EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52018DC0627
REPORT FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT AND THE COUNCIL On the overall operation of official controls performed in Member States (2014-2016) to ensure the verification of compliance with food and feed law, animal health and welfare rules
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU o sveukupnom funkcioniranju službenih kontrola provedenih u državama članicama u razdoblju 2014.–2016. radi provjeravanja poštovanja propisa o hrani i hrani za životinje te zdravlju i dobrobiti životinja
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU o sveukupnom funkcioniranju službenih kontrola provedenih u državama članicama u razdoblju 2014.–2016. radi provjeravanja poštovanja propisa o hrani i hrani za životinje te zdravlju i dobrobiti životinja
COM/2018/627 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 14.9.2018.
COM(2018) 627 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o sveukupnom funkcioniranju službenih kontrola provedenih u državama članicama u razdoblju 2014.–2016. radi provjeravanja poštovanja propisa o hrani i hrani za životinje te zdravlju i dobrobiti životinja
{SWD(2018) 402 final}
SADRŽAJ
1.SAŽETAK
2.UVOD
3.PRAVNI OKVIR
4.PREGLED GODIŠNJIH IZVJEŠĆA DRŽAVA ČLANICA
4.1. ZAPRIMANJE I PREGLED GODIŠNJIH IZVJEŠĆA DRŽAVA ČLANICA
4.2. ORGANIZACIJA I PROVEDBA SLUŽBENIH KONTROLA
4.3. UTVRĐENE NEUSKLAĐENOSTI
4.4. IZVRŠENJE: MJERE PODUZETE U SLUČAJU NEUSKLAĐENOSTI
4.5. NACIONALNI SUSTAVI REVIZIJE
4.6. SREDSTVA
5.KONTROLNE AKTIVNOSTI SLUŽBI KOMISIJE U DRŽAVAMA ČLANICAMA
6.KOMISIJINO DALJNJE POSTUPANJE NA TEMELJU KONTROLA I IZVRŠENJE
7.ZAKLJUČCI
1.SAŽETAK
U ovom izvješću opisuje se sveukupan rezultat kontrolnih aktivnosti nacionalnih tijela 1 i Komisije čiji je cilj osigurati visoku razinu u pogledu sigurnosti hrane, zdravlja životinja i bilja, dobrobiti životinja te ekološke poljoprivrede i sustava kvalitete. Ta su područja od iznimne važnosti u svakodnevnom životu građana Europske unije (EU) i ključna su za omogućivanje neometanog trgovanja hranom, životinjama i biljem unutar i izvan EU-a. Izvješćem je obuhvaćeno razdoblje 2014.–2016. i u njemu se zaključuje da su nacionalna tijela država članica u svojim godišnjim izvješćima o službenim kontrolama pokazala da ispunjavaju svoju važnu ulogu u skladu s propisima o hrani i hrani za životinje. Inicijative usmjerene na poboljšanje učinkovitosti službenih kontrola i izvršenje, u rasponu od reorganizacije kontrolnih službi do bolje primjene informatičkih alata, posebno su ohrabrujuće te su se pokazale važnima za povećanje učinkovitosti javne potrošnje.
Međutim Komisija je primila i jasne signale od država članica da su ljudski resursi za provedbu kontrola sve ograničeniji i da bi njihovo daljnje smanjenje moglo negativno utjecati na razinu i/ili kvalitetu kontrola te na sposobnost reagiranja u hitnim slučajevima. Taj će problem vjerojatno dobiti na važnosti u daljnjem razvoju službenih kontrola te će ga Komisija pozorno razmotriti pri izradi zakonodavstva u kontekstu inicijative za bolju regulativu, dok će ga države članice vjerojatno nastojati riješiti, među ostalim, uvođenjem novih informatičkih sustava, reorganizacijom i optimiziranjem postupaka.
Analizom kontrola Komisije, koje su predstavljene u radnom dokumentu službi Komisije 2 priloženom ovom izvješću, može se ustvrditi da, ukupno gledano, u državama članicama postoje potrebni sustavi kontrole i da se njima osigurava općenito prihvatljiva razina usklađenosti. U kontrolama Komisije se međutim i dalje utvrđuju nedostaci službenih kontrola te se ističe da trenutačno stanje nije sasvim zadovoljavajuće i da su poboljšanja poželjna. U tom kontekstu Komisija pozdravlja izniman trud koji države članice ulažu kako bi, primjerice, dodatno ojačale svoje kontrole temeljene na riziku i ciljane kontrole te ih podržale djelotvornim informatičkim sustavima.
