Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52018IR2748

Mišljenje Europskog odbora regija – Oporezivanje digitalnog gospodarstva

COR 2018/02748

OJ C 86, 7.3.2019, p. 14–23 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

7.3.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 86/14

Mišljenje Europskog odbora regija – Oporezivanje digitalnog gospodarstva

(2019/C 86/03)

Izvjestitelj:

Jean-Luc VANRAES (BE/ALDE), član Općinskog vijeća Ucclea

Referentni dokumenti:

Prijedlog Direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti

COM(2018) 147 final

Prijedlog Direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga

COM(2018) 148 final

I.   PREPORUKE ZA IZMJENE

Prijedlog direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga

Amandman 1.

Uvodna izjava 9.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

PDU bi trebalo primijeniti samo na prihode koji proizlaze iz pružanja određenih digitalnih usluga . Digitalne usluge trebale bi biti one usluge koje u velikoj mjeri ovise o korisniku za stvaranje vrijednosti i u kojima je obično najveća razlika između mjesta na kojem se dobit oporezuje i mjesta u kojem korisnici imaju nastan. Trebalo bi oporezivati prihode dobivene od obrade doprinosa korisnika, a ne sudjelovanje korisnika samo po sebi.

PDU bi trebalo primijeniti na prihode koji proizlaze iz pružanja digitalnih usluga koje u velikoj mjeri ovise o korisniku za stvaranje vrijednosti , prijenosu korisničkih podataka kojim se ostvaruje prihod te njihovoj sposobnosti obavljanja djelatnosti i pružanja usluga na daljinu bez fizičke prisutnosti. U tim je slučajevima obično najveća razlika između mjesta na kojem se dobit oporezuje i mjesta u kojem korisnici imaju nastan.

Obrazloženje

Ograničenje područja primjene PDU-a samo na obradu korisničkih podataka pravno je upitno.

Amandman 2.

Uvodna izjava 10.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Konkretno, oporezivi prihodi trebali bi biti prihodi koji proizlaze iz pružanja sljedećih usluga: i. stavljanja na digitalno sučelje oglašavanja usmjerenog na korisnike tog sučelja; ii. stavljanja višestranog digitalnog sučelja na raspolaganje korisnicima kojim se korisnicima omogućuje pronalaženje drugih korisnika i njihova međusobna interakcija te kojim se usto može omogućiti pružanje odnosnih isporuka robe ili usluga izravno među korisnicima (koje se ponekad nazivaju „usluge posredovanja”) te iii. prijenosa prikupljenih podataka o korisnicima i podataka nastalih aktivnostima korisnika na digitalnim sučeljima. Ako pružanjem takvih usluga nisu ostvareni prihodi, usluge ne bi trebale podlijegati PDU-u. Ostali prihodi koje subjekt ostvaruje, ali ne proizlaze izravno iz takvog pružanja usluga također ne bi trebali biti obuhvaćeni područjem primjene tog poreza.

Konkretno, oporezivi prihodi trebali bi biti prihodi koji proizlaze iz pružanja sljedećih usluga: i. stavljanja na digitalno sučelje oglašavanja usmjerenog na korisnike tog sučelja; ii. stavljanja višestranog digitalnog sučelja na raspolaganje korisnicima kojim se korisnicima omogućuje pronalaženje drugih korisnika i njihova međusobna interakcija te kojim se usto može omogućiti pružanje odnosnih isporuka robe ili usluga izravno među korisnicima (koje se ponekad nazivaju „usluge posredovanja”) te iii. prijenosa prikupljenih podataka o korisnicima i podataka nastalih aktivnostima korisnika na digitalnim sučeljima , kojim se ostvaruje prihod . Ako pružanjem takvih usluga nisu ostvareni prihodi, usluge ne bi trebale podlijegati PDU-u. Ostali prihodi koje subjekt ostvaruje, ali ne proizlaze izravno iz takvog pružanja usluga također ne bi trebali biti obuhvaćeni područjem primjene tog poreza.

