Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52018IR3953

Mišljenje Europskog odbora regija o temi „Umjetna inteligencija za Europu”

COR 2018/03953

OJ C 168, 16.5.2019, p. 11–14 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

16.5.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 168/11


Mišljenje Europskog odbora regija o temi „Umjetna inteligencija za Europu”

(2019/C 168/03)

Izvjestitelj

Jan Trei (EE/EPP), načelnik seoske općine Viimsi

Referentni dokument/i:

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Umjetna inteligencija za Europu

COM(2018) 237 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Opće napomene

1.

pozdravlja Komunikaciju „Umjetna inteligencija za Europu” te u potpunosti podržava cilj da se razvije zajednički pristup u svrhu poticanja ulaganja, pripremanja na socioekonomske promjene, jačanja pravne sigurnosti za radne operacije umjetne inteligencije i osmišljavanja etičkih smjernica; međutim, izražava žaljenje zbog toga što je Europska komisija posvetila vrlo malo vremena savjetovanju o tim smjernicama; (1)

2.

slaže se sa stajalištem Europske komisije u vezi s izvanrednim epohalnim promjenama uvjetovanima pojavom umjetne inteligencije; ističe važnost koju umjetna inteligencija može imati za to da Europska unija postane konkurentnija, uključivija i održivija, čime bi se pridonijelo ostvarenju ciljeva održivog razvoja i povećanju kvalitete života Europljana;

3.

potiče EU da iskoristi priliku za automatizaciju postupaka i redovitih zadataka uporabom strojeva i umjetne inteligencije, uz pomoć kojih se ti zadaci mogu obavljati u mnogo širem opsegu i znatno brže nego što to može činiti čovjek. Istodobno upozorava na opasnosti strojnog učenja bez nadzora i automatiziranog donošenja odluka koji ugrožavaju ljudsku dimenziju i dodatnu vrijednost koju osiguravaju ljudi;

4.

naglašava da umjetna inteligencija upravo dovodi do korjenitih promjena u europskom gospodarstvu i društvu te da će se ta kretanja nastaviti; slaže se da je za umjetnu inteligenciju potreban jasan europski okvir;

5.

slaže se da donositelji političkih odluka moraju osigurati izgradnju okružja pogodnog za umjetnu inteligenciju i osmišljavanje etičkih smjernica za ekosustav umjetne inteligencije. Međutim, napominje da su hitno potrebni zakonodavni prijedlozi na europskoj razini;

6.

ukazuje na zajedničke napore javnih (europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih) i privatnih dionika, koji se zalažu za postupno povećanje ukupnog opsega ulaganja do 2020. i nakon te godine;

7.

ističe kako je za promicanje umjetne inteligencije važna bolja uzajamna povezanost različitih politika i programa Europske unije (pored ostalog EFSU-a, europskih strukturnih i investicijskih fondova te programâ Obzor Europa, Digitalna Europa i Erasmus);

8.

smatra da bi lokalne i regionalne vlasti u narednim godinama trebale pridonijeti stvaranju uvjeta i povoljnog okruženja za povećanje ulaganja u umjetnu inteligenciju, pri čemu te mjere moraju biti usklađene s nacionalnim i europskim strategijama kako bi se omogućilo da građani EU-a postanu proizvođači i potrošači inovacija;

9.

napominje da ulaganje u umjetnu inteligenciju mora ići ruku pod ruku s prilagođenim pravnim okvirom, definicijom njezine interakcije s javnim službama i regulatornim pristupom uporabi podataka i njezinoj uporabi u javnom prostoru te osposobljavanjem građana, radnika, poduzetnika, administrativnih tijela i mladih naraštaja;

10.

podsjeća na obveze iz Izjave iz Tallinna o e-upravi (2) i ističe da primjena umjetne inteligencije u e-upravi diljem EU-a može povećati pristup javnim uslugama te njihovu učinkovitost i transparentnost;

11.

naglašava važnost povećanja ulaganja u istraživanje za automatizaciju industrije uz pomoć umjetne inteligencije i za znatno povećanje produktivnosti u svim europskim regijama;