Komisija sustavno provodi radnje na temelju nalaza svojih kontrola, prema potrebi uz primjenu drugih alata za izvršenje (npr. razumna primjena postupka zbog povrede propisa), što se pokazalo djelotvornim u rješavanju problema nepridržavanja propisa EU-a i važnim u kontekstu Komisijina nastojanja da se ostvari povezanije i pravednije unutarnje tržište i poboljša zakonodavni proces, što su dva važna politička prioriteta aktualne Komisije 3 . Pored toga, Komisija na razne načine podržava države članice i zemlje izvan EU-a u njihovu pridržavanju propisa EU-a, primjerice pružanjem tehničke pomoći i izobrazbe kroz program Bolja izobrazba za sigurniju hranu (BTSF) i aktivnim promicanjem usklađenosti s tim propisima.
Zahvaljujući Komisijinim kontrolama i njezinu daljnjem postupanju na temelju tih kontrola države članice, Komisija i dionici dobivaju jasnu sliku o razini provedbe propisa o hrani i hrani za životinje te zdravlju i dobrobiti životinja. Osim toga, tim se radnjama znatno pridonosi preispitivanju zakonodavstva čiji je cilj osigurati da zakonodavstvo Unije „služi svrsi”. Donošenjem provedbenih i delegiranih akata predviđenih Uredbom (EU) 2017/625, koja stupa na snagu u prosincu 2019. 4 , omogućit će se primjena znanja stečenog u kontrolama Komisije i radnjama poduzetima na temelju tih kontrola te će se ojačati i podržati službene kontrole u narednim godinama. Cilj je da se zahvaljujući novim pravilima smanji administrativno opterećenje, poveća učinkovitost procesa i ojačaju kontrole, od čega će koristi imati i poduzeća i vlasti. Potrošači će pak imati koristi od veće transparentnosti u pogledu provedbe kontrola kojima se sprečavaju prijevare, jamči sigurnost hrane te visoki standardi u pogledu zdravlja bilja i zdravlja i dobrobiti životinja.
2.UVOD
EU je uspostavio sveobuhvatan pravni okvir s ciljem osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja i povjerenja u području sigurnosti hrane, zdravlja životinja i bilja, dobrobiti životinja, ekološke poljoprivrede i sustava kvalitete. Ta područja uvelike utječu na svakodnevni život građana EU-a, koji s pravom očekuju visoke standarde. Visoki standardi neophodni su i kako bi se omogućilo neometano trgovanje hranom, biljem i životinjama unutar i izvan EU-a. Učinkovita provedba službenih kontrola 5 koja podupire te standarde ključna je za održavanje vjerodostojnosti spomenutog pravnog okvira.
Komisija ima važnu ulogu u općem okviru kontrole na razini EU-a, koji je uspostavljen na temelju Uredbe (EZ) br. 882/2004 6 i kojim se među ostalim osigurava visoka razina transparentnosti. Člankom 44. stavcima 4. i 6. te uredbe od Komisije se zahtijeva da Europskom parlamentu i Vijeću podnese, a javnosti učini dostupnim, godišnje izvješće o sveukupnom funkcioniranju kontrola u državama članicama s obzirom na:
·godišnja izvješća koja podnose nacionalna tijela o svojim kontrolnim aktivnostima,
·rezultate kontrola koje je Komisija provela u državama članicama, i
·druge relevantne podatke.
Ovim izvješćem obuhvaćeno je razdoblje 2014.–2016.
3.PRAVNI OKVIR
U Uredbi (EZ) br. 178/2002 7 („Uredba o općim propisima o hrani”) utvrđeno je da primarna odgovornost za osiguravanje sigurnosti hrane leži na poduzećima za poslovanje s hranom i hranom za životinje duž čitavog lanca hrane i hrane za životinje. U Uredbi (EZ) br. 834/2007 8 utvrđeni su zahtjevi za ekološku proizvodnju i označivanje ekoloških proizvoda. U Uredbi (EU) br. 1151/2012 9 utvrđeni su zahtjevi za sustave kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode.
