Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52018DC0248

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU Evaluacija programa Kreativna Europa na sredini razdoblja (2014.–2020.)

COM/2018/248 final

Bruxelles, 30.4.2018.

COM(2018) 248 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Evaluacija programa Kreativna Europa na sredini razdoblja (2014.–2020.)

{SWD(2018) 159 final}


Uvod

Kultura i kreativnost danas imaju ključnu ulogu u našim društvima i u oblikovanju europske budućnosti. S gospodarskog gledišta kulturni i kreativni sektor ostvaruju otprilike 509 milijardi EUR dodane vrijednosti u bruto domaćem proizvodu (BDP), što čini 5,3 % od ukupnog iznosa EU-a, te zapošljavaju više od 12 milijuna ljudi na puno radno vrijeme, što čini 7,5 % europske radne snage 1 . Oni su treći najveći poslodavac u EU-u, odmah nakon građevinarstva i industrije hrane i pića. Ujedno znatno doprinose ulaganjima, inovacijama i otvaranju radnih mjesta u cijelom gospodarstvu. Postoje pozitivni neizravni učinci, posebice u digitalnom sektoru, primjerice kada sadržaj potiče razvoj širokopojasne infrastrukture, te na kulturni turizam. Jačajući predodžbu o Europi i europskom načinu života, kultura i kreativnost ujedno pomažu europskom izvozu diljem svijeta.

No, Europa je više od jedinstvenog tržišta, ona je i veliki kulturni projekt. Kreativni i kulturni sektori uporišne su točke u očuvanju naše kulturne i jezične raznolikosti, jačanju naših europskih identiteta i održavanju društvene kohezije. Oni prenose europska znanja i vrijednosti, što su preduvjeti za zdrave demokracije i uključiva društva. Kultura je stoga pomogla u približavanju Europe njezinim građanima, posebice u trenutačnom političkom kontekstu.

Kulturni i kreativni sektor spajaju umjetnost, kulturu, poslovanje i tehnologiju. Pridonose razvoju vještina kritičkoga razmišljanja i rješavanja problema, kao i stavova o poduzimanju rizika, što su ključne kompetencije u društvu sutrašnjice. Usredotočujući se na kreativnost i rano usvajanje novih tehnologija, kulturni i kreativni sektori postaju katalizatori inovacija (npr. kad se muzeji koriste aplikacijama radi boljeg pristupa zbirkama ili kazališta videozapisima ili titlovima).

Program Kreativna Europa odgovor je Europske unije koji će kulturnom i kreativnom sektoru pomoći u oslobađanju potencijala za rast. Ti se sektori sami po sebi razlikuju po jezicima i narodima i tako obogaćuju naš kulturni krajolik. Istodobno se suočavaju s preprekama koje ometaju transnacionalno kruženje kreativnih radova i njihovu mogućnost transnacionalnog djelovanja i širenja prema novoj publici u Europi i izvan nje.

Programom se uzima u obzir i dvojna narav kulturnih i audiovizualnih aktivnosti: s jedne strane djeluju kao pokretači raznolikosti i sudjelovanja građana, a s druge kao pokretači rasta i radnih mjesta, pri čemu se priznaje i njihov širi doprinos kreativnosti, stvaranju talenata, poduzetništvu i inovacijama.

Ovo se Izvješće podnosi u skladu s člankom 18. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) prema kojem Komisija izrađuje izvješće o evaluaciji na sredini razdoblja na temelju vanjske i neovisne evaluacije.

Ovom se evaluacijom na sredini razdoblja procjenjuje napredak u provedbi programa Kreativna Europa, prikazom postignuća uz razmatranje njegovih glavnih nedostataka, na temelju neovisnog izvješća o evaluaciji, izravnog iskustva u upravljanju Programom i opširnih savjetovanja sa zainteresiranim stranama. Izvješću je priložen i radni dokument službi Komisije u kojemu su navedeni dokazi na kojima se temelji ovo Izvješće.

Pozadina programa Kreativna Europa

Kreativna Europa okvirni je program Europske unije za potporu kulturnom i kreativnom sektoru. Godine 2014. u okviru njega udružena su tri programa (MEDIA, Kultura i MEDIA Mundus) kako bi se stvorio jedinstveni sveobuhvatni instrument za povećanje učinkovitosti, djelotvornije iskorištavanje mogućnosti digitalizacije i smanjenje fragmentacije tržišta.

Struktura Programa je takva da se prepoznaje heterogenost kulturnog i kreativnog sektora, njihove razne ciljne skupine te potreba za prilagođenim pristupima. Program se zato sastoji od dva neovisna potprograma i međusektorskog potprograma.

Potprogramom MEDIA, koji je uspostavljen 1991. uz Direktivu o televiziji bez granica (dalje u tekstu „MEDIA”), namijenjenom audiovizualnom sektoru, njeguje se kreiranje audiovizualnog sadržaja (filmovi, televizijske serije, videoigre) i njegov pristup europskoj i svjetskoj publici putem svih kanala distribucije.