12.

napominje da se najviša politička razina mora ozbiljno posvetiti umjetnoj inteligenciji i s njom povezanim ulaganjima u revolucionarne inovacije kako bi se doprinijelo poboljšanju konkurentnosti Europe i dobrobiti europskih građana;

13.

prepoznaje napore za poticanje ulaganja u umjetnu inteligenciju kako u tekućem razdoblju tako i u prijedlozima za idući višegodišnji financijski okvir, ali zabrinut je da predloženi iznos neće biti dovoljan za obavljanje predstojećih zadaća i za reagiranje na strategije drugih zemalja u svijetu;

14.

izražava žaljenje zbog činjenice da predložena strategija nije obvezujuća za države članice, premda je umjetna inteligencija izrazito bitna za gospodarski rast. Ako se Europa želi ozbiljno posvetiti umjetnoj inteligenciji, mora postojati istinska politička i financijska predanost na raznim razinama;

15.

posebno naglašava da razne politike i programi EU-a (npr. EFSU, europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor Europa, Digitalna Europa, Erasmus itd.) moraju biti bolje uzajamno povezani radi unapređivanja umjetne inteligencije te s tim u vezi poziva na osmišljavanje jasne vizije;

16.

ističe da se moraju osmisliti fleksibilniji mehanizmi za primjenu umjetne inteligencije i financiranje relevantnih inovacija jer je riječ o sektoru koji ubrzano raste, pa tromi mehanizmi financiranja nisu dovoljno fleksibilni da drže korak sa svim promjenama;

17.

podržava stajalište da su interoperabilnost i maksimalno iskorištavanje digitalnih kapaciteta – uključujući umjetnu inteligenciju – od presudne važnosti za javni sektor i područja od javnog interesa;

18.

napominje da se u Komunikaciji poziva na ulaganje zajedničkih napora javnog i privatnog sektora (na nacionalnoj i europskoj razini) kako bi se jačali tehnološki i industrijski kapaciteti EU-a te poticala primjena umjetne inteligencije u svim gospodarskim sektorima;

19.

ističe da u provedbu željenih mjera nije predviđeno uključivanje javnog sektora lokalne i regionalne razine te smatra da se te dvije razine vlasti i uprave ne smiju zanemariti s obzirom na to da imaju važnu ulogu u ulaganju u umjetnu inteligenciju, poticanju ulaganja i promicanju ekosustava umjetne inteligencije na svojem upravnom području;

20.

s tim u vezi naglašava da se mora ojačati međuregionalna suradnja uz pomoć strategija pametne specijalizacije. To podrazumijeva zajedničko djelovanje unutar regija i među regijama zasnovano na postupcima suradnje i donošenja odluka dionika iz svijeta industrije, istraživanja i inovacija, čime će se olakšati inovativnost potaknuta potražnjom i pronalaženje zajedničkih rješenja koja mogu utrti put primjeni umjetne inteligenciju kako u javnom tako i u privatnom sektoru;

21.

u tom pogledu vjeruje da stvaranje regionalnih ekosustava i inovacijskih centara može u znatnoj mjeri doprinijeti uspostavi učinkovitih teritorijalnih veza i ojačati konkurentnost i koheziju EU-a;

22.

podržava zamisao osnivanja Europskog saveza za umjetnu inteligenciju, sveobuhvatne višedioničke platforme za razmatranje svih aspekata umjetne inteligencije, te napominje da u njegov rad treba uključiti i regionalne i lokalne dionike;

23.

podržava promicanje interakcije Europskog saveza za umjetnu inteligenciju s Europskim parlamentom, državama članicama, Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Europskim odborom regija;

24.

pozdravlja planiranu potporu za uspostavu infrastruktura za testiranje i eksperimentiranje kojima se mogu služiti poduzeća svih veličina u svim regijama;

25.

podupire predloženu uspostavu „platforme za umjetnu inteligenciju na zahtjev” kojoj će se olakšati pristup posredstvom digitalnoinovacijskih centara;

26.

