EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52017PC0827

Prijedlog UREDBE VIJEĆA o osnivanju Europskog monetarnog fonda

COM/2017/0827 final - 2017/0333 (APP)

Bruxelles, 6.12.2017.

COM(2017) 827 final

2017/0333(APP)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o osnivanju Europskog monetarnog fonda


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Prošlo je gotovo šesnaest godina otkad su kovanice i novčanice eura postale dio svakodnevnog života europskih građana. Euro danas svakodnevno koristi 340 milijuna Europljana u 19 država članica („europodručje”). te je druga najkorištenija valuta na svijetu. Šezdeset drugih zemalja i područja na svijetu, u kojima živi 175 milijuna ljudi, odlučilo je koristiti euro kao svoju valutu ili je svoju valutu vezalo uz euro.

Financijska i ekonomska kriza koja je Europu pogodila 2008. i čije su posljedice vidljive i danas nije započela u europodručju, ali je razotkrila institucijske nedostatke europodručja. Na neposredne izazove hitno se reagiralo tako što je doneseno nekoliko instrumenata kojima su uvedene nove mjere financijske zaštite, pružena je pomoć državama članicama koje je kriza najviše pogodila te je na razini EU-a poboljšana koordinacija politika. Osim Mehanizma za europsku financijsku stabilnost, koji se temelji na Uredbi Vijeća (EU) br. 407/2010, većina ih je uspostavljena izvan pravnog okvira Unije. Države članice na bilateralnoj su osnovi pružale financijsku pomoć Grčkoj i osnovale Europski fond za financijsku stabilnost („EFSF”). Europsko vijeće još je 2010. zaključilo da je EFSF osnovan samo kao privremeni mehanizam te da bi ga trebalo zamijeniti stalnom institucijom, Europskim stabilizacijskim mehanizmom („ESM”). Tim su instrumentima poboljšana fiskalna i financijska pravila radi sprječavanja daljnjeg širenja krize. I mjere monetarne politike Europske središnje banke bile su od ključne važnosti.

Nakon višegodišnjeg usporenog ili beznačajnog gospodarskog rasta, odlučni napori poduzeti na svima razinama počeli su donositi rezultate jer se u Europi sada bilježi stabilan oporavak. Sve države članice ostvaruju gospodarski rast te je već nekoliko godina zaredom prosječni rast gospodarstva EU-a u cjelini ina razini oko 2 %. 1 Gospodarsko raspoloženje u EU-u i europodručju na najvišoj je razini od 2000., dok je nezaposlenost na najnižoj razini od kraja 2008. Potpora građana euru na najvišoj je razini u europodručju od uvođenja novčanica i kovanica eura 2002. 2 No, kako je aktualna Komisija izjavila pri preuzimanju dužnosti, kriza nije gotova sve dok je nezaposlenost tako visoka jer je u listopadu 2017. u europodručju bilo 14,3 milijuna nezaposlenih.

Potrebno je izvući važne pouke iz razdoblja krize. Relevantni problemi već su jasno utvrđeni u Izvješću petorice predsjednika iz lipnja 2015. 3 Otada je mnogo toga učinjeno kako bi se ekonomska i monetarna unija („EMU”) „produbila djelima”. Poboljšan je okvir europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika tako što su utvrđene jasnije smjernice za europodručje u cjelini i naglašena je socijalna dimenzija. Ekonomsko upravljanje poboljšalo se osnivanjem Europskog fiskalnog odbora i nacionalnih odbora za produktivnost, dok se osnivanjem Službe za potporu strukturnim reformama unaprijedilo pružanje tehničke pomoći državama članicama. Poduzete su važne mjere za dovršetak bankarske unije 4 i unije tržišta kapitala 5 , osobito istovremenom provedbom mjera za smanjenje i podjelu rizika u bankarskom sektoru. Radi povećanja odgovornosti na svim razinama, pojačan je dijalog s nacionalnim i europskim političkim dionicima i socijalnim partnerima.

Zahvaljujući svemu navedenom struktura europodručja snažnija je nego ikad, ali to ne znači da je dovršena. U Dokumentu za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije 6  i u Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a 7 , koje je Komisija predstavila u okviru daljnjeg postupanja na temelju Bijele knjige o budućnosti Europske unije 8 , opisuju se postojeće stanje i mogući načini za daljnje djelovanje do 2025.

Europa sada primjetno ponovno dobiva na snazi. I na ekonomskom i političkom planu imamo mogućnost djelovati i pozitivna kretanja dodatni su nam poticaj. No nema razloga za pretjerano zadovoljstvo. Posao se mora završiti dok je klima za to još povoljna.

U svojem Govoru o stanju Unije održanom 13. rujna 2017. 9  predsjednik Juncker iznio je svoje mišljenje o ujedinjenijoj, jačoj i demokratskijoj Uniji te jasno poručio da je dovršenje europske ekonomske i monetarne unije ključan dio plana za sastanak čelnika u Sibiu, koji je predsjednik Tusk zakazao za 9. svibnja 2019., a na kojem će se donositi odluke važne za budućnost Europe.

To je najavljeno i u Programu čelnikȃ 10 , u kojem je predviđeno da se 15. prosinca 2017. održi sastanak na vrhu čelnika EU-a kako bi raspravljali o vremenskom okviru za odluke o ekonomskoj i monetarnoj uniji i bankarskoj uniji te se sastanak predviđen za 28. i 29. lipnja 2018. u cilju donošenja konkretnih odluka.

Poziv na jedinstvo, učinkovitost i demokratsku odgovornost u Govoru o stanju Unije posebno je važan za dovršetak ekonomske i monetarne unije:

   jedinstvo: Euro je jedinstvena valuta EU-a i svi planovi za europodručje trebali bi se odnositi i na one države članice koje bi se u budućnosti trebale pridružiti europodručju i trebalo bi ih izraditi u suradnji s njima. Sve države članice koje su izvan europodručja, osim Ujedinjene Kraljevine i Danske, pravno su se obvezale da će s vremenom uvesti euro. 11 Nadalje, nakon što Ujedinjena Kraljevina izađe iz EU-a, gospodarstva država članica europodručja činit će oko 85 % ukupnog bruto nacionalnog proizvoda EU-a. Politička i ekonomska integracija, čiji je temelj jedinstveno tržište, znači da su države članice europodručja i države članice izvan europodručja u budućnosti već nerazdvojivo povezane te da je snažno i stabilno europodručje ključno za njegove članice i EU u cjelini.

Time se objašnjava zašto je važno da države članice čija je valuta euro zajedno s državama članicama čija valuta nije euro, a kojee sudjeluju u bankarskoj uniji osiguraju pod istim uvjetima u okviru Europskog monetarnog fonda (EMF) zaštitni mehanizam za jedinstveni sanacijski odbor kako bi on ta sredstva mogao koristiti ako je to potrebno za uspješno poduzimanje mjera sanacije u bankarskoj uniji.

   učinkovitost: Za snažniju ekonomsku i monetarnu uniju potrebno je snažnije upravljanje i učinkovitije korištenje dostupnih sredstava. Postojeći sustav i dalje se odlikuje mnoštvom raznolikih odluka donesenih u cilju suočavanja s nezapamćenom krizom. Katkad je to dovodilo do umnožavanja instrumenata i vrlo sofisticiranih pravila, što je uzrok složenosti i izvor rizika od udvostručenja napora. Veća sinergija, pojednostavnjeni postupci i integracija međuvladinih sporazuma u sklopu pravnog okvira EU-a pridonijeli bi boljem upravljanju i postupku odlučivanja. Radi veće učinkovitosti Komisija je u okviru ovog paketa predložila izmjene koje se mogu provesti na temelju postojećih Ugovorā.

Iskustvo je pokazalo da je s ovlastima za koordinaciju ekonomskih politika koje su Uniji dodijeljene, teško i složeno oblikovati zajedničko djelovanje država članica. Općenito, istovremeno postojanje institucija Unije i stalnog međuvladinog mehanizama, kao što je ESM, dovodi do složenog okruženja u kojem su sudska zaštita, poštovanje temeljnih prava i demokratska odgovornost fragmentirani i neujednačeno se provode. Nadalje, postupci odlučivanja po međuvladinoj metodi obično zahtijevaju složene postupke na nacionalnoj razini i stoga ih je često teško provesti dovoljno brzo za djelotvorno upravljanje krizom, što se pokazalo u praksi u srpnju 2015. kada se MEFS koristio za prijelazno financiranje potpore ESM-a Grčkoj: izmjena Uredbe EU-a i donošenje odluke o njegovu korištenju u praksi pokazalo se bržim nego redovna odluka ESM-a o isplati. To se odnosi i na prilagodbu djelovanja novim okolnostima. Budući da je čak i za male izmjene potreban potpis svih ugovornih stranaka na najvišoj političkoj razini, za njihovu je izmjenu ponekad potrebno odobrenje nacionalnih parlamenata. Ti su postupci dugotrajni i mogu sprečavati poduzimanje mjera kada je to potrebno. Pravni okvir EU-a, s druge strane, nudi čitav raspon mogućih metoda za izmjene postojećih akata s time da njihova složenost odgovara ozbiljnosti predmeta i obliku mjere koju bi trebalo prilagoditi. Primjena okvira za donošenje odluka EU-a stoga bi prema potrebi ubrzala postupak usklađivanja relevantnih odredbi. Veća sinergija i učinkovitije donošenje odluka pridonijeli bi boljem upravljanju i provedbi postupaka.

   demokratska odgovornost: Dovršetak ekonomske i monetarne Unije podrazumijeva i veću političku odgovornost i transparentnost u postupku odlučivanja na različitim razinama. To znači da postupak donošenja odluka na europskoj razini treba približiti građanima i provoditi u okviru nacionalnih rasprava te da nacionalnim parlamentima i Europskom parlamentu treba dodijeliti dostatne ovlasti za nadzor ekonomskog upravljanja na razini EU-a. To bi trebalo dovesti i do veće odgovornosti za zajedničke odluke i transparentnost njihova donošenja i objavljivanja, a posebno se odnosi na EMF kao pravnog sljednika ESM-a. Demokratska odgovornost ključni je aspekt rasprave o budućnosti Europe. ESM je s godinama postao iznimno važan. Njegova preobrazba u EMF trebala bi podrazumijevati uklapanje njegova funkcioniranja u snažan okvir odgovornosti Unije uz potpuno razvijen sudski nadzor. Konkretno, sudjelovanje Europskog parlamenta pridonijelo bi poboljšanju demokratskog nadzora, dok bi uloga nacionalnih parlamenata i dalje bila u potpunosti jednaka s obzirom na velik doprinos država članica EMF-u.

Svi prethodno navedeni razlozi upućuju na to da su strukture potrebne za pružanje potpore za financijsku stabilnost državama članicama europodručja najprimjerenije ako su uključene u okvir Unije i ako njima upravljaju tijela Unije osnovana u tu svrhu. S obzirom na financijska ograničenja i izazove s kojima je suočena Unija te iskustvo koje je u tom području stekao ESM, osnivanje potpuno novog tijela bilo bi izuzetno troškovno neučinkovito. Stoga bi bilo bolje da se u okviru predloženog EMF-a primjenjuje i u njega uklopi postojeći ESM sa sadašnjim ciljevima, zadaćma i instrumentima. EMF koji je sada predložila Komisija može se provesti u okviru postojećih Ugovora. Osim toga, to je i idealna prilika za uspostavu zajedničkog zaštitnog mehanizma za jedinstveni sanacijski odbor. Države članice još su 2013., kao dopunu političkom dogovoru o Uredbi o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu 12 , dogovorile uspostavu zaštitnog mehanizma za jedinstveni fond za sanaciju. Zajednički bi zaštitni mehanizam kao krajnje sredstvo služio za jačanje povjerenja svih predmetnih strana s obzirom na vjerodostojnost mjera koje će poduzeti jedinstveni sanacijski odbor te za povećanje financijske sposobnosti jedinstvenog fonda za sanaciju. Aktiviralo bi ga se kao krajnje sredstvo samo ako se jedinstveni fond za sanaciju pokaže nedovoljnim za financiranje sanacije banke ili predmetnih banaka. Zaštitni mehanizam s vremenom bi postao fiskalno neutralan jer bi sva korištena sredstva financirao bankarski sektor država članica koje sudjeluju u bankarskoj uniji.

Zaštita financijske stabilnosti država članica europodručja načelo je na temelju kojeg se povezuju jedinstveni sanacijski odbor i EMF i njegov prethodnik ESM koji je osnovan kako bi se zaštitila financijska stabilnost europodručja. Naime, sada već dobro uspostavljena povezanost država i banaka upućuje na to da je ključni element za financijsku stabilnost europodručja i same jedinstvene valute financijska stabilnost država i sistemskih banaka. Stoga je prirodnije da se ovim Prijedlogom osigura veza između aktivnosti SRB-a i EMF-a u obliku instrumenta kojim se omogućuje osiguranje kreditne linije ili jamstava za SRB kao potporu njegovim aktivnostima.

Posljednjih su godina iznesena mnoga stajališta o dovršetku ekonomske i monetarne unije. Mišljenja se mogu razlikovati, ali postoji opći konsenzus da je potrebno ostvariti daljnji napredak. Toj su raspravi značajno pridonijele rezolucije Europskog parlamenta 13 i važne rasprave unutar Euroskupine 14 .

Prijedlog uredbe o osnivanju EMF-a jedna je od inicijativa najavljenih u Komunikaciji Komisije „Daljnje mjere za dovršetak ekonomske i monetrane unije”. U toj se Komunikaciji navodi sažeti prikaz konteksta i sadržaja inicijativa koje Komisija predstavlja te se objašnjava da je taj paket dio općeg plana za dovršetak ekonomske i monetarne unije do 2025. i navode rokovi za djelovanje u sljedećih 18 mjeseci.

Prijedlog o osnivanju Europskog monetarnog fonda koji bi se uključio u pravni okvir EU-a temelji se na stabilnoj strukturi Europskog stabilizacijskog mehanizma. Već je u Izvješću petorice predsjednika najavljeno osnivanje tog Fonda, što je zatražio i Europski parlament koji je naglasio da Europski monetarni fond treba raspolagati odgovarajućim kapacitetom kreditiranja i zaduživanja te jasno definiranim ovlastima 15 .

Europski stabilizacijski mehanizam osnovan je u listopadu 2012. na vrhuncu krize. Pod pritiskom događanja u tom razdoblju osmišljeno je rješenje koje je potvrđeno na međuvladinoj razini. Međutim, već je tada bilo jasno da se ono može provesti u okviru Ugovorā EU-a, kako je Komisija primjerice navela u „Nacrtu za snažnu i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju” 16

S vremenom se pokazalo da je Europski stabilizacijski mehanizam ključan za održavanje financijske stabilnosti europodručja jer je njime osigurana dodatna financijska potpora državama članicama europodručja koje su bile u poteškoćama. Nakon što postane Europski monetarni fond, dodatno će se ojačati njegovi institucijski temelji, te će pridonijeti razvoju nove sinergije unutar okvira EU-a, prvenstveno u pogledu transparentnosti, sudske revizije i učinkovitosti korištenja financijskih sredstava EU-a, čime će se pružiti bolja potpora državama članicama. EMF će pridonijeti i poboljšanju daljnje suradnje s Komisijom i većoj odgovornosti prema Europskom parlamentu, no time se neće utjecati na odgovornost nacionalnih vlada prema svojim nacionalnim parlamentima i zadržat će se obveze iz postojećeg Europskog stabilizacijskog mehanizma.

Inicijativa je iznesena u obliku prijedloga za uredbu Vijeća za koju je, u skladu s člankom 352. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, potrebna suglasnost Europskog parlamenta. Na temelju članka 352. dopušteno je uključivanje Europskog stabilizacijskog mehanizma u okvir Unije jer je ta mjera potrebna za financijsku stabilnost europodručja 17 i Ugovorima se ne predviđa neka druga pravna osnova na temelju koje bi EU ostvario taj konkretni cilj 18 . U stavku 2. tog članka izričito se predviđa uloga nacionalnih parlamenata. Povijesno gledajući, nekoliko važnih odluka kojima su stvoreni uvjeti za uspostavu ekonomske i monetarne unije temeljilo se na odredbama istovrijednima članku 352. Primjerice, odluke o osnivanju Europskog fonda za monetarnu suradnju, utvrđivanju europske valutne jedinice i prvim mehanizmima za platne bilance donesene su u skladu s člankom 235. Ugovora o Europskoj ekonomskoj zajednici, koji je prethodio članku 352.

Prijedlogu je priložen nacrt dokumenta koji bi mogao postao međuvladin sporazum na temelju kojeg bi se države članice mogle međusobno dogovoriti o prijenosu sredstava iz Europskog stabilizacijskog mehanizma u Europski monetarni fond. Time se predviđa i činjenica da je EMF slijednik i zamjena za Europski stabilizacijski mehanizam, uključujući njegov pravni položaj uz sva pripadajuća prava i obveze.

Na temelju prijedloga koji je danas predstavljen Europski monetarni fond osnovat će se kao jedinstveno pravno tijelo u okviru prava Unije. Bit će slijednik Europskog stabilizacijskog mehanizma te će u osnovi zadržati njegovu postojeću financijsku i institucijsku strukturu. To znači da će se u okviru Europskog monetarnog fonda i dalje pružati potpora za financijsku stabilnost državama članicama kojima je to potrebno, prikupljat će se sredstva izdavanjem instrumenata tržišta kapitala te će se izvršavati transakcije na tržištu novca. Članstvo se neće promijeniti te će i dalje biti moguće sudjelovanje dodatnih država članica nakon što se one uvedu euro.

Budući da će Europski monetarni fond postati tijelo Unije, potrebne su određene ciljane prilagodbe postojeće strukture Europskog stabilizacijskog mehanizma, Diskrecijske odluke koje o njima donese Europski monetarni fond morat će potvrditi Vijeće 19 .

Nadalje, prijedlog koji je danas predstavljen uključuje ograničeni broj novih obilježja.

Prvo, u okviru Europskog monetarnog fonda osigurat će se zajednički zaštitni mehanizam za jedinstveni fond za sanaciju, što je ključni element drugog stupa bankarske unije, odnosno takozvanog jedinstvenog sanacijskog mehanizma. 20 Kad je u 2013. donesena odluka o uspostavi jedinstvenog sanacijskog mehanizma, države članice dogovorile su da će uspostaviti zaštitni mehanizam za jedinstveni fond za sanaciju On bi se aktivirao samo u krajnjoj nuždi ako se pokaže da neposredno dostupna sredstva jedinstvenog fonda za sanaciju nisu dovoljna za potrebe kapitala ili likvidnosti. Države članice su se dogovorile da bi on u srednjoročnom razdoblju trebao biti proračunski neutralan jer bi potencijalnu primjenu zaštitnog mehanizma financirao bankarski sektor europodručja.

Nova pravila EU-a o nadzoru i sanaciji banaka izrađena nakon krize znatno su smanjila vjerojatnost i mogući učinak propasti banaka. Međutim, još uvijek je potreban zajednički fiskalni zaštitni mehanizam kako bi se povećao financijski kapacitet jedinstvenog fonda za sanaciju. Taj bi zaštitni mehanizam potaknuo povjerenje u bankarski sustav jer bi se na njemu temeljila vjerodostojnost mjera koje poduzima Jedinstveni sanacijski odbor. Time bi se zapravo smanjila vjerojatnost aktivacije zaštitnog mehanizma.

Opći je konsenzus da je Europski stabilizacijski mehanizam, odnosno budući Europski monetarni fond, najbolje sredstvo u okviru kojeg se zaštitni mehanizam koristi u obliku kreditne linije ili jamstava odobrenih jedinstvenom fondu za sanaciju. Taj je konsenzus pretočen u prijedlog iz današnjeg paketa u kojem se utvrđuju i odgovarajući postupci odlučivanja kako bi se prema potrebi osigurala brza aktivacija zaštitnog mehanizma. Predlažu se posebni aranžmani kojima se uzimaju u obzir legitimni interesi država članica europodručja koje su se pridružile bankarskoj uniji.