Potprogram Kultura obuhvaća inicijative iz kulturnog sektora, poput onih kojima se promiču prekogranična suradnja, platforme, umrežavanje i književni prijevodi.

Međusektorskim potprogramom, koji se odnosi na sve kulturne i kreativne sektore, i koji obuhvaća Instrument jamstva, podupire se transnacionalna politička suradnja. Tim se potprogramom pruža i potpora deskovima programa Kreativna Europa u svim zemljama sudionicama kako bi se doprlo do zainteresiranih strana.

Program je komplementaran djelovanjima na nacionalnoj razini u području kulture i audiovizualnog sektora te je odraz političkih prioriteta koje EU prati u kulturnom i kreativnom području.

Kreativna Europa otvorena je kulturnim i kreativnim organizacijama iz država članica EU-a te pod određenim uvjetima i nekim državama koje nisu članice EU-a. Trenutačno Kreativna Europa obuhvaća 33 zemlje sudionice, od Norveške do Tunisa, od Ukrajine do područja Balkana. Uvjet za sudjelovanje u potprogramu MEDIA je usklađenost s Direktivom 2010/13/EU (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama – AVMSD).

Program je donesen za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. Ovo izvješće obuhvaća sve potprograme Programa (osim europskih prijestolnica kulture, koje su obuhvaćene odvojenim evaluacijama) i njegov cjelokupni geografski opseg tijekom prve tri godine provedbe Programa.

Glavni rezultati izvješća o evaluaciji 2

Svrha je ove evaluacije:

-procijeniti djelotvornost mjera poduzetih za ostvarivanje ciljeva Programa, učinkovitost Programa i njegovu europsku dodanu vrijednost,

-razmotriti unutarnju i vanjsku usklađenost Programa, dugoročnu relevantnost svih njegovih ciljeva te mogućnost pojednostavnjenja,

-razmotriti doprinos Kreativne Europe političkim prioritetima EU-a,

-procijeniti dugoročni učinak prijašnjih programa.

U skladu sa smjernicama za bolju regulativu 3 , ovom se procjenom razmatraju relevantnost, usklađenost, djelotvornost, učinkovitost, održivost i dodana vrijednost EU-a Programa.

Relevantnost

Općenito gledano, razlozi za djelovanje i ciljevi Programa i dalje odgovaraju političkim prioritetima EU-a i ključnim izazovima kulturnih i kreativnih sektora, odnosno fragmentiranim tržištima, globalnoj konkurentnosti, narušavanju modela digitalnih tehnologija te pristupu financijskim sredstvima.

U okviru programa Kreativna Europa razmatraju se ti izazovi i u okolnostima koje karakteriziraju promjenjivi obrasci potrošnje stalno se prilagođava potpora ovisno o potrebama korisnika u sektorima koji se brzo mijenjaju.

Međutim, unatoč pozitivnim postignućima treba još više toga učiniti kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti digitalizacije, uzimajući u obzir nove ciljne skupine i obrasce potrošnje te način izrade i proizvodnje kulturnih i kreativnih djela, kako im se pristupa te kako se naplaćuju u digitalnom gospodarstvu.

Potprogramom MEDIA povećano je prekogranično kruženje europskih filmova i audiovizualnih produkcija te su se otvorile ili proširile mogućnosti pristupa europskih građana tim europskim djelima. To je izuzetno važno jer od više od 1 500 filmova koji se godišnje produciraju u Europi manje od polovine izađe izvan svojeg državnog područja. Potprogramom MEDIA podupire se i razvoj djela prije produkcije kako bi se povećala njihova moguća prekogranična privlačnost.

Potprogram MEDIA prilagodio se novim tržišnim trendovima, među kojima je i internetska promidžba europskih djela. Međutim, veća suradnja diljem lanca vrijednosti i preko granica pomogla bi stručnjacima da zajedno reagiraju na digitalizaciju i globalizaciju.

Potprogramom Kultura ulaže se u kulturu kako bi se potaknula socijalna kohezija, stvaranje radnih mjesta i gospodarski rast u regijama i gradovima. Mjere u okviru programa Kreativna Europa i dalje odgovaraju ciljevima očuvanja kulturnog nasljeđa i raznolikosti u Europi te promicanja umjetničke kreativnosti i europskih vrijednosti.

U Međusektorskom potprogramu Instrument jamstva izravni je odgovor na potrebe kulturnih i kreativnih MSP-ova koji imaju teži pristup zajmovima zbog nematerijalne naravi njihove imovine. Snažan odgovor tržišta na pokretanje tog potprograma 2016., s tri sporazuma o jamstvu potpisana u siječnju 2017. ukazuju na relevantnost tog instrumenta za potrebe tržišta. Dodani iznos od 60 milijuna EUR (iz Europskog fonda za strateška ulaganja), koji odgovara vrijednosti od 50 % ukupnog proračuna, bit će odobren već 2017. čime će se omogućiti brže iskorištavanje potpore za jamstvo, obuhvatiti više zemalja i sektora te ojačati geografska i sektorska ravnoteža.