Države članice moraju potvrditi da poduzeća ispunjavaju zahtjeve propisa EU-a o sigurnosti hrane i hrane za životinje, zdravlju životinja i bilja, dobrobiti životinja, organskoj proizvodnji i sustavima kvalitete. U tu svrhu moraju imati uspostavljene sustave službenih kontrola. Uvjeti za te sustave kontrole te za obavljanje službenih kontrola propisani su Uredbom (EZ) br. 882/2004.
Države članice dužne su sastaviti i Komisiji podnijeti 10 višegodišnje nacionalne planove kontrole (MANCP) i godišnja izvješća o obavljanju tih kontrola.
Uredbom (EZ) br. 882/2004 utvrđuju se i pravila o kontrolama koje Komisija provodi kako bi provjerila ispunjavaju li države članice svoje obveze na temelju odgovarajućeg zakonodavstva EU-a.
4.PREGLED GODIŠNJIH IZVJEŠĆA DRŽAVA ČLANICA
4.1. ZAPRIMANJE I PREGLED GODIŠNJIH IZVJEŠĆA DRŽAVA ČLANICA
U razdoblju 2014.–2016. samo nekoliko država članica podnijelo je godišnja izvješća službama Komisije unutar roka propisanoga člankom 44. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 882/2004, tj. „u roku od šest mjeseci po završetku godine na koju se izvješća odnose”. Nepodnošenje izvješća u zadanom roku odražava, među ostalim, poteškoće na koje države članice nailaze pri objedinjavanju svih podataka potrebnih za godišnje izvješće na središnjoj razini. Na primjer: na dan 10. srpnja 2017. godišnje izvješće za 2016. podnijele su tri države članice (od njih 28), godišnje izvješće za 2015. ukupno 25 država članica, a godišnje izvješće za 2014. svih 28 država članica. Godišnja izvješća država članica znatno se razlikuju u načinu predstavljanja podataka i prirodi predstavljenih podataka.
Te dvije činjenice službama Komisije zaduženima za izradu izvješća prema članku 44. stavku 4. Uredbe (EZ) br. 882/2004 otežavaju pregled svih godišnjih izvješća zaprimljenih za predmetno razdoblje i utvrđivanje najvažnijih trendova u obavljanju službenih kontrola i neusklađenosti otkrivenih u tim kontrolama. Očekuje se da će se taj problem smanjiti novim provedbenim aktom, predviđenim u članku 113. stavku 2. Uredbe (EU) br. 2017/625, koji je trenutačno u izradi i kojim će se uvesti standardni obrasci za podnošenje godišnjih izvješća država članica. To će državama članicama omogućiti da lakše i brže objedine informacije potrebne za godišnje izvješće na središnjoj razini te ih dostave službama Komisije.
4.2. ORGANIZACIJA I PROVEDBA SLUŽBENIH KONTROLA
Iz izvješća država članica vidljivo je da je i dalje aktualan dosadašnji trend provođenja kontrola na temelju rizika. Usmjeravanjem kontrola na najrizičnija područja osigurava se optimalna iskorištenost sredstava. Međutim, kako je potvrđeno i u revizijama službi Komisije, kontrole temeljene na riziku ne primjenjuju se u svim područjima u kojima su one potrebne.
Posebne poteškoće nastaju pri tumačenju ili uspoređivanju podataka o neusklađenostima otkrivenima tijekom službenih kontrola koje se provode u skladu s Uredbom (EZ) br. 882/2004. Člankom 3. te uredbe propisano je da učestalost kontrola ovisi o riziku. Posljedično, naizgled visoka stopa otkrivanja neusklađenosti ne mora nužno ukazivati na općenito lošu razinu usklađenosti, već može ukazivati i na dobro ciljane kontrole temeljene na riziku. Samim pregledom godišnjih izvješća nije moguće utvrditi odražava li visoka stopa otkrivenih neusklađenosti učinkovite, dobro ciljane službene kontrole ili lošu razinu usklađenosti. Takvi zaključci moraju se temeljiti na procjenama na terenu, poput onih koje provode službe Komisije tijekom revizije (vidjeti poglavlje 5.).