Obrazloženje

Ograničenje područja primjene PDU-a samo na obradu korisničkih podataka pravno je upitno.

Amandman 3.

Članak 3. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Oporezivi prihodi

Oporezivi prihodi

1.   Za potrebe ove Direktive, „oporezivim prihodima” smatraju se prihodi subjekta koji proizlaze iz pružanja bilo koje od sljedećih usluga:

1.   Za potrebe ove Direktive, „oporezivim prihodima” smatraju se prihodi subjekta koji proizlaze iz pružanja bilo koje od sljedećih usluga:

(a)

stavljanja na digitalno sučelje oglašavanja usmjerenog na korisnike tog sučelja;

(a)

stavljanja na digitalno sučelje oglašavanja usmjerenog na korisnike tog sučelja;

(b)

stavljanja višestranog digitalnog sučelja na raspolaganje korisnicima kojim se korisnicima omogućuje pronalaženje drugih korisnika i njihova međusobna interakcija te kojim se usto može omogućiti pružanje odnosnih isporuka robe ili usluga izravno među korisnicima;

(b)

stavljanja višestranog digitalnog sučelja na raspolaganje korisnicima kojim se korisnicima omogućuje pronalaženje drugih korisnika i njihova međusobna interakcija te kojim se usto može omogućiti pružanje odnosnih isporuka robe ili usluga izravno među korisnicima;

(c)

prijenosa prikupljenih podataka o korisnicima i podataka nastalih aktivnostima korisnika na digitalnim sučeljima.

(c)

prijenosa prikupljenih podataka o korisnicima i podataka nastalih aktivnostima korisnika na digitalnim sučeljima , kojim se ostvaruje prihod.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 4.

Članak 10. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Članak 10.

Članak 10.

Identifikacija

Identifikacija

[…]

[…]

2.   Obavijest se šalje elektroničkim putem najkasnije 10 radnih dana od završetka prvog poreznog razdoblja za koje porezni obveznik podliježe PDU-u na temelju ove Direktive (dalje u tekstu: „prvo razdoblje obveze”).

2.   Obavijest se šalje elektroničkim putem u roku od mjesec dana od završetka prvog poreznog razdoblja za koje porezni obveznik podliježe PDU-u na temelju ove Direktive (dalje u tekstu: „prvo razdoblje obveze”).

Obrazloženje

Rok od deset radnih dana je prekratak.

Amandman 5.

Članak 11. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Članak 11.

Članak 11.

Identifikacijski broj

Identifikacijski broj

1.   Država članica identifikacije dodjeljuje poreznom obvezniku jedinstveni identifikacijski broj za potrebe PDU-a i obavješćuje poreznog obveznika o tom broju elektroničkim putem u roku od 10 radnih dana od dana primitka obavijesti u skladu s člankom 10.

1.   Država članica identifikacije dodjeljuje poreznom obvezniku jedinstveni identifikacijski broj za potrebe PDU-a i obavješćuje poreznog obveznika o tom broju elektroničkim putem u roku od 10 kalendarskih dana od dana primitka obavijesti u skladu s člankom 10.

Obrazloženje

Zbog razlika u danima praznika među državama članicama, čak i regijama, bolje je govoriti o „kalendarskim danima” nego o radnim danima. To vrijedi i za članak 12. stavak 2., članak 14., članak 16. stavak 2., članak 20. stavke 1. i 3., članak 21. stavak 1. i članak 22. stavak 1.

Amandman 6.

Članak 12. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Članak 12.

Članak 12.

Brisanje iz identifikacijskog registra

Brisanje iz identifikacijskog registra

[…]

[…]

2.   Država članica identifikacije briše poreznog obveznika iz identifikacijsko g registr a na kraju razdoblja od 60 radnih dana od kraja poreznog razdoblja tijekom kojeg je obaviještena o informacijama iz stavka 1.