Usklađenost

Programom Kreativna Europa osigurava se niz mjera za potporu audiovizualnom i kulturnom sektoru te je na unutarnjoj razini usklađen s potprogramima MEDIA i Kultura. Potprogramom MEDIA osigurava se usklađeno obuhvaćanje različitih faza lanca vrijednosti; potprogramom Kultura osigurava se odgovor, koji je uvelike usklađen, na velik broj potreba u kulturnom sektoru.

Usklađenost samog programa Kreativna Europa mogla bi se poboljšati većom podrškom za međusektorska djela u sklopu Međusektorskog potprograma.

Ciljevi i prioriteti programa Kreativna Europa općenito su usklađeni i komplementarni s ciljevima i prioritetima nacionalnih politika i programa, čime se poštuje načelo supsidijarnosti.

Program Kreativna Europa usklađen je s ciljevima strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast te s njezinom glavnom inicijativom, Strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta, koja je pokrenuta 2015.

Potprogramom MEDIA pridonosi se Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta. Poticanjem kruženja djela EU-a na međunarodnoj razini, potprogramom MEDIA podržava se prekogranični pristup sadržaju te on ima središnju ulogu u provedbi mjera potpore koje prate reformu o autorskim pravima. Ujedno se njime nadopunjuju zahtjevi o promicanju i istaknutosti djela EU-a, utvrđeni Prijedlogom revizije Direktive o audiovizualnim medijskih uslugama.

Učinak potprograma MEDIA nadalje bi se ojačao većom usklađenosti s nacionalnim programima potpore filmskoj industriji, kojima se omogućuje glavnina potpore za audiovizualni sektor (otprilike 2 milijarde EUR godišnje, u usporedbi s otprilike 115 milijuna EUR za potprogram MEDIA). U tu je svrhu 2015. pokrenut dijalog s Udrugom direktora europskih filmskih agencija (EFAD) kako bi se razvila zajednička, strateška vizija za tu industriju. Nadalje, u srpnju 2017. osnovana je Skupina stručnjaka država članica za otvorenu metodu koordinacije za poboljšanje kruženja europskih filmova.

Program Kreativna Europa i cilj europske agende za kulturu za promicanje kulture izuzetno su usklađeni kad je riječ o promicanju kulture kao katalizatora kreativnosti. To se očituje u programskoj potpori za izgradnju kapaciteta i razvoj vještina za subjekte u kulturnim i kreativnim sektorima. Izgradnja kapaciteta i razvoj vještina posebno su obuhvaćeni svim mjerama potprograma Kultura, posebice projektima suradnje i mrežama.

Program Kreativna Europa općenito je usklađen s međunarodnim programima za kulturni sektor, koji uglavnom dolaze iz fondova i zaklada, čija su financijska sredstva relativno mala i dodjeljuju se na ad hoc bazi. Potprogramom Kultura nadopunjuju se druge međunarodne potpore tako što se u okviru njega omogućuje relativno visoka i dosljedna razina financiranja transnacionalnih djela.

Djelotvornost

Programom Kreativna Europa ostvaren je važan doprinos u pogledu cilja zapošljavanja iz strategije Europa 2020. i prioriteta sadašnje Komisije: poticanja ulaganja radi otvaranja radnih mjesta te povezanijeg i pravednijeg unutarnjeg tržišta s jačim industrijskim temeljima. U razdoblju 2014.–2016. u okviru programa Kreativna Europa dodijeljeno je 544 milijuna EUR za 2 580 subjekata u kulturnim i kreativnim sektorima. Procjenjuje se da je u tom razdoblju programom Kreativna Europa otvoreno 3 000 novih radnih mjesta.

Potprogramom MEDIA osigurava se potpora u područjima od osposobljavanja i razvoja pa do distribucije i izložaba. Zbog njega se posebice održalo unutarnje tržište za nenacionalne europske filmove poticanjem prekogranične distribucije za više od 400 filmova godišnje, što odgovara udjelu od 25 % godišnje produkcije filmova u Europi. Ukupno 65 milijuna gledatelja godišnje pogledalo je filmove koji su dobili potporu za distribuciju iz potprograma MEDIA 4 . Tom je potporom ujedno povećana dostupnost pravnog sadržaja u cijeloj Uniji. Ujedno, mreža Europa Cinema, najveći pojedinačni korisnik sredstava iz potprograma MEDIA, usmjerena je na prikazivanje nenacionalnih europskih filmova u 33 zemlje čija bi prekogranična distribucija inače bila otežana.

