EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52018DC0395

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Inicijativa EU-a za oprašivače

COM/2018/395 final

Bruxelles, 1.6.2018.

COM(2018) 395 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Inicijativa EU-a za oprašivače

{SWD(2018) 302 final}
{SWD(2018) 303 final}


1.Potreba za djelovanjem EU-a u pogledu oprašivača

Posljednjih je godina pozornost javnosti skrenuta na težak položaj populacija pčela medarica, u kojima su u EU-u i širom svijeta zabilježeni gubici. U pozadini te pojave o kojoj se mnogo izvještavalo nalazi se problem mnogo većih razmjera, a to je dramatičan pad u pojavnosti i raznolikosti svih vrsta europskih divljih kukaca oprašivača, uključujući divlje pčele, osolike muhe, leptire i moljce. Brojne vrste oprašivača izumrle su ili im prijeti izumiranje 1 .

To je ozbiljan razlog za zabrinutost jer su oprašivači sastavni dio zdravih ekosustava. Bez njih bi se mnoge divlje vrste smanjile u broju i u konačnici nestale zajedno s organizmima koji o njima ovise, a to bi imalo teške ekološke, društvene i gospodarske posljedice. Poljoprivredne kulture koje ovise o oprašivačima u različitim se stupnjevima oslanjanju na oprašivanje životinjama. Procjenjuje se da se 5 – 8 % 2 sadašnje globalne proizvodnje poljoprivrednih kultura može izravno pripisati oprašivanju životinjama. Samo u EU-u približno 84 % 3 poljoprivrednih vrsta i 78 %3 vrsta divljeg cvijeća barem djelomično ovise o oprašivanju životinjama. Gotovo 15 milijardi EUR 4 godišnje poljoprivredne proizvodnje u EU-u može se izravno pripisati kukcima oprašivačima.

U prvom globalnom izvješću o oprašivačima, koje je objavila Međuvladina znanstveno-politička platforma o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava2, kao glavne prijetnje oprašivačima navode se promjene u korištenju zemljištem, intenzivno gospodarenje u poljoprivredi, intenzivna upotreba pesticida, onečišćenje okoliša, invazivne strane vrste, patogeni organizmi i klimatske promjene. U njemu su utvrđene i velike praznine u znanju o tome kako ti čimbenici djeluju te potreba za međusektorskim djelovanjem kako bi se ti problemi riješili. U okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti 5 podržali su se rezultati tog izvješća te je naglašena važnost oprašivača i usluga ekosustava koje oni pružaju u ostvarivanju niza UN-ovih ciljeva održivog razvoja 6 .

EU je uspostavio niz mjera koje pozitivno utječu na oprašivače, ponajprije u okviru politike zaštite okoliša i zdravstvene politike (osobito u okviru Direktive o pticama i Direktive o staništima te zakonodavstva EU-a o pesticidima) te u okviru zajedničke poljoprivredne politike, kohezijske politike te politike istraživanja i inovacija. Uspostavljen je i niz nacionalnih i regionalnih strategija za oprašivače. Međutim, do sada nije bilo jedinstvenog, koordiniranog djelovanja EU-a kojim bi se problem pogoršanja stanja oprašivača rješavao u okviru integriranog pristupa koji uključuje različite sektore i politike. EU i njegove države članice moraju se zajedno suočiti s tim problemom.

U ovoj Komunikaciji predstavljaju se strateški ciljevi i skup mjera koje EU i njegove države članice trebaju poduzeti kako bi se riješio problem pogoršanja stanja oprašivača u EU-u i pridonijelo globalnim nastojanjima za njihovo očuvanje. U Komunikaciji se utvrđuje okvir za integrirani pristup problemu i za učinkovitiju primjenu postojećih alata i politika.

Ova inicijativa izraz je ambicije Komisije da ubrza napredak prema ostvarivanju EU-ova cilja zaustavljanja i smanjenja gubitka bioraznolikosti i usluga ekosustava do 2020. 7 , što je potvrđeno i Akcijskim planom za prirodu, ljude i gospodarstvo 8 . Inicijativom se odgovara na pozive Europskog parlamenta 9 , 10 i Vijeća 11 da se poduzmu mjere za zaštitu oprašivača i njihovih staništa kako bi se zaustavilo pogoršanje njihova stanja. U okviru javnog savjetovanja 12 koje je provedeno tijekom pripreme ove inicijative utvrđeno je da inicijativa EU-a za oprašivače uživa snažnu potporu među skupinama dionika, a osobito u široj javnosti.

2.Sastavnice inicijative

Ciljevima i mjerama koje su utvrđene u ovoj inicijativi nastoje se poboljšati znanstvene spoznaje o pogoršanju stanja kukaca oprašivača, otkloniti njegove glavne poznate uzroke i pojačati suradnja među svim predmetnim sudionicima. Iako je u inicijativi naglasak stavljen na divlje oprašivače, njome se rješavaju problemi koji su zajednički za sve oprašivače. Stoga će inicijativa biti korisna i za oprašivače iz uzgoja, osobito pčele medarice, te će se njome nadopuniti postojeća potpora EU-a za pčelarstvo 13 i zdravlje pčela 14 .