2.   Država članica identifikacije proglašava upis poreznog obveznika u identifikacijsko m registr u nevažećim na kraju razdoblja od 60 kalendarskih dana od kraja poreznog razdoblja tijekom kojeg je obaviještena o informacijama iz stavka 1.

Obrazloženje

Porezne račune ne bi se smjelo brisati nakon 60 radnih dana zbog važećih rokova zastare i potrebe za čuvanjem dokaza. Što se tiče „radnih dana”, pogledati obrazloženje uz prethodnu točku.

Amandman 7.

Novi članak 26. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

 

Ova direktiva stavlja se izvan snage nakon što Vijeće usvoji direktivu o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti i ona stupi na snagu s datumom prenošenja.

Obrazloženje

Porez na digitalne usluge predviđen je kao privremena mjera koja ne smije postati trajna. Ako direktiva o znatnoj digitalnoj prisutnosti stupi na snagu, a da se porez na digitalne usluge ne ukine, poduzeća bi mogla biti suočena s rizikom od dvostrukog oporezivanja.

Prijedlog direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti

Amandman 8.

Članak 4. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Točka 4.

Točka 4.

Znatna digitalna prisutnost

Znatna digitalna prisutnost

[…]

[…]

3.   Smatra se da u državi članici u poreznom razdoblju postoji „znatna digitalna prisutnost” ako se poslovanje koje se odvija putem nje sastoji u cijelosti ili djelomično od pružanja digitalnih usluga putem digitalnog sučelja i, uzimajući u obzir ukupno pružanje tih usluga od strane subjekta koji obavlja tu djelatnost i pružanje tih usluga putem digitalnog sučelja od strane svakog od povezanih društava tog subjekta, ispunjen je najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

3.   Smatra se da u državi članici u poreznom razdoblju postoji „znatna digitalna prisutnost” ako se poslovanje koje se odvija putem nje sastoji u cijelosti ili djelomično od pružanja digitalnih usluga putem digitalnog sučelja i, uzimajući u obzir ukupno pružanje tih usluga od strane subjekta koji obavlja tu djelatnost i pružanje tih usluga putem digitalnog sučelja od strane svakog od povezanih društava tog subjekta, ispunjena su najmanje dva od sljedećih uvjeta:

(a)

udio ukupnih prihoda ostvarenih u tom poreznom razdoblju kao rezultat pružanja tih digitalnih usluga korisnicima koji se nalaze u toj jurisdikciji u tom poreznom razdoblju premašuje 7 000 000  EUR ;

(a)

udio ukupnih prihoda ostvarenih u tom poreznom razdoblju kao rezultat pružanja tih digitalnih usluga korisnicima koji se nalaze u toj jurisdikciji u tom poreznom razdoblju premašuje 10 000 000  EUR ;

(b)

broj korisnika najmanje jedne od tih digitalnih usluga koji se nalaze u toj državi članici u tom poreznom razdoblju premašuje 100 000 ;

(b)

broj korisnika najmanje jedne od tih digitalnih usluga koji se nalaze u toj državi članici u tom poreznom razdoblju premašuje 100 000 ;

(c)

broj poslovnih ugovora za pružanje svih takvih digitalnih usluga koje su korisnici koji se nalaze u toj jurisdikciji sklopili u tom poreznom razdoblju premašuje 3 000 .

(c)

broj poslovnih ugovora za pružanje svih takvih digitalnih usluga koje su korisnici koji se nalaze u toj jurisdikciji sklopili u tom poreznom razdoblju premašuje 3 000 .

[…]

[…]

Obrazloženje

Prag od 7 milijuna EUR za osnivanje stalne poslovne jedinice, koji bi se primjenjivao u okviru novog propisa, potrebno je povisiti s obzirom na to da bi preniski prag mogao predstavljati prepreku digitalizaciji. Nadalje, postoji rizik da bi se prag od 3 000 poslovnih ugovora u određenim sektorima, primjerice ugovora o održavanju, brzo premašio. Stoga bi bilo bolje smatrati da se o znatnoj digitalnoj prisutnosti može govoriti ako su ispunjena najmanje dva uvjeta.

