenja u skladu s dogovorenim standardima, rashodi će se smanjiti. Nastavit će se provoditi revizije usklađenosti radi ocjenjivanja funkcioniranja upravljačkih struktura. Komisija će i dalje provoditi revizije poljoprivrednih rashoda, a primjenjivat će se pristup koji se temelji na riziku kako bi se osiguralo da su njezine revizije usmjerene na područja s najvećim rizikom, u skladu s načelom jedinstvene revizije. Osim toga, postoje jasni mehanizmi za suspenzije plaćanja u slučaju ozbiljnih nedostataka u upravljačkim strukturama ili trendova značajne slabe uspješnosti.

Glavni predviđeni rizik za novo razdoblje odnosi se na mogućnost da ublažavanje konkretnih i detaljnih pravila o tome kako bi države članice trebale uspostaviti sustav upravljanja i kontrole na razini agencija za plaćanja imaju utjecaj na ugled Komisije u slučajevima nepoštovanja pravila prihvatljivosti koja su uspostavile države članice. Treba naglasiti da će se Komisija pobrinuti da se uspostave sustavi upravljanja te da se postižu ostvarenja i rezultati. U duhu izrade proračuna na temelju rezultata Komisija će naglasak staviti na ostvarivanje politike.

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

Očekuje se da će novim modelom ostvarivanja politike u okviru ZPP-a znatno smanjiti troškovi kontrola i za države članice i za korisnike.

Znatno su ublaženi zahtjevi na razini EU-a i utvrđeni su na razini država članica, koje bi trebale iskoristiti tu priliku da prilagode obveze za korisnike konkretnim nacionalnim ili regionalnim okolnostima.

Države članice definirat će sustav upravljanja i kontrole na temelju pojednostavnjenog okvira EU-a utvrđenog u zakonodavnim prijedlozima. Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS), koji čini otprilike 88 % plaćanja u okviru ZPP-a, zadržava se, ali određeni elementi koji su dosad bili utvrđeni na razini EU-a prepustit će se državama članicama. Stoga se intenzitet i opseg kontrola, koje čine najveći dio troškova, više ne utvrđuju na razini EU-a.

Za stavljanje većeg naglaska na uspješnost potreban je učinkovit i pouzdan sustav izvješćivanja, na koji će se primjenjivati neovisne revizije kako je navedeno u prethodnim odjeljcima. Ne očekuje se da će to imati znatan učinak na administrativno opterećenje država članica jer je većina pokazatelja ostvarenja već dostupna u akreditiranim agencijama za plaćanja.

Države članice mogu pojednostavniti i smanjiti administrativno opterećenje uzrokovano upravljanjem ZPP-om i njegovom kontrolom jer će moći prilagoditi pravila o prihvatljivosti na razini korisnika te odabrati najprikladniju metodu kontrole (ne primjenjuje se isti pristup za sve). Kako je navedeno u poglavlju o pojednostavnjenju u procjeni učinka dostavljenoj uz zakonodavne prijedloge o ZPP-u, ne očekuje se da će troškovi za ostvarenje ciljeva u okviru novog ZPP-a biti veći (trenutačno iznose 3,6 %), čak ni kad se uzme u obzir veći naglasak na izvješćivanju o uspješnosti.

Kad je riječ o očekivanim stopama pogreške, prema novom modelu ostvarivanja politike prihvatljivost rashoda ocjenjuje se s obzirom na postignuta ostvarenja. Stoga se pogreške ne bi izračunavale na temelju zakonitosti i regularnosti pojedinačnih transakcija, nego na temelju razina postignutih ostvarenja u odnosu na nadoknađene rashode. Rashodi za koje nije postignuto odgovarajuće ostvarenje smanjit će se u okviru godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost kako bi proračun EU-a ostao zaštićen.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

U zakonodavnom paketu predviđa se da će države članice osigurati djelotvornu zaštitu od prijevara tako što će sprečavati, otkrivati i ispravljati nepravilnosti i prijevare, posebno u područjima s većom razinom rizika. Države članice moraju uvesti djelotvorne, odvraćajuće i razmjerne kazne kako su utvrđene u zakonodavstvu Unije ili nacionalnom pravu te moraju osigurati povrat svih nepravilnih plaćanja uz kamate.