Drugo, kad je riječ o upravljanju, prijedlog sadržava mogućnost bržeg odlučivanja u određenim hitnim situacijama. Predlaže se da se i dalje sve bitne odluke s financijskim učinkom (npr. pozivi na uplatu kapitala) donose jednoglasno. Međutim, predlaže se da se konkretne odluke o dodjeli potpore za stabilnost, isplati sredstava i primjeni zaštitnog mehanizma donose pojačanom kvalificiranom većinom za koju je potrebno 85 % glasova.

Treće, kad je riječ o upravljanju programima financijske pomoći, u prijedlogu se predviđa izravnije sudjelovanje EMF-a zajedno s Komisijom.

Četvrto, u prijedlogu se predviđa mogućnost da se u okviru Europskog monetarnog fonda izrade novi financijski instrumenti, koji bi s vremenom mogli nadopunjavati ili podupirati druge financijske instrumente i programe EU-a. Ta bi sinergija mogla biti osobito korisna ako Europski monetarni fond bude služio kao potpora mogućoj stabilizacijskoj funkciji u budućnosti.

Zahvaljujući tim promjenama Europski monetarni fond postao bi stabilno tijelo za upravljanje krizom unutar okvira Unije koji bi djelovao u potpunoj sinergiji s ostalim institucijama EU-a. Vijeće i Komisija zadržali bi ovlasti i odgovornosti za ekonomski i fiskalni nadzor i koordinaciju politika kako je utvrđeno u Ugovorima EU-a.

Trebalo bi poboljšati i praktičnu suradnju kako bi se bolje odgovorilo na potrebe država članica, surađivalo sa sudionicima na tržištu i spriječilo udvostručavanje aktivnosti. Daljnja suradnja mogla bi se provoditi uzimajući u obzir daljnji napredak koji se ostvari u jačanju europske i monetarne unije.

Predložena poboljšanja ustroja ESM-a

Ovaj Prijedlog uredbe i njegov Prilog koji sadržava Statut EMF-a temelje se na Ugovoru o ESM-u i podzakonskim aktima ESM-a.

Konkretno, Prilog je uglavnom preslika teksta Ugovora o ESM-u te se niz članaka Ugovora o ESM-u uglavnom ne mijenja. Riječ je o člancima koji se odnose na temeljni kapital, pozive na uplatu kapitala te ključ za upis kapitala (članci 8., 9. i 11.), članke koji se odnose na instrumente za pružanje potpore za financijsku stabilnost članicama EMF-a (članci od 14. do 18.), politiku određivanja cijena (članak 20.), zaduživanje (članak 21.), financijsko upravljanje (članci od 25. do 28.), unutarnju reviziju (članak 33.) i privremenu korekciju ključa za upis kapitala (članak 44.).

Pravna usklađenost s pravnim okvirom EU-a i ograničene promjene u cilju poboljšanja postupaka i donošenja odluka o EMF-u razlozi su zbog kojih prijedlog odstupa od teksta postojećeg Ugovora o ESM-u.

1. Pravna usklađenost s pravnim okvirom EU-a:

Kao prvo, Prijedlog uredbe sadržava članke s izmjenama koje su potrebne radi usklađenosti s pravom EU-a: uspostava EMF-a (članak 1.), njegovo pravno sljedništvo i zamjena EMF-a (članak 2.), uvođenje postupka odobravanja od strane Vijeća za odluke koje donosi Vijeće guvernera ili Upravno vijeće koji imaju političko diskrecijsko pravo (članak 3.) i povezani zahtjevi za objavu (članak 4.) te posebne odredbe o odgovornosti (članci 5. i 6.) prema Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima. Predviđene su i dvije završne odredbe (članci 7. i 8.).

S druge strane, Prilog Prijedlogu uredbe sadržava Statut EMF-a odnosno promjene kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije, primjerice: određivanje kapaciteta kreditiranja (članak 8.), načela potpore stabilnosti (članak 12.), uključivanje instrumenta za izravnu dokapitalizaciju kreditnih institucija (članak 19.), postupak koji se odnosi na proračun EMF-a (članci 29. i 30.), godišnji financijski izvještaji (članak 31.), financijski izvještaji i godišnja izvješća (članak 32.), vanjska revizija (članak 34.), odbor revizora (članak 35.), sporazum o sjedištu (članak 37.), povlastice i imuniteti (članak 38.), odredbe o osoblju (članak 39.), poslovna tajna i razmjena informacija (članak 40.), ovlasti za upravljanje koje se odnose na EFSF (članak 42.), mjere za suzbijanje prijevara (članak 45.), pristup dokumentima (članak 46.), jezični zahtjevi (članak 47.).

2. Poboljšanje postupaka i donošenja odluka u okviru EMF-a:

Osim toga, uvode se izmjene članaka Ugovora o ESM-u u cilju postizanja određenih dodatnih ciljeva: poboljšanje postupaka glasovanja (članci 5. i 6.), postupka imenovanja generalnog direktora (članak 7.), osnivanje nove funkcije radi potpore jedinstvenom sanacijskom odboru te izmjene ciljeva i načela u skladu s time (članci 3., 25. i 27.), veća fleksibilnost u pogledu sporazumâ o suradnji (članak 44.).

3. Tablica istovrijednosti

Korelacijska tablica u nastavku usporedni je pregled ustroja Ugovora o ESM-u na lijevoj strani te Prijedloga uredbe i Statuta EMF-a na desnoj strani:

Članci Ugovora o ESM-u

Odgovarajuće odredbe predložene Uredbe o EMF-u i Statuta europskog monetarnog fonda („Statut”)

Članak 1. (osnivanje EMF-a)

Članak 1. Prijedloga uredbe (osnivanje EMF-a)

Članak 2. Prijedloga uredbe (sljedništvo i zamjena ESM-a)

Članak 3. Prijedloga uredbe (uloga Vijeća)

Članak 4. Prijedloga uredbe (objava)

Članak 5. Prijedloga uredbe (Europski parlament)

Članak 6. Prijedloga uredbe (nacionalni parlamenti)

Članak 7. Prijedloga uredbe (upućivanja na ESM u postojećem zakonodavstvu Unije)

Članak 1. Statuta (pravni status EMF-a)

Članak 2. (članstvo)

Članak 2. Statuta (članstvo)

Članak 3. (svrha)

Članak 3. Statuta (cilj i zadaće)

Članak 4. (ustroj i pravila glasovanja)

Članak 4. Statuta (ustroj i pravila glasovanja)

Članak 5. (Vijeće guvernera)

Članak 5. Statuta (Vijeće guvernera)

Članak 6. (Upravno vijeće)

Članak 6. Statuta (Upravno vijeće)

Članak 7. (generalni direktor)

Članak 7. Statuta (generalni direktor)

Članak 8. (odobreni kapital)

Članak 8. Statuta (početni odobreni kapital)

Članak 9. (pozivi na uplatu kapitala)

Članak 9. Statuta (pozivi na uplatu kapitala)

Članak 10. (izmjene u odobrenom temeljnom kapitalu)

Članak 10. Statuta (povećanje kapitala)

Članak 11. (ključ za upis kapitala)

Članak 11. Statuta (ključ za upis kapitala)

Članak 12. (načela)

Članak 12. Statuta (načela potpore stabilnosti koju pruža EMF)

Članak 13. (postupak dodjele potpore za stabilnost)

Članak 13. Statuta (postupak dodjele potpore za stabilnost članicama EMF-a)

Članak 14. (preventivna financijska pomoć ESM-a)

Članak 14. Statuta (preventivna financijska pomoć EMF-a)

Članak 15. (financijska pomoć za dokapitalizaciju kreditnih institucija članica ESM-a)

Članak 15. Statuta (financijska pomoć za dokapitalizaciju kreditnih institucija članica EMF-a)

Članak 16. (zajmovi EMF-a)

Članak 16. Statuta (zajmovi EMF-a)

Članak 17. (instrument potpore na primarnom tržištu)

Članak 17. Statuta (instrument potpore na primarnom tržištu)

Članak 18. (instrument potpore na sekundarnom tržištu)

Članak 18. Statuta (instrument potpore na sekundarnom tržištu)

Članak 19. (revizija popisa financijskih instrumenata)

Članak 19. Statuta (instrument za izravnu dokapitalizaciju kreditnih institucija)

Članak 20. (politika određivanja cijena)

Članak 20. Statuta (politika određivanja cijena)

Članak 21. (poslovi zaduživanja)

Članak 21. Statuta (poslovi zaduživanja)

Članak 22. Statuta (kreditna linija ili jamstva jedinstvenom sanacijskom odboru)

Članak 23. Statuta (pravila koja se primjenjuju na EMF)

Članak 27. Statuta (pravila koja se primjenjuju na države članice sudionice, u smislu članka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013) čija valuta nije euro

Članak 22. (investicijska politika)

Članak 25. Statuta (investicijska politika)

Članak 23. (politika dividendi)

Članak 26. Statuta (politika dividendi)

Članak 24. (pričuvni fond i drugi fondovi)

Članak 27. Statuta (pričuvni fond i drugi fondovi)

Članak 25. (pokriće gubitaka)

Članak 28. Statuta (pokriće gubitaka)

Članak 26. (proračun)

Članak 29. Statuta (proračun)

Članak 30. Statuta (donošenje proračuna)

Članak 27. (godišnji financijski izvještaji)

Članak 31. Statuta (godišnji financijski izvještaji)

Članak 32. Statuta (financijski izvještaji i godišnje izvješće)

Članak 28. (unutarnja revizija)

Članak 33. Statuta (unutarnja revizija)

Članak 29. (vanjska revizija)

Članak 34. Statuta (vanjska revizija)

Članak 30. (Odbor revizora)

Članak 35. Statuta (Odbor revizora)

Članak 31. (lokacija)

Članak 36. Statuta (lokacija)

Članak 37. Statuta (sporazum o sjedištu)

Članak 32. (povlastice i imuniteti)

Članak 38. Statuta (povlastice i imuniteti)

Članak 33. (osoblje ESM-a)

Članak 39. Statuta (osoblje EMF-a)

Članak 34. (poslovna tajna)

Članak 40. Statuta (poslovna tajna i razmjena informacija)

Članak 35. (imunitet osoba)

Članak 36. (izuzeće od oporezivanja)

Članak 37. (tumačenje i rješavanje sporova)

Članak 38. (međunarodna suradnja)

Članak 41. Statuta (suradnja)

Članak 39. (povezanost sa zajmovima EFSF-a)

Članak 40. (prijenos potpora Europskog fonda za financijsku stabilnost )

Članak 42. Statuta (upravljanje EFSF-om)

Članak 41. (plaćanje početnog kapitala)

Članak 43. Statuta (plaćanje početnog kapitala)

Članak 42. (privremena korekcija ključa za upis kapitala)

Članak 44. Statuta (privremena korekcija ključa za upis kapitala)

Članak 43. (prva imenovanja)

Članak 44. (pridruživanje)

Članak 45. (prilozi)

Članak 46. (depozit)

Članak 47. (ratifikacija, odobrenje ili prihvaćanje)

Članak 48. (stupanje na snagu)

Članak 8. Prijedloga uredbe

Članak 45. Statuta (mjere za suzbijanje prijevara)

Članak 46. Statuta (pristup dokumentima)

Članak 47. Statuta (jezični zahtjevi)

Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Na temelju prijedloga o osnivanju Europskog monetarnog fonda Unija bi osnovala tijelo koje bi na razini Unije odlučno štitilo financijsku stabilnost njezinih država članica. Točnije, u kombinaciji s trajnim instrumentom za pružanje srednjoročne potpore platnim bilancama država članica čija valuta nije euro, Unija bi na raspolaganju imala čitav raspon trajnih instrumenata za stabilnost koji bi se primjenjivali na sve države članice i raspolagali znatnim financijskim sredstvima, mnogo većim od onih koji su dostupni u okviru MEFS-a.

Logično je da se Prijedlog uredbe o osnivanju EMF-a nadovezuje na Uredbu (EU) br. 472/2013. Potonjom uredbom Unija je potvrdila svoju nadležnost u području financijske pomoći i koordinacije ekonomske politike koja se na nju odnosi, a ujedno je pokazala svoju sposobnost pronalaženja odgovarajućih rješenja, kombinirajući demokratsku legitimnost svojeg okvira i učinkovitost struktura odlučivanja. Osnivanje EMF-a u okviru Unije stoga je potpuno u skladu s prošlim inicijativama politika Unije i nadopunjuje prethodne mjere poduzete u tom pogledu.

Nadalje, uspostavom funkcije zaštitnog mehanizma kao potpore jedinstvenom sanacijskom odboru dopunjuju se nedavne inicijative kojima će se znatno oslabiti povezanost financija država članica i njihovih bankarskih sustava. Budući da je jedinstvenom sanacijskom odboru povjerena izrada i provedba programa za sanaciju kreditnih institucija, Uredba (EU) br. 806/2014 i Direktiva 2014/59/EU bile su važan korak u tom smjeru. Tom se uredbom jedinstveni sanacijski odbor ovlašćuje za sklapanje financijskih aranžmana u cilju određivanja načina financiranja. Ovim se Prijedlogom to provodi te se istovremeno pojašnjava da bi sva sredstva koja jedinstveni sanacijski odbor pozajmljuje od EMF-a trebao u potpunosti nadoknaditi bankarski sektor.

U tom bi se kontekstu mogle osmisliti buduće inicijative politike , primjerice uspostava funkcije stabilizacije. Jedna od značajki funkcije stabilizacije jest mogućnost da se brzo i automatski aktiviraju sredstva, pod uvjetom da se zadovolje unaprijed definirani kriteriji prihvatljivosti. Ta bi se sredstva koristila za ublažavanje posljedica znatnih asimetričnih šokova. U slučaju krize države članice bi u prvom redu primijenile svoje automatske stabilizatore i diskrecijsku fiskalnu politiku u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu. Paktom se predviđaju dodatne zaštitne mjere i potreba za manjim fiskalnim naporima koji se trebaju poduzeti u nepovoljnijim gospodarskim uvjetima. Funkcija stabilizacije aktivirala bi se samo ako u slučaju velikih asimetričnih šokova te zaštitne mjere i stabilizatori ne budu dovoljni. EMF bi mogao poduprijeti provedbu takve funkcije organiziranjem i stavljanjem na raspolaganje svih potrebnih financijskih sredstava koja pružaju tržišta i koja su povezan s aktivacijom funkcije.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Pravna je osnova ovog Prijedloga članak 352. UFEU-a. Za primjenu tog članka moraju biti ispunjena tri uvjeta. Prva su dva uvjeta da ne postoji posebna pravna osnova u Ugovorima te da se djeluje u okviru politika Unije. Sud Europske unije već je presudio (u predmetu Pringle 21 ) da su u pogledu ESM-a ispunjena oba uvjeta. U okviru ekonomske politike Unije, kako je predviđeno u Glavi VIII. „Ekonomska i monetarna politika” dijela III. UFEU-a, ovlasti potrebne za osnivanje tijela Unije zaduženog za pružanje financijske potpore za osiguravanje financijske stabilnosti europodručja nisu bile utvrđene. Zbog nepostojanja tih ovlasti, u skladu s člankom 352. UFEU-a Vijeće može jednoglasno donijeti odgovarajuće mjere na temelju prijedloga Komisije uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. Treći je uvjet nužnost postizanja cilja Ugovora. Potreba postojanja tijela kao što je ESM kojim se štiti financijska stabilnost europodručja temelji se na činjenicama i članku 136. stavku 3. UFEU-a te na drugoj uvodnoj izjavi Ugovora o ESM-u u kojoj se aktualni ESM opisuje kao „stabilizacijski mehanizam koji će se aktivirati ako je to nužno za zaštitu stabilnosti europodručja u cjelini”. Osnivanje EMF-a nužno je kako bi se pridonijelo zaštiti financijske stabilnosti europodručja u cjelini, njegovih država članica i država članica čija valuta nije euro a koje sudjeluju u bankarskoj uniji na temelju sporazuma o bliskoj suradnji s ESB-om u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013.

Uključivanjem ESM-a u okvir Unije Uredbom na temelju članka 352. UFEU-a osigurao bi se nesmetan prijenos aktivnosti s postojećeg ESM-a na novo tijelo Unije (EMF) i izravno pravno sljedništvo. Države članice europodručja pojednostavnjenim multilateralnim aktom dogovorile bi se da se kapital ESM-a pridruži tom tijelu.

Nakon što se ESM uključi u pravo Unije, dodjela dodatnih zadaća ESM-u mogla bi se temeljiti na primjeni članka 352.

Iako je mjeru koja se temelji na članku 352. UFEU-a Vijeće donijelo jednoglasno (EU28), primjena takve mjere može biti ograničena na podskupine država članica ako se ograničenje temelji na objektivnom razlogu. Ograničenje članstva u ESM-u na države članice europodručja objašnjava se činjenicom da je cilj ESM-a samo zaštititi financijsku stabilnost europodručja. Stoga bi predloženi EMF mogao funkcionirati kao što trenutačno funkcionira ESM, pri čemu bi potpora u okviru njega bila dostupna samo državama članicama europodručja te bi njegov unutarnji upravljački ustroj činile samo te države članice.•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Financijska stabilnost ekonomske i monetarne unije i država članica koje sudjeluju u bankarskoj uniji imaju utjecaj na cijelu Uniju. S obzirom na snažnu povezanost država članica europodručja ozbiljni rizici za financijsku stabilnost država članica mogli bi ugroziti financijsku stabilnost drugih država članica i europodručja u cjelini.

U Prijedlogu uredbe utvrđuje se okvir za pružanje potpore za financijsku stabilnost državama članicama čija je valuta euro te se predviđa i nova uloga koja podrazumijeva pružanje financijskih sredstava jedinstvenom sanacijskom odboru. U pogledu potonje uloge, EMF će imati pravo osiguravati kreditne linije i jamstva jedinstvenom sanacijskom odboru, što može služiti kao zaštitni mehanizam za jedinstveni fond za sanaciju.

Države članice i nacionalna tijela ne mogu jednostrano ukloniti rizike za financijsku stabilnost država članica koje uzrokuju financijska tržišta na kojima se posluje prekogranično a koji su izvan okvira nacionalnih nadležnosti. Osim toga, države članice imaju poteškoća u smanjivanju vlastitih rizika. Države članice i nacionalna tijela ne mogu samostalno ukloniti sistemske rizike za financijsku stabilnost Unije u cjelini koje uzrokuje druga država članica ili njezine kreditne institucije.

Ciljeve ove Uredbe države članice ne mogu dostatno ostvariti pojedinačno, nego se zbog opsega djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. stavku 3. UFEU-a.

Proporcionalnost

Cilj je ovog Prijedloga osigurati financijsku stabilnost u europodručju i EU-u u cjelini, njegovih država članica i država članica koje sudjeluju u bankarskoj uniji. U Prijedlogu se utvrđuje pojednostavljen okvir za pružanje potpore za financijsku stabilnost članicama EMF-a i osiguravanja kreditnih linija i jamstava kao potpore jedinstvenom sanacijskom odboru u pogledu financiranja potencijalnih sanacijskih mjera poduzetih u državama članicama koje sudjeluju u bankarskoj uniji.

U Prijedlogu se utvrđuju različite uloge i odgovornosti svih upravljačkih tijela EMF-a i drugih uključenih institucija Unije. Njime se predviđaju i financijski instrumenti koji su na raspolaganju EMF-u u cilju ostvarivanja njegovih ciljeva.

Na temelju ovog prijedloga osnovalo bi se središnje tijelo Unije zaduženo za pružanje financijske potpore državama članicama i time bi se pridonijelo uklanjanju rizika za financijsku stabilnost europodručja i njegovih država članica, pri čemu bi se zadržale fiskalne odgovornosti država članica tako što bi se od članice EMF-a korisnice zahtijevalo poštovanje strogih uvjeta politike, u skladu s odabranim instrumentom financijske potpore i nedostacima koje treba riješiti. Osim toga, EMF bi bio zadužen za pružanje financijske potpore jedinstvenom sanacijskom odboru. Osnivanjem EMF-a pridonijet će prekidu negativne povratne veze između država, banaka i realnog gospodarstva, što je od ključne važnosti za nesmetano funkcioniranje EMU-a.