Još jedna posljedica sve većeg broja kontrola temeljenih na riziku jest da podaci o neusklađenosti nisu izravno usporedivi iz godine u godinu s obzirom na to da ciljane kontrole mogu dovesti do otkrivanja (razmjerno) većeg broja slučajeva neusklađenosti. To je istaknuto u više godišnjih izvješća država članica.
Jasna prednost ciljanih kontrola jest u tome što time potencijalno ostaje na raspolaganju više sredstava za daljnje postupanje na temelju kontrola i izvršenje. Napredak u tom području utvrđen je u više izvješća. Tako se države članice mogu prvo usredotočiti na sustavnu provedbu daljnjih radnji na temelju nalaza službenih kontrola i problema u izvršenju, a zatim na kontrolu i izvršenje u odnosu na subjekte za koje su zabilježene niske razine usklađenosti, čime se povećava općenita sigurnost proizvoda, pridonosi stvaranju jednakih uvjeta za sve subjekte i pospješuje funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
U nekim izvješćima spominju se i druge aktivnosti koje su poduzete radi povećanja djelotvornosti i učinkovitosti kontrola i izvršenja. To među ostalim obuhvaća reorganizaciju i konsolidaciju kontrolnih službi, bolju suradnju među službama i koordinaciju kontrola te preraspodjelu odgovornosti za obavljanje kontrola. Treba istaknuti pojačanu primjenu informatičkih sustava koji pružaju podršku za prikupljanje, širenje i analizu podataka o kontroli i izvršenju. To pospješuje koordinaciju i ciljanje/planiranje kontrola. Nastojanja usmjerena na poboljšanje učinkovitosti uzrokovana su pritiscima na sredstva i javnu potrošnju u svim državama članicama.
Konačno, u većini izvješća spominju se poboljšanja ostvarena u obavljanju kontrola u smislu preispitivanja postupaka, organiziranja osposobljavanja i povećanja dostupnosti relevantne dokumentacije (npr. putem interneta). Ishodi nacionalnih revizija (vidjeti odjeljak „Nacionalni sustavi revizije” u poglavlju 4.4.) istaknuti su u izvješćima kao relevantan izvor mogućih poboljšanja i povećanja učinkovitosti. Službe Komisije provele su revizije u državama članicama kako bi dobile informacije o mjerama koje su uvedene radi provjere učinkovitosti njihovih kontrola, kako je propisano Uredbom (EZ) br. 882/2004. To je naglasilo potrebu da se ukupna učinkovitost više temelji na kvaliteti, a manje na broju provedenih kontrola.
4.3. UTVRĐENE NEUSKLAĐENOSTI
Glavna područja neusklađenosti koja su utvrdile države članice jesu: operativni i strukturni zahtjevi u pogledu higijene, zahtjevi koji se odnose na higijenu opreme, Sustav analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP), označivanje hrane i hrane za životinje, aditivi u hrani i hrani za životinje te slabo ili nepostojeće vođenje evidencije i mikrobiološko zagađenje. Iako nije moguće nepobitno utvrditi temeljne uzroke tih problema, neki ističu veliku fluktuaciju ljudskih resursa u poslovanju s hranom i hranom za životinje, često povezanu s niskim plaćama, koja onemogućuje kontinuiranu primjenu dobre higijenske prakse, ili pak nedostatnu osposobljenost subjekata u poslovanju s hranom i/ili nedostatno znanje o zahtjevima. Nedostatno znanje o zahtjevima razlog je za zabrinutost s obzirom na to da, u okviru propisa o hrani i hrani za životinje, glavna odgovornost za pravilnu primjenu propisa leži upravo na tim subjektima.
S obzirom na ulogu koju HACCP ima u osiguravanju proizvodnje sigurne hrane, službe Komisije su tijekom 2014. provele više revizija HACCP-a s ciljem a) dobivanja opsežnog pregleda postojećeg stanja i b) utvrđivanja mogućnosti za poboljšanje. Rezultati tih revizija objavljeni su u izvješću o pregledu u lipnju 2015. 11 . Na temelju tog rada pokrenute su inicijative u području osposobljavanja, razmjena informacija o dobroj praksi, preispitivanje postojećih zahtjeva HACCP-a te izrađivanje smjernica o relevantnim zahtjevima. Kada je riječ o higijeni, službe Komisije započele su pregled operativnih kontrola higijene i službenih kontrola klaonica u bliskoj suradnji s državama članicama radi utvrđivanja mogućih poboljšanja higijene klanja. Taj je rad usmjeren na utvrđivanje zajedničkih problema i širenje dobre prakse te na poticanje osposobljavanja.