Iako su predložene mjere osmišljene tako da budu provedene u kratkom roku, njima će se pokrenuti ključni procesi i uspostaviti mehanizmi kako bi se taj problem dugoročno riješio na sveobuhvatan način. Za uspješnu provedbu ovih mjera bit će potrebni odgovarajući financijski i ljudski resursi. Oblikovatelji politika i javna tijela ne mogu sami riješiti taj problem pa će se u njegovo rješavanje morati uključiti i građani EU-a i poslovni sektor.

PRIORITET I.: Poboljšanje znanja o pogoršanju stanja oprašivača, njegovim uzrocima i posljedicama

PRIORITET II.: Otklanjanje uzrokâ pogoršanja stanja oprašivača

PRIORITET III.: Podizanje razine svijesti, uključivanje društva u cjelini i promicanje suradnje

Inicijativom se utvrđuju dugoročni ciljevi i kratkoročne mjere u okviru tri prioriteta:

U tablici u Prilogu navode se pojedinosti o raznim mjerama i podmjerama u okviru svakog prioriteta.

2.1.PRIORITET I.: Poboljšanje znanja o pogoršanju stanja oprašivača, njegovim uzrocima i posljedicama

EU je već podupirao stvaranje vrijednog znanja (primjerice, u okviru projekata ALARM 15 i STEP 16 te europskog crvenog popisa 17 ). Iako je time jasno dokazano alarmantno pogoršanje stanja oprašivača koje zahtijeva poduzimanje hitnih mjera, praznine u znanju i dalje su znatne. Puni razmjer tog pogoršanja stanja nije poznat te još uvijek ne razumijemo u potpunosti njegove posljedice na ljudsko društvo i gospodarstvo. Iako su glavne prijetnje za oprašivače utvrđene te je moguće poduzimanje hitnih mjera utemeljenih na znanju, potrebna su dodatna istraživanja o njihovim pojedinačnim učincima i interakcijama. Stoga je poboljšanje znanja temelj ove inicijative te će ono zahtijevati zajedničke napore Komisije, država članica, Europske agencije za okoliš, akademske zajednice, dionika i građana.

Potrebno je bolje praćenje vrsta i populacija oprašivača u EU-u. Za razvoj koordiniranog postupka praćenja usmjerenog na popunjavanje praznina u znanju o njihovu stanju i trendovima bit će potreban zajednički napor EU-a i njegovih država članica. Bit će potrebna tehnička stručna skupina kako bi se izradila isplativa i standardizirana metodologija za praćenje. Tom postupku mogu pridonijeti građanske inicijative u području znanosti 18 , alati IKT-a i tehnologije kao što su DNK barkodiranje i strojno učenje. Kvalitetnim podacima s terena koji su dobiveni u okviru praćenja omogućit će se procjena ugroženih vrsta oprašivača i izrada pouzdanih pokazatelja o oprašivačima. Tim pokazateljima pomoći će se u procjeni učinaka raznih politika EU-a, prvenstveno u području okoliša, poljoprivrede i zdravlja, te u praćenju napretka EU-a prema ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja 2. („iskorjenjivanje gladi”) i 15. („život na zemlji”) 19 . Zajedno s podacima o prijetnjama oprašivačima i oprašivanju, njima će se omogućiti provođenje integrirane procjene pogoršanja stanja oprašivača i njegovih učinaka na društvo i gospodarstvo primjenom alata kao što su izrada karata i procjena ekosustavâ i njihovih usluga 20 te računovodstvo prirodnog kapitala za oprašivače i oprašivanje 21 , te će se omogućiti razvijanje odgovarajućih odgovora politika.

Potrebno je pojačati istraživanje i inovacije u pogledu svih aspekata: razmjera problema (stanje oprašivačâ i trendovi povezani s njima), otklanjanja uzrokâ (prijetnje oprašivačima, njihova relativna važnost i interakcija) i posljedica (učinci na prirodu, dobrobit ljudi i gospodarstvo). Trebalo bi podupirati temeljna istraživanja (sistematika, taksonomija) te primijenjena istraživanja kako bi se povećala sposobnost EU-a u području praćena i procjene koji se odnose na oprašivače. U okviru nekoliko istraživačkih projekata koji su u tijeku već će se ostvarivati rezultati u pogledu oprašivača 22 te inovacije u području zaštite biljaka, integriranih pristupa zdravlju i alternativa pesticidima 23 . 

Otvoren pristup podacima i informacijama relevantnima za oprašivače preduvjet je za bolje iskorištavanje postojećih resursa radi stvaranja novog znanja i inovativnih rješenja. Trebalo bi uložiti dodatne napore kako bi se raspršeni podaci i informacije povezali te kako bi se olakšao pristup tim podacima.

