EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 16.8.2017.

COM(2017) 428 final

2017/0194(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o potpisivanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Sustavi određivanja gornjih granica emisija i trgovanja emisijskim dozvolama alati su politike kojima se na troškovno učinkovit način smanjuju emisije stakleničkih plinova. Određivanjem gornjih granica emisija stakleničkih plinova osigurava se ekološka učinkovitost politike te se trgovanjem emisijskim jedinicama omogućuje fleksibilnost u ostvarivanju smanjenja emisija. EU ima više od deset godina iskustva sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama, najvećim svjetskim sustavom određivanja gornjih granica emisija i trgovanja emisijskim dozvolama.

Kada su sustavi trgovanja emisijama povezani, omogućuju sudionicima jednog sustava da jedinice iz povezanog sustava upotrijebe za ispunjenje obveze. Očekuje se da će to povezivanje omogućiti šire određivanje cijene ugljika. Širenjem tržišta i povećavanjem raspoloživih mogućnosti smanjenja povezivanje poboljšava troškovnu učinkovitost trgovanja emisijskim jedinicama.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Razvoj djelotvornog međunarodnog tržišta ugljika povezivanjem sustava trgovanja emisijama na temelju pristupa odozdo prema gore dugoročan je cilj politike EU-a i međunarodne zajednice, posebno kao sredstvo postizanja klimatskih ciljeva, među ostalim i u skladu s Pariškim sporazumom.

Člankom 25. Direktive o uspostavi sustava EU-a za trgovanje emisijama ( ETS EU-a) 1 omogućeno je povezivanje ETS-a EU-a s ostalim sustavima trgovanja emisijskim jedinicama pod uvjetom da su ti sustavi obvezni, imaju utvrđeno apsolutno ograničenje emisija i da su sukladni. Vijeće je 20. prosinca 2010. donijelo odluku kojom se Komisiju ovlašćuje za otvaranje pregovora sa Švicarskom Konfederacijom radi povezivanja EU-ova i švicarskog sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova.

Švicarski sustav trgovanja emisijama (švicarski ETS) postao je 2013. obvezan za velike, energetski intenzivne subjekte i njime je utvrđena apsolutna gornja granica emisija stakleničkih plinova pa time ispunjava dva osnovna uvjeta za povezivanje s ETS-om EU-a.

Švicarski ETS vrlo je sličan ETS-u EU-a. ETS EU-a i švicarski ETS obuhvaćaju iste plinove i industrijske sektore, imaju jednak prag za uključivanje te utvrđuju odgovorne subjekte na razini postrojenja. Količina emisijskih jedinica koja se svake godine izdaje u okviru švicarskog ETS-a godišnje se smanjuje u skladu sa smanjenjem količine emisijskih jedinica u cijelom EU-u. Metode raspodjele emisijskih jedinica su kompatibilne: dražba je osnovna metoda te se primjenjuju slične referentne vrijednosti za dodjelu emisijskih jedinica industrijama koje primaju besplatne emisijske jedinice u prijelaznom razdoblju. Kvantitativni i kvalitativni standardi za međunarodne jedinice su slični. Trenutačno razdoblje trgovanja u oba sustava obuhvaća razdoblje 2013. – 2020. U oba sustava razdoblje obveze obuhvaća kalendarske godine, pri čemu subjekti koji su obuhvaćeni sustavom moraju do 31. ožujka i 30. travnja sljedeće godine prijaviti emisije i predati emisijske jedinice. U oba se sustava primjenjuju slične kazne za subjekte koji ne predaju dovoljno emisijskih jedinica.

Iako švicarskim ETS-om još nije obuhvaćeno zrakoplovstvo, zrakoplovne aktivnosti jedan su od najvećih izvora stakleničkih plinova iz Švicarske te se smatra da je za povezivanje s ETS-om EU-a od ključne važnosti da švicarski ETS obuhvati i zrakoplovstvo. Švicarska radi na uključivanju zrakoplovstva u švicarski ETS po uzoru na pravila za zrakoplovstvo koja su sadržana u ETS-u EU-a.