Amandman 9.

Članak 5. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Članak 5.

Članak 5.

Dobit koja se može pripisati znatnoj digitalnoj prisutnosti ili je s njome povezana

Dobit koja se može pripisati znatnoj digitalnoj prisutnosti ili je s njome povezana

1.   Dobit koja se može pripisati znatnoj digitalnoj prisutnosti u državi članici ili je s njome povezana oporezuje se u okviru poreza na dobit samo u toj državi članici.

1.   Dobit koja se može pripisati znatnoj digitalnoj prisutnosti u državi članici ili je s njome povezana oporezuje se u okviru poreza na dobit u toj državi članici.

Obrazloženje

Potrebno je izbrisati riječ „samo” jer bi se u suprotnom implicirala primjena kreditnog sustava. Države članice koje raspolažu sustavom imputacije za oporezivanje dobiti trgovačkih društava bile bi primorane uvesti kreditni sustav.

Amandman 10.

PRILOG II.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Popis usluga iz članka 3. stavka 5. točke (f):

Popis usluga iz članka 3. stavka 5. točke (f):

(a)

smještaj internetskih stranica na poslužitelju na internetu (internetski hosting);

(a)

smještaj internetskih stranica na poslužitelju na internetu (internetski hosting);

(b)

automatizirano i mrežno održavanje programa te održavanje programa na daljinu;

(b)

automatizirano i mrežno održavanje programa te održavanje programa na daljinu;

(c)

upravljanje sustavom na daljinu;

(c)

upravljanje sustavom na daljinu;

(d)

mrežno pohranjivanje podataka, pri čemu se podaci pohranjuju i pretražuju elektroničkim putem;

(d)

mrežno pohranjivanje podataka, pri čemu se podaci pohranjuju i pretražuju elektroničkim putem;

(e)

mrežna ponuda diskovnog prostora na zahtjev;

(e)

mrežna ponuda diskovnog prostora na zahtjev;

(f)

pristup ili preuzimanje programa, (uključujući programe za javnu nabavu/računovodstvo i antivirusne programe) i njihovih ažuriranja;

(f)

pristup ili preuzimanje programa, (uključujući programe za javnu nabavu/računovodstvo i antivirusne programe) i njihovih ažuriranja;

(g)

programi kojima se onemogućuje prikazivanje reklamnih zastavica, (engl. banner), također poznati pod nazivom sprečavatelji prikaza reklamnih zastavica;

(g)

programi kojima se onemogućuje prikazivanje reklamnih zastavica, (engl. banner), također poznati pod nazivom sprečavatelji prikaza reklamnih zastavica;

(h)

preuzimanje upravljačkih programa, kao što su programi za povezivanje računala s perifernom računalnom opremom (npr. pisači);

(h)

preuzimanje upravljačkih programa, kao što su programi za povezivanje računala s perifernom računalnom opremom (npr. pisači);

i.

automatizirana mrežna instalacija filtara na internetskim stranicama;

(i)

automatizirana mrežna instalacija filtara na internetskim stranicama;

(j)

automatizirana mrežna instalacija vatrozida (firewall).

(j)

automatizirana mrežna instalacija vatrozida (firewall).

(k)

pristup ili prijenos podataka radi promjene teme radne površine;

(k)

pristup ili prijenos podataka radi promjene teme radne površine;

(l)

pristup ili prijenos podataka fotografskih ili slikovnih prikaza ili čuvara zaslona;

(l)

pristup ili prijenos podataka fotografskih ili slikovnih prikaza ili čuvara zaslona;

(m)

digitaliziran sadržaj knjiga ili drugih elektroničkih publikacija;

(m)

statistika blogova i internetskih stranica;

(n)

pretplata na mrežne novine i časopise;