Međutim, iako se od 2014. broj gledatelja u Europi povećao do rekordnih razina, sveukupna publika za europske filmove nije se znatno povećala. Stoga su američki filmovi pokretač rasta broja europskih gledatelja 5 .

Isto tako, usluge „video na zahtjev”, koje su financirane u okviru Programa, danas su uglavnom nacionalne usluge „videa na zahtjev” s bogatim katalogom europskih filmova, među kojima su i nenacionalni, ali s ograničenom publikom.

U potprogramu MEDIA potrebno je dodatno raditi u pogledu potražnje kako bi se ti filmovi povezali sa širom publikom, a posebice s novim, digitalnim generacijama koje predstavljaju budućnost audiovizualnih tržišta. Štoviše, s godinama se povećao opseg potprograma MEDIA, a da nije došlo do jednakovrijednog povećanja proračuna, pa se sredstva dijele u premalim količinama na velik broj korisnika. Trenutačno postoji 14 mjera koje obuhvaćaju različite segmente audiovizualne industrije. To zahtijeva veću usredotočenost u pružanju potpore za povećanje aktivnosti i poticanju suradnje u industriji diljem Europe, posebice u kontekstu sve otvorenijeg i konkurentnijeg digitalnog tržišta.

U okviru potprograma Kultura financira se većina podsektora na uravnotežen način, ali postoji zabrinutost u pogledu davanja prednosti gospodarskim ciljevima pred umjetničkim i društvenim aspektima. Prosječna veličina poduprtih projekata više se nego udvostručila, broj subjekata smanjio se za trećinu, a program je sve usmjereniji na konkurentnost. Ipak, ovim se potprogramom uspjelo privući niz različitih kulturnih sektora, među kojima su i sektori s izraženom industrijskom dimenzijom ili bez nje. Na kraju, aktivnosti koje se podupiru kulturnim programima pridonose stvaranju „Europskog kulturnog prostora” i na taj način pomažu u promicanju kulturne raznolikosti.

U Međusektorskom potprogramu, Instrument jamstva pokrenut je čim je proračun postao dostupan 2016. Komisija je povećala proračun tog potprograma za 50 %, uz pomoć Europskog fonda za strateška ulaganja, a kako bi odgovorila na snažni tržišni odgovor. Izvan okvira Instrumenta jamstva ograničeni proračun međusektorskog potprograma u praksi je ograničio mogućnost razvoja većeg broja međusektorskih aktivnosti.

Učinkovitost

S obzirom na velik opseg audiovizualnog i kulturnog sektora na europskoj razini i geografskih područja koje obuhvaćaju ocijenjeni projekti, proračun programa Kreativna Europa nije dovoljan za postizanje velikog učinka na europskoj razini i/ili na razini sektora.

Troškovna učinkovitost programa je zadovoljavajuća i općenito se poboljšala od jednog programskog razdoblja do drugog. Učinkovitost većine mjera poboljšala se i/ili je ostala stabilna. Stopa uspješnosti smanjila se od jednog do drugog programskog razdoblja, što je odraz nedostatnog financiranja mjera u usporedbi s potencijalnim interesom koji ostvaruju; odbijen je velik broj kvalitetnih prijava.

Kad je riječ o potprogramu MEDIA, e-aplikacijama, uvođenjem plaćanja paušalnih iznosa za tri mjere (festivali, razvoj i distribucija) i obuhvaćanjem bespovratnih sredstava u jedinstvene ugovore ostvarene su znatne koristi u pogledu učinkovitosti. Međutim, rast broja malih transakcija stvara administrativne opće troškove.

Učinkovitost mjera u sklopu potprograma Kultura općenito je bila veća nego u sklopu prijašnjih programa. Povećanje troškova po projektima obično se kompenziralo ili visokom razinom rezultata ili doprinosima visokim razinama rezultata ili učinaka. Primjerice „platforme” su bile troškovno učinkovite posebice zato što se tako relativno izravno stupalo u kontakt s umjetnicima, a „projektima književnih prijevoda” ostvareno je više prijevoda nego u okviru projekata koji su primili potporu u sklopu prijašnjih programa.

U Međusektorskom potprogramu najveća je mjera bila Instrument jamstva i on se izrazito učinkovito provodio nakon njegova pokretanja sredinom 2016. Napredak u provedbi premašio je očekivanja jer je 2017. potpisano osam sporazuma o jamstvima u šest područja, a cilj za 2020. bio je deset sporazuma o jamstvima u osam područja.

Komisija i Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu (EACEA) pratile su provedbu mjera potpore i ostvarenje rezultata. Unatoč tomu, ne postoje sustavna analiza rezultata i učinaka dobivenih na razini Programa te izvješća o njima. To je dijelom zbog usredotočenosti na provedbu u prvoj fazi Programa i dijelom zbog toga što nema dovoljno pouzdanih pokazatelja uspješnosti koji su povezani s aktivnostima Programa. Posljedica je slabije dokumentiranje postignuća Programa, što otežava evaluaciju rezultata.