Kao ETS EU-a i švicarski ETS trenutačno je u fazi preispitivanja za sljedeće razdoblje od 2021. do 2030. Sporazum o povezivanju švicarskog ETS-a i ETS-a EU-a (Sporazum o povezivanju) uključuje odredbe za osiguravanje stalne kompatibilnosti sustava kako bi se povezanost mogla održati u razdoblju 2021. – 2030.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Unatoč sve većem trgovanju emisijskim jedinicama u Aziji i Sjevernoj Americi zasad ne postoji međunarodno tržište ugljikom s jedinstvenom svjetskom cijenom ugljika. Zemlje poduzimaju različite mjere ublažavanja, tržišno utemeljene i one koje su utemeljene na tradicionalnijoj politici „zapovijedi i nadzora”. Zbog toga kod energetski najintenzivnijih sektora postoji rizik od istjecanja ugljika, tj. prijenosa proizvodnje u zemlje s manje ambicioznim ciljevima i politikama. Povezivanje će omogućiti približavanje cijena ugljika u povezanim sustavima, što pridonosi ravnopravnijim uvjetima poslovanja. Kad je riječ o zrakoplovstvu, nakon što ono bude obuhvaćeno švicarskim ETS-om, letovi između Švicarske i EU-a te letovi između država članica EU-a tretirat će se na sličan način.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlog se temelji na članku 192. stavku 1. i članku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Europska unija u skladu s člankom 192. stavkom 1. i člankom 191. UFEU-a pridonosi, među ostalim, ostvarenju sljedećih ciljeva: očuvanju, zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša, promicanju mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih, odnosno svjetskih problema povezanih s okolišem, a osobito borbi protiv klimatskih promjena.

Člankom 218. UFEU-a utvrđuje se postupak pregovaranja i sklapanja sporazuma između Europske unije i trećih zemalja ili međunarodnih organizacija. Stavkom 5. predviđa se da Vijeće, na prijedlog Komisije u svojstvu pregovarača, donosi odluku kojom se odobrava potpisivanje sporazuma u ime Europske unije. Člankom 218. stavkom 6. točkom (a) UFEU-a predviđa se da Vijeće, na prijedlog Komisije u svojstvu pregovarača, donosi odluku kojom se odobrava sklapanje sporazuma uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Direktiva o sustavu trgovanja emisijskim jedinicama EU-a postojeći je instrument politike EU-a koji se nastavlja i nakon 2020. U skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. UFEU-a ciljevi Sporazuma o povezivanju mogu se postići samo prijedlogom Komisije na razini EU-a, s obzirom na to da će Sporazum omogućiti sudionicima u sustavu EU-a da se koriste jedinicama iz švicarskog sustava kako bi ispunili obveze.

Djelovanje na razini EU-a, i gdje je moguće na globalnoj razini, učinkovitije je od djelovanja na razini država članica zbog prekograničnih učinaka klimatskih promjena. Djelovanjem na razini EU-a najučinkovitije će se ostvariti domaći i međunarodni klimatski ciljevi te istodobno očuvati ravnopravni uvjeti na unutarnjem tržištu EU-a.

•Proporcionalnost

3.UTJECAJ NA PRORAČUN

4.OSTALI DIJELOVI

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

U Sporazumu se pojašnjava da će Švicarska prije stupanja Sporazuma na snagu svojim ETS-om obuhvatiti i zrakoplovstvo po uzoru na odredbe o zrakoplovstvu koje su sadržane u ETS-u EU-a. Za operatore u zračnom prometu bit će nadležna država članica EGP-a ili Švicarska u skladu s načelom jedinstvene kontaktne točke, tako da jedno tijelo bude odgovorno za provedbu obaju sustava.

Zajednički odbor uspostavljen člankom 12. Sporazuma glavna je upravljačka struktura Sporazuma. Sastavljen je od predstavnika obiju stranaka i odgovoran je za upravljanje Sporazumom i njegovu pravilnu provedbu. Posebno ima ključnu ulogu u postupku razmjene informacija i koordinacije te u procjeni ispunjavaju li stranke i dalje ključne kriterije. Zajednički odbor može predložiti izmjene članaka Sporazuma te izmijeniti priloge. Zajednički odbor počinje privremeno djelovati od datuma potpisivanja Sporazuma.

Člankom 14. Sporazuma uspostavlja se mehanizam za rješavanje sporova. Sporove u pogledu tumačenja ili primjene Sporazuma bilo koja stranka može uputiti na rješavanje Zajedničkom odboru. Ako Zajednički odbor ne uspije riješiti spor u roku od šest mjeseci, spor se može na zahtjev bilo koje stranke uputiti Stalnom arbitražnom sudu.

Bilo koja stranka može trajno otkazati Sporazum (članak 16.). Člankom 15. predviđeni su modaliteti privremene suspenzije kojima je u kratkom roku moguće zaštititi cjelovitost sustava trgovanja emisijama. Predloženim mehanizmom suspenzije sprečava se predaja emisijskih jedinica iz povezanog sustava u svrhu ispunjenja obveze. Mehanizam suspenzije može se pokrenuti samo u ograničenim okolnostima na određeno vrijeme te se može produljiti do otkazivanja Sporazuma.