Istodobno prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje cilja EMF-a, odnosno smanjenje rizika za financijsku stabilnost europodručja i njegovih država članica. Svaka potpora koju EMF pruži članicama EMF-a podliježe uvjetima politike čiji je cilj uklanjanje nedostataka u tim članicama radi brze ponovne uspostave pouzdane i ekonomski održive financijske situacije te ponovne uspostave ili poboljšanja kapaciteta članice da se u potpunosti samostalno financira na financijskim tržištima.

Odabir instrumenta

Ovaj je akt u obliku uredbe jer se njime osniva novo tijelo u okviru Unije koje pridonosi zaštiti financijske stabilnosti te mora biti u cijelosti obvezujući i izravno se primjenjivati u državama članicama.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Temeljna prava

EU je predan visokim standardima zaštite temeljnih prava i potpisnik je brojnih konvencija o ljudskim pravima. Prijedlog bi u tom kontekstu mogao izravno utjecati na ta prava, kako su navedena u Povelji o temeljnim pravima Europske unije („Povelja”), koja je sastavni dio Ugovorâ EU-a, te Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava te prava, slobode i načela priznata u Povelji, a osobito pravo na pregovaranje o kolektivnim sporazumima te njihovo sklapanje i provedbu ili pravo na poduzimanje kolektivnih mjera, pravo na zaštitu osobnih podataka i pravo pristupa dokumentima te bi se ona trebala provesti u skladu s tim pravima i načelima. Uključivanjem postojećeg ESM-a u okvir Unije na odgovarajući se način proširuje područje primjene Povelje.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Ne očekuje se da će prijedlog imati utjecaj na proračun. Kapital EMF-a upisat će države članice europodručja. Proračun Unije neće se teretiti rashodima ili gubicima EMF-a. Europski monetarni fond financirat će se iz vlastitog proračuna.

5.OSTALI DIJELOVI

Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

U dijelu I. Prijedloga uredbe (članci 1. i 2.) predviđa se osnivanje EMF-a unutar okvira Unije. Osim toga, u tom se dijelu predviđa i primjena odredbi na pitanja o prijenosu sljedništva s ESM-a na EMF. Države članice europodručja morale bi se putem pojedinačnih preuzetih obveza ili pojednostavnjenim multilateralnim aktom dogovoriti da se kapital ESM-a pridruži tom tijelu. Kako se dodatno objašnjava u Statutu, odobreni kapital EMF-a bio bi jednak kapitalu ESM-a.

U dijelu II. Prijedloga uredbe (članci od 3. do 6.) navedeni su pravni razlozi i uloga Vijeća, kako bi se poštovala sudska praksa Suda Europske unije koja se temelji na predmetuMeroni Vijeće bi trebalo odobriti diskrecijske odluke koje donese Vijeće guvernera i Upravno vijeće. Predviđaju se i mehanizmi odgovornosti EMF-a prema Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Trenutačno takvi mehanizmi za ESM nisu utvrđeni u Ugovoru o ESM-u. EMF-a bi trebao podnositi godišnje izvješće prethodno navedenim institucijama Unije, zajedno s godišnjim financijskim izvještajima i financijskim izvještajima. Parlament može pozvati generalnog direktora ili on može zatražiti poziv na sudjelovanje u raspravi. EMF bi trebao odgovoriti i na pisana i usmena pitanja Parlamenta. Trebalo bi predvidjeti mogućnost organiziranja povjerljivih usmenih rasprava, kao što je to slučaj za jedinstveni sanacijski odbor i jedinstveni nadzorni mehanizam, s obzirom na osjetljivu i povjerljivu prirodu rasprava koje se odnose na obavljanje zadaća EMF-a. Osim toga, Uredbom se predviđa i konkretnija nadzorna uloga nacionalnih parlamenata u usporedbi s postojećim stanjem iz Ugovora o ESM-u. Ta je uloga opravdana s obzirom na utjecaj koji odluke EMF-a imaju na političke interese njegovih članica.

U dijelu III. Prijedloga uredbe (članci 7. i 8.) uzimaju se u obzir upućivanja na ESM u zakonodavstvu Unije te stupanje na snagu Prijedloga uredbe.

Dio I. Statuta EMF-a priloženog ovom Prijedlogu uredbe (članci od 1. do 3.) odnosi se na pravni status EMF-a. EMF je tijelo Unije koje ima pravnu osobnost. Nadalje, upućuje se na članstvo u EMF-u (članak 2.). Članice su države članice europodručja. što utječe na postojeći sastav članica ESM-a. Osim toga, predviđena je i odredba o ciljevima i zadaćama EMF-a. Jednako kao ESM EMF bi pružao potporu za financijsku stabilnost svojih članica (države članice europodručja). Uz trenutačno jedinu zadaću ESM-a, EMF-u bi bila dodijeljena nova zadaća, odnosno osiguravao bi kreditne linije ili jamstava za potporu jedinstvenom sanacijskom odboru kako bi osigurao zaštitni mehanizam za jedinstveni fond za sanaciju. Time bi se moglo pridonijeti sklapanju javnih financijskih aranžmana (zaštitni mehanizam) u smislu članka 74. Uredbe br. 806/2014.

Dio II. Statuta EMF-a priloženog ovom Prijedlogu uredbe (članci od 4. do 7.) odnosi se na organizaciju i postupak donošenja odluka, uključujući pravila glasovanja koja se primjenjuju na EMF. Kao i ESM, EMF će imati Vijeće guvernera, Upravno vijeće i generalnog direktora, kojem će pomagati upravljački odbor. Kategorije pravila glasovanja utvrđene Ugovorom o ESM-u bit će jednake u EMF-u. Trebalo bi razlikovati četiri vrste pravila glasovanja: i. jednoglasno, ii. pojačana kvalificirana većina (85 %), iii. kvalificirana većina (80 %), i iv. obična većina. Kao i za pravila Ugovora o ESM-u, odluke koje imaju znatan izravan financijski učinak na države članice (npr. odluke o kapacitetu kreditiranja, o tome kada pozivi na uplatu kapitala nisu hitni) i dalje se donose jednoglasno. Međutim, odluke povezane s dodjelom financijske potpore ili isplate članicama EMF-a ne donose se više međusobnom suglasnošću nego pojačanom kvalificiranom većinom (85 %). Osim toga, za razliku od postojećeg postupka imenovanja generalnog direktora, savjetodavna uloga predviđena je za Europski parlament. Uvedena su dodatna objašnjenja koja proizlaze iz podzakonskih akata ESM-a o ulozi generalnog direktora i pravnog odbora ESM-a. Naposljetku, u dijelu II. predviđena su i pravila koja se odnose na plaću članova i zamjenika Vijeća guvernera i Upravnog vijeća.

Dio III. Statuta EMF-a priloženog Prijedlogu uredbe (članci od 8. do 11.) odnosi se na odobreni kapital EMF-a i na kapacitet kreditiranja. Kapacitet kreditiranja i odobreni kapital EMF-a trebali bi biti potpuno jednaki kao što je i u okviru ESM-a. Zadržane su postojeće mogućnosti za izmjenu temeljnog kapitala i kapaciteta kreditiranja EMF-a.

U dijelu IV. Statuta EMF-a priloženog ovom Prijedlogu uredbe (članci od 12. do 21.) predviđaju se načela potpore za stabilnost koju pruža EMF, postupak za dodjelu financijske potpore za stabilnost članicama EMF-a i povezani financijski instrumenti koji su na raspolaganju EMF-u. Načela i postupci jednaki su onima iz Ugovora o ESM-u, osim činjenice da će EMF sudjelovati u pregovaranju i potpisivanju memoranduma o razumijevanju u okviru provedbe postupka potpore za financijsku stabilnost. Izričitim upućivanjem na članak 152. UFEU-a i Povelju o temeljnim pravima potvrđuje se da Uredba, u kontekstu pružanja potpore za financijsku stabilnost članicama EMF-a, ne zadire u pravo na kolektivno pregovaranje i kolektivne mjere. Uz instrumente već predviđene Ugovorom o ESM-u, u taj je Ugovor u pogledu pružanja potpore za financijsku stabilnost državama članicama europodručja uključen i instrument za izravnu dokapitalizaciju kreditnih institucija. Taj je instrument uspostavljen tek nakon stupanja na snagu Ugovora o ESM-u na temelju klauzule kojom se to omogućuje predviđene u članku 19. Ugovora.

Dio V. (članci od 22. do 24.) Statuta priloženog ovom Prijedlogu uredbe odnosi se na osiguravanje zaštitnog mehanizma od strane EMF-a i država članica europodručja, a koje sudjeluju u bankarskoj uniji. Osiguravanje kreditnih linija i jamstava jedinstvenom sanacijskom odboru bila bi potpuno nova funkcija EMF-a u usporedbi s postojećim ciljevima i zadaćama ESM-a. Na ukupni iznos nepodmirenih obveza za zaštitni mehanizam jedinstvenog fonda za sanaciju primjenjuje se prag od 60 000 milijuna EUR. [Taj se prag može povećati.] Vijeće guvernera bi u dogovoru s državama članicama kojima valuta nije euro, a koje sudjeluju u bankarskoj uniji trebao utvrditi financijske uvjete takve potpore jedinstvenom sanacijskom odboru. Kako bi se osigurala brza dostupnost sredstava, generalni direktor ima ovlasti za donošenje odluke o povlačenju sredstava iz kreditne linije ili pružanju jamstava za obveze jedinstvenog sanacijskog odbora. Ako je potpora zatražena u okviru programa sanacije, jedinstveni sanacijski odbor može zatražiti takvu potporu prije donošenja programa sanacije.

Dio VI. (članci od 25. do 28.) Statuta EMF-a priloženog ovom Prijedlogu uredbe odnosi se na financijsko upravljanje EMF-om. Te su odredne jednake odredbama Ugovora o ESM-u.

Dio VII. (članci od 29. do 35.) Statuta EMF-a priloženog ovom Prijedlogu uredbe odnosi se na financijske odredbe o EMF-u. Ta su pravila jednaka pravilima Ugovora o ESM-u i podzakonske akte ESM-a. Ta se pravila odnose na proračun EMF-a i njegovo osnivanje, godišnje financijske izvještaje, financijske izvještaje i godišnje izvješće, unutarnje i vanjske revizije te odbor revizora.

U dijelu VIII. (članci od 36. do 41.) Statuta EMF-a priloženog ovom Prijedlogu uredbe predviđa se niz odredbi koje se odnose na lokaciju EMF-a i mogućnost sporazuma o sjedištu. Nadalje, EMF uživa povlastice i imunitete utvrđene u Protokolu br. 7. Postojeći režim povlastica i imuniteta predviđen u Ugovoru o ESM-u ne može se zadržati zbog pravnih razloga. U dijelu VIII. predviđaju se i pravila o osoblju koja se primjenjuju na osoblje EMF-a. Pravila o povjerljivosti i razmjeni informacija trebala bi biti uključena. Takva pravila koja se razlikuju po prirodi mogu se pronaći i u podzakonskim aktima ESM-a.

U dijelu IX. (članci od 42. do 44.) Statuta EMF-a priloženog ovom Prijedlogu uredbe predviđaju se prijelazni aranžmani u pogledu plaćanja doprinosa odobrenom kapitalu novih članica EMF-a. Ta odredba ista je kao odredba za članice ESM-a iz Ugovora o ESM-u, pri čemu se taj članak u ovoj Uredbi odnosi samo na nove članice EMF-a koje bi mu se pridružile kada uvedu euro. Pravilo o privremenoj korekciji ključa kapitala koje je predviđeno u Ugovoru o ESM-u također se neće mijenjati u okviru EMF-a.

Dio X. (članci od 45. do 47.) Statuta EMF-a priloženog ovom Prijedlogu uredbe sadržava brojne odredbe o transparentnosti. Predviđena su i pravila o mjerama za suzbijanje prijevara, pristup dokumentima i jezični zahtjevi.

 

2017/0333 (APP)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o osnivanju Europskog monetarnog fonda

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 352.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke 22 ,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Financijska i gospodarska kriza bez presedana koja je pogodila svijet i Uniju 2007. ozbiljno je ugrozila financijsku stabilnost i nanijela štetu gospodarskom rastu te je uzrokovala veliko povećanje državnog deficita i zaduženosti više država članica, zbog čega je nekoliko njih zatražilo financijsku pomoć unutar i izvan okvira Unije.

(2)Ta je kriza pokazala da Unija nije imala dovoljno čvrste instrumente za brz i odlučan odgovor na prijetnje njezinoj financijskoj stabilnosti. Ti su instrumenti ključni za stabilnost europodručja i njegovih država članica, za njegove građane i druge gospodarske subjekte te su iznimno važni za jačanje povjerenja u jedinstvenu valutu.

(3)Kao odgovor na izvanrednu situaciju ozbiljnog pogoršanja uvjeta kreditiranja u više država članica, koje se nije moglo objasniti ekonomskim stanjem i koje je ugrožavalo financijsku stabilnost Unije, donesen je niz mjera, a neke su od njih izvan okvira Unije.

(4)Prvo je 2010. uspostavljen Mehanizam za europsku financijsku stabilnost („MEFS”) s pomoću kojeg je Unija mogla državama članicama pružati financijsku pomoć. Taj je mehanizam Uniji pomogao da koordinirano, brzo i aktivno riješi ozbiljne probleme u pojedinim državama članicama, ali s ograničenim financijskim kapacitetima i strogo na privremenoj osnovi.

(5)Zatim su 2010. države članice čija je valuta euro međusobno uspostavile privremeni Europski fond za financijsku stabilnost („EFSF”). Tim je fondom pružena financijska pomoć Irskoj, Portugalu i Grčkoj. Pomoć je financirana sredstvima Europskog fonda za financijsku stabilnost izdavanjem obveznica i drugih dužničkih instrumenata na tržištima kapitala. Njime se ne pruža daljnja financijska pomoć jer se ta zadaća trenutačno obavlja samo s pomoću Europskog stabilizacijskog mehanizma („ESM”).

(6)Nakon toga se 17. prosinca 2010. Europsko vijeće usuglasilo da države članice čija je valuta euro trebaju uspostaviti trajni stabilizacijski mehanizam kojim bi se zamijenio Europski fond za financijsku stabilnost radi mogućeg odobravanja nove financijske potpore.

(7)ESM je uspostavljen kao međunarodna financijska institucija Ugovorom o Europskom stabilizacijskom mehanizmu od 2. veljače 2012., koji je zaključen izvan okvira Unije. ESM je od Europskog fonda za financijsku stabilnost preuzeo zadaću pružanja financijske pomoći državama članicama čija je valuta euro i postao je operativan u listopadu 2012.

(8)S vremenom se pokazalo da je Europski stabilizacijski mehanizam ključan za održavanje financijske stabilnosti europodručja. On je pridonio stabilnosti tako što se u okviru njega osigurala dodatna financijska potpora državama članicama europodručja koje su imale poteškoće. Nakon što postane Europski monetarni fond, dodatno će se ojačati njegovi institucijski temelji. Njime će se uspostaviti nova sinergija unutar okvira EU-a, prvenstveno u pogledu transparentnosti, učinkovitosti korištenja financijskih sredstava EU-a i pravne revizije, čime će se pružiti bolja potpora državama članicama. Pridonijet će i poboljšanju daljnje suradnje s Komisijom i većoj odgovornosti prema Europskom parlamentu, no time se neće utjecati na odgovornost nacionalnih vlada prema svojim nacionalnim parlamentima i zadržat će se obveze iz postojećeg Europskog stabilizacijskog mehanizma.

(9)Uključivanjem Europskog stabilizacijskog mehanizma u okvir Unije uspostavom EMF-a pridonosi se i većoj transparentnosti i odgovornosti u ekonomskoj i monetarnoj uniji („EMU”). Na vrhuncu krize donesene su dalekosežne odluke za države članice čija je valuta euro i njihove građane. Uključivanje Europskog stabilizacijskog mehanizma u okvir Unije kako bi se zajamčio bolji dijalog, međusobno povjerenje i veća demokratska odgovornost i legitimnost u postupcima odlučivanja u Uniji opravdano je njegovom ključnom ulogom u osiguravanju financijske stabilnosti pod strogim uvjetima. EMF bi stoga trebao odgovarati Europskom parlamentu i Vijeću.

(10)Kako bi se povećala demokratska kontrola koju vrši Europski parlament, EMF bi trebao svake godine izvješćivati o obavljanju svojih zadaća. Parlament bi trebao biti ovlašten postavljati usmena i pisana pitanja te organizirati saslušanja. S obzirom na osjetljivu prirodu aktivnosti EMF-a i njihov učinak na financijska tržišta, Parlament bi trebao moći organizirati povjerljive usmene rasprave s generalnim direktorom EMF-a o napretku postignutom u vezi s postupkom pružanja ili provedbe potpore za financijsku stabilnost članici EMF-a te o pružanju financijske potpore jedinstvenom sanacijskom odboru.

(11)Radi transparentnosti i demokratske kontrole nacionalni bi parlamenti trebali imati prava na pristup informacijama o aktivnostima EMF-a i dijalog s EMF-om. Nacionalni parlamenti članica EMF-a trebali bi moći pozvati generalnog direktora da sudjeluje u raspravi o ostvarenom napretku u provedbi postupka potpore za financijsku stabilnost s obzirom na učinak takve mjere na predmetnu članicu EMF-a. Takva razmjena mišljenja može pridonijeti boljem razumijevanju između EMF-a i predmetne članice EMF-a.

(12)U UEU-u i UFEU-u nisu predviđene potrebne ovlasti, u obliku posebne pravne osnove, za osnivanje stalnog tijela Unije zaduženog za pružanje financijske potpore radi osiguravanja financijske stabilnosti europodručja i država članica čija valuta nije euro, ali koje sudjeluju u bankarskoj uniji.

(13)U nedostatku takve posebne pravne osnove Vijeću je dopušteno da uz suglasnost Europskog parlamenta osnuje EMF kao nužnu mjeru za ostvarivanje jednog od ciljeva utvrđenih u Ugovorima u smislu članka 352. UFEU-a.

(14)S obzirom na snažnu međusobnu povezanost država članica čija je valuta euro ozbiljni rizici za financijsku stabilnost tih država članica mogli bi ugroziti financijsku stabilnost europodručja u cjelini. Stoga bi EMF trebao podupirati financijsku stabilnost država članica čija je valuta euro ako je to neophodno za očuvanje financijske stabilnosti europodručja ili njegovih država članica.

(15)Djelovanje Unije stoga je nužno kako bi se ostvario cilj uspostave ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro u skladu s člankom 3. stavkom 4. UEU-a i cilj osiguravanja održivog razvoja Europe koji se temelji na uravnoteženom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena te visoko konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu, s ciljem ostvarenja pune zaposlenosti i društvenog napretka u skladu s člankom 3. stavkom 3. UEU-a. Točnije, cilj očuvanja financijske stabilnosti europodručja, država članica čija je valuta euro i država članica čija valuta nije euro ali koje sudjeluju u bankarskoj uniji jest ostvariti dublju, pravedniju i otporniju ekonomsku i monetarnu uniju.

(16)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice pojedinačno, nego se zbog opsega djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a.

(17)EMF bi se u skladu s pravom Unije trebao osnovati kao tijelo Unije s pravnom osobnošću.

(18)Trebao bi biti uređen ovom Uredbom i Statutom EMF-a, koji je sastavni dio Uredbe. Statut EMF-a trebao bi sadržavati odgovarajuće odredbe o pravnom statusu, članstvu, ciljevima i zadaćama EMF-a, njegovoj organizaciji i internim postupcima odlučivanja, njegovom kapacitetu kreditiranja i njegovom kapitalu, pravilima kojima se uređuje pružanje potpore za stabilnost državama članicama čija je valuta euro i EMF-ove potpore jedinstvenom sanacijskom odboru, pravilima koja se odnose na financijske odredbe EMF-a i njegovo financijsko upravljanje, prijelaznim odredbama kojima se uređuje plaćanje početnog kapitala novih članica EMF-a, pravilima o privremenoj korekciji EMF-ova ključa za upis kapitala te nizu općih odredbi.

(19)Kako bi se osigurao neometan nastavak aktivnosti i potrebna pravna sigurnost, EMF bi trebao zamijeniti ESM i naslijediti njegov pravni položaj, uključujući u svim njegovim pravima i obvezama.

(20)Prijelazom ESM-a u EMF ne stvaraju se nikakve nove financijske obveze za države članice čija je valuta euro u pogledu njihovih već uplaćenih doprinosa odobrenom kapitalu EMF-a.