Održivost

Održivost rezultata ponajprije proizlazi iz nastavljanja partnerstava koja su započela u okviru programa Kreativna Europa i prijašnjih programa. U sklopu potprograma MEDIA i Kultura suradnja među projektnim partnerima nastavlja se u nekom obliku i izvan projektnih ciklusa. U sklopu potprograma MEDIA održivost se vidi i iz namjere i sposobnosti organizacija da nastave suradnju, tj. u održivom interesu u (ko)produciranju ili distribuciji djela s europskom dimenzijom.

Održivost učinaka ostvaruje se razmjenom učenja tijekom provedbe projekata i njegovim širenjem. To, s druge strane, dovodi do profesionalizacije sektora zbog većih mogućnosti za međunarodnu suradnju i razvoja novih znanja, vještina i kompetencija ili iskorištavanja rezultata projekta diljem sektora. To vrijedi za sve programe, a posebice za potprogram Kultura i prijašnji program.

Dodana vrijednost EU-a

Potprogramom Kreativna Europa ostvarena je dodana vrijednost EU-a, posebice usmjeravanjem na transnacionalnu suradnju na temelju nacionalnih programa potpore. Samo nekoliko međunarodnih fondova podupire transnacionalnu suradnju, a oni su znatno manji. Većina aktivnosti koje se podupiru bile bi znatno smanjene u opsegu i veličini ili se ne bi ostvarile bez financijskih sredstava omogućenih u okviru programa Kreativna Europa i prijašnjih programa.

Potprogramom MEDIA pomoglo se u spajanju različitih sudionika iz različitih država članica, pritom stvarajući vrijednost za cijeli audiovizualni sektor. Specijalizirane transnacionalne mreže, kao što su Europa Distribution ili Europa International, omogućile su distributerima i prodajnim zastupnicima da se udruže u nastojanjima u pogledu promicanja i distribucije europskih djela. Zahvaljujući potpori iz potprograma MEDIA, znatan broj europskih djela prešao je nacionalne granice te su viđeni i izvan nacionalnih granica, čime se pridonijelo promicanju raznolikosti europske kulture. Potprogram MEDIA pridonio je i postizanju cilja Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta o širem pristupu internetskom sadržaju. Istovremeno, kruženje europskih djela može se dodatno poboljšati boljim postupkom odabira, promidžbom i oglašavanjem europskih djela.

Ne postoje dvije zemlje koje su suočene s istim izazovima u razvoju svojih audiovizualnih industrija. Stoga se potprogramom MEDIA nastojalo riješiti i pitanje ravnopravnih uvjeta među zemljama s različitim kapacitetima, nizom mjera pozitivne diskriminacije, u korist zemalja s niskim kapacitetom za audiovizualnu djelatnost, čime je povećano sudjelovanje stručnjaka iz cijele Unije.

U pogledu potprograma Kultura financirane aktivnosti nisu toliko integrirane u postojeće postupke, iako su općenito usko povezane s općenitim aktivnostima organizacije. Većina aktivnosti vjerojatno ne bi bila provedena bez financijskih sredstava EU-a.

U sklopu Međusektorskog potprograma očekuje se da će Instrument jamstva imati učinak financijske poluge šest, što je izrazito djelotvoran način povećanja pristupa financiranju. Od početnog proračuna od 121 milijuna EUR očekuje se da će se MSP-ovima i subjektima u kulturnom sektoru u Europi zajmovima dodijeliti više od 700 milijuna EUR.



Glavne preporuke vanjske evaluacije i predložene mjere Komisije

Relevantnost

Uspjeh programa Kreativna Europa u velikoj će se mjeri temeljiti na sposobnosti povezivanja kulturno različitog sadržaja s ciljnim skupinama. Stoga se u vanjskoj studiji naglasila potreba za jačanjem usmjerenosti na ciljne skupine.

Europska kultura treba prihvatiti digitalnu revoluciju kako bi zadržala svoju raznolikost, ali ujedno treba izraditi i kvalitetan sadržaj koji može prelaziti svjetske granice. Zaista, u evaluaciji se ukazalo na potrebu prilagođavanja promjenjivim aspektima. Digitalizacijom se može potaknuti začarani krug većeg pristupa kulturnim i kreativnim djelima, poduzetništvu i novim mogućnostima ulaganja.

U kontekstu godišnjih aktivnosti praćenja Komisija će izvijestiti o načinu na koji program iskorištava mogućnosti koje nudi digitalna transformacija, od stvaranja sadržaja visoke vrijednosti do novih kanala distribucije.

U evaluaciji se naglašava potreba za sljedećim programom kako bi se potpora potprograma MEDIA više usmjerila na sadržaj koji ima prekogranični potencijal. Budući potprogram MEDIA mogao bi davati prednost razvoju i koprodukcijama s potencijalom za prekogranični uspjeh. Budući da se audiovizualni sektor i dalje mijenja, eksperimentiranju s novim vrstama pripovijedanja isto se tako može pružiti potpora na europskoj razini.