2.2.PRIORITET II.: Otklanjanje uzrokâ pogoršanja stanja oprašivača

Raznolikost čimbenika pogoršanja stanja oprašivača zahtijeva provedbu mjera za ublažavanje u različitim sektorima i politikama.

Za najugroženije vrste i staništa oprašivača u EU-u, kao što su oni zaštićeni u okviru Direktive o staništima ili uključeni na europski crveni popis, potrebno je prioritetno djelovanje i financiranje. U tom će pogledu osobito važnu ulogu imati program LIFE.

Gubitak staništâ

Kako bi poboljšala provedbu Direktive o pticama i Direktive o staništima, Komisija provodi Akcijski plan za prirodu, ljude i gospodarstvo. Iako se u Direktivi o staništima navodi samo ograničen broj vrsta oprašivača, mjerama za očuvanje zaštićenih vrsta staništa, primjerice, travnjaka, mogu se ostvariti znatne koristi za oprašivače. Stoga je poboljšanje provedbe te direktive od velike važnosti za otklanjanje jedne od ključnih prijetnji oprašivačima – gubitka staništa. Zelenom infrastrukturom 24 mogu se dodatno poboljšati prirodni uvjeti potrebni za očuvanje uspješnih staništa oprašivača pružanjem rješenja koja se temelje na prirodi 25 te jačanjem koherentnosti i povezanosti mreže Natura 2000 na širim ruralnim i urbanim područjima.

EU-ova zajednička poljoprivredna politika i kohezijska politika predstavljaju ključne mogućnosti za održavanje i stvaranje staništa oprašivača na ruralnim i gradskim područjima u razdoblju do 2020. Struktura zajedničke poljoprivredne politike (uključujući višestruku sukladnost, izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja) pruža širok skup instrumenata potrebnih za otklanjanje pritisaka na oprašivače koji proizlaze iz intenzivnog gospodarenja u poljoprivredi i promjena u korištenju zemljištem, uključujući napuštanje poljoprivrednog zemljišta. To osobito uključuje ekološki značajne površine koje se podupiru izravnim plaćanjima poljoprivrednicima i koje pružaju granične pojaseve za oprašivače i zemljište ostavljeno na ugaru za biljke bogate nektarom i peludi te poljoprivredno-ekološko-klimatske mjere u okviru programâ ruralnog razvoja. Ostalim važnim poticajima podupiru se poljoprivrednici u pogledu sustavâ održive poljoprivrede u područjima mreže Natura 2000 te ulaganja u ekološku poljoprivredu. Potrebna su daljnja nastojanja kako bi se prepoznala važnost oprašivača za produktivnost poljoprivrede.

Iako je uloga ruralnih područja od najveće važnosti za zdrave populacije oprašivača, sve se više prepoznaje i važnost gradskih i prigradskih područja u podupiranju staništa oprašivača. Javni i privatni prostori kao što su parkovi, vrtovi, zeleni krovovi i zeleni zidovi djeluju kao staništa-skloništa za oprašivače i polazišta koja oprašivačima omogućuju da se kreću i šire unutar urbaniziranih područja. Povezivanjem prirodnih i poluprirodnih područja u ruralnim sredinama, oni podupiru mrežu staništa oprašivača na širem prostoru. Nizom obećavajućih rješenja, kao što su rješenja koja se temelje na prirodi, može se poboljšati integracija staništa oprašivača unutar velikih infrastrukturnih mreža kao što su ceste, željeznice i električni vodovi koje se često povezuju s degradacijom staništa i koje obično pokrivaju velika područja raznolikog europskog krajolika. Regionalna i lokalna tijela trebalo bi poticati da ulažu u takva rješenja.

Upotreba pesticida

Rizici i učinci pesticida na oprašivače proizlaze iz toksičnosti aktivne tvari i razine izloženosti. U EU-u se aktivne tvari koje se upotrebljavaju u sredstvima za zaštitu bilja 26 mogu odobriti tek nakon procjene rizika kojom se osigurava da ne postoje neželjeni učinci na pčele medarice 27 . Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) izradila je 2013. smjernice 28 radi pojačavanja postojeće procjene rizika uključivanjem, među ostalim, kroničnih učinaka i vrsta divljih pčela u zahtjeve za procjenu. Međutim, države članice još nisu podržale te smjernice pa će stoga biti potrebno daljnje djelovanje kako bi se osigurala njihova provedba.

Komisija je 2013. ograničila upotrebu triju neonikotinoidnih pesticida 29 nakon što je dokazano da predstavljaju visoki rizik za pčele. U veljači 2018. EFSA je provela reviziju tih dokaza i potvrdila postojanje tih rizika 30 . Kako je navedeno u Uredbi (EZ) 1107/200927, važno je da se uvedu odgovarajuće mjere kako bi se ti rizici ublažili. Prijedlog Komisije da se dodatno ograniči upotreba tih triju neonikotinoidnih pesticida podržale su države članice 27. travnja 2018. 31

Osim toga, Direktivom 2009/128/EZ 32 predviđa se niz mjera kojima se podupire održiva upotreba odobrenih pesticida. U nacionalnim akcijskim planovima u skladu s tom direktivom mogu se utvrditi posebni ciljevi i mjere radi otklanjanja učinaka pesticida na oprašivače.