(21)S obzirom na pravnu prirodu ESM-a kao međunarodne financijske institucije koja se temelji na međunarodnom sporazumu između država članica čija je valuta euro, Vijeće guvernera bi kao najviše tijelo ESM-a koje odlučuje i predstavlja ugovorne stranke Ugovora o ESM-u trebalo dati svoj pristanak za taj prijelaz i prijenos upisanog kapitala. Prijelaz bi se trebao dovršiti stupanjem na snagu ove Uredbe i pristankom ESM-a, ovisno o tome što nastupi kasnije.

(22)Sve države članice čija je valuta euro i koje su trenutačno ugovorne stranke Ugovora o ESM-u trebale bi biti članice EMF-a u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe. Kao posljedica uvođenja eura, država članica trebala bi postati članica EMF-a uz puna prava i obveze u skladu s onima postojećih članica EMF-a.

(23)Uvjet za ostvarivanje prava novih članica EMF-a na temelju ove Uredbe, uključujući glasačka prava, trebao bi biti upis njihova doprinosa odobrenom kapitalu.

(24)Trebalo bi utvrditi prijelazna pravila slična onima iz Ugovora o ESM-u o novim članicama EMF-a koje uvedu euro nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Tim bi članicama trebalo omogućiti obročno uplaćivanje doprinosa kapitalu EMF-a. Novim članicama EMF-a čiji je BDP po stanovniku ispod 75 % BDP-a Unije po stanovniku u godini prije njihova ulaska u EMF trebalo bi omogućiti privremenu korekciju ključa za upis kapitala EMF-a. U tom bi se slučaju privremena korekcija trebala primjenjivati u razdoblju od dvanaest godina.

(25)Potpora za stabilnost koju pruža EMF trebala bi podlijegati strogim uvjetima politike. Ti bi uvjeti trebali biti prilagođeni odabranom instrumentu financijske pomoći.

(26)Uvjeti politike povezani s instrumentom financijske pomoći trebali bi biti utvrđeni u memorandumu o razumijevanju i u potpunosti usklađeni sa svim mjerama koordinacije ekonomske politike donesenima na temelju UFEU-a. U pregovorima o memorandumu o razumijevanju trebalo bi uzeti u obzir procjenu socijalnog učinka na kojoj bi se trebalo temeljiti praćenje i nadzor njegove provedbe.

(27)Jedinstveni nadzorni mehanizam uspostavljen Uredbom Vijeća (EU) br.1024/2013 23 i jedinstveni sanacijski mehanizam uspostavljen Uredbom br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 24 osnovani su kao odgovor na krizu, kao koraci prema stvaranju bankarske unije, za države članice čija je valuta euro i države članice čija valuta nije euro ali su odlučile sudjelovati u jedinstvenom nadzornom mehanizmu („države članice sudionice”) u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 1024/2013, čime su podvrgnute nadzornim ovlastima Europske središnje banke i sanacijskim ovlastima jedinstvenog sanacijskog odbora u pogledu svojih kreditnih institucija.

(28)Osnivanje bankarske unije temelji se na postupcima nadzorne kontrole i sanacije na razini Unije. EMF bi stoga trebao s pomoću kreditnih linija ili jamstava pružiti financijsku potporu jedinstvenom sanacijskom odboru, središnjem sanacijskom tijelu koje je osnovano Uredbom br. 806/2014, za zadaće koje taj odbor obavlja ili će obavljati u vezi s kreditnim institucijama u bankarskoj uniji.

(29)U okviru osnivanja jedinstvenog sanacijskog mehanizma uspostavljen je jedinstveni fond za sanaciju. Financira se doprinosima banaka prikupljenima na nacionalnoj razini i udruženima na razini Unije. U skladu s člankom 74. Uredbe br. 806/2014 jedinstveni sanacijski odbor može za jedinstveni fond za sanaciju sklapati javne financijske aranžmane o dodatnim financijskim sredstvima koja će se upotrijebiti ako ex ante i ex post doprinosi nisu dovoljni za pokrivanje obveza Fonda.

(30)EMF bi trebao raspolagati dostatnim financijskim sredstvima za učinkovito obavljanje svojih dužnosti. S obzirom na ograničena vlastita sredstva Unije članice EMF-a trebale bi osigurati potrebna sredstva u zamjenu za prava predviđena ovom Uredbom. To bi trebalo uzeti u obzir u odgovarajućim mehanizmima upravljanja i pravilima glasovanja kojima se članicama osigurava dostatan nadzor nad upotrebom sredstava koja uplaćuju.

(31)S obzirom na posebnu financijsku strukturu EMF-a glasačka prava svake članice EMF-a trebala bi odražavati težinu njihova pojedinačnog financijskog doprinosa EMF-u. Donošenje odluka u okviru upravljačkih tijela EMF-a trebalo bi se stoga odvijati u skladu s pravilima glasovanja koja se nadograđuju na već postojeća pravila u Ugovoru o ESM-u kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri osigurao nastavak primjene postojeće prakse glasovanja.

(32)Ako države članice čija valuta nije euro sudjeluju u bankarskoj uniji, njihovi bi predstavnici trebali sudjelovati na sastancima Vijeća guvernera na svim raspravama o primjeni kreditnih linija ili jamstava za potporu jedinstvenom sanacijskom odboru.

(33)Vijeće guvernera i Upravno vijeće trebali bi moći osnivati stalne ili ad hoc odbore ili pomoćna tijela ako smatraju da su potrebni ili primjereni radi savjetovanja ili drugog načina pružanja pomoći njima ili generalnom direktoru u obavljanju svojih dužnosti. Trebalo bi interno utvrditi pravila o njihovim zadaćama, sastavu i radu. Takvi odbori ili pomoćna tijela ne bi trebali imati ovlasti za donošenje odluka.

(34)Prema ustaljenoj sudskoj praksi odluke donesene u okviru EMF-a koje se odnose na ekonomsku politiku i koje uključuju visok stupanj diskrecijskog prava trebale bi se donositi samo uz odobrenje i u nadležnosti institucija Unije. U skladu s ovlastima sadržanima u Ugovorima u pogledu koordinacije ekonomskih politika država članica i s drugim aktima sekundarnog prava Unije ovlast za odobravanje takvih odluka trebalo bi dodijeliti Vijeću u skladu s člankom 291. UFEU-a.

(35)Kad je riječ o instrumentima za dodjelu potpore za stabilnost članicama EMF-a, ova je Uredba donesena u skladu s člankom 352. UFEU-a kao nužna mjera kojom se dopunjuju ovlasti utvrđene odredbama Ugovora specifičnima za države članice čija je valuta euro (članci od 136. do 138. UFEU-a). U skladu s tim odredbama, u glasovanju o mjerama Vijeća sudjeluju samo članovi Vijeća koji predstavljaju države članice čija je valuta euro. U pogledu tih instrumenata, ova se Uredba isključivo odnosi na upotrebu sredstava koja na raspolaganje stavljaju države članice čija je valuta euro isključivo u korist tih država članica kako bi se zajamčila stabilnost u europodručju. Stoga bi za odluke Vijeća kojima se odobravaju akti iz prethodne uvodne izjave trebalo suspendirati glasove država članica izvan europodručja te bi u glasovanju trebali sudjelovati samo članovi Vijeća koji predstavljaju države članice čija je valuta euro.

(36)Trebalo bi uspostaviti hitni postupak kako bi Vijeće moglo potvrditi ili uložiti prigovor na odluke upravljačkih tijela EMF-a ako je članicama EMF-a potrebna hitna potpora za financijsku stabilnost. U tom bi slučaju predsjednik Vijeća guvernera trebao moći zatražiti od Vijeća da potvrdi ili uloži prigovor na odluku u roku od 24 sata od prosljeđivanja odluke. Hitni postupak mogao bi se primijeniti za odobravanje financijskih uvjeta i sporazuma o instrumentu financijske pomoći radi potpore jedinstvenom sanacijskom odboru s pomoću kreditnih linija ili jamstava EMF-a.

(37)Vijeću guvernera trebalo bi dodijeliti ovlast donošenja Poslovnika za uređenje praktičnih aspekata EMF-ovih operacija. Taj bi Poslovnik trebao zamijeniti podzakonske akte i Poslovnik Vijeća guvernera i Upravnog vijeća ESM-a.

(38)EMF-ov kapacitet kreditiranja trebao bi iznositi najmanje 500 000 milijuna EUR. Taj iznos odražava aktualni kapacitet kreditiranja ESM-a. Vijeće guvernera trebalo bi moći povećati kapacitet kreditiranja ako smatra da je takva izmjena primjerena kako bi se EMF-u omogućilo da ostvari svoje ciljeve i povezane zadaće. Budući da takva odluka ima znatan financijski učinak na članice EMF-a, Vijeće guvernera trebalo bi je donijeti jednoglasno. U opravdanim iznimnim slučajevima Vijeće guvernera može i privremeno smanjiti kapacitet kreditiranja ako je to potrebno kako bi EMF mogao obavljati svoje funkcije.

(39)U početku bi početni odobreni kapital EMF-a trebao odražavati odobreni kapital ESM-a. Države članice čija je valuta euro trebale bi jedine uplaćivati u odobreni kapital EMF-a, koji bi trebao iznositi 704 798,7 milijuna EUR, te bi se taj iznos trebao podijeliti u jednake dijelove. Odgovornost pojedine članice EMF-a trebala bi biti ograničena na njezin udio u odobrenom kapitalu. Članice EMF-a ne bi trebale biti odgovorne za obveze EMF-a. Proračun Unije ne bi se smio teretiti rashodima ili gubicima EMF-a.

(40)Vijeće guvernera trebalo bi moći povećati iznos početnog odobrenog kapitala ako smatra da je takvo povećanje primjereno kako bi se EMF-u omogućilo da ostvari svoje ciljeve i povezane zadaće. Posljedični iznos kapitala i udjeli članica EMF-a trebali bi se objaviti u Službenom listu Europske unije.

(41)Kao u slučaju ESM-a, EMF bi trebao pružati potporu za stabilnost njegovim članicama ako je njihov redovan pristup tržišnom financiranju ograničen ili izložen riziku ograničenja pristupa.

(42)EMF bi trebao sudjelovati u pregovaranju o memorandumu o razumijevanju i njegovu potpisivanju zbog važnosti uvjeta koji se odnose na financijsku pomoć kako bi se osigurala otplata financijske pomoći EMF-a.

(43)Raspon financijskih instrumenata trenutačno dostupnih ESM-u trebao bi biti dostupan i EMF-u, uključujući mogućnost pružanja preventivne financijske pomoći, financijske pomoći za dokapitalizaciju kreditnih institucija u članicama EMF-a, izravnu dokapitalizaciju kreditnih institucija u članicama EMF-a, osiguravanje zajmova i kupnju obveznica članica EMF-a na primarnim i sekundarnim tržištima.

(44)Cilj potpore za financijsku stabilnost u obliku preventivne financijske pomoći jest podupiranje dobrih politika i sprečavanje kriznih situacija, čime se članicama EMF-a omogućuje pristup pomoći EMF-a prije nego što se suoče s velikim poteškoćama u prikupljanju sredstava na tržištima kapitala. Cilj je preventivne financijske pomoći omogućiti članicama EMF-a koje još imaju stabilne gospodarske uvjete da održe kontinuirani pristup tržišnom financiranju jačanjem vjerodostojnosti njihovih makroekonomskih rezultata uz osiguravanje primjerene sigurnosne mreže.

(45)Financijska pomoć članicama EMF-a u obliku zajma za dokapitalizaciju kreditnih institucija članice korisnice trebala bi se primjenjivati u slučajevima kada su financijski ili gospodarski problemi povezani s financijskim sektorom, a ne izravno povezani s fiskalnim ili strukturnim politikama. Stoga bi se financijska pomoć radi dokapitalizacije financijskih institucija trebala članici EMF-a dodijeliti izvan okvira programa makroekonomske prilagodbe.

(46)Instrument izravne dokapitalizacije kreditnih institucija ima za cilj očuvanje financijske stabilnosti europodručja u cjelini i njegovih država članica te se primjenjuje u posebnim slučajevima kada se financijski sektor članice EMF-a suočava s ozbiljnim poteškoćama koje se ne mogu ukloniti bez znatnog ugrožavanja njezine fiskalne održivosti zbog ozbiljnog rizika od širenja zaraze iz financijskog sektora na državu. Taj se instrument eventualno može primijeniti i u slučajevima kada bi druga rješenja ugrozila kontinuirani pristup članice EMF-a tržištu. Budući da primjena instrumenta zajma EMF-a za dokapitalizaciju financijskih institucija nije moguća, takvom se financijskom pomoći nastoji ukloniti rizik od širenja zaraze iz financijskog sektora na državu time što se omogućuje izravna dokapitalizacija institucija, čime se smanjuju rizici začaranog kruga između krhkog financijskog sektora i pogoršanja kreditne sposobnosti države.

(47)Trebala bi postojati potpora za financijsku stabilnost u obliku zajmova kako bi se pomoglo članicama EMF-a koje imaju znatne potrebe za financiranjem, ali su u velikoj mjeri izgubile pristup tržišnom financiranju zbog toga što ne mogu naći zajmodavca ili zajmodavci osiguravaju financiranje isključivo po previsokim cijenama što bi negativno utjecalo na održivost javnih financija.

(48)Kao i kod zajmova ESM-a, budući zajmovi EMF-a i nepodmireni zajmovi ESM-a trebali bi imati status povlaštenog vjerovnika na sličan način kao zajmovi Međunarodnog monetarnog fonda („MMF”). No, trebali bi biti na drugom mjestu nakon zajmova MMF-a. Taj bi status trebao biti na snazi od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(49)Kako bi članice EMF-a održale ili obnovile svoj pristup tržištu, EMF bi trebao moći sudjelovati u kupnji obveznica i drugih dužničkih vrijednosnih papira na primarnom tržištu koje članice EMF-a izdaju u okviru instrumenta za potporu na primarnom tržištu, uz redovne zajmove u okviru programa makroekonomske prilagodbe ili povlačenja sredstava u okviru instrumenta preventivne financijske pomoći.

(50)EMF-u bi trebalo omogućiti kupnju obveznica članica EMF-a na sekundarnom tržištu. Instrument za potporu na sekundarnom tržištu trebao bi biti usmjeren na podupiranje dobrog funkcioniranja tržišta državnog duga članica EMF-a u iznimnim okolnostima kada nedostatak likvidnosti tržišta ugrožava financijsku stabilnost te postoji rizik od povećanja državnih kamatnih stopa do neodrživih razina i stvaranja poteškoća u smislu refinanciranja za bankarski sustav predmetne članice EMF-a. Intervencijom EMF-a na sekundarnom tržištu trebalo bi omogućiti stvaranje tržišta kojim bi se osigurala određena likvidnost tržišta duga i ulagači potaknuli da i dalje sudjeluju u financiranju članica EMF-a.

(51)Države članice čija je valuta euro trebale bi podupirati istovrijedni status vjerovnika za EMF i druge države članice koje daju bilateralne zajmove u suradnji s EMF-om.

(52)Ova Uredba ne bi smjela utjecati na obveze dogovorene između ugovornih stranaka Ugovora o osnivanju ESM-a u skladu s člankom 12. stavkom 3. tog Ugovora, odnosno na to da klauzule o zajedničkom djelovanju moraju biti uključene u sve nove državne vrijednosne papire europodručja, s dospijećem duljim od jedne godine, na način kojim se osigurava da je njihov pravni učinak identičan.

(53)Potpora jedinstvenom sanacijskom odboru s pomoću kreditnih linija ili jamstava trebala bi biti dostupna kada iznosi prikupljeni u skladu s člankom 70. Uredbe (EU) br. 806/2014 nisu dostatni za pokrivanje gubitaka, troškova ili drugih izdataka nastalih upotrebom sredstava iz jedinstvenog fonda za sanaciju za sanacijske mjere i kada izvanredni ex post doprinosi navedeni u članku 71. Uredbe (EU) br. 806/2014 nisu odmah dostupni.

(54)Kako bi se osiguralo primjereno jednako postupanje u okviru bankarske unije, države članice sudionice čija valuta nije euro trebale bi odobriti jedinstvenom sanacijskom odboru, usporedno s EMF-om, kreditne linije ili jamstva pod jednakim uvjetima kao i EMF.

(55)Druge države članice čija valuta nije euro trebale bi odobriti kreditne linije ili jamstva prilikom obavješćivanja drugih država članica, Komisije, Europske središnje banke (ESB) i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o zahtjevu za uspostavu bliske suradnje s ESB-om u vezi s obavljanjem zadaća koje su mu dodijeljene na temelju Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013, podložno donošenju odluke ESB-a.

(56)Od 1. siječnja 2024. sredstva jedinstvenog fonda za sanaciju bit će u potpunosti objedinjena. Uredbom (EU) br. 806/2014 propisuje se da od tog datuma banke u svim državama članicama koje sudjeluju u bankarskoj uniji moraju doprinositi jedinstvenom fondu za sanaciju i plaćati izvanredne ex post doprinose za otplatu zajmova trećih strana, u skladu s ključem utvrđenim na temelju njihove veličine i profila rizičnosti. Budući da bi se potporom jedinstvenom sanacijskom odboru trebala dopuniti sredstva jedinstvenog fonda za sanaciju, isti ključ koji se primjenjuje na razinu država članica čija valuta nije euro a koje sudjeluju u bankarskoj uniji i EMF-u trebao bi biti osnova za utvrđivanje njihova sudjelovanja u potpori.

(57)Vijeće guvernera trebalo bi donijeti primjenjive financijske uvjete za uspostavu zaštitnog mehanizma EMF-a. Kako bi se osiguralo njihovo odgovarajuće sudjelovanje, EMF i države članice sudionice čija valuta nije euro trebale bi se usuglasiti o financijskim uvjetima kreditnih linija ili jamstava koje se odobravaju jedinstvenom sanacijskom odboru te ukupnog primjenjivog praga, koji bi se trebali proporcionalno izmijeniti kada se država članica čija valuta nije euro pridruži bankarskoj uniji.

(58)Generalni direktor trebao bi imati ovlasti za odlučivanje o povlačenju sredstava iz kreditne linije ili odobrenju jamstava za obveze jedinstvenog sanacijskog odbora u roku od 12 sati nakon primitka zahtjeva tog odbora.

(59)Kako bi se osigurala trenutačna dostupnost dodatnih financijskih sredstava jedinstvenom fondu za sanaciju, jedinstveni sanacijski odbor trebao bi moći podnijeti zahtjev za potporu prije donošenja posebnog sanacijskog programa. To bi trebalo učiniti u suradnji s Komisijom, u skladu s postupkom iz članka 18. Uredbe (EU) br. 806/2014. Kad je riječ o odlukama o sanacijskim programima, odluka generalnog direktora trebala bi proizvoditi učinke tek nakon što sanacijski program stupi na snagu u skladu s člankom 18. te uredbe. Redoslijedom obrade zahtjeva i donošenja odluke ne bi se smio prekoračiti postojeći vremenski okvir za sanacijski postupak kako je utvrđen u članku 18. Uredbe (EU) br. 806/2014.

(60)Odluka generalnog direktora o isplati sredstava ili odobravanju jamstava trebala bi ovisiti samo o tome obavlja li jedinstveni sanacijski odbor svoje aktivnosti u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014, uključujući primjenjiva bail-in pravila. Ne bi se trebali primjenjivati dodatni uvjeti.

(61)Kako bi se osigurao trajni kapacitet EMF-a za pružanje financijske potpore svojim članicama kad je to potrebno, iznos dostupan za potrebe potpore jedinstvenom sanacijskom odboru ne bi smio prijeći prag od 60 000 milijuna EUR. Međutim, EMF bi trebao moći fleksibilno odgovoriti na nepredviđene potrebe za financiranjem koje proizlaze iz sanacijskih postupaka. Stoga bi Vijeće guvernera trebalo imati ovlasti povećati prag na odgovarajući način.

(62)Jedinstveni sanacijski odbor bi iz vlastitih sredstava trebao vratiti svaku financijsku potporu koju mu je pružio EMF ili države članice sudionice čija valuta nije euro, uključujući doprinose sektora.