Distribucija i promoviranje imat će stratešku ulogu u povezivanju s ciljnim skupinama. Sadržaj mora postati dostupan ondje gdje su ciljne skupine, primjerice većim mogućnostima za internetski pristup. Stoga, u razdoblju nakon 2020. u potprogramu MEDIA mogli bi se razmotriti inovativni modeli za promicanje sadržaja i distribuciju koji okupljaju autore, producente, prodajne agente, distributere i usluge na platformama. Isto tako, potpora potprograma MEDIA internetskoj distribuciji može postati u većoj mjeri strateška. Primjerice, sudionici koji bi htjeli nadograditi svoju djelatnost mogli bi se potaknuti na suradnju i razvoj izvornih prekograničnih strategija te poslovnih modela koji će im pomoći da postanu konkurentni svjetskim platformama.

U razdoblju 2018.–2020. Komisija će pokrenuti dijalog o sadržaju, posebice kako bi vidjela kako potpora televiziji može biti djelotvornija u kontekstu promjenjivih audiovizualnih formata (televizijske serije, internet, transmediji). Komisija će pokrenuti i dijalog o tome kako najbolje poduprijeti promidžbu i oglašavanje. U tom će kontekstu pokrenuti manji pilotni pokus upotrebom velikih podataka kako bi sadržaj odgovarao publici.

Čak i ako se potprogram Kultura pokazuje relevantnim u podupiranju potreba izgradnje kapaciteta kulturnih organizacija i pridonošenju kulturnoj raznolikosti u Europi, postoji potreba za boljim razmatranjem ciljeva malih kulturnih subjekata. U tu će svrhu Komisija procijeniti imaju li mali subjekti pristup financijskoj potpori koja odgovara ciljevima rasta izvan njihovih nacionalnih tržišta. Istovremeno će ponovno razmotriti je li razlika između malih i velikih projekata suradnje relevantna za razvoj i rast kulturnih subjekata.

Iako projekti financirani u sklopu europskih mreža potencijalno ostvaruju pozitivne učinke, njihov početni dizajn nije krajnjim korisnicima pružio željenu fleksibilnost da prilagode svoje aktivnosti širem sektorskom i tržišnom razvoju. To vrijedi čak i ako se novi aspekti i druge slične prilagodbe mogu uključiti na temelju radnih programa koji se šalju na godišnjoj osnovi. Stoga je potrebno: – omogućiti korisnicima europskih mreža izmjenu aspekata njihovih projektnih aktivnosti kao odgovor na nove tehnološke ili tržišne trendove; – osigurati kontinuiranu tematsku relevantnost za projekte suradnje omogućavajući korisnicima jednostavniju promjenu ili izmjenu svojih aktivnosti.

Unatoč širokoj relevantnosti mjere „Književni prijevodi” potrebno je daljnje podupiranje jezične raznolikosti poticanjem prijevoda književnih djela iz manjih zemalja na engleski, francuski, njemački i španjolski jezik te uzimajući više u obzir manje žanrove poput knjiga za djecu, igrokaza i poezije.

Kad je riječ o Međusektorskom potprogramu, sljedeći program temeljit će se na iskustvima i razumijevanju dobivenima u okviru Instrumenta jamstva o potrebama financiranja kulturnih subjekata i poduzeća. Iskustvo pokazuje da financijski instrumenti imaju utjecaj na privatna ulaganja u projekte dijeljenjem opterećenja rizika i povećanjem njihova potencijala na tržištu. Može se razmotriti nekoliko instrumenata, spajanjem javnog i privatnog financiranja te uključivanjem financijskog instrumenta za veće projekte s većim rizikom.

U razdoblju do 2020. glavnom inicijativom Instrumenta jamstva odgovorit će se na velike zahtjeve tržišta dodatnim sporazumima o jamstvu do iznosa koji su omogućeni u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI). Time će se proširiti geografsko sudjelovanje financijskih posrednika u davanju zajmova kulturnim i kreativnim sektorima.

Financiranje drugih vrsta međusektorskih projekata isto tako treba povećati. Cilj Komisije bit će povećati suradnju i sinergije u provođenju međusektorskih projekata i djelovanja, primjerice projekata integracije izbjeglica i modula za magistarska zvanja u područjima umjetnosti i znanosti.

Usklađenost

Nastavit će se s jačanjem usklađenosti programa Kreativna Europa s ciljevima politike EU-a poput Europske agende za kulturu i Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta tako da će se ciljeve spomenute politike „uključiti” u program.