Ti osnovni zahtjevi EU-a dio su upravljačkih struktura koje će biti predmet revizije tijela za ovjeravanje i, u skladu s pristupom koji se temelji na riziku, Komisije prema načelu jedinstvene revizije.

Pojedinosti će se prema potrebi utvrditi u strategiji za borbu protiv prijevara koju će izmijeniti GU AGRI. Međutim ne očekuje se da će se vrste prijevara i drugih ozbiljnih nepravilnosti u budućnosti znatno promijeniti u odnosu na postojeće stanje.

Postojeći pristup provedbe ciljanih osposobljavanja u državama članicama o sprečavanju, otkrivanju i ispravljanju prijevara i drugih ozbiljnih nepravilnosti vjerojatno će se prenijeti i u budući ZPP. Isto vrijedi i za tematske smjernice za države članice u pogledu konkretnih područja s visokim rizikom.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA

Iznosi navedeni u ovom financijskom izvještaju izraženi su u tekućim cijenama.

Osim promjena nastalih na temelju zakonodavnih prijedloga navedenih u tablicama u nastavku, zakonodavni prijedlozi uzrokuju i neke druge promjene koje nemaju financijski učinak.

Kad je riječ o rashodima povezanima s tržištem, treba istaknuti da su iznosi uzeti u obzir za te rashode utemeljeni na pretpostavci da ni u jednom sektoru neće biti provedena javna intervencija otkupa ni druge mjere povezane s nekom kriznom situacijom.

U EFJP-u uspostavit će se nova pričuva za poljoprivredu, iz koje će se pružati dodatna potpora poljoprivrednom sektoru za potrebe zaštitnih mjera u kontekstu upravljanja tržištem ili stabilizacije tržišta i/ili u slučaju kriza koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju ili distribuciju. Ta će pričuva iznositi najmanje 400 milijuna EUR na početku svake financijske godine. Iznos pričuve za krize u poljoprivredi neiskorišten u financijskoj godini 2020. prenijet će se u financijsku godinu 2021. za potrebe uspostave te pričuve; u razdoblju 2021.–2027. primjenjivat će se godišnje prebacivanje neiskorištenih iznosa. Ako se upotrijebe sredstva iz pričuve, ona će se popuniti raspoloživim postojećim proračunskim sredstvima ili novim odobrenim sredstvima. Ako se prijeđe posebna gornja granica za EFJP utvrđena u VFO-u za razdoblje 2021.–2027., primijenit će se financijska disciplina kako bi se pokrile sve potrebe iznad te gornje granice, uključujući potrebe za popunjavanjem pričuve. Stoga se za razdoblje 2021.–2027. ne predviđa višestruka primjena financijske discipline za potrebe uspostavljanja pričuve. Mehanizam financijske discipline zadržat će se kako bi se osiguralo poštovanje gornje granice za EFJP.

Kad je riječ o vrstama intervencija za izravna plaćanja, neto gornje granice za financijsku godinu 2021. (kalendarska godina 2020.) utvrđene u Uredbi (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća veće su od iznosa dodijeljenih za vrste intervencija za izravnih plaćanja kako su navedeni u priloženim tablicama te će ih stoga trebati prilagoditi u skladu s konačnim dogovorom o financijskoj omotnici ZPP-a unutar rokova koji su potrebni za pravovremenu provedbu u državama članicama.

Prijedlog obuhvaća nastavak provedbe postupka vanjske konvergencije izravnih plaćanja: države članice čija je prosječna razina potpore niža od 90 % prosječne razine u EU-u zabilježenu razliku do 90 % prosječne razine smanjit će za 50 % u šest postupnih koraka, počevši od 2022. Sve države članice doprinijet će financiranju te konvergencije. Ta konvergencija uzeta je u obzir u utvrđivanju sredstava dodijeljenih državama članicama za izravna plaćanja iz Priloga IV. Uredbi o strateškim planovima u okviru ZPP-a.