(n)

mrežni podaci koje programi automatski stvaraju na temelju unosa podataka kupca, kao što su pravni i financijski podaci (posebno podaci kao npr. kontinuirano ažurirani podaci o tržištu dionicama, u stvarnom vremenu);

(o)

statistika blogova i internetskih stranica;

(o)

ponuda prostora za oglašavanje, uključujući reklamne zastavice na internetskoj stranici/mrežnom mjestu;

(p)

mrežne vijesti, prometne obavijesti i vremenske prognoze;

(p)

uporaba pretraživača i mrežnih direktorija;

(q)

mrežni podaci koje programi automatski stvaraju na temelju unosa podataka kupca, kao što su pravni i financijski podaci (posebno podaci kao npr. kontinuirano ažurirani podaci o tržištu dionicama, u stvarnom vremenu);

(q)

pristup ili prijenos glazbe na računala ili mobilne telefone;

(r)

ponuda prostora za oglašavanje, uključujući reklamne zastavice na internetskoj stranici/mrežnom mjestu;

(r)

pristup ili prijenos jinglova, isječaka, melodija zvona ili drugih zvukova;

(s)

uporaba pretraživača i mrežnih direktorija;

(s)

pristup ili preuzimanje filmova;

(t)

pristup ili prijenos glazbe na računala ili mobilne telefone;

(t)

pristup ili preuzimanje igara na računala i mobilne telefone;

(u)

pristup ili prijenos jinglova, isječaka, melodija zvona ili drugih zvukova;

(u)

pristup automatiziranim mrežnim igrama koje ovise o internetu, ili drugim sličnim elektroničkim mrežama, tijekom kojih se igrači nalaze na različitim geografskim lokacijama;

v.

pristup ili preuzimanje filmova;

v.

automatizirano učenje na daljinu, koje ovisi o internetu ili sličnoj elektroničkoj mreži i čija ponuda zahtijeva ograničeno ili uopće ne zahtijeva posredovanje čovjeka, uključujući virtualne učionice, osim kada se internetska ili slična elektronička mreža koristi kao oruđe za komunikaciju između učitelja i učenika;

(w)

pristup ili preuzimanje igara na računala i mobilne telefone;

(w)

radne knjige koje učenici ispunjavaju na internetu te koje se ocjenjuju automatski, bez čovjekova posredovanja.

x.

pristup automatiziranim mrežnim igrama koje ovise o internetu, ili drugim sličnim elektroničkim mrežama, tijekom kojih se igrači nalaze na različitim geografskim lokacijama;

 

(y)

automatizirano učenje na daljinu, koje ovisi o internetu ili sličnoj elektroničkoj mreži i čija ponuda zahtijeva ograničeno ili uopće ne zahtijeva posredovanje čovjeka, uključujući virtualne učionice, osim kada se internetska ili slična elektronička mreža koristi kao oruđe za komunikaciju između učitelja i učenika;

 

(z)

radne knjige koje učenici ispunjavaju na internetu te koje se ocjenjuju automatski, bez čovjekova posredovanja.

 

Obrazloženje

Digitaliziran sadržaj knjiga ili drugih elektroničkih publikacija ne razlikuje se bitno od pružanja sadržaja na papiru.

II.   PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Opće napomene

1.

 naglašava da je, kako bi se mogao iskoristiti potencijal jedinstvenog digitalnog tržišta, potreban moderan i stabilan porezni okvir kojim se potiču inovacije, rješava problem rascjepkanosti tržišta i svim dionicima omogućuje iskorištavanje nove tržišne dinamike pod pravednim i uravnoteženim uvjetima;

2.

 izražava žaljenje što neka poduzeća, prije svega poduzeća koja uglavnom posluju u okviru digitalnog gospodarstva, u konačnici plaćaju preniske poreze. Važno je da u području oporezivanja dobiti trgovačkih društva postoje jednaki uvjeti te da svi akteri daju proporcionalan i pravedan doprinos;

3.