(63)Trebalo bi utvrditi odgovarajuća pravila o proračunu EMF-a te unutarnje i vanjske revizije njegovih godišnjih financijskih izvještaja. EMF-ove financijske izvještaje i godišnje financijske izvještaje trebali bi revidirati i potvrditi neovisni vanjski revizori jer je EMF subjekt na financijskim tržištima. Osim toga, trebao bi postojati neovisan Odbor revizora koji bi trebao pregledavati i revidirati financijske izvještaje EMF-a te osigurati zakonitost, učinkovitost i pravilno upravljanje rizicima tog fonda. Osim toga, taj bi odbor trebao pratiti i preispitivati postupke unutarnjih i vanjskih revizija u EMF-u.

(64)Ovlasti neovisnih vanjskih revizora i Odbora revizora ne dovode u pitanje ovlasti Europskog revizorskog suda u skladu s člankom 287. UFEU-a.

(65)Na EMF bi se trebao primjenjivati Protokol br.7. o povlasticama i imunitetima Europske unije, koji je priložen UEU-u i UFEU-u. Predsjednik Vijeća guvernera, a posebno guverneri, zamjenici guvernera, direktori i zamjenici direktora trebali bi kao predstavnici članica EMF-a uživati povlastice i imunitete koji se odobravaju na temelju članka 10. tog Protokola.

(66)Kako bi se EMF-u omogućilo obavljanje zadaća koje trenutačno obavlja ESM te novih zadaća, trebalo bi utvrditi prijelazne mjere, osobito u vezi s generalnim direktorom, Upravnim odborom i osobljem koje je trenutačno zaposleno na temelju ugovora s ESM-om. One bi se trebale odnositi i na državljane trećih zemalja koji su trenutačno zaposleni u ESM-u. Postojeći ugovorni aranžmani trebali bi se nastaviti primjenjivati na osoblje koje je zaposleno u ESM-u prije stupanja na snagu ove Uredbe. Na osoblje koje se zaposli u EMF-u nakon stupanja na snagu ove Uredbe primjenjivat će se Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika i pravila primjene.

(67)Kako bi se očuvala povjerljivost rada EMF-a, članovi njegovih upravljačkih tijela i njegovo osoblje, uključujući osoblje razmijenjeno s članicama EMF-a ili koje je članica EMF-a uputila na rad u cilju provedbe zadaća EMF-a trebali bi podlijegati zahtjevima čuvanja profesionalne tajne, čak i nakon prestanka njihovih dužnosti. Stoga bi trebalo utvrditi kodeks ponašanja.

(68)Obveza povjerljivosti trebala bi se primjenjivati i na promatrače koji su pozvani da sudjeluju na sastancima Vijeća guvernera te na sudionike na takvim sastancima iz država članica sudionica čija valuta nije euro. U svrhu obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom EMF bi trebao biti ovlašten, uz određene uvjete, za razmjenu informacija sa svojim članicama, drugim tijelima Unije te određenim nacionalnim tijelima.

(69)U svrhu ostvarivanja svojih ciljeva EMF bi trebao surađivati s institucijama Unije, drugim tijelima, uredima i agencijama Unije te s trećim državama koje pružaju financijsku pomoć članici EMF-a. EMF bi trebao imati pravo i na suradnju s međunarodnim organizacijama ili subjektima koji imaju posebne odgovornosti u područjima povezanima s aktivnostima EMF-a. To su, među ostalim, MMF i središnje banke.

(70)Na EMF bi se trebala primjenjivati pravila Unije o javnom pristupu dokumentima. Pri procjeni razloga za odbijanje pristupa dokumentu kako je utvrđeno u članku 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 25 , EMF bi primjereno trebao uzeti u obzir potrebu da se zaštiti povjerljivost postupaka Vijeća guvernera, Upravnog vijeća, svih njihovih odbora, Upravnog odbora i Odbora revizora, povjerljivost internih financija EMF-a i stabilnosti financijskog sustava u europodručju, članica EMF-a ili država članica sudionica kako je definirano u članku 2. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 te međunarodnih, financijskih, monetarnih ili ekonomskih odnosa.

(71)EMF-u bi se u budućnosti mogli dodijeliti novi financijski instrumenti, primjerice za podupiranje političkih inicijativa koje se odnose na uspostavu funkcije stabilizacije. Svrha funkcije stabilizacije jest ublažiti učinke znatnih asimetričnih šokova. Njome bi se u tom smislu brzo i automatski aktivirala protuciklička sredstva, podložno unaprijed definiranim kriterijima prihvatljivosti. EMF bi mogao poduprijeti uvođenje takve funkcije organiziranjem i stavljanjem na raspolaganje svih potrebnih tržišnih financijskih sredstava povezanih s pokretanjem funkcije.

(72)Mogući oblik takve potpore EMF-a funkciji stabilizacije bio bi da EMF prilikom njezina aktiviranja odobri zajmove članici EMF-a korisnici. Zajmovi EMF-a mogli bi se dati bez uvjetovanja, dok bi aktivacija same funkcije stabilizacije ovisila o ispunjivanju prethodno definiranih kriterija prihvatljivosti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

DIO I.

EUROPSKI MONETARNI FOND

Članak 1.

Osnivanje

1. Ovom se Uredbom osniva Europski monetarni fond („EMF”).

2. Statut EMF-a utvrđen je u Prilogu ovoj Uredbi i njezin je sastavni dio.

Članak 2.

Slijednik i zamjena Europskog stabilizacijskog mehanizma

1. EMF je slijednik i zamjena za Europski stabilizacijski mehanizam („ESM”), uključujući njegov pravni položaj uz sva pripadajuća prava i obveze. Taj se postupak dovršava stupanjem na snagu ove Uredbe ili pristankom ESM-a, ovisno o tome što nastupi kasnije.

2. Sva postojeća imenovanja i mandati u ESM-u zadržavaju se u okviru EMF-a do kraja preostalog razdoblja njihova mandata.

DIO II.

ULOGA I ODGOVORNOST VIJEĆA

Glava I.

Uloga Vijeća

Članak 3.

Uloga Vijeća

1. Odluke koje donosi Vijeće guvernera u skladu s člankom 8. stavkom 6., člankom 9. stavkom 1., člankom 10., člankom 11. stavcima 4., 5. i 6., člankom 13. stavkom 2., člankom 13. stavkom 4., člankom 14. stavcima 1. i 2., člankom 15. stavcima 1. i 2., člankom 19. stavkom 1., člankom 19. stavkom 4., člankom 16. stavcima 1. i 2., člankom 17. stavcima 1. i 2., člankom 18. stavkom 1., člankom 18. stavkom 3., člankom 22. stavcima 4. i 5., i člankom 23. stavkom 1. Statuta EMF-a, odluke koje donosi Vijeće guvernera o sporazumima o instrumentu financijske pomoći u skladu s člankom 13. stavkom 3. Statuta EMF-a i odluke koje donosi Upravno vijeće u skladu s člankom 9. stavkom 2., člankom 14. stavkom 4., člankom 15. stavkom 4., člankom 19. stavkom 5., člankom 16. stavkom 4., člankom 17. stavkom 4., člankom 18. stavkom 5. i člankom 23. stavkom 3. Statuta EMF-a dostavljaju se Vijeću odmah nakon njihova donošenja, zajedno s obrazloženjima. Odluke mogu stupiti na snagu samo ako ih odobri Vijeće.

2. Ako okolnosti zahtijevaju hitnu potporu za stabilnost članici EMF-a u skladu s člankom 16., odluke se mogu donijeti hitnim postupkom. U tom slučaju odluka koju donese Vijeće guvernera ili Upravno vijeće dostavlja se Vijeću odmah nakon njezina donošenja, zajedno s obrazloženjem. Na zahtjev predsjednika Vijeće raspravlja o odluci u roku od 24 sata od njezine dostave. Vijeće može uložiti prigovor na odluku. U slučaju prigovora Vijeće može sâmo donijeti drugu odluku o tom pitanju ili vratiti predmet Vijeću guvernera na ponovno odlučivanje.

Vijeće guvernera može također primijeniti hitni postupak za donošenje odluke u skladu člankom 22. stavcima 4. i 5. i člankom 23. stavkom 1.

3. Vijeće je dužno navesti razloge za izvršavanje svojih ovlasti iz stavka 1. ako ne odobri odluku ili za izvršavanje svojih ovlasti iz stavka 2. ako uloži prigovor na odluku. U svakoj novoj odluci Vijeća guvernera ili Upravnog vijeća u vezi s istim predmetom moraju se poštovati razlozi Vijeća.

4. Kada Vijeće djeluje u skladu sa stavcima 1. ili 2. i uz iznimku odluka donesenih na temelju članaka od 22. do 23. ovog Statuta, glasovi članova Vijeća koji predstavljaju države članice čija valuta nije euro suspendiraju se. Kvalificirana većina određuje se u skladu s člankom 238. stavkom 3. UFEU-a. Predsjednik Vijeća guvernera može sudjelovati na sastancima Vijeća.

Članak 4.

Objava

Odluke koje donese Vijeće guvernera i Vijeće odobri u skladu s člankom 3. stavkom 1. objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

Glava II.

Odgovornost

Članak 5.

Odgovornost prema Europskom parlamentu i Vijeću

1. EMF odgovara Europskom parlamentu i Vijeću za obavljanje svojih zadaća.

2. EMF podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji godišnje izvješće o obavljanju svojih zadaća, zajedno sa svojim godišnjim financijskim izvještajem i financijskim izvještajem. Generalni direktor te dokumente podnosi Europskom parlamentu i Vijeću, koji o tome mogu održati opću raspravu.

3. Generalni direktor može na zahtjev Europskog parlamenta ili na vlastitu inicijativu biti saslušan pred nadležnim odborima Europskog parlamenta o obavljanju EMF-ovih zadaća.

4. EMF usmeno ili pismeno odgovara na pitanja Europskog parlamenta ili Vijeća u skladu s vlastitim postupcima.

5. Generalni direktor na zahtjev održava povjerljive usmene rasprave iza zatvorenih vrata s predsjednikom i potpredsjednicima nadležnih odbora Europskog parlamenta u vezi s njegovim zadaćama, uključujući procjenu socijalnog učinka, provedbu potpore za financijsku stabilnost i odobravanje kreditnih linija ili jamstava za potporu jedinstvenom sanacijskom odboru. Europski parlament i EMF sklapaju sporazum o detaljnim aranžmanima za organiziranje takvih rasprava u cilju osiguravanja potpune povjerljivosti.

Članak 6.

Odgovornost prema nacionalnim parlamentima

1. Pri podnošenju izvješća iz članka 5. stavka 2. EMF ga istodobno dostavlja izravno nacionalnim parlamentima članica EMF-a i država članica sudionica, kako su definirane u članku 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013. Nacionalni parlamenti mogu uputiti EMF-u svoja obrazložena zapažanja o tom izvješću.

2. Nacionalni parlamenti država članica iz stavka 1. mogu od EMF-a zatražiti da odgovori u pisanom obliku na sva zapažanja ili pitanja koja su mu uputili u vezi s njegovim zadaćama.

3. Nacionalni parlament članice EMF-a može pozvati generalnog direktora da sudjeluje u razmjeni stajališta u vezi s ostvarenim napretkom u provedbi potpore za financijsku stabilnost.

DIO III.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 7.

Upućivanja u pravu Unije

Upućivanja na Europski stabilizacijski mehanizam ili ESM u aktima prava Unije tumače se kao upućivanja na Europski monetarni fond ili EMF.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

   Za Vijeće

   Predsjednik

(1)    Europska ekonomska prognoza – jesen 2017.; Institutional Paper 63.
(2)    Flash Eurobarometer br. 458, 4. prosinca 2017.
(3)    „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”, Izvješće Jean-Claudea Junckera, u bliskoj suradnji s Donaldom Tuskom, Jeroenom Dijsselbloemom, Marijem Draghijem i Martinom Schulzom, 22. lipnja 2015.
(4)    Vidjeti posebno COM(2017) 592 final, 11. listopada 2017.
(5)    COM(2017) 292 final, 8. lipnja 2017.
(6)    COM(2017) 291, 31. svibnja 2017.
(7)    COM(2017) 358, 28. lipnja 2017.
(8)    COM(2017) 2025, 1. ožujka 2017.
(9)    Govor predsjednika Jean-Claudea Junckera o stanju Unije 2017., 13. rujna 2017.
(10)    Program čelnikȃ: Zajednička izgradnja naše budućnosti, koji je Europsko vijeće potvrdilo 20. listopada 2017.
(11)    Napomena: među državama članicama izvan europodručja Danska i Bugarska vezale su svoju valutu uz euro od njegova uvođenja 1999. Za razliku od Danske, Bugarska ne sudjeluje u tečajnom mehanizmu II:, ali lev je vezan uz euro u okviru monetarnog sustava o tečaju valute.
(12)    Izjava Euroskupine i ministara Vijeća za ekonomska i financijska pitanja o zaštitnom mehanizmu jedinstvenog sanacijskog mehanizma, 18. prosinca 2013.
(13)    Vidjeti posebno rezolucije Europskog parlamenta od 16. veljače 2017. o i. proračunskom kapacitetu europodručja ((2015/2344(INI)), ii. mogućim promjenama i prilagodbama aktualnog institucijskog ustroja Europske unije (2014/2248(INI)) i iii. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona (2014/2249(INI)).
(14)    Vidjeti konkretno informacije o sastanku Euroskupine od 6. studenoga 2017. na temu „Fisklani kapacitet i fiskalna pravila EMU-a”, sastanku Euroskupine od 9. listopada 2017. na temu „Produbljivanje ekonomske i monetarne unije; uloga europskog stabilizacijskog mehanizma” (ecfin.cef.cpe(2017)5598799) ili sastanku Euroskupine od 10. srpnja 2017. na temu „Produbljivanje ekonomske i monetarne Unije” (ecfin.cef.cpe(2017)3980511).
(15)    Rezolucija Europskog parlamenta od 16. veljače 2017. o proračunskom kapacitetu europodručja (2015/2344(INI)).
(16)    COM(2012)777 „Nacrt za snažnu i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju”, 28. studenoga 2012.
(17)    Potreba za tijelom kao što je Europski stabilizacijski mehanizam kojim se štiti stabilnost europodručja temelji se na činjenicama i članku 136. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju EU-a te na drugoj uvodnoj izjavi iz Ugovora o Europskom stabilizacijskom mehanizmu u kojoj se aktualni Europski stabilizacijski mehanizam opisuje kao „stabilizacijski mehanizam koji će se aktivirati ako je to nužno za zaštitu stabilnosti europodručja u cjelini”.
(18)    Sud Europske unije već je razmatrao mogućnost da se na temelju članka 352. osnuje tijelo Unije zaduženo za pružanje financijske pomoći kako bi se osigurala stabilnost euopodručja. Vidjeti predmet „Pringle” – presuda od 27. studenoga 2012., predmet C-370/12, EU:C:2012:756, t. 67.
(19)    Time će se osigurati usklađenost s doktrinom Meroni koja se temelji na predmetima H-9/56 i and10/56 (Meroni protiv Visokog tijela [1957/1958] ECR 133) i odnosi se na to u kojoj mjeri i pod kojim uvjetima institucije EU-a mogu svoje zadaće delegirati regulatornim agencijama.
(20)    Uredba (EU) br. 806/2014. Jedinstveni sanacijski odbor sanacijsko je tijelo za velike i sistemske banke europodručja koji je operativan od siječnja 2016. Jedinstveni fond za sanaciju financira se doprinosima bankarskog sektora europodručja. Može se koristiti za financiranje troškova sanacije ako su ispunjeni svi uvjeti iz regulatornog okvira, među ostalim primjena instrumenta bail-in na 8 % ukupnih obveza dotične banke.
(21)    Predmet C-370/12 Pringle EU:C:2012:756. Irski Vrhovni sud uputio je pitanje Sudu jesu li države članice europodručja bile, zbog različitih odredbi Ugovorâ, uključujući članke od 119. do 123. UFEU-a i članke od 125. do 127. UFEU-a, spriječene sklopiti Ugovor o ESM-u.
(22)    SL C , , str.. .
(23)    Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).
(24)    Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.).
(25)    Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.)
Top

Bruxelles,6.12.2017.

COM(2017) 827 final

PRILOG

Prijedlogu uredbe Vijeća

o osnivanju Europskog monetarnog fonda


STATUT EUROPSKOG MONETARNOG FONDA

DIO I.

ČLANSTVO, CILJ I ZADAĆE

Članak 1.

Pravni status EMF-a

EMF ima pravnu osobnost. U svim državama članicama uživa najširu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju njihova nacionalnog prava. Osobito može stjecati pokretnine i nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u sudskom postupku.

Članak 2.

Članstvo

1. Članice EMF-a države su članice čija je valuta euro.

2. Država članica čija valuta nije euro postaje članica EMF-a od dana stupanja na snagu odluke Vijeća, u skladu s člankom 140. stavkom 2. UFEU-a, o prestanku njezina odstupanja od uvođenja eura. Članica EMF-a postaje pod istim uvjetima kao i postojeće članice EMF-a.

3. Uvjet za ostvarivanje svih prava priznatih članicama EMF-a ovom Uredbom, uključujući glasačka prava, jest upis njihova udjela u odobrenom kapitalu. 

4. Nova članica EMF stječe udjele u EMF-u u zamjenu za svoj doprinos kapitalu koji se izračunava u skladu s ključem za upis kapitala iz članka 14.

Članak 3.

Cilj i zadaće

1. EMF doprinosi očuvanju financijske stabilnosti europodručja te financijskoj stabilnosti „država članica sudionica” u smislu članka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013.

2. Za ostvarivanje svojeg cilja EMF:

(a) mobilizira sredstva i pruža potporu za stabilnost u skladu sa strogim uvjetima politike, prilagođeno odabranom instrumentu financijske pomoći, u korist svojih članica koje se suočavaju s ozbiljnim financijskim poteškoćama ili im takve poteškoće prijete, ako je to nužno za očuvanje financijske stabilnosti europodručja u cjelini ili njegovih članica;

(b) odobrava kreditne linije ili određuje jamstva za potporu jedinstvenom sanacijskom odboru osnovanom u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014 za bilo koju zadaću koja mu je dodijeljena.

DIO II.

ORGANIZACIJA I DONOŠENJE ODLUKA

Članak 4.

Ustroj i pravila glasovanja

1. EMF ima Vijeće guvernera i Upravno vijeće te generalnog direktora i drugo osoblje koje se smatra potrebnim. Guverneri, direktori i njihovi zamjenici svoje dužnosti obavljaju bez naknade EMF-a.

2. Vijeće guvernera i Upravno vijeće svoje odluke donose jednoglasno, pojačanom kvalificiranom većinom, kvalificiranom većinom ili običnom većinom kako je navedeno u ovoj Uredbi. Za donošenje svih odluka potreban je kvorum od dvije trećine članova EMF-a koji imaju pravo glasa i čine barem dvije trećine glasačkih prava.

3. Suzdržani glasovi nazočnih ili zastupanih članova ne sprječavaju donošenje odluka za koje je potrebna jednoglasnost.

4. Za donošenje odluke pojačanom kvalificiranom većinom potrebno je 85 % glasova.

5. Za donošenje odluke kvalificiranom većinom potrebno je 80 % glasova.

6. Za donošenje odluke običnom većinom potrebna je većina glasova.

7. Glasačka prava članica EMF-a, koja ostvaruju putem svojeg zastupnika u Vijeću guvernera ili Upravnom vijeću, jednaka su broju udjela u odobrenom kapitalu EMF-a koji su im dodijeljeni.

8. Ako neka članica EMF-a ne plati bilo koji dio iznosa plativog na ime njezinih obveza u pogledu uplaćenih udjela ili poziva na uplatu kapitala u skladu s člancima 8., 9. i 10. ovog Statuta ili u pogledu otplate financijske pomoći u skladu s člancima 16. i 17. ovog Statuta, glasačka prava te članice EMF-a suspendiraju se sve do ispunjenja obveze. U skladu s time utvrđuju se novi pragovi za glasovanje.

Članak 5.

Vijeće guvernera

1. Svaka članica EMF-a imenuje guvernera i zamjenika guvernera. Ta se imenovanja mogu opozvati u bilo kojem trenutku. Guverner je član vlade članice EMF-a odgovoran za financijske poslove. Zamjenik guvernera ovlašten je djelovati u ime guvernera u njegovoj odsutnosti.