Invazivne strane vrste

Invazivne strane vrste još su jedna ključna prijetnja oprašivačima. Uredbom (EU) 1143/2014 33 predviđa se skup mjera koje treba poduzeti u tom području u cijelom EU-u. Stalnim nastojanjima da se provedu te mjere i popišu nove vrste koje se smatraju prijetnjom ublažit će se štetni učinci, kao što su oni povezani s grabežljivošću azijskog stršljena (Vespa velutina) ili s uništavanjem staništa oprašivača koje uzrokuju određene vrste biljaka kao što je žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera) koji guši autohtonu vegetaciju. Nadalje, trebala bi se promicati upotreba autohtonih vrsta oprašivača i autohtonih biljnih vrsta za privatnu i javnu upotrebu radi izbjegavanja rizika koje strane vrste predstavljaju za autohtone vrste oprašivača.

Ostale prijetnje

Na oprašivače utječu i klimatske promjene, onečišćenje okoliša i bolesti. Klimatske promjene, kroz postupne promjene i ekstremne vremenske uvjete, utječu na rasprostranjenost i areal oprašivača, na njihova staništa i interakciju. Iako ne postoje sveobuhvatne studije o učincima različitih izvora onečišćenja (kao što su onečišćenje zraka, teški metali i svjetlosno onečišćenje) i bolesti, poznato je da oni štete divljim oprašivačima ili negativno utječu na njihova staništa. Ova inicijativa ne bavi se izravno tim prijetnjama. Politike EU-a u području klime 34 i onečišćenja zraka 35 te mjere za zdravlje pčela14 pomoći će u ublažavanju učinaka tih prijetnji na oprašivače. Međutim, ovom će se inicijativom neizravno pridonijeti rješavanju tih i ostalih prijetnji podupiranjem očuvanja, stvaranja i povezivanja zdravih staništa za oprašivače i rješavanjem problema širenja neautohtonih vrsta koje prenose štetne patogene organizme i bolesti, čime će se povećati opća otpornost europskih ekosustava na klimatske promjene.

2.3.PRIORITET III.: Podizanje razine svijesti, uključivanje društva u cjelini i promicanje suradnje

Rješavanje problema pogoršanja stanja oprašivača zahtijeva strateški pristup na svim razinama upravljanja i uključivanje različitih aktera. Ovom inicijativom u cijelom će se društvu podići razina svijesti o važnosti oprašivača i o potrebi za hitnim djelovanjem. Promicanjem i širenjem najbolje prakse te podupiranjem daljnjih aktivnosti suradnje, inicijativom će se znanstvenu zajednicu, oblikovatelje politika, poduzeća i građane nastojati potaknuti na djelovanje i suradnju.

Iako već postoji niz platformi kojima se podupire suradnja u pogledu oprašivača (kao što su istraživačke mreže i platforme za razmjenu politika), potrebno je dodatno pojačati kapacitet za suradnju. Komisija i države članice trebale bi u tom pogledu podizati razinu svijesti i promicati mogućnosti financiranja. Zajedničkim alatima i obrascima za izradu planova i strategija za oprašivače, koji se temelje na postojećim najboljim praksama, poticat će se daljnje djelovanje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Povećani rashodi EU-a za nacionalne pčelarske programe mogli bi pridonijeti proširenju razumijevanja u javnosti i struci o važnosti divljih oprašivača za društvo i gospodarstvo.

EU će povećati svoj doprinos globalnom djelovanju za oprašivače jačanjem potpore za mjere za očuvanje u okviru Međunarodne inicijative za oprašivače 36 , koju vodi Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, i poticanjem međunarodne suradnje u okviru „koalicije voljnih za oprašivače” 37 .

3.Zaključak

Inicijativom EU-a za oprašivače pridonijet će se ciljevima iz Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. i sektorskih politika kao što su zajednička poljoprivredna politika i kohezijska politika. Njome će se pružiti i vrijedne informacije o napretku EU-a prema ostvarivanju odgovarajućih UN-ovih ciljeva održivog razvoja.

Inicijativa će se provoditi u sinergiji s Akcijskim planom za prirodu, ljude i gospodarstvo, a osobito sa smjernicama o zelenoj infrastrukturi na razini EU-a i o integriranju usluga ekosustava u postupke odlučivanja, koje su u pripremi. Inicijativa se javila na početku međuinstitucijskih pregovora o višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje nakon 2020. Iako se predviđa da će se predložene mjere dovršiti do 2020., bit će važno održati zamah i najbolje iskoristiti buduće instrumente financiranja EU-a kako bi se poduprle učinkovite mjere kojima se dugoročno rješava problem pogoršanja stanja oprašivača.

Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da podrže ovu inicijativu i da se aktivno i u bliskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima uključe u njezinu provedbu.

Komisija će do kraja 2020. preispitati napredak u provedbi ove inicijative i, prema potrebi, predložiti preporuke za daljnje djelovanje. Rezultati tog procesa uključit će se u završni pregled Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. i njezino daljnje praćenje.

PRILOG – Popis mjera

U ovom se Prilogu pruža pregled ciljeva i mjera u okviru svakog od prioriteta Inicijative EU-a za oprašivače. Mjere će se provesti do 2020. Ciljevima se utvrđuje dugoročna perspektiva do 2030.

PRIORITET I.: Poboljšanje znanja o pogoršanju stanja oprašivača, njegovim uzrocima i posljedicama

Cilj

Oprašivači i njihova staništa prate se i redovito procjenjuju. Na razini cijelog EU-a postoji sustav za praćenje kojim se pružaju podaci za procjenu njihova stanja i trendova povezanih s njima. To čini osnovu za pouzdane i pravodobne pokazatelje za oprašivače kojima se pomaže u procjeni učinaka relevantnih politika EU-a i omogućuje razvijanje europskog atlasa o oprašivačima i oprašivanju. U okviru programâ EU-a za istraživanje i inovacije mobiliziraju se sredstva radi popunjavanja praznina u znanju o pogoršanju stanja oprašivača, njegovim uzrocima i posljedicama na društvo i gospodarstvo. Podaci i informacije i oprašivačima javno su dostupni.

MJERA 1. PODUPIRANJE PRAĆENJA I PROCJENE

1.A)

Komisija će osmisliti i ispitati sustav za praćenje oprašivača na razini cijelog EU-a kako bi osigurala pružanje kvalitetnih podataka za procjenu stanja vrsta oprašivača i s njima povezanih trendova u EU-u i za razvijanje pokazatelja za oprašivače. Za potporu tom radu bit će uspostavljena tehnička stručna skupina.

Prva ključna etapa u 4. tromjesečju 2018.

1.B)

Komisija će započeti s radom na europskom crvenom popisu za osolike muhe.

1. tromjesečje 2019.

1.C)

Komisija će izraditi popis staništa koja su važna za oprašivače i procijeniti njihovo stanje na temelju izvješćâ država članica dostavljenih u skladu s Direktivom o staništima te ostalih dostupnih podataka.

Prva ključna etapa u 1. tromjesečju 2019.

1.D)

Komisija će pokrenuti pilot-projekt za praćenje prisutnosti pesticida u okolišu u proizvodima od pčelinjeg meda (primjerice, pelud) kako bi procijenila izvedivost primjene tog inovativnog pristupa za dobivanje informacija o izloženosti oprašivača pesticidima.

4. tromjesečje 2018.

1.E)

Komisija će primijeniti okvir za „izradu karata i procjenu ekosustavâ i njihovih usluga” na oprašivače, uključujući razvoj računâ prirodnog kapitala za oprašivače i oprašivanje, kako bi na integrirani način procijenila pogoršanje stanja oprašivača, njegove učinke na društvo i gospodarstvo, te osmislila odgovarajuće odgovore politike.

2. tromjesečje 2019.

MJERA 2. – PODUPIRANJE ISTRAŽIVANJA I INOVACIJA

2.A)

Komisija će u okviru programa Obzor 2020. – Okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje 2014.–2020. nastaviti promicati i podupirati istraživanje i inovacije u području oprašivača te uzroka i posljedica pogoršanja njihova stanja.

Kontinuirano

2.B)

U okviru razmjena putem mreže EIP-AGRI (Europsko partnerstvo za inovacije za produktivnost i održivost poljoprivrede 38 ) Komisija će podizati razinu svijesti dionika o mogućnostima prepoznavanja potreba oprašivača i usluga oprašivanja koje oni pružaju.

Kontinuirano

2.C)

Komisija će razmotriti kako dodatno promicati istraživanja i inovacije radi rješavanja problema pogoršanja stanja oprašivača u okviru provedbe programa Obzor Europa – Okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje nakon 2020.

Kontinuirano

MJERA 3. – OLAKŠAVANJE RAZMJENE ZNANJA I PRISTUPA PODACIMA

3.A)

Komisija će pokrenuti internetsku platformu za oprašivače koja će služiti kao središnje čvorište za podatke i informacije.

Prva ključna etapa u 1. tromjesečju 2019.

3.B)

Države članice trebale bi relevantne prostorne podatke, kao što su podaci o korištenju zemljišta, učiniti javno dostupnima na temelju zahtjeva u okviru Direktive INSPIRE 39 i Direktive o javnom pristupu informacijama o okolišu 40 kako bi se omogućila provedba integriranih prostornih analiza.