Učinak smanjenja izravnih plaćanja poljoprivrednicima proračunski je neutralan za dodijeljena sredstva za izravna plaćanja jer će se rezultat smanjenja plaćanja upotrijebiti za financiranje preraspodijeljenog plaćanja u istoj državi članici. Ako se rezultat smanjenja plaćanja ne može iskoristiti u financiranju vrsta intervencija za izravna plaćanja, prenijet će se u dodijeljena sredstva za EPFRR za predmetnu državu članicu. Iznos tog mogućeg prijenosa u ovom trenutku ne može se kvantificirati.

Kad je riječ o prihodu dodijeljenom EFJP-u, u procjeni je uzet u obzir učinak odobrenih odgoda plaćanja i obroka iz prethodno donesenih odluka o poravnanju koji će se naplatiti nakon 2020., kao i procijenjeni namjenski prihod koji će se prikupiti na temelju poravnanja i nepravilnosti. Očekuje se da će se taj namjenski prihod smanjiti u odnosu na trenutačne razine nakon uvođenja novog modela ostvarivanja politike.

Kad je riječ o EPFRR-u, u prijedlogu se predviđa smanjenje stopa sufinanciranja EU-a, slično kao i za druge europske strukturne i investicijske fondove. Zahvaljujući tome i dodijeljenim sredstvima za vrste intervencija u okviru EPFRR-a omogućit će se da javna potpora za europska ruralna područja ostane gotovo nepromijenjena. Raspodjela među državama članicama temelji se na objektivnim kriterijima i dosadašnjoj uspješnosti.

Prijedlozi za reformu sadržavaju odredbe kojima se državama članicama daje određena razina fleksibilnosti kad je riječ o njihovim dodijeljenim sredstvima za vrste intervencija za izravna plaćanja i za vrste intervencija u području ruralnog razvoja, kao i kad je riječ o njihovim dodijeljenim sredstvima za vrste intervencija za izravna plaćanja u odnosu na određene sektorske vrste intervencija. Ako države članice odluče iskoristiti tu fleksibilnost, to će imati financijske posljedice unutar odgovarajućih financijskih iznosa, no one se u ovom trenutku ne mogu kvantificirati.

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i preliminarni popis predloženih novih proračunskih linija rashoda 40  

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Naslov 3.:

Prirodni resursi i okoliš

Dif./nedif. 41

zemalja EFTA-e 42

zemalja kandidatkinja 43

trećih zemalja

u smislu članka [21. stavka 2. točke (b)] Financijske uredbe

3

[08.01.YY] EFJP – neoperativna tehnička pomoć

Nedif.

NE

NE

NE

NE

3

[08.01.YY] EPFRR – neoperativna tehnička pomoć

Nedif.

NE

NE

NE

NE

3

[08.01.YY] Izvršne agencije

Nedif.

NE

NE

NE

NE

3

[08.02.YY] Pričuva za poljoprivredu

Nedif.

NE

NE

NE

NE

3

[08.02.YY] Sektorske vrste intervencija u planu u okviru ZPP-a

Nedif.

NE

NE

NE

NE

3

[08.02.YY] Rashodi povezani s tržištem izvan plana u okviru ZPP-a

Dif. i nedif.

NE

NE

NE

NE

3

[08.02.YY] Vrste intervencija za izravna plaćanja u planu u okviru ZPP-a

Nedif.

NE

NE

NE

NE

3

[08.02.YY] Izravna plaćanja izvan plana u okviru ZPP-a

Nedif.

NE

NE

NE

NE

3

[08.02.YY] EFJP – operativna tehnička pomoć

Dif. i nedif.

NE

NE

NE

NE

3

[08.03.YY] Vrste intervencija za ruralni razvoj za razdoblje 2021.–2027. u planu u okviru ZPP-a

Dif.

NE

NE

NE

NE

3

[08.03.YY] EPFRR – operativna tehnička pomoć

Dif.

NE

NE

NE

NE

7

[08.01.YY] Rashodi koji se odnose na dužnosnike i privremeno osoblje u području politike „Poljoprivreda i ruralni razvoj”

Nedif.