4.4. IZVRŠENJE: MJERE PODUZETE U SLUČAJU NEUSKLAĐENOSTI
Države članice u svojim izvješćima moraju naznačiti koje su mjere izvršenja poduzele. Iako su podaci o izvršenju dostavljeni, neovisno o kvaliteti ili podrobnosti informacija, bilo je iznimno teško suvislo usporediti izvješća država članica. No izvješća ipak ukazuju na općenito veću usredotočenost na daljnje postupanje na temelju kontrola i na izvršenje. Neke države članice navele su da uvođenje administrativnih novčanih kazni, odnosno povećanje postojećih, ima veći odvraćajući učinak od izvršenja pred nacionalnim sudovima. Zanimljivi primjeri alternativnih i navodno djelotvornih sredstava za poboljšanje usklađenosti s propisima jesu povlačenje novčanih kazni pod uvjetom da prekršitelj prođe osposobljavanje, povećanje broja službenih inspekcija i veće kazne za prekršitelje te pružanje osposobljavanja uz naknadnu provedbu inspekcija radi mjerenja učinkovitosti.
4.5. NACIONALNI SUSTAVI REVIZIJE
Revizije koje države članice provode nad vlastitim službenim sustavima kontrole, kako je propisano Uredbom (EZ) br. 882/2004, važne su u cjelokupnom upravljanju službenim kontrolama jer se njima jamči da su te kontrole provedene u skladu sa zahtjevima, te se pružaju podaci o njihovoj učinkovitosti i predlažu odgovarajuća poboljšanja. Sve države članice potvrdile su da se revizije provode, no više država članica izvijestilo je da zbog manjka sredstava programi revizije nisu provedeni u skladu s planiranim. Među državama članicama postoje znatne razlike, no to je razumljivo s obzirom na to da svaka od njih prati vlastiti ciklus revizija i da u usredotočene na različita prioritetna područja. Službe Komisije pak redovito organiziraju sastanke stručnjaka za nacionalne revizije iz država članica, u okviru mreže NAS (National Audit Systems Newtork, Mreža nacionalnih sustava revizije) radi razmjene iskustava, rasprave o zajedničkim problemima i utvrđivanja dobre/najbolje prakse u ispunjavanju zahtjeva provedbe revizije. Osim toga, službe Komisije provele su i više revizija mreže NAS radi dobivanja cjelovite slike njezina djelovanja (za više detalja vidjeti poglavlje 5.).
4.6. SREDSTVA
S obzirom na pritisak na javnu potrošnju, službe Komisije posebno su se usredotočile na one dijelove izvješća država članica u kojima se spominju raspoloživa kontrolna sredstva. Iako države članice zasad još nisu dužne to pitanje uvrstiti u svoja izvješća, brojna izvješća ukazuju na taj problem. U nekima se nedvosmisleno navodi da su raspoloživi ljudski resursi nedovoljni za provedbu svih potrebnih kontrola. Druga pak ističu da je, u određenim područjima ili na određenim razinama kontrole, dosegnuta granica te da bi se svakim daljnjim smanjenjem dovela u pitanje razina i/ili kvaliteta kontrole te sposobnost reagiranja u hitnim slučajevima. Neke države članice istaknule su i povećanje učinkovitosti kao jasan cilj kontrolne strategije. U nekim državama članicama ne nedostaju samo ljudski resursi, već i oprema (npr. laboratoriji ili prijevozna sredstva za kontrolno osoblje), što također utječe na učinkovitost kontrola.