 naglašava da tradicionalna poduzeća, uglavnom mala i srednja poduzeća, trpe zbog nepoštene porezne konkurencije. Velik broj tih poduzeća zbog te se štetne porezne konkurencije bori za preživljavanje;

4.

 utvrđuje da sadašnji porezni sustavi više nisu prilagođeni aktualnom gospodarskom kontekstu koji je obilježen globalizacijom, mobilnošću, digitalnom tehnologijom, novim poslovnim modelima i složenom strukturom poduzeća. Stara načela koja su bila primjerena za 20. stoljeće više nisu dovoljna. Društvo 21. stoljeća treba nove modele. Ne može se zadržati status quo;

5.

 pozdravlja inicijative Komisije u području oporezivanja digitalnih usluga te činjenicu da one jasnim smjernicama za izmjene trenutnih poreznih sustava daju dodatni zamah raspravama na međunarodnoj razini. Različite inicijative država članica i regija mogle bi ozbiljno narušiti jedinstveno tržište;

6.

 priznaje da su porezi rijetko popularni, a uvođenje novih poreza još manje, ali su ključni za zdrave javne financije. Proširivanje porezne osnovice putem pravilnog oporezivanja digitalnih usluga, koje se trenutno premalo ili čak uopće ne oporezuju, nadležnim vlastima omogućuje primjenu prikladnih nominalnih poreznih stopa na rad i gospodarske djelatnosti, ili čak odobravanje poreznih olakšica, posebno za novoosnovana poduzeća te mala i srednja poduzeća;

7.

 vjeruje da je konačnici potrebno pronaći globalno rješenje, koje podrazumijeva dobro globalno upravljanje i globalna pravila, kako bi se bolje iskoristile prednosti globalizacije. Treba pozdraviti blisku suradnju Komisije, država članica i OECD-a, s ciljem pronalaska međunarodnog rješenja;

8.

 pozdravlja napore poduzete na razini OECD-a, koji je 16. ožujka 2018. objavio privremeno izvješće Tax challenges arising from digitalisation („Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije”), koje obuhvaća 110 zemalja;

9.

 smatra da je, u očekivanju cjelovitog rješenja na razini OECD-a, koje se nažalost vjerojatno neće moći donijeti i provesti u kratkom roku, potrebno pronaći privremeno rješenje na razini Komisije. Predloženi pragovi ne bi smjeli negativno utjecati na mikropoduzeća ili MSP-ove;

10.

 smatra da o činjenici da se svaka usluga koja se plaća, bila ona digitalna ili ne, treba pravilno oporezovati, nije uopće potrebno raspravljati. Bit će važno utvrditi odgovarajuću gornju granicu prihoda iznad koje se može nametnuti porez kako mikropoduzeća i MSP-ovi ne bi trpjeli negativne posljedice. Trebat će odrediti još jedan ključni čimbenik, a to je gdje poduzeća koja su aktivna u digitalnom gospodarstvu ostvaruju prihode, imajući na umu sljedeća pitanja: Kako se mogu oporezivati ti prihodi, a da se izbjegne dvostruko oporezivanje? Kako se može izbjeći neplaćanje poreza te kako se međunarodno naplaćeni porezi na pravilan način mogu podijeliti kako bi sve države članice od toga profitirale;

Oporezivanje digitalnih usluga

11.

 traži da se područje primjene poreza na digitalne usluge definira iznimno pažljivo. Kako bi bile učinkovite, definicije ne bi trebalo moći različito tumačiti. Jednostavni, transparentni i nedvosmisleni porezni sustavi najučinkovitija su vrsta oporezivanja;

12.

 prima na znanje da Komisija predlaže porez na digitalne usluge koji se ne naplaćuje prema dobiti poduzeća, već prema prometu, što može dovesti do toga da čak i poduzeća koja ne ostvaruju dobit moraju plaćati porez. OR ističe da se takav pristup razlikuje od globalnog sustava oporezivanja poduzeća koji se temelji na oporezivanju dobiti. Međutim, činjenica je da se mnogi poslovni modeli digitalnih poduzeća temelje na gubicima u početnoj fazi;