2. Vijećem guvernera predsjedava predsjednik Euroskupine („predsjednik”) kako je navedeno u Protokolu br. 14 o Euroskupini koji je priložen UEU-u i UFEU-u. Vijeće guvernera bira potpredsjednika iz redova svojih članova na mandat od dvije godine. Potpredsjednik može biti ponovno izabran. Ako nositelj dužnosti više ne ispunjava zahtjev utvrđen u stavku 1., bez odgode se provodi izbor novog kandidata.

3. Na sastancima Vijeća guvernera član Komisije i predsjednik Europske središnje banke sudjeluju kao članovi bez prava glasa.

4. Na sastanke Vijeća guvernera pozivaju se kao promatrači i predstavnici država članica čija valuta nije euro, koje na ad hoc osnovi sudjeluju uz EMF u pružanju potpore za stabilnost državi članici čija je valuta euro, kada se na sastanku raspravlja o toj potpori za stabilnost i njezinu praćenju.

5. Vijeće guvernera na ad hoc osnovi može pozivati na sastanke kao promatrače druge osobe, uključujući predstavnike država članica čija valuta nije euro u druge svrhe osim onih navedenih u stavku 4., te predstavnike institucija ili organizacija.

6. Vijeće guvernera sljedeće odluke predviđene ovim Statutom donosi jednoglasno:

(a) povećanje ili smanjenje minimalnog kapaciteta kreditiranja, u skladu s člankom 8. stavkom 6.;

(b) objava poziva na uplatu kapitala, u skladu s člankom 9. stavkom 1.;

(a) povećanje odobrenog kapitala, u skladu s člankom 10. stavkom 1.;

(d) uzimanje u obzir eventualnog ažuriranja ključa za upis kapitala ESB-a te izmjena ključa za upis odobrenog kapitala EMF-a, koje treba poduzeti u skladu s člankom 11. stavkom 4.;

(e) odobravanje promjene raspodjele kapitala među članicama EMF-a i izračuna te raspodjele zbog pristupanja nove države članice u članstvo EMF-a, u skladu s člankom 11. stavkom 3.;

(f) potvrđivanje ili preispitivanje uvjeta za odobravanje kreditnih linija ili određivanje jamstava za potporu jedinstvenom sanacijskom odboru i odlučivanje o povećanju praga radi potpore jedinstvenom sanacijskom odboru , u skladu s člankom 22. stavkom 5.;

(g) donošenje financijskih uvjeta za odobravanje kreditnih linija ili praga za jamstva za potporu jedinstvenom sanacijskom odboru, u skladu s člankom 22. stavkom 5. i člankom 23. stavkom 1.

7. Vijeće guvernera sljedeće odluke predviđene ovim Statutom donosi pojačanom kvalificiranom većinom:

(a) pružanje potpore za stabilnost članicama EMF-a, uključujući uvjete politike koji se utvrđuju u memorandumu o razumijevanju iz članka 13. stavka 3. te odabir instrumenata i financijskih uvjeta, u skladu s članicama od 14. do 18.;

(b) upućivanje zahtjeva Komisiji da pregovara, u suradnji s ESB-om, o uvjetima gospodarske politike za svaku financijsku pomoć, u skladu s člankom 13. stavkom 3.;

(c) promjene politike određivanja cijena i smjernica za određivanje cijena za financijsku pomoć, u skladu s člankom 20.;

8. Vijeće guvernera sljedeće odluke predviđene ovim Statutom donosi kvalificiranom većinom:

(a) utvrđivanje detaljnih tehničkih uvjeta kada država članica postane članica EMF-a;

(b) izbor potpredsjednika Vijeća guvernera, u skladu sa stavkom 2. ovog članka;

(c) utvrđivanje popisa aktivnosti koje su nespojive s obnašanjem dužnosti direktora ili zamjenika direktora, u skladu s člankom 6. stavkom 8.;

(d) donošenje popisa kandidata koji ulaze u uži izbor za položaj generalnog direktora te upućivanje zahtjeva Sudu Europske unije za razrješenje generalnog direktora, u skladu s člankom 7.;

(e) utvrđivanje poslovnika EMF-a;

(f) osnivanju drugih fondova, u skladu s člankom 27.;

(g) odlučivanje o mjerama koje treba poduzeti za naplatu duga od članice EMF-a, u skladu s člankom 28. stavcima 2. i 3.;

(h) odobravanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća EMF-a, u skladu s člankom 31. odnosno člankom 32.;

(i) odobravanje vanjskih revizora, u skladu s člankom 34.;

(j) imenovanje članova Odbora revizora, u skladu s člankom 35. stavkom 1.;

(e) odlučivanje o radnom jeziku EMF-a, u skladu s člankom 47.;

9. Predsjednik saziva sastanke Vijeća guvernera i njima predsjedava. U odsutnosti predsjednika sastancima Vijeća guvernera predsjedava potpredsjednik.

Članak 6.

Upravno vijeće

1. Svaki guverner bira jednog direktora i jednog zamjenika direktora među kandidatima visoke stručnosti u području ekonomije i financija. Ta se imenovanja mogu opozvati u bilo kojem trenutku. Zamjenici direktora ovlašteni su djelovati u ime direktora u njegovoj odsutnosti.

Svaki direktor i zamjenik direktora dužan je posvetiti potrebno vrijeme i pažnju aktivnostima EMF-a. Za vrijeme obnašanja dužnosti u EMF-u te šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti direktor ili zamjenik direktora ne smije sudjelovati u aktivnostima koje je Vijeće guvernera utvrdilo u skladu sa stavkom 8.

2. Komisija može imenovati jednog člana bez prava glasa. ESB može imenovati jednog promatrača.

3. Na sastanke Upravnog vijeća pozivaju se kao promatrači i predstavnici država članica čija valuta nije euro, koje na ad hoc osnovi sudjeluju zajedno s EMF-om u pružanju potpore za financijsku stabilnost te pružanju pomoći državi članici čija je valuta euro, kada se na sastanku raspravlja o toj financijskoj potpori i njezinu praćenju.

4. Vijeće guvernera na ad hoc osnovi može pozivati na sastanke kao promatrače druge osobe, uključujući predstavnike država članica čija valuta nije euro u druge svrhe osim onih navedenih u stavku 3. ovog članka, te predstavnike institucija ili organizacija.

5. Upravno vijeće donosi odluke kvalificiranom većinom, osim ako je ovim Statutom predviđeno drukčije.

6. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća guvernera utvrđene u članku 5., Upravno vijeće osigurava poslovanje EMF-a u skladu s ovom Uredbom i poslovnikom EMF-a.

7. Svako slobodno mjesto u Upravnom vijeću odmah se popunjava u skladu sa stavkom 1.

8. Vijeće guvernera utvrđuje aktivnosti koje su nespojive s obnašanjem dužnosti direktora ili zamjenika direktora.

Članak 7.

Generalni direktor

1. Generalnog direktora na temelju zasluga bira Vijeće među kandidatima koji imaju državljanstvo članice EMF-a, odgovarajuće međunarodno iskustvo i visoku razinu vještina, znanja i stručnosti u području ekonomije i financija.

Vijeće guvernera sastavlja popis kandidata koji ulaze u uži izbor za položaj generalnog direktora. Pritom nastoji poštovati načelo rodne ravnoteže.

Vijeće imenuje generalnog direktora nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom. U glasovanju sudjeluju samo članovi Vijeća koji predstavljaju države članice čija je valuta euro.

Generalni direktor obavlja svoje dužnosti u punom radnom vremenu. Generalni direktor može obnašati i dužnost izvršnog direktora Europskog fonda za financijsku stabilnost („EFSF”). Generalni direktor ne obnaša nikakvu drugu dužnost na nacionalnoj razini, na razini Unije ili na međunarodnoj razini i ne može biti guverner ili direktor ili zamjenik guvernera ili direktora.

2. Mandat generalnog direktora traje pet godina. Generalni direktor može biti jednom ponovno izabran. Generalni direktor ostaje na svojoj dužnosti do imenovanja njegova nasljednika. Ako generalni direktor više ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje svojih dužnosti ili je proglašen krivim za tešku povredu službene dužnosti, Sud Europske unije može na zahtjev Vijeća guvernera te nakon obavješćivanja Europskog parlamenta donijeti odluku o njegovu razrješenju s dužnosti.

3. Generalni direktor predsjeda sastancima Upravnog vijeća i sudjeluje na sastancima Vijeća guvernera.

 

4. Generalni direktor voditelj je osoblja EMF-a i odgovoran je za organizaciju, imenovanja i razrješenja osoblja u skladu s člankom 39. ovog Statuta.

5. Generalni direktor pravni je zastupnik EMF-a.

Ne dovodeći u pitanje članak 13. stavak 4., članak 14. stavak 3., članak 15. stavak 3., članak 16. stavak 3., članak 17. stavak 3., članak 18. stavak 4. i članak 23. stavak 2. ovog Statuta, u poslovanju s trećim stranama EMF valjano zastupa:

(a) generalni direktor ili, u njegovoj odsutnosti, bilo koja dva člana Upravnog odbora koja djeluju zajednički, i

(b) bilo koja osoba koja djeluje u okviru posebnih ovlasti koje joj je delegirao generalni direktor.

6. Generalni direktor, pod vodstvom Upravnog vijeća, vodi tekuće poslovanje EMF-a, u čemu mu pomaže Upravni odbor.

Upravni odbor čine generalni direktor, koji predsjeda Upravnim odborom, te drugi članovi osoblja EMF-a koje generalni direktor povremeno imenuje.

KAPACITET KREDITIRANJA

Članak 8.

Početni odobreni temeljni kapital i kapacitet kreditiranja

1. Početni odobreni kapital EMF-a iznosi 704 798,7 milijuna EUR. Podijeljen je na sedam milijuna četrdeset sedam tisuća devetsto osamdeset sedam udjela, nominalne vrijednosti od po 100 000 EUR, koji su dostupni za upis prijenosom kapitala ESM-a prema ključu za početni upis iz tablice I. i izračunavaju se u skladu s člankom 11. ovog Statuta. Udjeli u početnom odobrenom kapitalu utvrđeni su u tablici II.

2. Početni odobreni kapital EMF-a podijeljen je na uplaćene udjele i udjele na poziv. Početna ukupna nominalna vrijednost uplaćenih udjela iznosi 80 548,4 milijuna EUR. Početni udjeli u odobrenom kapitalu izdaju se po nominalnoj vrijednosti. Ostali se udjeli izdaju po nominalnoj vrijednosti.

3. Udjeli u odobrenom kapitalu ne mogu se ni na koji način opteretiti ili založiti te nisu prenosivi, uz iznimku prijenosa u svrhu prilagodbi ključa za upis kapitala predviđenih člankom 11. stavkom 5. ovog Statuta u mjeri potrebnoj da se osigura raspodjela udjela koja odgovara prilagođenom ključu.

 

4. Odgovornost svake članice EMF-a ograničena je u svim slučajevima na udio te članice u odobrenom kapitalu po njegovoj emisijskog cijeni. Nijedna članica EMF-a ne snosi odgovornost za obveze EFM-a na temelju svojeg članstva. Ako članica EMF-a ostvaruje pravo na financijsku pomoć EMF-a ili prima pomoć EMF-a, to ne utječe na njezine obveze uplate kapitala u skladu s ovom Uredbom.

5. Rashodi ili gubici EMF-a ne podmiruju se iz proračuna Unije.

6. EMF-ov početni kapacitet kreditiranja iznosi najmanje 500 000 milijuna EUR. Ukupni iznos svih financijskih obveza EMF-a ni u jednom trenutku ne prelazi minimalni kapacitet kreditiranja. Vijeće guvernera može odlučiti povećati upisani kapital. U opravdanim iznimnim slučajevima Vijeće guvernera može privremeno smanjiti kapacitet kreditiranja ako je to potrebno kako bi se osiguralo da EMF može obavljati svoje funkcije.

Članak 9.

Pozivi na uplatu kapitala

1. Vijeće guvernera u bilo kojem trenutku može objaviti poziv na uplatu odobrenog neuplaćenog kapitala te člancima EMF-a odrediti primjereni rok za njegovu uplatu.

2. Upravno vijeće može pozvati na uplatu neuplaćenog kapitala odlukom donesenom običnom većinom radi ponovnog uspostavljanja razine uplaćenog kapitala ako se njegov iznos zbog apsorpcije gubitaka smanji ispod razine utvrđene u članku 8. stavku 2. ovog Statuta, kako ga Vijeće guvernera može izmijeniti u skladu s postupkom predviđenim u članku 10. ovog Statuta, te članicama EMF-a odrediti primjereni rok za njegovu uplatu.

3. Generalni direktor pravodobno objavljuje poziv na uplatu odobrenog neuplaćenog kapitala ako je to potrebno kako bi se spriječilo kašnjenje EMF-a u izvršavanju njegovih programiranih ili drugih obveza plaćanja prema vjerovnicima EMF-a. Generalni direktor o svakom takvom slučaju obavješćuje Upravno vijeće i Vijeće guvernera. Ako se otkrije potencijalni manjak sredstava EMF-a, generalni direktor u što kraćem roku objavljuje poziv ili pozive na uplatu kapitala kako bi se EMF-u osigurala dostatna sredstva za podmirenje dospjelih plaćanja vjerovnicima u cijelosti na datum njihova dospijeća. Po pozivu generalnog direktora na uplatu kapitala u skladu s ovim stavkom, članice EMF-a neopozivo i bezuvjetno se obvezuju uplatiti kapital na zahtjev u roku od sedam dana od primitka zahtjeva.

 

4. Članice EMF-a pravodobno uplaćuju kapital na poziv.

5. Upravno vijeće donosi podrobne uvjete koji se primjenjuju na pozive na uplatu kapitala u skladu s ovim člankom.

Članak 10.

Povećanje kapitala

1. Vijeće guvernera može donijeti odluku o povećanju odobrenog kapitala EMF-a predviđenog člankom 11. Novi se udjeli alociraju članicama EMF-a prema ključu za upis kapitala iz članka 11.

2. Nakon što država članica postane nova članica EMF-a, odobreni kapital EMF-a automatski se povećava tako što se odgovarajući tada važeći iznosi, u okviru prilagođenog ključa za upis kapitala iz članka 11. ovog Statuta, pomnože omjerom između pondera nove članice EMF-a i pondera postojećih članica EMF-a.

Članak 11.

Ključ za upis kapitala

1. Ključ prema kojem članice EMF-a, odnosno države članice čija je valuta euro, upisuju odobreni kapital EMF-a temelji se, podložno stavcima 2. i 3., na ključu prema kojem nacionalne središnje banke članice EMF-a upisuju kapital ESB-a u skladu s člankom 29. Protokola br. 4 o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke („Statut ESCB-a”) koji je priložen UEU-u i UFEU-u.

2. Početni ključ za upis odobrenog kapitala EMF-a utvrđen je u Tablici I. u prilogu ovom Statutu.

3. Ključ za upis odobrenog kapitala EMF-a prilagođuje se u sljedećim slučajevima:

(a) država članica postala je nova članica EMF-a te se odobreni kapital EMF-a automatski povećao; ili

(b) istekla je dvanaestogodišnja privremena korekcija za članicu EMF-a koja je utvrđena u skladu s člankom 44.

4. U slučaju prilagodbe ključa za upis kapitala u skladu sa stavkom 3., Vijeće guvernera može odlučiti da će uzeti u obzir moguće ažuriranje ključa za upis kapitala ESB-a iz stavka 1.

5. U slučaju prilagodbe ključa za upis odobrenog kapitala EMF-a, članice EMF-a međusobno prenose odobreni kapital u mjeri potrebnoj da se osigura raspodjela odobrenog kapitala koja odgovara prilagođenom ključu.

6. Upravno vijeće poduzima sve druge mjere potrebne kako bi se osigurala primjena odredbi ovog članka.

DIO IV.

PRUŽANJE POTPORE ZA STABILNOST

Glava I.

Načela potpore za stabilnost koju pruža EMF

Članak 12.

Načela

1. Ako je to neophodno za očuvanje financijske stabilnosti europodručja ili njegovih država članica, EMF svojim članicama može pružiti potporu za stabilnost u obliku instrumenata predviđenih člancima od 14. do 19. pod strogim uvjetima politike prilagođenima odabranom instrumentu financijske pomoći. Uvjeti politike mogu se kretati u rasponu od programa makroekonomske prilagodbe u skladu s Uredbom (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 1 do trajnog poštovanja unaprijed utvrđenih uvjeta prihvatljivosti.

2. EMF, Vijeće, Komisija i države članice u cijelosti poštuju članak 152. UFEU-a te uzimaju u obzir nacionalne propise i prakse te članak 28. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. U skladu s time, primjena ove Uredbe ne utječe na pravo pregovaranja o kolektivnim sporazumima te njihovo sklapanje i provedbu ili pravo poduzimanja kolektivnog djelovanja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

Glava II.

Financijska potpora za stabilnost članicama EMF-a

Članak 13.

Postupak dodjele potpore za stabilnost članicama EMF-a

1. Članica EMF-a predsjedniku Vijeća guvernera može uputiti zahtjev za potporu za stabilnost. U tom se zahtjevu navodi instrument ili instrumenti financijske potpore koje treba razmotriti. Nakon primitka takvog zahtjeva predsjednik Vijeća guvernera Komisiji upućuje zahtjev da u suradnji s ESB-om obavi sljedeće zadaće:

(a) da procijeni postojanje rizika za financijsku stabilnost europodručja u cjelini ili njegovih država članica, osim ako je ESB već dostavio analizu u skladu s člankom 18. stavkom 2. ovog Statuta;

 

(b) da procijeni je li javni dug održiv;

(c) da procijeni postojeće ili potencijalne potrebe za financiranjem predmetne članice EMF-a.

 

2. Na temelju zahtjeva članice EMF-a i procjene iz stavka 1. Vijeće guvernera može načelno odlučiti dodijeliti potporu za stabilnost predmetnoj članici EMF-a u obliku instrumenta financijske pomoći.

3. U slučaju donošenja odluke na temelju stavka 2. Vijeće Guvernera Komisiji upućuje zahtjev da u suradnji s ESB-om i EMF-om pregovara s predmetnom članicom EMF-a o sklapanju memorandumu o razumijevanju u kojem se navode uvjeti politike povezani s instrumentom financijske pomoći. Sadržaj memoranduma o razumijevanju odražava stupanj slabosti koje je potrebno ukloniti te odabrani instrument financijske pomoći. Generalni direktor istodobno priprema prijedlog sporazuma o instrumentu financijske pomoći, uključujući financijske uvjete i odabir instrumenta, koji donosi Vijeće guvernera.

Memorandum o razumijevanju mora biti u potpunosti u skladu s mjerama koordinacije ekonomskih politika iz UFEU-a, osobito sa svim pravnim aktima Unije, uključujući sva mišljenja, upozorenja, preporuke ili odluke koji su upućeni predmetnoj članici EMF-a te s programom makroekonomske prilagodbe koji odobrava Vijeće u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe br. 472/2013. Prethodi mu procjena socijalnog učinka.

 

4. Komisija i EMF potpisuju memorandum o razumijevanju pod uvjetom da je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u stavku 3. te da ga je odobrilo Vijeće guvernera.

5. Memorandum o razumijevanju se objavljuje.

6. Upravno vijeće odobrava sporazum o instrumentu financijske pomoći u kojem se navode pojedinosti o financijskim aspektima potpore za stabilnost koja se dodjeljuje te, ako je primjenjivo, pojedinosti o isplati prvog obroka pomoći.

7. EMF uspostavlja odgovarajući sustav upozoravanja kako bi se osigurala pravodobna otplata iznosa koje je članica EMF-a dužna platiti na temelju potpore za stabilnost.

8. Komisija u suradnji s ESB-om prati poštuju li se uvjeti politike povezani s instrumentom financijske pomoći.

Članak 14.

Preventivna financijska pomoć EMF-a

1. Vijeće guvernera može donijeti odluku o dodjeli preventivne financijske pomoći u obliku preventivne uvjetovane kreditne linije ili u obliku kreditne linije pod proširenim uvjetima u skladu s člankom 12. stavkom 1. ovog Statuta.