5.KONTROLNE AKTIVNOSTI SLUŽBI KOMISIJE U DRŽAVAMA ČLANICAMA
U okviru provedbe kontrola EU-a službe Komisije poduzele su revizije kojima se provjerava poštovanje propisa o hrani i hrani za životinje, zdravlju i dobrobiti životinja te zahtjeva za službene kontrole. U revizijskim izvješćima iznesene su preporuke za ispravljanje utvrđenih nedostataka. Iz javno dostupnih revizijskih izvješća, akcijskih planova za postupanje država članica u skladu s preporukama i profila po državi članici u kojima se iznosi napredak u provedbi tih planova 12 dionici i građani mogu dobiti činjeničan i transparentan prikaz provedbe prava EU-a u državama članicama.
Kontrolne aktivnosti Komisije u državama članicama, detaljnije prikazane u radnom dokumentu službi Komisije 13 priloženom ovom izvješću, bile su usmjerene na ključne prioritete Komisije, kao što su službeni sustavi kojima se kontroliraju sredstva za zaštitu bilja, dobrobit životinja i antimikrobna sredstava, no i na mnoga druga područja važna za sigurnost hrane, životinjskog ili biljnog zdravlja.
Više revizija Komisije u državama članicama bilo je usmjereno na kontrole sredstava za zaštitu bilja, posebno u pogledu njihova stavljanja na tržište i upotrebe 14 , odobravanja 15 i održive upotrebe 16 . U nekoliko područja utvrđeni su nedostaci u postupcima njihova odobravanja i stavljanja na tržište, no istovremeno su utvrđeni i sve razvijeniji sustavi službenih kontrola korisnika. Ostvaren je napredak u provedbi Direktive o održivoj upotrebi pesticida 17 , uspostavljeni su sustavi stručnog osposobljavanja i izdavanja svjedodžbi te je uvedeno ispitivanje uređaja za raspršivanje. Međutim, pokazalo se da se integrirana zaštita bilja, koja je jedan od glavnih elemenata te direktive, i dalje nedovoljno primjenjuje. Ta će pitanja biti obuhvaćena novim nacionalnim akcijskim planovima država članica, koje će revidirati Komisija. Cilj je svih navedenih aktivnosti poboljšati postojeće sustave kontrole država članica i potrošačima zajamčiti odgovorniju i održiviju upotrebu sredstava za zaštitu bilja.
U području dobrobiti životinja Komisija je pokrenula trogodišnji projekt namijenjen omogućivanju i poboljšavanju dobrobiti životinja tijekom prijevoza. U okviru tog projekta izradit će se smjernice o dobroj praksi za pet glavnih životinjskih vrsta (goveda, konji, svinje, perad i ovce) i procijeniti njihova primjena radi povećavanja usklađenosti s pravilima EU-a u području dobrobiti životinja. Zahvaljujući posjetima državama članicama s dobrom praksom u području provjere vozila za stoku te Komisijinu poticanju razmjene znanja među nacionalnim kontaktnim točkama u državama članicama, zaštita životinja tijekom prijevoza dodatno je unaprijeđena. Od koristi su bile i preliminarna studija i revizije zaštite životinja prilikom ubijanja, što je omogućilo razmjenu najbolje prakse i organizaciju namjenskog osposobljavanja.
U kontekstu akcijskog plana Europske komisije iz 2011. protiv rastuće opasnosti od antimikrobne otpornosti (AMR) Komisija je provela revizije provedbe obveznog nadzora i izvješćivanja o AMR-u kod životinja i u hrani te prikupila informacije o politikama namijenjenima poticanju razborite upotrebe antibiotika u životinja. Mogućnosti poboljšanja i primjeri dobre prakse utvrđeni tim aktivnostima uvršteni su u sveobuhvatan europski akcijski plan „Jedno zdravlje” namijenjen borbi protiv antimikrobne otpornosti 18 .
Vrijedi istaknuti još dvije aktivnosti Komisije.
Kao prvo, većina revizija sada je popraćena „izvješćima o pregledu”. Svrha je tih izvješća pružiti cjelovitu sliku o kontrolama koje provode države članice u određenom području te utvrditi probleme koji su relevantni za sve države članice. U njima se navode i poteškoće u provedbi relevantnog zakonodavstva te primjeri dobre prakse. Zatim, uz revizije sve češće se provode i preliminarne studije i posjeti radi utvrđivanja stanja na terenu, temeljem kojih Komisija dobiva jasan uvid u funkcioniranje prava EU-a i u probleme koji mogu nastati u njegovoj primjeni. Informacije o tim aktivnostima uvrštene su u javno dostupna izvješća o pregledu.