Program Kreativna Europa nadopuna je drugim programima financiranja iz EU-a, najviše programima Erasmus +, H2020 kao i programima u području migracija i građanstva. Kako bi razmotrila potrebu za više informacija o komplementarnim mogućnostima iz drugih izvora financiranja iz EU-a, Komisija će razmotriti svako rješenje, uključujući objavu knjižice kako bi povećala svjesnost dionika o dostupnom općem poslovanju i gospodarskoj potpori te o financiranju za kulturu u različitim kontekstima (primjerice, obrazovanje, osposobljavanje, istraživanje, infrastruktura).

Kako bi povećala usklađenost s nacionalnim i međunarodnim izvorima financiranja, Komisija će dijeliti više informacija sa sektorskim tijelima iz država članica kako bi se potaknula usklađenost s programom Kreativna Europa. Dijalog s međunarodnim organizacijama financiranja, kao npr. EURIMAGES, mogao bi se promicati radi olakšavanja komplementarnosti.

Potprogramom MEDIA i dalje će se pratiti nastojanja da se potakne dostupnost europskog sadržaja putem interneta, kako je predviđeno u izmijenjenom okviru za autorska prava. Programom će se podupirati veće promicanje europskih djela predviđeno Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama.

Osigurat će se usklađenost, dosljednost i komplementarnost s potprogramom MEDIA u pogledu financijskih sredstava država članica. U tu svrhu, potprogram MEDIA mogao bi označiti potporu političkom dijalogu kojim se podupiru suradnja i sinergije među državama članicama u postizanju ciljeva politike EU-a u tom području.

U međuvremenu, 2018. pokrenut će se dijalog s Udrugom direktora europskih filmskih agencija (EFAD). Do kraja 2018. Skupina za otvoreni način koordiniranja o kruženju europskih filmova koja okuplja predstavnike država članica omogućit će korisne uvide o prekograničnom kruženju i promicanju europskih djela, kao i o komplementarnosti između nacionalnog financiranja i financiranja sredstvima EU-a.

Komisija će i dalje aktivno uključivati audiovizualne dionike putem Foruma europskog filma. Glavni zaključci tog dijaloga objavljivat će se svake dvije godine. Isto tako, studije i analize Europskog audiovizualnog opservatorija sustavnije će se upotrebljavati za donošenje politika i upravljanje provedbom potprograma MEDIA.

Djelotvornost

Programom Kreativna Europa na uravnotežen će se način obraditi dva opća cilja programa, tj. kulturna raznolikost i konkurentnost, uzimajući u obzir višedimenzionalnost programa kao i njegove kulturne, društvene i gospodarske ciljeve.

Evaluacijom se pokazalo da se inovacije i eksperimentiranje mogu djelotvornije podupirati za jačanje inovativnih oblika suradnje i međusektorskih projekata u kreativnim sektorima (npr. film i moda, arhitektura i virtualna realnost) u svrhe iskorištavanja digitalizacije.

U pogledu potprograma MEDIA, u sljedećem programu mogla bi se ojačati fleksibilnost kako bi se omogućila brza prilagodba sve većim potrebama te će istodobno stavljanje sve većeg naglaska na ograničen broj mjera i ključnih prioriteta potaknuti suradnju u pogledu izbjegavanja fragmentacije pojedinih industrija.

U međuvremenu, u razdoblju 2018.–2020., potprogramom MEDIA i dalje će se podupirati napredovanje audiovizualnih poduzeća promicanjem novih modela suradnje i zajedničkih strategija distribucije te pregledavanjem selektivnih distribucijskih shema za jačanje održivije prekogranične suradnje.

Nakon što je u industriji donesen Europski animacijski plan 2017., Komisija će pomoći u provedbi utvrđenih mjera kako bi unaprijedila europsku industriju animacije, sektor koji ima dobar potencijal za razvoj i natjecanje na međunarodnoj razini.

Učinkovitost

U sklopu sljedećeg programa na temelju budućih potprograma MEDIA i „Glazba pokreće Europu” mogli bi se pronaći načini za nagrađivanje dobrih rezultata i uspjeha.

U evaluaciji je naglašena potreba za razvojem opsežnog okvira praćenja uspješnosti koji se sastoji od niza pokazatelja koji su usko povezani s ciljevima Programa, kako u pogledu rezultata i dobrobiti za korisnike, tako i u pogledu širih, dugoročnijih, gospodarskih i društvenih učinaka.

U međuvremenu, službe Komisije tijekom 2018. predložit će jačanje sustava, postupaka i pokazatelja okvira za praćenje programa Kreativna Europa. Usvojit će dodatne kvalitativne i kvantitativne pokazatelje uspješnosti u skladu s utvrđenim postupkom u skladu s člankom 20. Uredbe o programu Kreativna Europa (delegirani akt). Komisija će razmotriti izazove povezane s trenutačnim okvirom praćenja, tj. naravi pokazatelja i podataka o kojima se trenutačno izvještava te ulogama i odgovornostima s obzirom na praćenje Programa.