2. Uvjeti politike povezani s preventivnom financijskom pomoći EMF-a navode se u memorandumu o razumijevanju, u skladu s člankom 13. stavkom 3.

3. Financijski uvjeti preventivne financijske pomoći EMF-a navode se u sporazumu o instrumentu preventivne financijske pomoći koji potpisuje generalni direktor.

4. Upravno vijeće donosi detaljne smjernice o načinu provedbe preventivne financijske pomoći EMF-a.

5. Upravno vijeće, na temelju prijedloga generalnog direktora te nakon što od Komisije primi izvješće o praćenju u skladu s člankom 13. stavkom 8., pojačanom kvalificiranom većinom odlučuje o nastavku kreditne linije.

6. Nakon što članica EMF-a prvi put povuče sredstva, zajmom ili kupnjom na primarnom tržištu, Upravno vijeće, na prijedlog generalnog direktora te nakon ocjene Komisije u suradnji s ESB-om, pojačanom kvalificiranom većinom odlučuje o tome je li kreditna linija i dalje primjerena ili je potreban drugi oblik financijske pomoći.

Članak 15.

Financijska pomoć za dokapitalizaciju kreditnih institucija članica EMF-a

1. Vijeće guvernera može donijeti odluku o dodjeli financijske pomoći u obliku zajmova članici EMF-a posebno namijenjenih dokapitalizaciji njezinih kreditnih institucija.

2. Uvjeti politike povezani s financijskom pomoći za dokapitalizaciju kreditnih institucija članice EMF-a utvrđuju se u memorandumu o razumijevanju, u skladu s člankom 13. stavkom 3.

3. Ne dovodeći u pitanje članke 107. i 108. UFEU-a, financijski uvjeti financijske pomoći za dokapitalizaciju kreditnih institucija članice EMF-a navode se u sporazumu o instrumentu financijske pomoći koji potpisuje generalni direktor.

4. Upravno vijeće donosi detaljne smjernice o načinu provedbe financijske pomoći za dokapitalizaciju kreditnih institucija članice EMF-a.

5. Ako je primjenjivo, Upravno vijeće, na prijedlog generalnog direktora te nakon što od Komisije primi izvješće o praćenju u skladu s člankom 13. stavkom 8., pojačanom kvalificiranom većinom odlučuje o isplati obrokā financijske pomoći nakon prvog obroka.

Članak 16.

Zajmovi EMF-a

1. Vijeće guvernera može donijeti odluku o dodjeli financijske pomoći u obliku zajma članici EMF-a, u skladu s člankom 12. stavkom 1.

 

2. Uvjeti politike povezani sa zajmovima EMF-a sadržani su u programu makroekonomske prilagodbe koji se navodi u memorandumu o razumijevanju, u skladu s člankom 13. stavkom 3.

3. Financijski uvjeti svakog zajma EMF-a navode se u sporazumu o instrumentu financijske pomoći koji potpisuje generalni direktor.

 

4. Upravno vijeće donosi detaljne smjernice o načinu provedbe zajmova EMF-a.

 

5. Upravno vijeće, na prijedlog generalnog direktora te nakon što od Komisije primi izvješće o praćenju u skladu s člankom 13. stavkom 8., pojačanom kvalificiranom većinom odlučuje o isplati obrokā financijske pomoći nakon prvog obroka.

Članak 17.

Instrument potpore na primarnom tržištu

1. Vijeće guvernera može donijeti odluku o kupnji obveznica članice EMF-a na primarnom tržištu, u skladu s člankom 12. stavkom 1. radi povećanja troškovne učinkovitosti financijske pomoći.

 

2. Uvjeti politike povezani s instrumentom potpore na primarnom tržištu navode se u memorandumu o razumijevanju, u skladu s člankom 13. stavkom 3.

3. Financijski uvjeti za kupnju obveznica navode se u sporazumu o instrumentu financijske pomoći koji potpisuje generalni direktor.

4. Upravno vijeće donosi detaljne smjernice o postupku provedbe instrumenta potpore na primarnom tržištu.

5. Upravno vijeće, na temelju prijedloga generalnog direktora te nakon što od Komisije primi izvješće o nadzoru u skladu s člankom 13. stavkom 8., pojačanom kvalificiranom većinom odlučuje o isplati financijske pomoći državi članici korisnici operacijama na primarnom tržištu.

Članak 18.

Instrument potpore na sekundarnom tržištu

1. Vijeće guvernera može donijeti odluku o operacijama na sekundarnom tržištu u pogledu obveznica članice EMF-a u skladu s člankom 12. stavkom 1.

2. Odluke o intervencijama na sekundarnom tržištu radi sprječavanja širenja financijske zaraze donose se na temelju analize ESB-a kojom se potvrđuje postojanje iznimnih okolnosti na financijskom tržištu te postojanje rizika za financijsku stabilnost.

3. Uvjeti politike povezani s instrumentom potpore na sekundarnom tržištu navode se u memorandumu o razumijevanju, u skladu s člankom 13. stavkom 3.

4. Financijski uvjeti za obavljanje operacija na sekundarnom tržištu navode se u sporazumu o instrumentu financijske pomoći koji potpisuje generalni direktor.

5. Upravno vijeće donosi detaljne smjernice o postupku provedbe instrumenta potpore na sekundarnom tržištu.

6. Upravno vijeće, na temelju prijedloga generalnog direktora, pojačanom kvalificiranom većinom odlučuje o pokretanju operacija na sekundarnom tržištu.

Članak 19.

Instrument za izravnu dokapitalizaciju kreditnih institucija

1. Ne dovodeći u pitanje članke 107. i 108. UFEU-a, članak 18. stavak 4. točku (d) i članak 27. stavak 9. Uredbe (EU) br. 806/2014 te članke 56., 57. i 58. Direktive 2014/59/EU, Vijeće guvernera EMF-a može na zahtjev članice EMF-a donijeti odluku o dodjeli financijske pomoći za izravnu dokapitalizaciju kreditnih institucija. Navedena se pomoć odobrava u posebnim slučajevima kada se financijski sektor članice EMF-a suočava s ozbiljnim poteškoćama koje se ne mogu ukloniti bez znatnog ugrožavanja njezine fiskalne održivosti zbog ozbiljnog rizika širenja financijske zaraze s financijskog sektora na državu ili u slučajevima kada bi druge alternative ugrozile kontinuirani pristup članice EMF-a tržištu.

2. Predmetna kreditna institucija od sistemskog je značaja ili predstavlja ozbiljnu prijetnju financijskoj stabilnosti europodručja u cjelini ili članice EMF-a koja je zatražila pomoć.

3. Članica EMF-a na čijem se državnom području nalazi kreditna institucija iz stavka 2. uplaćuje kapital odgovarajućeg iznosa i kvalitete zajedno s EMF-om.

4. Upravno vijeće donosi detaljne smjernice o postupku provedbe instrumenta za izravnu dokapitalizaciju kreditnih institucija.

5. Upravno vijeće odobrava dokapitalizaciju. Prema potrebi, odobrenje Upravnog vijeća može se dati pod posebnim uvjetima koje je dužna ispuniti institucija koja prima pomoć.

6. Ukupne financijske obveze koje proizlaze iz odluka donesenih u skladu sa stavkom 1. ne smiju biti veće od 60 000 milijuna EUR.

Glava III.

EMF-ova politika određivanja cijena i poslovi zaduživanja

Članak 20.

Politika određivanja cijena

1. Pri odobravanju potpore za stabilnost, odobravanju kreditnih linija ili određivanju jamstava, EMF nastoji u cijelosti pokriti svoje troškove financiranja i operativne troškove te uključuje odgovarajuću maržu.

2. Cijene za sve instrumente navode se u smjernicama za određivanje cijena koje donosi Vijeće guvernera.

3. Politiku određivanja cijena može preispitivati Vijeće guvernera.

Članak 21.

Poslovi zaduživanja

1. EMF može prikupljati sredstva izdavanjem financijskih instrumenata ili sklapanjem financijskih ili drugih sporazuma ili aranžmana sa svojim članicama, financijskim institucijama ili trećim stranama.

2. Modalitete zaduživanja utvrđuje generalni direktor u skladu s detaljnim smjernicama koje donosi Upravno vijeće.

3. EMF primjenjuje odgovarajuće instrumente za upravljanje rizicima koje redovito preispituje Upravno vijeće.

DIO V.

POTPORA JEDINSTVENOM SANACIJSKOM ODBORU

Članak 22.

Kreditna linija ili jamstva za jedinstveni sanacijski odbor

1. EMF i države članice sudionice, u smislu članka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013, čija valuta nije euro zajednički pružaju financijsku potporu jedinstvenom sanacijskom odboru, uz jednake uvjete i s pomoću kreditnih linija i/ili pragova za jamstva za obveze SRB-a.

Iznose potpore isplaćene jedinstvenom sanacijskom odboru u skladu sa stavkom 1. financiraju EMF i države članice sudionice iz stavka 1. ovog članka u skladu s ključem za upis kapitala koji je jedinstveni sanacijski odbor dužan dostaviti uz zahtjev za potporu. Za utvrđivanje tog ključa jedinstveni sanacijski odbor izračunava izvanredne ex post doprinose koje bi trebalo prikupiti radi otplate ukupnog iznosa potpore, a zatim dobivene rezultate agregira na razini državnih područja svih članica EMF-a te na razini državnog područja svake države članice sudionice, u smislu članka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013, čija valuta nije euro. Jedinstveni sanacijski odbor to izračunava na temelju najnovijih podataka koji su mu dostupni za potrebe članka 70. Uredbe (EU) br. 806/2014. Za potrebe tog izračuna jedinstveni sanacijski odbor ne primjenjuje članak 5. stavak 1. točku (e) sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa Fondu.

2. Na ukupni iznos nepodmirenih obveza koje proizlaze iz odluka donesenih na temelju stavka 1. primjenjuje se početni prag od 60 000 milijuna EUR.

3. U skladu s člankom 73. Uredbe (EU) br. 806/2014 jedinstveni sanacijski odbor dužan je otplatiti sredstva koja su mu isplaćena.

4. U dogovoru s državama članicama sudionicama iz stavka 1., Vijeće guvernera:

(a) donosi financijske uvjete potpore;

(b) može odlučiti povećati prag iz stavka 2.

5. Ako neka država članica čija valuta nije euro postane država članica sudionica u smislu članka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013, ta država članica dužna je s EMF-om i drugim državama članicama sudionicama, u smislu članka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013, čija valuta nije euro dogovoriti potvrdu ili, prema potrebi, izmjenu uvjeta iz stavka 4.

Ako neka država članica čija valuta nije euro postane država članica sudionica u smislu članka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013, početni prag iz stavka 3. povećava se razmjerno povećanju ciljne razine do kojeg, u skladu s člankom 69. Uredbe (EU) br. 806/2014, dolazi kada neka država članica čija valuta nije euro postane država članica sudionica u smislu članka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013.

6. Financijski uvjeti iz stavka 4. točke (a) detaljnije se navode u sporazumu ili sporazumima o instrumentu financijske pomoći koje sklapaju jedinstveni sanacijski odbor, s jedne strane, te EMF i države članice sudionice iz stavka 1., s druge strane.

7. Odluke o povlačenju sredstava iz kreditne linije ili odobravanju jamstava za obveze jedinstvenog sanacijskog odbora donose se najkasnije 12 sati nakon primitka zahtjeva SRB-a.

8. Ako je njegov zahtjev povezan s programom sanacije, jedinstveni sanacijski odbor može, nakon savjetovanja s Komisijom, potporu zatražiti i prije donošenja tog programa sanacije. U tom slučaju odluke o povlačenju sredstava iz kreditne linije ili odobravanju jamstava za obveze jedinstvenog sanacijskog odbora proizvode učinke od trenutka pokretanja programa sanacije.

Članak 23.

Pravila koja se primjenjuju na EMF

1. Vijeće guvernera donosi financijske uvjete za potporu EMF-a. 

2. Generalni direktor:

(a) nakon odobrenja Upravnog vijeća potpisuje sporazum;

(b) ima ovlasti za donošenje odluke o povlačenju sredstava iz kreditne linije ili odobravanju jamstava za obveze jedinstvenog sanacijskog odbora.

3. Upravno vijeće donosi detaljne smjernice o odobravanju kreditnih linija ili jamstava EMF-a jedinstvenom sanacijskom odboru.

Članak 24.

Pravila koja se primjenjuju na države članice sudionice, u smislu članka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013, čija valuta nije euro

Prije nego što neka država članica čija valuta nije euro postane država članica sudionica u smislu članka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013, ta država članica mora odobriti kreditne linije ili jamstva za potporu jedinstvenom sanacijskom odboru u skladu s člankom 22. ovog Statuta, uz uvjet da je donesena odluka ESB-a o uspostavi bliske suradnje između ESB-a i nacionalnog nadležnog tijela te države članice u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013.

Te države članice dužne su osigurati postupke kojima se omogućuje aktiviranje predmetnih kreditnih linija i jamstava u skladu s člankom 22. ovog Statuta.

DIO VI.

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Članak 25.

Investicijska politika

1. Generalni direktor provodi razboritu investicijsku politiku EMF-a kako bi mu se osigurala najveća moguća kreditna sposobnost u skladu sa smjernicama koje Upravno vijeće donosi i redovito preispituje. EMF ima pravo dio povrata od svojeg portfelja ulaganja iskoristiti za pokrivanje operativnih i administrativnih troškova.

2. Operacije EMF-a moraju biti u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i upravljanja rizicima.

Članak 26.

Politika isplate dividendi

1. Ako su iznos uplaćenog kapitala i pričuvni fond iznad razine potrebne za održavanje EMF-ova kapaciteta kreditiranja te ako prihode od ulaganja nije potrebno iskoristiti da bi se izbjeglo neplaćanje obveza prema vjerovnicima, Upravno vijeće može jednostavnom većinom odlučiti članicama EMF-a isplatiti dividendu. Dividende se isplaćuju razmjerno doprinosima uplaćenom kapitalu, uzimajući u obzir moguće ubrzanje iz članka 44. stavka 3.

2. Ne dovodeći u pitanje članak 8. stavak 6. i članak 9. stavak 1. ovog Statuta te ako EMF nije dodijelio financijsku pomoć jednoj od svojih članica, prihodi od ulaganja uplaćenog kapitala EMF-a vraćaju se nakon odbitka operativnih troškova članicama EMF-a u skladu s njihovim doprinosima uplaćenom kapitalu.

3. Generalni direktor politiku isplate dividendi EMF-a provodi u skladu sa smjernicama koje donosi Upravno vijeće.

Članak 27.

Pričuvni fond i drugi fondovi

1. Vijeće guvernera osniva pričuvni fond i, prema potrebi, druge fondove.

2. Ne dovodeći u pitanje članak 26. ovog Statuta, neto prihodi ostvareni od operacija EMF-a i prihodi od financijskih sankcija primljeni od članica EMF-a u okviru postupka multilateralnog nadzora, postupka prekomjernog deficita te postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža, koji su predviđeni člankom 121. stavkom 6. i člankom 126. UFEU-a, uplaćuju se u pričuvni fond.

3. Sredstva iz pričuvnog fonda ulažu se u skladu sa smjernicama koje donosi Upravno vijeće.

4. Upravno vijeće donosi pravila potrebna za osnivanje drugih fondova, upravljanje tim fondovima i njihovu upotrebu.

Članak 28.

Pokriće gubitaka

1. Gubitci ostvareni operacijama EMF-a pokrivaju se na sljedeći način:

(a) prvo iz pričuvnog fonda;

(b) zatim iz uplaćenog kapitala;

(c) naposljetku, iz odgovarajućeg iznosa odobrenog neuplaćenog kapitala za čiju se uplatu objavljuje poziv u skladu s člankom 9. stavkom 3.

2. Ako neka članica EMF-a ne uplati sredstva zatražena u pozivu na uplatu kapitala objavljenom u skladu s člankom 9. stavcima 2. ili 3., svim članicama EMF-a upućuje se izmijenjeni poziv na uplatu većeg iznosa kapitala kako bi se EMF-u osigurao ukupni potrebni iznos uplaćenog kapitala. Vijeće guvernera o tome obavješćuje Komisiju, a zatim donosi odluku o odgovarajućim daljnjim koracima kako bi se osiguralo da predmetna članica EMF-a u prihvatljivom roku podmiri svoje dugovanje prema EMF-u. Vijeće guvernera ima pravo zahtijevati plaćanje zateznih kamata na dospjeli iznos.

3. Kada članica EMF-a podmiri svoje dugovanje prema EMF-u iz stavka 2., višak kapitala vraća se drugim članicama EMF-a u skladu s pravilima koja donese Vijeće guvernera.

DIO VII.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 29.

Proračun

1. EMF ima autonoman proračun koji se financira vlastitim sredstvima i koji nije dio proračuna Unije.

2. Financijska godina EMF-a počinje 1. siječnja i završava 31. prosinca svake godine.

Članak 30.

Donošenje proračuna

1. Generalni direktor sastavlja administrativni proračun za svaku financijsku godinu i dostavlja ga Upravnom vijeću najkasnije 15. studenoga prethodne financijske godine.

Upravno vijeće odobrava administrativni proračun najkasnije 15. prosinca prethodne financijske godine.

2. Godišnji proračun koji Upravno vijeće odobri dostavlja se Vijeću guvernera na njegovu sljedećem godišnjem sastanku.

Članak 31.

Godišnji financijski izvještaji

1. Upravno vijeće vodi godišnju računovodstvenu evidenciju EMF-a i izrađuje godišnje financijske izvještaje, kao i tromjesečni sažeti izvještaj te račun dobiti i gubitka, oboje u eurima, u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima te s dodatnim računovodstvenim konvencijama koje zahtijeva Upravni odbor, a odobrava Odbor revizora.

EMF u svojim računovodstvenim evidencijama odvojeno bilježi aktivnosti provedene u skladu s člankom 19. ovog Statuta, u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima te s dodatnim računovodstvenim konvencijama donesenima u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

3. Najmanje jedanput godišnje obavlja se revizija financijskih izvještaja ESM-a u skladu s općeprihvaćenim revizijskim standardima te u skladu s člankom 34. ovog Statuta.

4. Godišnje financijske izvještaje EMF-a odobrava Vijeće guvernera.

5. Generalni direktor svim članicama EMF-a dostavlja tromjesečni sažeti izvještaj o njegovu financijskom položaju te račun dobiti i gubitka u kojemu su prikazani rezultati operacija EMF-a.

Članak 32.

Financijski izvještaji i godišnje izvješće

1. Upravno vijeće za svaku financijsku godinu najkasnije 31. ožujka sljedeće godine izrađuje financijske izvještaje, koje čine bilanca, račun dobiti i gubitka te popratne bilješke. Bilješke moraju sadržavati sažetak relevantnih stavki bilance i računa dobiti i gubitka koje se odnose na aktivnosti provedene u okviru instrumenta za izravnu dokapitalizaciju institucija, preuzetih iz financijskog izvještaja iz članka 31. stavka 2.

2. Generalni direktor izrađuje godišnje izvješće za svaku financijsku godinu i podnosi ga Vijeću guvernera na odobrenje na njegovu godišnjem sastanku.

Godišnje izvješće mora sadržavati sljedeće:

(a) opis politika i aktivnosti EMF-a;

(b) financijske izvještaje za relevantnu financijsku godinu;

(c) izvješće vanjskih revizora o reviziji financijskih izvještaja koju su obavili u skladu s člankom 34.;

(d) izvješće Odbora revizora o financijskim izvještajima u skladu s člankom 35.

5. Nakon što ga Vijeće guvernera odobri, godišnje izvješće objavljuje se na web-mjestu EMF-a.

Članak 33.

Unutarnja revizija

Uspostavlja se funkcija unutarnje revizije u skladu s međunarodnim standardima.

Članak 34.

Vanjska revizija

1. Reviziju financijskih izvještaja EMF-a obavljaju neovisni vanjski revizori koje Vijeće guvernera odobrava na mandat od tri godine, a odabiru se među revizorskim društvima s međunarodnim ugledom koja su odobrena i podložna javnom nadzoru u skladu s Direktivom 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 2 .

Revizorsko društvo obvezno se mijenja svakih šest godina.