13.

 izražava zabrinutost činjenicom da takvo preusmjeravanje oporezivanja može biti od koristi za veće zemlje s velikim brojem potrošača, gdje relevantna poduzeća svoje gubitke mogu odbiti od svoje osnovice poreza na dobit, te s druge strane biti na štetu manjih zemalja izvoznica. OR ističe da svako rješenje za oporezivanje modela digitalnih poduzeća mora imati pravedan i ujednačen gospodarski ishod za sva gospodarstva u EU-u;

14.

 izražava žaljenje zbog toga što ne postoji klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti ili drugi mehanizam kojim bi se zajamčilo povlačenje privremene mjere oporezivanja po pronalasku dugoročnijeg rješenja;

Znatna digitalna prisutnost

15.

 ističe da u skladu sa sadašnjim pravilima, za digitalna poduzeća koja nisu fizički prisutna zemlja prodaje ne ubire porez na dobit trgovačkog društva. Stoga pozdravlja činjenicu da se „znatna digitalna prisutnost” uzima kao polazište za izračunavanje osnovice poreza na dobit;

16.

 naglašava da se trenutačni sustavi oporezivanja dobiti u svijetu temelje na procjeni dobiti trgovačkog društva koja se može pripisati svakom relevantnom području nadležnosti. Oporezivanje se provodi ondje gdje se stvara vrijednost. OR uviđa da je, s obzirom na poteškoće kada je riječ o utvrđivanju toga gdje u lancu vrijednosti nastaje dobit, potrebno postaviti univerzalna načela o tome kako se može procijeniti gdje se stvara vrijednost;

17.

 naglašava da je važno da ostala kretanja u području oporezivanja dobiti trgovačkih društava budu u skladu s već ostvarenim postignućima u BEPS-u. Jedno od načela u BEPS-u jest raspodijeliti dobit po zemljama u skladu s mjestom nastanka vrijednosti;

18.

 smatra da je prag od 7 milijuna EUR za osnivanje stalne poslovne jedinice, koji bi se primjenjivao u okviru novog propisa, potrebno povisiti s obzirom na to da bi preniski prag mogao predstavljati prepreku digitalizaciji;

Lokalni i regionalni aspekti

19.

 smatra da bi, unatoč činjenici da nisu usmjereni izravno na lokalne i regionalne poreze, porez na digitalne usluge i porez na dobit trgovačkog društva koji se temelji na znatnoj digitalnoj prisutnosti mogli utjecati na prihode od poreza lokalnih i regionalnih vlasti. U nekim državama članicama, lokalni i regionalni porezi naplaćuju se prema nacionalnoj poreznoj osnovici i/ili lokalne i regionalne vlasti imaju udio u prihodu od nacionalnih poreza na dobit trgovačkih društava;

20.

 poziva države članice da podijele prihode od poreza na digitalne usluge razmjerno s lokalnim i regionalnim vlastima, u omjeru njihovog udjela u porezu na dobit trgovačkih društava;

Učinak poreza na digitalne usluge i drugih novijih mjera

21.

 žali što aktualna procjena učinka nije dovoljno cjelovita. Komisija nije analizirala kakav će učinak privremena mjera imati na ulaganja, novoosnovana poduzeća, zapošljavanje i rast. Pored toga, iz procjene učinka nije jasno kakav bi učinak prijedlozi imali na mala i srednja poduzeća ili na lokalne i regionalne vlasti, posebice njihov proračun;

22.

 stoga poziva Komisiju da procjenu učinka dopuni analizom mogućih učinaka privremene mjere. Također je potrebno analizirati utjecaj na prihode u manjim i većim državama članicama, kao i učinak mjera koje se primjenjuju zajedno s provedbom BEPS-a (smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti) u različitim zemljama te učinak porezne reforme SAD-a.

Bruxelles, 6. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

Top