NE

NE

NE

NE

7

[08.01.YY] Rashodi za vanjsko osoblje i ostali rashodi upravljanja za potporu području politike „Poljoprivreda i ruralni razvoj”

Nedif.

NE

NE

NE

NE

7

[08.01.YY] Rashodi koji se odnose na opremu i usluge informacijske i komunikacijske tehnologije u području politike „Poljoprivreda i ruralni razvoj”

Nedif.

NE

NE

NE

NE

Popis proračunskih stavki u prethodno navedenoj tablici preliminaran je i njime se ne prejudicira konkretna proračunska nomenklatura koju će Komisija predložiti u kontekstu godišnjeg proračunskog postupka.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:

3

Prirodni resursi i okoliš

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Nakon 2027.

UKUPNO

08 02 YY – Pričuva za poljoprivredu

Obveze = plaćanja

(1)

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

08 02 YY – Sektorske vrste intervencija u planu u okviru ZPP-a 44

Obveze = plaćanja

(2)

2 044,116

2 066,584

2 091,060

2 115,010

2 139,737

2 165,443

2 192,347

14 814,294

08 02 YY – Rashodi povezani s tržištem izvan plana u okviru ZPP-a

Obveze

(3)

638,309

638,309

638,309

638,309

638,309

638,309

638,309

4 468,163

Plaćanja

(4)

605,136

611,601

623,808

627,643

629,770

630,334

630,314

109,558

4 468,164

08 02 YY – Vrste intervencija za izravna plaćanja

Obveze = plaćanja

(5)

37 392,689

37 547,129

37 686,679

37 802,859

37 919,038

38 035,217

38 151,396

 

264 535,007

08 02 YY – Izravna plaćanja izvan plana u okviru ZPP-a

Obveze = plaćanja

(6)

421,321

421,321

421,321

421,321

421,321

421,321

421,321

 

2 949,249

08 02 YY – EFJP – operativna tehnička pomoć 45

Obveze = plaćanja 46

(7)

71,000

71,000

71,000

71,000

71,000

71,000

71,000

497,000

08 01 YY – Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz EFJP-a 47

Obveze = plaćanja

(8)

13,000

13,000

13,000

13,000

13,000

13,000

13,000

91,000

67 01 i 67 02 – Prihod dodijeljen EFJP-u

Obveze = plaćanja

(9)

280,000

230,000

130,000

130,000

130,000

130,000

130,000

1 160,000

MEĐUZBROJ – EFJP

Obveze

(10) = (1+2+3+5+6+7+8–9)

40 300,435

40 527,343

40 791,369

40 931,499

41 072,405

41 214,290

41 357,373

 

286 194,715

Plaćanja

(11) = (1+2+4+5+6+7+8–9)

40 267,262

40 500,635

40 776,868

40 920,833

41 063,866

41 206,315

41 349,378

109,558

286 194,715

08 03 YY – Vrste intervencija za ruralni razvoj

Obveze

(12)

11 230,561

11 230,561

11 230,561

11 230,561

11 230,561

11 230,561

11 230,561

 

78 613,927

Plaćanja

(13)

786,139

3 703,699

6 314,312

7 860,977

9 356,414

10 331,700

11 025,236

29 235,450

78 613,927

08 03 YY – EPFRR– operativna tehnička pomoć

Obveze = plaćanja 48

(14)

22,147

22,147

22,147

22,147

22,147

22,147

22,147

 

155,029

08 01 YY – Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz EPFRR-a

Obveze = plaćanja

(15)

6,000

6,000

6,000

6,000

6,000

6,000

6,000

 

42,000

MEĐUZBROJ – EPFRR

Obveze

(16) = (12+14+15)

11 258,708

11 258,708

11 258,708

11 258,708

11 258,708

11 258,708

11 258,708

 

78 810,955

Plaćanja

(17) = (13+14+15)

814,286

3 731,846

6 342,459

7 889,124

9 384,561

10 359,847

11 053,383

29 235,450

78 810,955

UKUPNA odobrena sredstva za ZPP

Obveze

=10+16

51 559,143

51 786,051

52 050,077

52 190,207

52 331,113

52 472,998

52 616,081

 

365 005,670

Plaćanja

=11+17

41 081,548

44 232,481

47 119,327

48 809,957

50 448,427

51 566,162

52 402,761

29 345,008

365 005,670

Ukupni iznosi nisu jednaki zbroju pojedinačnih iznosa zbog zaokruživanja.



Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:

7

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Nakon 2027.

UKUPNO

Ljudski resursi

125,678

125,678

125,678

125,678

125,678

125,678

125,678

879,746

Ostali administrativni rashodi

6,008

6,008

6,008

6,008

6,008

6,008

6,008

42,056

Financirano iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

Obveze = plaćanja

131,686

131,686

131,686

131,686

131,686

131,686

131,686

921,802

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Nakon 2027.

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva
u svim NASLOVIMA
višegodišnjeg financijskog okvira
 

Obveze

51 690,829

51 917,737

52 181,763

52 321,893

52 462,799

52 604,684

52 747,767

 

365 927,472

Plaćanja

41 213,234

44 364,167

47 251,013

48 941,643

50 580,113

51 697,848

52 534,447

29 345,008

365 927,472

Ukupni iznosi nisu jednaki zbroju pojedinačnih iznosa zbog zaokruživanja.

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godine

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

NASLOV 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

125,678

125,678

125,678

125,678

125,678

125,678

125,678

879,746

Ostali administrativni rashodi

6,008

6,008

6,008

6,008

6,008

6,008

6,008

42,056

Međuzbroj za NASLOV 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

131,686

131,686

131,686

131,686

131,686

131,686

131,686

921,802

Izvan NASLOVA 7. 49
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

1,850

1,850

1,850

1,850

1,850

1,850

1,850

12,950

Ostali administrativni
rashodi

17,150

17,150

17,150

17,150

17,150

17,150

17,150

120,050

Međuzbroj
izvan NASLOVA 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

19,000

19,000

19,000

19,000

19,000

19,000

19,000

133,000

Ukupni iznosi nisu jednaki zbroju pojedinačnih iznosa zbog zaokruživanja.

UKUPNO

150,686

150,686

150,686

150,686

150,686

150,686

150,686

1 054,802

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

   Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Godine

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

Sjedište i predstavništva Komisije

845

845

845

845

845

845

845

Delegacije

3

3

3

3

3

3

3

Istraživanje

Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) – UO, LO, UNS, UsO i MSD  50

Naslov 7.

Financirano iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira 

– u sjedištima

57,75

57,75

57,75

57,75

57,75

57,75

57,75

– u delegacijama

1

1

1

1

1

1

1

Financirano iz omotnice programa  51

– u sjedištima

29

29

29

29

29

29

29

– u delegacijama

Istraživanje

Ostalo (navesti)

UKUPNO

935,75

935,75

935,75

935,75

935,75

935,75

935,75

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

   ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

   predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godine

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju 

UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

   Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

   Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

   na vlastita sredstva

   na ostale prihode

navesti ako su prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda    

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija prihoda:

Učinak prijedloga

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

67 01 i 67 02

280

230

130

130

130

130

130

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

08 02 YY – Sektorske vrste intervencija

08 02 YY – Vrste intervencija za izravna plaćanja

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

Vidjeti napomene iz točke 3.