smatra da digitalnoinovacijski centri mogu imati ključnu ulogu u obrazovanju i razvoju digitalnih vještina u privatnom i javnom sektoru;

27.

napominje da se inicijativom za digitalizaciju europske industrije nastoji osigurati da svaka regija do 2020. godine raspolaže jednim digitalnoinovacijskim centrom. Međutim, mnoge su regije u postojećoj mreži još uvijek nedovoljno zastupljene;

28.

poziva na hitno poduzimanje mjera kojima će se, u skladu s potrebama, poboljšati digitalne vještine i znanja građana u javnom i privatnom sektoru kako bi se izbjeglo povećanje nejednakosti među građanima, regijama i gospodarskim sektorima u EU-u;

29.

naglašava potrebu podupiranja javnih oglednih projekata u regijama kako bi se promicala primjena umjetne inteligencije u životnom okruženju budućnosti (što obuhvaća prijevoz prilagođen potrebama, socijalnu skrb, pametne gradove itd.) te kako bi se građani osposobili da prihvate umjetnu inteligenciju i primjenjuju je u vlastitu korist;

30.

ističe da umjetna inteligencija može podupirati održivi rast ekonomijom razmjera, ali i da pritom nastaje golema dodana vrijednost zahvaljujući novim dobrima, uslugama i inovacijama koje omogućuje umjetna inteligencija;

31.

naglašava da se moraju predvidjeti mogućnosti prekvalifikacije i financijska sredstva za lokalne i regionalne vlasti kako bi se mogla organizirati prekvalifikacija za radnike na radnim mjestima koja će zbog umjetne inteligencije biti promijenjena ili ukinuta;

32.

naglašava da bi se u okviru sljedeće financijske perspektive EU-a za razdoblje 2021. – 2027. trebala izdvojiti znatna financijska sredstva za razvoj umjetne inteligencije (pored ostalog i za program Digitalna Europa za razdoblje 2021. – 2027.);

33.

naglašava da povezanost urbanog rasta, tehnologije, infrastrukture i kapitalnih zahtjeva predstavlja jedinstven skup prilika i izazova za regije i gradove te iziskuje višerazinsko upravljanje i ulaganje u fizičku, digitalnu i socijalnu infrastrukturu. Ističe da je važno surađivati s privatnim sektorom kako bi se osiguralo da zakonodavstvo u tom području bude svrsishodno;

34.

naglašava da umjetna inteligencija nije sama sebi cilj te da će umjetnu inteligenciju trebati prilagoditi e-upravi i javnim uslugama;

35.

ističe kako je prilikom razvoja umjetne inteligencije izrazito važno osigurati zaštitu privatnosti i osobnih prava;

36.

naglašava važnost umjetne inteligencije te veza s tehnologijama kao što su extended reality (XR), virtualna stvarnost (VR), proširena stvarnost (AR), 3D tehnologija i robotika, koje će činiti novi temelj globalnog poslovanja, ekonomije platformi i platformi za učenje. Time se može omogućiti jednak pristup raznim obrazovnim i kulturnim sadržajima te stvaranje inovativnih platformi za prijenos znanja za potrebe prekvalifikacije radnika;

37.

naglašava da je razvoj kapaciteta povezanih s umjetnom inteligencijom doprinosi poticanju digitalne transformacije industrije i javnog sektora;

38.

ističe da su, kako bi stvaranje digitalne Europe bilo uspješno, Uniji potrebna tržišta rada, kao i sustavi obrazovanja i osposobljavanja, prilagođeni digitalnom dobu. Napredne digitalne tehnologije, kao što su računalstvo visokih performansi, kibersigurnost i umjetna inteligencija sada su dovoljno zrele da izađu iz područja istraživanja te da ih se počne provoditi, primjenjivati i dodatno razvijati na razini Unije;

Bruxelles, 6. veljače 2019.

Predsjednik

Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ


(1)  https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/draft-ethics-guidelines-trustworthy-ai

(2)  Izjava iz Tallinna o e-upravi potpisana je na ministarskom sastanku tijekom estonskog predsjedanja Vijećem EU-a 6. listopada 2017.


Top