Prva ključna etapa u 2. tromjesečju 2019.

PRIORITET II.: Otklanjanje uzrokâ pogoršanja stanja oprašivača

Cilj

Utvrđene su i provedene odgovarajuće mjere za očuvanje ugroženih vrsta oprašivača i njihovih staništa. Mjere koje su relevantne za oprašivače u potpunosti su integrirane u zajedničku poljoprivrednu politiku i kohezijsku politiku, a države članice u potpunosti iskorištavaju mogućnosti za očuvanje i obnovu staništa oprašivača u ruralnim i gradskim područjima. Staništa oprašivača učinkovito su povezana na širem prostoru čime se omogućuje njihovo širenje po različitim područjima. Oprašivači su zaštićeni od učinaka pesticida i invazivnih stranih vrsta.

MJERA 4. – OČUVANJE UGROŽENIH VRSTA I STANIŠTA OPRAŠIVAČA

4.A)

Komisija će dodatno razvijati akcijske planove za najugroženije vrste i staništa oprašivača koji su navedeni u Direktivi o staništima i podupirat će države članice i dionike u njihovoj provedbi, uključujući u okviru programa LIFE.

Prva ključna etapa u 2. tromjesečju 2019.

4.B)

Komisija će, u suradnji s državama članicama, utvrditi mjere za očuvanje i pristupe upravljanju kako bi optimirala koristi za ugrožene oprašivače i njihova staništa, uključujući u okviru biogeografskog procesa mreže Natura 2000 i kroz posebnu radionicu.

Prva ključna etapa u

2. tromjesečju 2019.

4.C)

Države članice trebale bi prioritetne mjere za važna staništa oprašivača uključivati u prioritetne akcijske okvire za upravljanje područjima obuhvaćenima mrežom Natura 2000 i zelenom infrastrukturom te zaštitom vrsta.

3. tromjesečje 2019.

MJERA 5. – POBOLJŠANJE STANIŠTA OPRAŠIVAČA NA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTIMA I OKO NJIH

5.A)

Komisija će procijeniti postojeće iskustvo u primjeni mjera koje su relevantne za oprašivače u okviru zajedničke poljoprivredne politike u razdoblju 2014.–2020. Na temelju toga izradit će smjernice za upravljačka tijela i poljoprivrednike s tehničkim savjetima za povećanje učinkovitosti mjera te ih aktivno promicati u okviru zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje nakon 2020.

Prva ključna etapa u 4. tromjesečju 2018.

5.B)

Države članice trebale bi poticati prihvaćanje mjera koje su relevantne za oprašivače u programima ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020., među ostalim osposobljavanjem i podizanjem razine svijesti poljoprivrednika i ostalih relevantnih dionika.

Kontinuirano

5.C)

Komisija će promicati integriranje aspekata povezanih s oprašivačima u provedbu zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje nakon 2020. te će uključiti pokazatelja za oprašivače u okvir za uspješnost i praćenje nakon što bude dovršen i operativan.

Kontinuirano

MJERA 6. – POBOLJŠANJE STANIŠTA OPRAŠIVAČA U GRADSKIM PODRUČJIMA I U ŠIREM PROSTORU

6.A)

Komisija će prikupljati najbolje prakse i razvijati smjernice za lokalna tijela o stvaranja povoljnog okoliša za oprašivače te će oprašivače uključiti u kriterije za Nagradu za zelenu prijestolnicu Europe i nagradu Europski zeleni list.

2. tromjesečje 2019.

6.B)

Komisija će u okviru kohezijske politike podizati razinu svijesti njezinih upravljačkih tijela i dionika o očuvanju oprašivača i s time povezanim mogućnostima za financiranje u razdoblju 2014.–2020. i razdoblju nakon 2020.

Prva ključna etapa u 4. tromjesečju 2018.

6.C)

Komisija će smjernicama o zelenoj infrastrukturi na razini EU-a i o integriranju ekosustavâ i njihovih usluga u postupke odlučivanja promicati mjere na razini krajolika kojima se čuvaju i obnavljaju staništa oprašivača i njihovo integriranje u prostorno planiranje i ostale relevantne postupke odlučivanja.

Prva ključna etapa u

4. tromjesečju 2018.

MJERA 7. – SMANJENJE UČINAKA UPOTREBE PESTICIDA NA OPRAŠIVAČE

7.A)

Komisija će poticati države članice da u svoje revidirane nacionalne akcijske planove u okviru Direktive 2009/128/EZ uključe posebne ciljeve i mjere za očuvanje oprašivača kako bi se smanjili rizici i učinci upotrebe pesticida na oprašivače te će stanje provedbe procijeniti u svojem drugom izvješću o provedbi te Direktive.

Prva ključna etapa u

2. tromjesečju 2019.

7.B)

Komisija će donijeti plan za provedbu Smjernica EFSA-e za procjenu rizika sredstava za zaštitu bilja na pčele (Apis mellifera, Bombus spp. i pčele samice) kako bi poboljšala procjenu rizika pesticida za oprašivače.