(1)    [COM(2018) 322 final- Uredba o VFO-u].
(2)    Osnovan člankom 110. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća  i Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 834/2014 od 22. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu zajedničkog okvira za nadzor i evaluaciju zajedničke poljoprivredne politike.
(3)    Europska komisija (2017.) Plan evaluacija i studija za razdoblje 2017. – 2021. Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj .
(4)    Vidjeti: https://ec.europa.eu/agriculture/statistics/facts-and-figures_en https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/consultations/cap-modernising/eco_background_final_en.pdf https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/consultations/cap-modernising/env_background_final_en.pdf https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/consultations/cap-modernising/soc_background_final_en.pdf
(5)    Izvješće Radne skupine za tržišta poljoprivrednih proizvoda (izvješće Radne skupine za poljoprivredna tržišta) (2016.), Jačanje položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom .
(6)    Europska komisija (2016.), Cork 2.0: web-mjesto  Europska konferencija o ruralnom razvoju ,  .
(7)    Međuinstitucijski sporazum između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.
(8)    SL C , , str. .
(9)    SL C , , str. .
(10)    Uredba (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća od […][…] (SL L […], […], str. […]).
(11)    Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).
(12)    Uredba (EU, Euratom) br. [nova Financijska uredba].
(13)    Uredba (EU, Euratom) br. [nova Uredba o VFO-u].
(14)    Uredba (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća od […] […] (SL L […], […], str. […]).
(15)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(16)    Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(17)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o kontrolama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(18)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(19)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(20)    Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 23.).
(21)    Uredba (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1405/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 41.).
(22)    Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
(23)    Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(24)    Uredba (EU) br. …/…
(25)    Uredba (EZ) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).
(26)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(27)    SL C , , str.[…].. .
(28)    Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).
(29)    Uredba Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice (SL L 11, 16.1.2003., str. 1.).
(30)    Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).
(31)    Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 23.).
(32)    Uredba (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1405/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 41.).
(33)    Uredba (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o uvođenju sustava označivanja i registracije životinja vrste goveda, označivanju goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 820/97 (SL L 204, 11.8.2000., str. 1.).
(34)    Uredba Vijeća (EZ) br. 21/2004 od 17. prosinca 2003. o uspostavi sustava za označivanje i registraciju ovaca i koza i izmjeni Uredbe (EZ) br. 1782/2003 i direktiva 92/102/EEZ i 64/432/EEZ (SL L 5, 9.1.2004., str. 8.).
(35)    Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).
(36)    Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).
(37)    Uredba (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća od […][…] (SL L […], […], str. […]).
(38)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.
(39)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  
(40)    Zadržat će se dio postojećih proračunskih linija, a brojevi će se prilagoditi novoj proračunskoj nomenklaturi (npr. sadašnja poglavlja 05 07 i 05 08). Nomenklatura bi se mogla promijeniti na temelju daljnjeg rada na prijedlogu za ZPP.
(41)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva
(42)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
(43)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.
(44)    Povećanje u sektorskim vrstama intervencija u planu u okviru ZPP-a uzrokovano je predloženom dodjelom sredstava u iznosu od 60 milijuna EUR za potporu sektoru pčelarstva te kretanjem rashoda u sektoru voća i povrća, koji nisu ograničeni omotnicom na razini EU-a, uzimajući u obzir razinu izvršenja zabilježenu u prošlosti.
(45)    Uključujući iznose koji se trenutačno financiraju u okviru poglavlja 05 07 (Revizija poljoprivrednih rashoda) i 05 08 (Strategija i koordinacija politike u području politikePoljoprivreda i ruralni razvoj”).
(46)    Radi pojednostavnjenja, odobrena sredstva za tehničku pomoć u okviru EFJP-a ovdje se smatraju nediferenciranima. Iznos RAL-a najčešće je neznačajan u usporedbi s ukupnim iznosima na koje se odnosi ovaj financijski izvještaj.
(47)    Uključujući iznose koji se trenutačno financiraju iz stavki 05 01 04 01 – Rashodi za potporu za Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) – Neoperativna tehnička pomoć i 05 01 06 01 – Izvršna agencija za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranuDoprinos iz programa Promicanje poljoprivrede.
(48)    Radi pojednostavnjenja, odobrena sredstva za tehničku pomoć u okviru EPFRR-a ovdje se smatraju nediferenciranima. Iznos RAL-a najčešće je neznačajan u usporedbi s ukupnim iznosima na koje se odnosi ovaj financijski izvještaj.
(49)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbe programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.
(50)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.
(51)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
Top

Bruxelles,1.6.2018.

COM(2018) 393 final

PRILOG

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013

{SWD(2018) 301 final}


PRILOG

KORELACIJSKA TABLICA

Uredba (EU) br. 1306/2013

Ova Uredba

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2.

Članci 2. i 3.

Članak 3.

Članak 4.

Članak 4.

Članak 5.

Članak 5.

Članak 6.

Članak 6.

Članak 7.

Članak 7.

Članak 8.

Članak 8.

Članak 10.

Članak 9.