2. Neovisni vanjski revizori odgovorni su za potvrđivanje godišnjih financijskih izvještaja i ovlašteni su za provjeru svih poslovnih knjiga i računa EMF-a te za dobivanje potpunih informacija o njegovu poslovanju.

Članak 35.

Odbor revizora

1. Odbor revizora ima pet članova koje imenuje Vijeće guvernera na mandat od tri godine koji se ne može obnoviti, a biraju se na sljedeći način:

(a) dva člana predlaže Predsjednik;

(b) dva člana imenuju vrhovne revizijske institucije dviju članica EMF-a – jednoga imenuje skupina koju čini polovina članica EMF-a (zaokruženo naniže na najbliži cijeli broj) koja ima najveći broj udjela u EMF-u, a drugoga imenuje skupina koju čine ostale članice EMF-a, u skladu sa sustavom rotacije prema abecednom redoslijedu imena članica EMF-a u svakoj skupini na engleskom jeziku, kako je navedeno u tablici I. ovog Statuta;

(c) jednog člana imenuje Europski revizorski sud.

Da bi bili prihvatljivi za imenovanje u Odbor revizora, članovi moraju biti stručnjaci za reviziju i financije te moraju imati stručna znanja, vještine i revizorsko iskustvo koji su potrebni za odgovarajuće obavljanje zadaća Odbora.

Odbor revizora među svojim članovima odabire predsjednika i potpredsjednika, svakoga na mandat od jedne godine koji se može obnoviti.

Odbor revizora donosi poslovnik kojim uređuje svoj rad.

2. Članovi Odbora revizora neovisni su u obavljanju svojih dužnosti. Ne smiju tražiti ni primati naputke od upravljačkih tijela EMF-a, članica EMF-a te od drugih tijela javne vlasti ili tijela privatnog sektora.

Članovi Odbora revizora u skladu s međunarodnim standardima izbjegavaju sve sukobe interesa i suzdržavaju se od svih postupaka koji su nespojivi s njihovim dužnostima, kako u trenutku imenovanja tako i tijekom nakon mandata. 

3. Odbor revizora obavlja neovisne revizije. Pregledava financijske izvještaje EMF-a te provjerava točnost računa dobiti i gubitka i bilance. Revizijom su obuhvaćeni regularnost, usklađenost, uspješnost i upravljanje rizicima EMF-a u skladu s međunarodnim revizijskim standardima. Osim toga, Odbor prati i preispituje postupke unutarnjih i vanjskih revizija u EMF-u te njihove rezultate.

Odbor revizora ima neograničen pristup svim dokumentima i informacijama EMF-a, uključujući podatke o postupcima unutarnjih i vanjskih revizija koji su mu potrebni za obavljanje zadaća.

4. Odbor revizora u svakom trenutku može obavijestiti Upravni odbor o svojim nalazima. Svake godine izrađuje izvješće za Vijeće guvernera u kojemu se iznose nalazi revizije računa dobiti i gubitka i bilance te zaključci i preporuke Odbora.

5. Vijeće guvernera godišnje izvješće stavlja na raspolaganje nacionalnim parlamentima i vrhovnim revizijskim institucijama članica EMF-a te Europskom revizorskom sudu najkasnije 30 dana nakon što ga primi od Odbora revizora. Istovremeno izvješće šalje i Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

6. Odbor revizora može na zahtjev Vijeća guvernera ili generalnog direktora odlučiti izraditi dodatna izvješća.

7. Članovi Odbora revizora i stručnjaci koje Odbor imenuje dužni su i nakon isteka mandata ili imenovanja poštovati strogu povjerljivost svih informacija koje nisu javne i koje saznaju tijekom obavljanja svojih dužnosti te ih ne smiju objavljivati.

DIO VIII.

OPĆE ODREDBE

Članak 36.

Lokacija

1. Sjedište i glavni ured EMF-a nalaze se u Luksemburgu.

2. Na temelju odluke koju Upravni odbor donese u skladu s člankom 6. stavkom 5. ovog Statuta EMF može osnovati urede za vezu.

Članak 37.

Sporazum o sjedištu

Pojedinosti o smještaju i objektima koje Veliko Vojvodstvo Luksemburg treba osigurati za EMF utvrđuju se u sporazumu o sjedištu između EMF-a i Luksemburga. Do stupanja na snagu tog sporazuma o sjedištu, na EMF se primjenjuje sporazum o sjedištu između ESM-a i Velikog Vojvodstva Luksemburga od 8. listopada 2012.

Članak 38.

Povlastice i imuniteti

1. Na EMF i njegovo osoblje primjenjuje se Protokol br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije, koji je priložen UEU-u i UFEU-u.

2. EMF je oslobođen od zahtjeva za odobrenje ili ovlaštenje za rad kao kreditna institucija, pružatelj investicijskih usluga ili neki drugi ovlašteni ili regulirani subjekt koji ima odobrenje za rad u skladu s pravom Unije i zakonima njezinih država članica.

Članak 39.

Osoblje EMF-a

1. U skladu s člankom 1.a stavkom 2. Pravilnika o osoblju, na osoblje EMF-a primjenjuju se Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika te pravila primjene koja su zajednički donijele institucije Unije radi provedbe Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, osim kad je riječ o osoblju koje je na dan stupanja na snagu ove Uredbe zaposleno na temelju ugovora sklopljenog s ESM-om. Takvi ugovori, uključujući ugovore s državljanima trećih zemalja, i dalje se uređuju ugovornim aranžmanima koji se primjenjuju u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe.

U skladu s Uvjetima zaposlenja ostalih službenika, tijelo ovlašteno za sklapanje ugovora kako je utvrđeno u stavku 5. ovog članka dužno je ponuditi zaposlenje na neodređeno vrijeme u svojstvu člana privremenog ili ugovornog osoblja svakoj osobi koja je na dan stupanja na snagu ove Uredbe zaposlena na temelju ugovora na neodređeno vrijeme koji je sklopio ESM. Ponuda za zaposlenje mora se temeljiti na zadaćama koje službenik treba obavljati u svojstvu člana privremenog ili ugovornog osoblja.

Ugovori na određeno vrijeme koje je sklopio ESM ističu na predviđeni datum i ne obnavljaju se prema ugovornim aranžmanima koji su primjenjivi u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe.

2. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, generalni direktor izjednačen je s potpredsjednikom Suda Europske unije kad je riječ o prihodima i dobi za stjecanje prava za odlazak u mirovinu, koji su utvrđeni u Uredbi Vijeća (EU) br. 300/2016 3 . Članovi upravnog odbora izjednačeni su s članovima specijaliziranih sudova kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 300/2016. Na aspekte koji nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) br. 300/2016 primjenjuju se Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja.

3. Osoblje EMF-a čine dužnosnici, privremeno osoblje i ugovorno osoblje. Upravni odbor svake se godine izvješćuje o ugovorima na neodređeno vrijeme koje je odobrio generalni direktor.

4. Upravno vijeće donosi potrebne provedbene mjere u skladu s aranžmanima predviđenima u članku 110. Pravilnika o osoblju.

5. Kad je riječ o osoblju EMF-a, generalni direktor izvršava ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju dodijeljene tijelu za imenovanje te ovlasti koje su Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodijeljene tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovora.

Članak 40.

Poslovna tajna i razmjena informacija

1. Članovi i bivši članovi Vijeća guvernera ili Upravnog vijeća te sve druge osobe koje rade ili su radile za EMF odnosno u vezi s njime ne smiju otkrivati informacije na koje se primjenjuju obveza čuvanja poslovne tajne u skladu s člankom 339. UFEU-a i druge primjenjive odredbe u pravu Unije, čak ni nakon prestanka njihovih dužnosti. Osobito ne smiju ni jednoj osobi ili tijelu otkriti informacije na koje se primjenjuje obveza čuvanja poslovne tajne, a koje saznaju u okviru obavljanja profesionalnih dužnosti, osim ako to čine u okviru obavljanja svojih dužnosti u skladu s ovom Uredbom.

2. Upravno vijeće donosi kodeks ponašanja, koji je obvezujući za generalnog direktora te za sve direktore, zamjenike direktora i članove osoblja EMF-a, a u kojemu se utvrđuju njihove obveze povezane s pitanjima povjerljivosti, javnih izjava i kontakata s medijima, osobnih ulaganja te prijavljivanja financijskih i poslovnih interesa.

3. Upravno vijeće donosi potrebne mjere koje se odnose na sigurno postupanje s povjerljivim informacijama, njihovu obradu, objavljivanje i razmjenu.

4. Generalni direktor dužan je prije objavljivanja informacija osigurati da one ne sadržavaju povjerljive podatke i osobito je dužan procijeniti moguće učinke objavljivanja na javni interes kad je riječ o stabilnosti financijskog sustava europodručja, određene članice EMF-a ili određene države članice sudionice u smislu članka 2. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013, kao i na međunarodnu, financijsku, monetarnu ili ekonomsku politiku i odnose, na poslovne interese fizičkih i pravnih osoba, na sudske postupke, na svrhu inspekcija, na istrage te na revizije. Postupak provjere učinaka objavljivanja informacija mora obuhvaćati posebnu procjenu učinaka objavljivanja sadržaja ili pojedinosti iz bilo kojeg dokumenta o pružanju potpore za financijsku stabilnost kako je navedeno u članku 16. ovog Statuta odnosno o odobravanju kreditnih linija ili jamstava za potporu jedinstvenom sanacijskom odboru kako je navedeno u člancima od 22. do 24. ovog Statuta.

5. Ako se u skladu sa stavkom 3. ovog članka primjenjuju primjerene zaštitne mjere kojima se osigurava povjerljivost, Upravno vijeće ne smije sprječavati EMF, njegove članice, Vijeće, Komisiju i ESB, uključujući njihove zaposlenike i stručnjake, da za potrebe obavljanja zadaća EMF-a razmjenjuju informacije, uključujući povjerljive informacije, među sobom te sa središnjim bankama, nacionalnim nadležnim tijelima u smislu članka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013, sustavima osiguranja depozita, sustavima za zaštitu ulagatelja, jedinstvenim sanacijskim odborom, nacionalnim sanacijskim tijelima, tijelima odgovornima za redovne postupke u slučaju insolventnosti te s državama članicama sudionicama, u smislu članka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013, čija valuta nije euro ili s njihovim nadležnim tijelima koja obavljaju funkcije ekvivalentne funkcijama navedenima u ovom stavku. Generalni direktor na razmjenu informacija primjenjuje potrebne mjere predviđene u stavku 3. ovog članka.

8. Ovaj članak primjenjuje se ne dovodeći u pitanje zahtjeve o odgovornosti EMF-a prema Europskom parlamentu u skladu s člankom 5. te prema nacionalnim parlamentima članica EMF-a u skladu s člankom 6. stavkom 3. ove Uredbe.

9. Zahtjevi iz stavka 1. o poslovnoj tajni primjenjuju se i na promatrače u skladu s člankom 5. stavcima 3., 4. i 5. ili sudionike na sastancima Vijeća guvernera u skladu s člankom 22.

Članak 41.

Suradnja

1. EMF može uspostaviti i održavati suradnju s institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u skladu s njihovim ciljevima, kao i s tijelima država članica, tijelima trećih zemalja koja na ad hoc osnovi pružaju financijsku pomoć određenoj članici EMF-a te s međunarodnim organizacijama ili subjektima sa specijaliziranim odgovornostima u povezanim područjima.

2. Za potrebe utvrđene u stavku 1. EMF može sklapati sporazume o suradnji, posebno s Komisijom i Europskom središnjom bankom. Ti sporazumi o suradnji tehničke su i/ili operativne naravi, a cilj im je posebno olakšati suradnju i razmjenu informacija između stranaka sporazuma u skladu s člankom 40. stavkom 5. ovog Statuta. Sporazumi o suradnji nisu pravno obvezujući.

DIO IX.

PRIJELAZNI ARANŽMANI

Članak 42.

Upravljanje Europskim fondom za financijsku stabilnost

EMF može upravljati EFSF-om na temelju ugovora s EFSF-om o upravljanju koji uključuje odredbe o naknadi. Ako je ESM sklopio ugovor o tome, na taj ugovor primjenjuje se članak 2. ove Uredbe.

Članak 43.

Plaćanje početnog kapitala za nove članice EMF-a

1. Ne dovodeći u pitanje članak 8. stavak 4. te stavak 3. ovog članka, nova članica EMF-a može izvršavati prava koja su joj dodijeljena ovom Uredbom, uključujući glasačka prava, nakon što upiše svoj početni doprinos u odobreni kapital.

2. Nova članica EMF-a početni doprinos upisuje uplatom udjela u pet jednakih godišnjih obroka, koji iznose po 20 % od ukupnog iznosa. Preostala četiri obroka dospijevaju jednu godinu, dvije godine, tri godine, odnosno četiri godine od datuma uplate prvog obroka.

 

3. Tijekom petogodišnjeg razdoblja obročnog upisa kapitala, nove članice EMF-a pravovremeno ubrzavaju uplate udjela prije datuma izdavanja kako bi se održao omjer od najmanje 15 % između uplaćenog kapitala i preostalog iznosa EMF-ovih izdanja te kako bi se zajamčio EMF-ov kapacitet kreditiranja od 500 000 milijuna EUR.

4. Nove članice EMF-a mogu odlučiti ubrzati plaćanje svojeg udjela u uplaćenom kapitalu.

Članak 44.

Privremena korekcija ključa za upis kapitala

1. Privremena korekcija početnog ključa za upis kapitala primjenjuje se u razdoblju od dvanaest godina od datuma uvođenja eura u predmetnoj članici EMF-a.

 

2. Ako bruto domaći proizvod (BDP) nove članice EMF-a (po glavi stanovnika, po tržišnim cijenama, u eurima) u godini neposredno prije njezina pridruživanja EMF-u iznosi manje od 75 % prosječnog BDP-a u Uniji (po glavi stanovnika, po tržišnim cijenama), na njezin se ključ za upis kapitala u odobreni kapital EMF-a, kako je utvrđen u skladu s člankom 8., primjenjuje privremena korekcija, koju čini zbroj sljedećih vrijednosti:

(a) 25 % od postotnog udjela nacionalne središnje banke te članice EMF-a u kapitalu ESB-a, što se utvrđuje u skladu s člankom 29. Statuta ESSB-a;

(b) 75 % od postotnog udjela te članice EMF-a u bruto nacionalnom dohotku europodručja (po tržišnim cijenama, u eurima) u godini neposredno prije njezina pristupanja EMF-u.

Postotak iz točaka (a) i (b) zaokružuje se naviše ili naniže na najbližu četvrtu decimalu postotnog boda. Upotrebljavaju se statistički podatci koje objavi Eurostat.

3. Privremena korekcija iz stavka 2. primjenjuje se u razdoblju od dvanaest godina od datuma uvođenja eura u predmetnoj članici EMF-a.

4. Nakon privremene korekcije ključa, preostali relevantni dio udjela dodijeljenih članici EMF-a u skladu sa stavkom 2. ovog članka preraspodjeljuje se članicama EMF-a na koje se ne primjenjuje privremena korekcija, na temelju njihovih udjela u ESB-u koji su na snazi neposredno prije izdavanja udjela novoj članici EMF-a, kako su utvrđeni u skladu s člankom 29. Statuta ESSB-a.

DIO X.

OSTALE ODREDBE

Članak 45.

Mjere za borbu protiv prijevara

1. U cilju borbe protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti navedenih u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 4 , u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe EMF mora pristupiti Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. u vezi s unutarnjim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara („OLAF”) te odmah mora, uz upotrebu predloška iz Priloga tom međuinstitucionalnom sporazumu, donijeti odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve članove osoblja EMF-a.

2. Revizorski sud ovlašten je na temelju dokumenata i provjera na terenu obavljati reviziju kod korisnika, izvoditelja i podizvoditelja koji su primili sredstva od EMF-a.

3. OLAF može, u skladu s odredbama i postupcima navedenima u Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 5 i Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013, provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se otkrile moguće prijevare, korupcija ili neke druge nezakonite aktivnosti kojima se nanosi šteta financijskim interesima Unije, a povezane su s određenim ugovorom koji je financirao EMF.

Članak 46.

Pristup dokumentima

1. Na sve dokumente EMF-a primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 6 .

2. EMF u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe donosi interne mjere za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

3. Na odluke koje EMF donese u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 može se podnijeti pritužba Europskom ombudsmanu ili se u vezi s njima može pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije, i to u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 228. UFEU-a, odnosno u članku 263. UFEU-a.

4. Osobe na koje se odnose odluke EMF-a imaju pravo pristupa spisu EMF-a, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente EMF-a.

Članak 47.

Jezični zahtjevi

1. Osim ako je ovom Uredbom predviđeno drukčije, na EMF se primjenjuje Uredba Vijeća 1/1958 7 .

2. Radni jezik ili radne jezike EMF-a, među ostalim i za sastanke Vijeća guvernera, Upravnog vijeća, Upravnog odbora te Odbora revizora, u skladu s člankom 5. stavkom 8. ovog Statuta određuje Vijeće guvernera.

3. EMF može odlučiti koji će se od službenih jezika upotrebljavati za slanje dokumenata institucijama, agencijama ili tijelima Unije.

4. Za svu dokumentaciju ESM-a vjerodostojna je verzija na engleskom jeziku, osim u sljedećim slučajevima:

(a) ako Upravno vijeće odluči drukčije za neku konkretnu transakciju;

(b) ako generalni direktor, na zahtjev i trošak određene članice EMF-a, kao vjerodostojnu verziju potvrdi prijevod određene odluke Vijeća guvernera ili Upravnog vijeća na službeni jezik ili službene jezike te članice EMF-a jer je to potrebno za dovršetak primjenjivih nacionalnih postupaka.

TABLICA I.


Početni ključ EMF-a za upis kapitala

Članica EMF-a

Ključ EMF-a (%)

Kraljevina Belgija

3,4534

Savezna Republika Njemačka

26,9616

Republika Estonija

0,1847

Irska

1,5814

Helenska Republika

2,7975

Kraljevina Španjolska

11,8227

Francuska Republika

20,2471

Talijanska Republika

17,7917

Republika Cipar

0,1949

Republika Latvija

0,2746

Republika Litva

0,4063

Veliko Vojvodstvo Luksemburg

0,2487

Malta

0,0726

Kraljevina Nizozemska

5,6781

Republika Austrija

2,7644

Portugalska Republika

2,4921

Republika Slovenija

0,4247

Slovačka Republika

0,8184

Republika Finska

1,7852

Ukupno

100,0

Navedeni postotci zaokruženi su na četiri decimalna mjesta.

TABLICA II.

Upis početnog odobrenog kapitala

Članica EMF-a

Broj udjela

Upisani kapital

(u EUR)

Kraljevina Belgija

243 397

24 339 700 000

Savezna Republika Njemačka

1 900 248

190 024 800 000

Republika Estonija

13 020

1 302 000 000

Irska

111 454

11 145 400 000

Helenska Republika

197 169

19 716 900 000

Kraljevina Španjolska

833 259

83 325 900 000

Francuska Republika

1 427 013

142 701 300 000

Talijanska Republika

1 253 959

125 395 900 000

Republika Cipar

13 734

1 373 400 000

Republika Latvija

19 353

1 935 300 000

Republika Litva

Veliko Vojvodstvo Luksemburg

28 634

17 528

2 863 400 000

1 752 800 000

Malta

5 117

511 700 000

Kraljevina Nizozemska

400 190

40 019 000 000

Republika Austrija

194 838

19 483 800 000

Portugalska Republika

175 644

17 564 400 000

Republika Slovenija

29 932

2 993 200 000

Slovačka Republika

57 680

5 768 000 000

Republika Finska

125 818

12 581 800 000

Ukupno

7 047 987

704 798 700 000

(1)    Uredba (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost (SL L 140, 27.5.2013., str. 1.).
(2)    Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2016. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/449/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 87.).
(3)    Uredba Vijeća (EU) 2016/300 od 29. veljače 2016. o utvrđivanju prihoda nositelja visokih javnih dužnosti EU-a (SL L 58, 4.3.2016., str. 1.).
(4)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(5)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(6)    Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.)
(7)    Uredba Vijeća br. 1 od 15. travnja 1958. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (SL 17, 6.10.1958., str. 385.).
Top