4. tromjesečje 2018.

7.C)

Komisija će donijeti zakonske mjere za zabranu svih upotreba na otvorenom triju neonikotinoidnih pesticida koji već podliježu posebnim ograničenjima od 2013. (imidakloprid, tiametoksam i klotianidin).

2. tromjesečje 2018.

MJERA 8. – SMANJENJE UČINAKA INVAZIVNIH STRANIH VRSTA NA OPRAŠIVAČE

8.A)

Komisija će državama članicama, u okviru područja primjene Uredbe (EU) 1143/2014, pružiti tehničke smjernice za sprečavanje invazivnih stranih vrsta koje su štetne za oprašivače i za upravljanje njima.

3. tromjesečje 2019.

8.B)

Komisija će razviti smjernice za promicanje upotrebe autohtonih biljnih vrsta i oprašivača u javnom i privatnom sektoru.

3. tromjesečje 2019.

PRIORITET III.: Podizanje razine svijesti, uključivanje društva u cjelini i promicanje suradnje

Cilj

U društvu u cjelini podignuta je razina svijesti o važnosti oprašivača i potrebi za hitnim djelovanjem kako bi se zaustavilo pogoršavanje njihova stanja. Javne politike imaju veći učinak zbog učinkovite mobilizacije poduzeća i građana. Pojedinačna djelovanja imaju veći učinak zbog bolje koordinacije među relevantnim sudionicima na svim razinama. EU je globalni predvodnik u podupiranju i olakšavanju međunarodnog djelovanja u pogledu oprašivača.

MJERA 9. – POTICANJE POSLOVNOG SEKTORA I GRAĐANA NA DJELOVANJE

9.A)

Komisija će poduzećima pružiti smjernice i poticati ih da pridonose očuvanju oprašivača, osobito u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Nastavit će promicati i dobre prakse i inovativne poslovne modele koji su korisni za oprašivače preko Platforme EU-a za poslovanje i biološku raznolikost 41 i Europske poslovne nagrade za okoliš te će osigurati mogućnosti za financiranje u okviru Instrumenta za financiranje prirodnog kapitala.

Prva ključna etapa u

2. tromjesečju 2019.

9.B)

Komisija će razmotriti mogućnost primjene znaka za okoliš EU-a na proizvode kojima se podupire očuvanje oprašivača, kao što su mješavine sjemenja poljskog cvijeća, lončanice za oprašivače i ostali relevantni vrtlarski proizvodi, u skladu sa zaključcima i preporukama iz provjere prikladnosti koje je dovršena 2017. 42

3. tromjesečje 2019.

9.C)

Komisija će razvijati i širiti edukativne materijale o oprašivačima. Razvijat će i smjernice o načinu sudjelovanja građana u očuvanju oprašivača i za građanske inicijative u području znanosti usmjerene na oprašivače. Te aktivnosti sudjelovanja za očuvanje oprašivača mogu se provoditi u okviru Europskih snaga solidarnosti, kojima se mlade osobe podupire u volontiranju na projektima koji koriste zajednicama i okolišu u cijeloj Europi. Osim toga, nacionalni pčelarski programi mogli bi nadopuniti ta nastojanja uz pomoć osposobljavanja namijenjenog širenju razumijevanja u javnosti i struci o važnosti divljih oprašivača.

Kontinuirano

MJERA 10. – PROMICANJE STRATEGIJA ZA OPRAŠIVAČE I SURADNJE NA SVIM RAZINAMA

10.A)

Komisija će razviti zajedničke predloške i alate za olakšavanje razvoja strategija za oprašivače, koje se temelje na postojećoj najboljoj praksi, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

3. tromjesečje 2019.

10.B)

Komisija će utvrditi mogućnosti za poboljšanje suradnje među svim relevantnim sudionicima u okviru postojećih platformi i promicati daljnju suradnju u okviru mehanizama na razini EU-a, među ostalim, u okviru okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje 2014.–2020., programâ za europsku teritorijalnu suradnju (Interreg), lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice te instrumenata Peer2Peer TAIEX-EIR 43 i TAIEX-REGIO 44 .

Prva ključna etapa u

1. tromjesečju 2019.

10.C)

Komisija će promicati integriranje aspekata i mjera povezanih s očuvanjem oprašivača u politike, planove i programe koje EU podupire u zemljama u razvoju i susjednim zemljama, u skladu s ciljevima Međunarodne inicijative za oprašivače 45 .

Kontinuirano

10.D)

Komisija će se pridružiti „koaliciji voljnih za oprašivače” i poticati učinkovito međunarodno djelovanje u pogledu oprašivača.

4. tromjesečje 2018.

(1)

Vidjeti priloženi radni dokument službi Komisije radi podrobnih dokaza kojima se potkrepljuje ova Komunikacija.