Članak 11.

Članak 10.

Članak 35. točka (a)

Članak 11.

Članak 42. stavak 1.

Članak 16.

Članak 12.

Članak 17.

Članak 18.

Članak 18.

Članak 19.

Članak 19.

Članak 20.

Članak 20.

Članak 21.

Članak 21.

Članak 22.

Članak 22.

Članak 23.

Članak 23.

Članak 24.

Članak 24.

Članak 13.

Članak 25.

Članak 14.

Članak 26.

Članak 15.

Članak 27.

Članak 16.

Članak 28.

Članak 17.

Članak 29.

Članak 30.

Članak 34.

Članak 31.

Članak 25.

Članak 32.

Članak 26.

Članak 33.

Članak 27.

Članak 34.

Članak 28.

Članak 35.

Članak 29.

Članak 36.

Članak 30.

Članak 37.

Članak 31.

Članak 38.

Članak 32.

Članak 39.

Članak 33.

Članak 40.

Članak 36.

Članak 41.

Članak 37.

Članak 42.

Članak 43.

Članak 43.

Članak 44.

Članak 41.

Članak 45.

Članak 44.

Članak 46.

Članak 45.

Članak 47.

Članak 47.

Članak 48.

Članak 48.

Članak 49.

Članak 49.

Članak 50.

Članak 50.

Članak 51.

Članak 51.

Članak 52.

Članak 53.

Članak 53.

Članak 54.

Članak 55.

Članak 54.

Članak 56.

Članak 55.

Članak 57.

Članak 56.

Članak 58.

Članak 57.

Članak 59.

Članak 60.

Članak 60.

Članak 61.

Članak 61.

Članak 62.

Članak 58.

Članak 63. stavak 1. prvi podstavak, točke 2.–5.

Članak 63. stavak 1. drugi podstavak

Članak 59.

Članak 64.

Članak 65.

Članak 66.

Članak 62.

Članak 67.

Članak 63.

Članak 68.

Članak 64.

Članak 69.

Članak 70.

Članak 66.

Članak 71.

Članak 71.

Članak 72.

Članak 67.

Članak 73.

Članak 69.

Članak 74.

Članak 70.

Članak 75.

Članak 42. stavci 2., 3. i 5.

Članak 76.

Članak 72.

Članak 77.

Članak 78.

Članak 73.

Članak 79.

Članak 74.

Članak 80.

Članak 75.

Članak 81.

Članak 76.

Članak 82.

Članak 77.

Članak 83.

Članak 78.

Članak 84.

Članak 79.

Članak 85.

Članak 80.

Članak 86.

Članak 81.

Članak 87.

Članak 82.

Članak 88.

Članak 83.

Članak 96.

Članak 84.

Članak 97.

Članak 85.

Članak 98.

Članak 99.

Članak 86.

Članak 100.

Članak 87.

Članak 101.

Članak 86. stavak 5.

Članak 102.

Članak 88.

Članak 103.

Članak 89.

Članak 104.

Članak 90.

Članak 105.

Članak 91.

Članak 106.

Članak 92.

Članak 107.

Članak 93.

Članak 108.

Članak 94.

Članak 109.

Članak 95.

Članak 111.

Članak 96. stavci 1.–3.

Članak 112.

Članak 96. stavak 4.

Članak 113.

Članak 97.

Članak 114.

Članak 98.

Članak 115.

Članak 100.

Članak 116.

Članak 101.

Članak 117.

Članak 99.

Članak 118.

Članak 119.

Članak 102.

Članak 120.

Članak 103.

Članak 121.

Članak 104.

Uredba (EU) br. 1306/2013

Uredba (EU).../...[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a]

Članak 12.

Članak 13.

Članak 13.

Članak 14.

Članak 15.

Članak 91.

Članak 11.

Članak 92.

Članak 11.

Članak 93.

Članak 11.

Članak 94.

Članak 12.

Članak 95.

Članak 110.

Članak 115.

Uredba (EU) br. 1306/2013

Uredba (EU).../...[o izmjeni Uredbe]

Članak 89.

Članak 116 a

Članak 90.

Članak 90 a

Top