Ujedno će se nadalje pojednostavniti postupci podnošenja zahtjeva te će se osigurati pravovremeno informiranje korisnika o rezultatima odabira. U pogledu potprograma MEDIA pratit će se sustav paušalnih iznosa kako bi se osigurala usklađenost s razvojem stvarnih troškova u sektoru te će se tako nastaviti s omogućavanjem pojednostavnjene i brže dodjele bespovratnih sredstava. Provedba potprograma MEDIA bit će pojednostavnjena, primjerice, grupiranjem korisnika i smanjenjem broja ugovora o bespovratnim sredstvima i platnih transakcija. Namjerava se smanjiti transakcije za 30 %, čime će se smanjiti administrativni opći troškovi, posebice u okviru distribucijskih shema koje čine 30 % proračuna potprograma MEDIA.

Održivost

Program Kreativna Europa dopire do građana putem financiranih djela i aktivnosti te tako obogaćuje njihove europske identitete. Međutim, građani nisu uvijek svjesni uloge programa Kreativna Europa. Na temelju nedavnih iskustava, poput internetskih natječaja, povećat će se komunikacija putem društvenih medija kako bi se dosegle veće ciljne skupine . Na terenu će Komisija organizirati konferencije i izložbene događaje kako bi distribuirala rezultate, s naglaskom na međusektorska pitanja i suradnju.

Poticat će se deskovi programa Kreativna Europa u razvijanju svoje uloge dijeljenjem priča o uspjehu, ne samo iz vlastite zemlje već i na paneuropskoj razini, kako bi se podigla vidljivost koprodukcija i strategija suradničke distribucije.

Budući da projekti koji se podupiru programom Kreativna Europa potencijalno dolaze do većih ciljnih skupina i predstavljaju dobar komunikacijski potencijal s obzirom na građane, Komisija će ojačati i pomno pratiti usklađenost s odgovarajućim zahtjevima vidljivosti. Komisija će ujedno nastaviti prikazivati priče o uspjehu i korisnicima davati odgovarajuće alate i smjernice kojima će svoje priče moći dijeliti putem interneta.

Kreativna i kulturna djela koja se podupiru programom Kreativna Europa čine portfelj sadržaja s europskom dimenzijom. S druge strane, dionici su prepoznali potencijal za veće iskorištavanje rezultata programa. Komisija će razmotriti novi kriterij dodjeljivanja za razvoj održivog plana iskorištavanja projektnih rezultata. Nadalje, trebalo bi razmotriti uspostavljanje novih mehanizama kako bi se iskoristili projektni rezultati u potprogramu Kultura.

Dodana vrijednost EU-a

Kako bi iskoristila postojeća partnerstva i mreže, Komisija će pratiti razvoj novih partnerstava, primjerice među zemljama s većim i manjim kapacitetom.

U pogledu potprograma MEDIA Komisija se uvelike angažirala u raspravama s državama članicama o tome kako omogućiti ravnopravne uvjete među državama s različitim audiovizualnim kapacitetom osiguravajući da kriterij za odabir i dalje bude izvrsnost projekata. U skladu s tim, u sljedećem programu razvit će se nova definicija „kapaciteta” na temelju niza mjerljivih pokazatelja.

Najnovijim razvojima ukazuje se na važnost kreativnosti i kulture u održavanju zdravih demokracija, raznolikosti i zajedničkog osjećaja europskog identiteta. Kultura igra jedinstvenu ulogu u jačanju svjesnosti o zajedničkim društvenim izazovima, a dobrim pripovijedanjem mogu se spojiti ljudi diljem Europe. Program Kreativna Europa ima velik, ali još uvijek neiskorišten potencijal za podupiranje novih oblika prekograničnog uključivanja građana koji bi se trebao u potpunosti iskoristiti.

Sljedeći program mogao bi imati dragocjenu ulogu u odgovaranju na populizam jačanjem kulturne raznolikosti i povećanjem tolerancije i međusobnog razumijevanja. Stoga će se u aktivnostima Programa pojačati građanska dimenzija.

(1)

Iz studije „Jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija u cilju povećanja rasta i broja radnih mjesta” koju je objavila Komisija 2016., a izradio austrijski institut za MSP-ove/VVA Europa, koristeći se podacima do 2013. U studiji „Stvaranje rasta”, koju je objavio Ernst and Young 2014., procjenjuje se da su 2012. kulturne i kreativne industrije imale prihod od 536 milijardi EUR, udio od 4,2 % BDP-a te je u njima zaposleno 7 milijuna osoba ili 3,3 % aktivnog stanovništva. Ne postoji dostatna komparativna statistika o kulturnom i kreativnom sektoru na europskoj razini.

(2)

Izvješće s tim rezultatima nalazi se u SWD (2018) 159

(3)

https://ec.europa.eu/info/better-regulation-guidelines-and-toolbox_hr

(4)

Ne obuhvaća gledatelje na nacionalnom tržištu.

(5)

Američki su filmovi 2016. imali tržišni udio od 67,4 % u europskim kinima.

Top