(2)

Potts, S.G. et al. (2016.), „The Assessment Report of the Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services on Pollinators, Pollination and Food Production” (Izvješće o procjeni Međuvladine znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava o oprašivačima, oprašivanju i proizvodnji hrane), Tajništvo Međuvladine znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava, Bonn, Njemačka. Str. 552.

(3)

Potts, S. et al. (2015.), „Status and Trends of European Pollinators. Key Findings of the STEP Project” (Stanje i trendovi europskih oprašivača. Ključni rezultati iz projekta STEP), Pensoft Publishers, Sofija, str. 72.

(4)

Gallai, N. et al., (2009.), „Economic Valuation of the Vulnerability of World Agriculture Confronted with Pollinator Decline” (Ekonomsko vrednovanje osjetljivosti svjetske poljoprivrede suočene s opadanjem broja oprašivača), Ecological Economics 68.3: str. 810.–821.

(5)

  https://www.cbd.int/  

(6)

Odluka XIII/15 Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti, https://www.cbd.int/doc/decisions/cop-13/cop-13-dec-15-en.pdf  

(7)

Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020., http://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/strategy/index_en.htm  

(8)

  http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/fitness_check/action_plan/communication_en.pdf  

(9)

Rezolucija Europskog parlamenta od 2. veljače 2016. o reviziji na sredini razdoblja provedbe strategije EU-a o biološkoj raznolikosti (2015/2137(INI)).

(10)

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo (2017/2819(RSP)).

(11)

Zaključci Vijeća 13398/16 o Konvenciji o biološkoj raznolikosti, http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-13398-2016-INIT/hr/pdf  

(12)

  http://ec.europa.eu/environment/nature/conservation/species/pollinators/index_en.htm  

(13)

  https://ec.europa.eu/agriculture/honey/programmes_hr  

(14)

  https://ec.europa.eu/food/animals/live_animals/bees/health_en  

(15)

  http://www.alarmproject.net/  

(16)

  http://www.step-project.net/  

(17)

  http://ec.europa.eu/environment/nature/conservation/species/redlist/  

(18)

Građani mogu pridonijeti prikupljanju podataka i time imati aktivnu ulogu u podupiranju znanosti u tom području, https://ec.europa.eu/research/openscience/index.cfm?pg=citizen&section=monitor  

(19)

  http://ec.europa.eu/eurostat/web/sdi/indicators  

(20)

  http://ec.europa.eu/environment/nature/knowledge/ecosystem_assessment/index_en.htm

(21)

  https://ec.europa.eu/jrc/en/publication/ecosystem-services-accounting-part-i-outdoor-recreation-and-crop-pollination  

(22)

  http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/opportunities/h2020/topics/sfs-28-2017.html

http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/opportunities/h2020/topics/sfs-16-2017.html  

(23)

  http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/opportunities/h2020/topics/sfs-04-2019-2020.html  

(24)

Vidjeti Zelena infrastruktura (ZI) – Jačanje prirodnog kapitala Europe, COM(2013) 249 final.

(25)

Primjerice, mjere za prirodno zadržavanje vode, http://nwrm.eu/  

(26)

Pojam „pesticidi” odnosi se na sredstva za zaštitu bilja, kako je definirano u Uredbi (EZ) br. 1107/2009.

(27)

Uredba (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja.

(28)

Smjernice EFSA-e za procjenu rizika sredstava za zaštitu bilja na pčele (Apis mellifera, Bombus spp. i pčele samice), https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/3295  

(29)

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 485/2013 od 24. svibnja 2013. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uvjeta za odobravanje aktivnih tvari klotianidina, tiametoksama i imidakloprida i o zabrani uporabe i prodaje sjemena tretiranog sredstvima za zaštitu bilja koja sadrže te aktivne tvari.

(30)

  https://www.efsa.europa.eu/en/press/news/180228  

(31)

  https://ec.europa.eu/food/plant/pesticides/approval_active_substances/approval_renewal/neonicotinoids_en  

(32)

Direktiva 2009/128/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida.

(33)

Uredba (EU) 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta.

(34)

  https://ec.europa.eu/clima/index_hr  

(35)

Direktiva (EU) 2016/2284 o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari.

(36)

Odluka V/5 Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti, https://www.cbd.int/decision/cop/?id=7147  

(37)

  https://promotepollinators.org  

(38)

  https://ec.europa.eu/eip/agriculture/en/european-innovation-partnership-agricultural  

(39)

Direktiva 2007/2/EZ o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE).

(40)

Direktiva 2003/4/EZ o javnom pristupu informacijama o okolišu.

(41)

  http://ec.europa.eu/environment/biodiversity/business/index_en.htm  

(42)

COM(2017) 355 final

(43)

  http://ec.europa.eu/environment/eir/p2p/index_en.htm  

(44)

  http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/policy/how/improving-investment/taiex-regio-peer-2-peer/  

(45)

Inicijativa koju vodi Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu.

Top