EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52018DC0773

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU, ODBORU REGIJA I EUROPSKOJ INVESTICIJSKOJ BANCI Čist planet za sve Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo

COM/2018/773 final

Bruxelles, 28.11.2018.

COM(2018) 773 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Čist planet za sve






Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo








































1.Uvod – Planet treba hitno zaštititi

Europljani su vrlo zabrinuti zbog klimatskih promjena 1 . Promjene klime koje su u tijeku transformiraju naš planet i povećavaju rizike od nestabilnosti u svim oblicima. U posljednja dva desetljeća 18 godina bilo je među dosad najtoplijim zabilježenima. Trend je jasan. Hitna i odlučna klimatska politika je neophodna.

Globalno zagrijavanje utječe na transformaciju našeg okoliša tako što povećava učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja. U četiri od posljednjih pet godina Europu su pogodili valovi ekstremne vrućine. Prošlog su ljeta temperature sjeverno od Arktičkog kruga bile 5 C više no inače. Veliki dijelovi Europe pretrpjeli su ekstremne suše, dok su središnju i istočnu Europu posljednjih godina pogađale poplave. Ekstremni događaji povezani s klimom, kao što su šumski požari, bujice, tajfuni i uragani, uzrokuju ogromna pustošenja i golem broj žrtava, čemu su dokaz uragani Irma i Maria koji su 2017. pogodili Karibe i nekoliko europskih najudaljenijih regija. Promjene sad utječu i na europski kontinent: oluja Ofelija iz 2017. prvi je u povijesti snažan uragan s istočnog Atlantika koji je pogodio Irsku, a 2018. oluja Leslie poharala je Portugal i Španjolsku.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) izdao je u listopadu 2018. posebno izvješće o učincima globalnog zagrijavanja od 1,5 °C u odnosu na razine iz predindustrijskog doba te o s njim povezanim globalnim kretanjima emisija stakleničkih plinova. Znanstveni dokazi potvrđuju da je globalno zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem već dosegnulo razinu od 1 °C iznad predindustrijskih razina te da se svako desetljeće povećava za oko 0,2 °C. Ne postroži li se klimatska politika na međunarodnoj razini, prosječna globalna temperatura mogla bi ubrzo nakon 2060. narasti za 2 C i nastaviti rasti.

Zbog takvih neobuzdanih klimatskih promjena Zemlja bi se mogla pretvoriti u „staklenik”, što donosi veću vjerojatnost dalekosežnih i nepovratnih klimatskih učinaka. Izvješće IPCC-a potvrđuje predviđanja da bi se pri globalnom zagrijavanju od 1 ºC ekosustavi transformirali iz jedne vrste u drugu na oko 4 % svjetske kopnene površine, dok bi se pri porastu temperature od 2 ºC to dogodilo na 13 % površine. Primjerice, predviđa se da će 99 % svjetskih koraljnih grebena nestati poraste li temperatura za 2 ºC. Globalno zagrijavanje od 1,5 ºC do 2 ºC moglo bi uzrokovati nepovratan gubitak ledenog pokrova na Grenlandu. To bi u konačnici dovelo do porasta razine mora od 7 m, što bi pak imalo izravan utjecaj na obalna područja u cijelom svijetu, uključujući i nizinska područja i otoke u Europi. Već sad se tijekom ljeta led u Arktičkom moru ubrzano otapa, što negativno utječe na biološku raznolikost nordijske regije i na živote lokalnog stanovništva.

To bi imalo i ozbiljne posljedice na produktivnost europskoga gospodarstva, infrastrukturu, sposobnost proizvodnje hrane, javno zdravlje i biološku raznolikost te na političku stabilnost. Elementarne nepogode prošle su godine oštetile gospodarstvo za rekordnih 283 milijarde EUR, a do 2100. mogle bi zadesiti oko dvije trećine europskog stanovništva, u usporedbi s današnjih 5 %. Primjerice, godišnja šteta zbog riječnih poplava u Europi mogla bi dosegnuti 112 milijardi EUR, u usporedbi sa sadašnjih 5 milijardi EUR. Do kraja ovog stoljeća 16 % postojeće sredozemne klimatske zone moglo bi postati sušno područje, a u nekoliko zemalja južne Europe produktivnost rada na otvorenom mogla bi pasti za 10–15 % u odnosu na današnje razine. Procjenjuje se i da bi dostupnost hrane pri globalnom zagrijavanju od 2 ºC bila znatno manja nego pri zagrijavanju od 1,5 ºC, uključujući u regijama od ključne važnosti za sigurnost EU-a, kao što su sjeverna Afrika i ostatak Sredozemlja. To bi moglo ugroziti sigurnost i prosperitet u najširem smislu te narušiti gospodarske, prehrambene, vodne i energetske sustave, što bi pak uzrokovalo daljnje sukobe i migracijske pritiske. Općenito, bez klimatske politike Europa neće moći osigurati održivi razvoj niti ispuniti ciljeve UN-a za održivi razvoj koji su dogovoreni na globalnoj razini.