Prethodno navedeno posebno je namijenjeno podupiranju Komisijine politike o preispitivanju zakonodavstva kojoj je cilj zajamčiti da zakonodavstvo EU-a bude aktualno, praktično, izvršivo uz razumnu cijenu te usklađeno s kretanjima na terenu, jednom riječju da „služi svrsi”. Kontrole službi Komisije izravno doprinose ostvarenju Agende za bolju regulativu 19 . Izvješća o pregledu sadržavaju i popis planiranih aktivnosti na temelju nalaza iz izvješća. Informacije o zaključcima, dobroj praksi ili naučenim lekcijama iz tih izvješća razmjenjuju se u okviru programa Bolja izobrazba za sigurniju hranu 20 .
6.KOMISIJINO DALJNJE POSTUPANJE NA TEMELJU KONTROLA I IZVRŠENJE
Jedan od prioriteta Komisije u područjima obuhvaćenima ovim izvješćem jest učinkovito i kontinuirano djelovanje usmjereno na osiguravanje ispravne provedbe i primjene prava EU-a u cijeloj Uniji. U prethodnom izvješću 21 opisane su radnje koje Komisija sustavno provodi na temelju nalaza svojih revizija i s njima povezanih preporuka. Ti su postupci i dalje djelotvorni za rješavanje većine utvrđenih nedostataka. Do kraja prosinca 2016. države članice poduzele su korektivne mjere ili su pružile zadovoljavajuća jamstva za njihovo poduzimanje unutar prihvatljivih rokova:
·za 97 % preporuka iznesenih na temelju revizija poduzetih u razdoblju 2012.–2014., i
·za 94 % preporuka iznesenih na temelju revizija poduzetih u razdoblju 2013.–2015.
Komisijina politika u području izvršenja obuhvaća praćenje primjene i provedbe prava EU-a, rješavanje problema s državama članicama u vezi s mogućim povredama zakona i, prema potrebi, pokretanje postupaka zbog povrede propisa u skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije 22 . Pokretanje takvih postupaka protiv država članica koje nisu provele zahtjeve u pogledu dobrobiti kokoši nesilica i zabrana neobogaćenih kaveza iz 2012. doveli su do toga da je nekoliko država članica poduzelo ubrzane korektivne mjere, čime je u većini slučajeva spriječena potreba za pokretanjem sudskog postupka. To pokazuje da se razumnom primjenom postupka zbog povrede propisa u područjima od prioritetnog značaja, za koji su u zakonodavstvu određeni jasni uvjeti, mogu vrlo učinkovito postići potrebne korektivne mjere. Sličan pristup Komisija je primijenila i na dobrobit svinja na poljoprivrednim gospodarstvima te na grupni smještaj krmača.
Neovisno o tim naporima, primjena i izvršenje prava EU-a trajni su izazov koji zahtijeva jaču usmjerenost na izvršenje kako bi se ostvarili ciljevi od općeg interesa. Izvršenjem se podupire i dopunjava ispunjavanje prioriteta politike. Svi koji sudjeluju u izvršenju prava EU-a trebaju prepoznati da je rad na učinkovitom izvršenju ključan element kojim se jamči isplativost truda uloženog u izradu zakonodavstva.
Potrebno je ojačati partnerstvo između Komisije i država članica, koje imaju ključnu ulogu u provedbi, kako bi se javnosti omogućile koristi od prava EU-a. Izvršenje treba provoditi bez odgode. Komisija i države članice trebaju nastaviti surađivati u izvršenju prava EU-a i rješavanju slučajeva povrede.
Komisija će poticati države članice i pomoći im da unaprijede svoje kapacitete za izvršenje prava EU-a i osiguraju pravna sredstva kako bi krajnjim korisnicima prava EU-a (fizičkim osobama i poduzećima) omogućile da u potpunosti uživaju svoja prava. Umrežavanje i razmjena najbolje prakse ključni su aspekti tih nastojanja.
Ključnu ulogu u provedbi i izvršenju imaju neovisna upravna tijela ili inspektorati propisani zakonodavstvom EU-a. Komisija će stoga obratiti posebnu pozornost na to da oni raspolažu dostatnim i primjerenim instrumentima za obavljanje svojih zadaća.
Konačno, u skladu s načelima Agende za bolju regulativu, Komisija će se usmjeriti na bolju primjenu i provedbu prava EU-a, čime će se u konačnici podržati bolje izvršenje, u korist građana i poduzeća.
7.ZAKLJUČCI
U godišnjim izvješćima o službenim kontrolama nacionalna tijela država članica pokazala su da i dalje ispunjavaju svoju važnu ulogu u okviru propisa o hrani i hrani za životinje. Inicijative usmjerene na poboljšanje učinkovitosti službenih kontrola i izvršenje, u rasponu od reorganizacije kontrolnih službi do bolje primjene informatičkih alata, posebno su ohrabrujuće te su se pokazale važnima za povećanje učinkovitosti javne potrošnje.
Međutim Komisija je primila i jasne signale od država članica da su ljudski resursi za provedbu kontrola sve ograničeniji i da bi njihovo daljnje smanjenje moglo negativno utjecati na razinu i/ili kvalitetu kontrola te na sposobnost reagiranja u hitnim slučajevima. Taj će problem vjerojatno dobiti na važnosti u daljnjem razvoju službenih kontrola te će ga Komisija pozorno razmotriti pri izradi zakonodavstva u kontekstu inicijative za bolju regulativu, dok će ga države članice vjerojatno nastojati riješiti, među ostalim, uvođenjem novih informatičkih sustava, reorganizacijom i optimiziranjem postupaka.
Analizom kontrola Komisije, koje su predstavljene u radnom dokumentu službi Komisije priloženom ovom izvješću, može se ustvrditi da, ukupno gledano, u državama članicama postoje potrebni sustave kontrole i da se njima osigurava općenito prihvatljiva razina usklađenosti. U kontrolama Komisije se međutim i dalje utvrđuju nedostaci službenih kontrola te se ističe da trenutačno stanje nije sasvim zadovoljavajuće i da su poboljšanja poželjna. U tom kontekstu Komisija pozdravlja izniman trud koji države članice ulažu kako bi, primjerice, dodatno ojačale svoje kontrole temeljene na riziku i ciljane kontrole te ih podržale djelotvornim informatičkim sustavima.
Komisija sustavno provodi radnje na temelju nalaza svojih kontrola, prema potrebi uz primjenu drugih alata za izvršenje (npr. razumna primjena postupka zbog povrede propisa), što se pokazalo djelotvornim u rješavanju problema nepridržavanja propisa EU-a i važnim u kontekstu Komisijina nastojanja da se ostvari povezanije i pravednije unutarnje tržište i poboljša zakonodavni proces, što su dva važna politička prioriteta aktualne Komisije. Pored toga, Komisija na razne načine podržava države članice i zemlje izvan EU-a u njihovu pridržavanju propisa EU-a, primjerice pružanjem tehničke pomoći i izobrazbe kroz program Bolja izobrazba za sigurniju hranu (BTSF) i aktivnim promicanjem usklađenosti s tim propisima.
Zahvaljujući Komisijinim kontrolama i njezinu daljnjem postupanju na temelju tih kontrola države članice, Komisija i dionici dobivaju jasnu sliku o razini provedbe propisa o hrani i hrani za životinje te zdravlju i dobrobiti životinja. Osim toga, tim se radnjama znatno pridonosi preispitivanju zakonodavstva čiji je cilj osigurati da zakonodavstvo Unije „služi svrsi”. Donošenjem provedbenih i delegiranih akata predviđenih Uredbom (EU) 2017/625, koja stupa na snagu u prosincu 2019., omogućit će se primjena znanja stečenog u kontrolama Komisije i radnjama poduzetima na temelju tih kontrola te će se ojačati i podržati službene kontrole u narednim godinama. Cilj je da se zahvaljujući novim pravilima smanji administrativno opterećenje, poveća učinkovitost procesa i ojačaju kontrole, od čega će koristi imati i poduzeća i vlasti. Potrošači će pak imati koristi od veće transparentnosti u pogledu provedbe kontrola kojima se sprečavaju prijevare, jamči sigurnost hrane i visoki standardi u području zdravlja bilja te zdravlja i dobrobiti životinja.
Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane ( SL L 31, 1.2.2002., str. 1. ).