Osim načela, ciljeva i institucionalnih mehanizama Sporazum sadržava i tehničke odredbe za operacionalizaciju povezanosti koja se odnosi na registre (članak 3.), obračun (članak 4.), dražbe (članak 5.), osjetljive informacije i sigurnost (članci 8. i 9.).

Kako bi se omogućilo trgovanje iz jednog registra u drugi, uspostavit će se izravna veza između registara koja će se temeljiti na tehničkim standardima za povezivanje u kojima se odražavaju načela navedena u Prilogu II. Sporazumu. Za upravljanje vezom među registrima bit će odgovorni administrator švicarskog registra za Švicarsku i središnji administrator za EU. Uz tehničke standarde za povezivanje administratori registra zaduženi za vezu među registrima trebaju odrediti zajedničke operativne postupke za povezivanje registara. Mogu pojedinačno ili zajednički privremeno zatvoriti vezu radi održavanja sustava ili zbog povrede sigurnosti ili sigurnosnog rizika.

Nakon uspostavljanja veze vlasnici računa u registrima moći će utvrditi podrijetlo emisijskih jedinica. Najmanje jedanput godišnje stranke moraju obavijestiti jedna drugu o ukupnoj količini emisijskih jedinica koje imaju u svojem ETS-u a podrijetlom su iz povezanog ETS-a. Slično tomu, moraju jedna drugu barem jedanput godišnje obavijestiti o emisijskim jedinicama podrijetlom iz povezanog ETS-a koje su predane radi ispunjenja obveze ili su dobrovoljno poništene u drugom ETS-u. Sporazumom se predviđa da EU i Švicarska moraju obračunavati neto tokove emisijskih jedinica između povezanih sustava trgovanja emisijama u skladu s pravilima za obračun koja se trenutačno razvijaju u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Predviđeni su i prijenos i stjecanje jedinica dodijeljene kvote u slučaju stupanja na snagu drugog obvezujućeg razdoblja Kyotskog protokola. Zajednički odbor mora u prilozima Sporazumu utvrditi pojedinosti o obračunu te, ako je potrebno, o prijenosu i stjecanju jedinica dodijeljene kvote.

Sporazumom se utvrđuje da se emisijske jedinice koje nisu besplatno dodijeljene moraju ponuditi na dražbi na otvoren, transparentan i nediskriminirajući način. Subjekti, uključujući operatore koji imaju dozvolu za sudjelovanje u nadmetanju na dražbama koje se provode u jednom sustavu ispunjavaju uvjete i za sudjelovanje u nadmetanju na dražbama koje se provode u drugom sustavu. Sporazumom se dopušta nastavak trenutačnih načina provođenja dražbi u Švicarskoj, pod uvjetom da je ukupan broj švicarskih emisijskih jedinica (stacionarna postrojenja i zrakoplovstvo) koje se godišnje nude na dražbi ispod praga od 1 000 000 švicarskih emisijskih jedinica. Nakon što se dosegne taj prag, Švicarska će primjenjivati isti način provođenja dražbi koji se primjenjuje u EU-u, a utvrđen je u Prilogu I. Sporazumu.

Stranke moraju štititi osjetljive informacije. Svaka je stranka i dalje odgovorna za to da informacije koje smatra osjetljivima označi kao takve pri njihovu objavljivanju te za odlučivanje o razini osjetljivosti i za snižavanje ili uklanjanje stupnja osjetljivosti, o čemu mora obavijestiti drugu stranku. EU i Švicarska dogovorit će se o označivanju i stupnju osjetljivosti informacija koje zajednički objave.

2017/0194 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o potpisivanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1. u vezi s člankom 218. stavkom 5.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Vijeće je 20. prosinca 2010. ovlastilo Komisiju za otvaranje pregovora sa Švicarskom Konfederacijom radi povezivanja EU-ova i švicarskog sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova. Pregovori su uspješno zaključeni parafiranjem Sporazuma.

(2)Sporazumom se osigurava da su ispunjeni uvjeti za povezivanje, kako je utvrđeno u članku 25. Direktive o uspostavi sustava EU-a za trgovanje emisijama 2 .

(3)Stoga bi Sporazum trebalo potpisati u ime Unije, podložno njegovu kasnijem sklapanju.

(4)Kako bi se osigurala koordinacija između stranaka te uzelo u obzir relevantne zakonodavne promjene, članci od 11. do 13. Sporazuma trebali bi se privremeno primjenjivati,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Potpisivanje Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova odobrava se u ime Unije.

Tekst Sporazuma koji treba potpisati priložen je ovoj Odluci.

Tekst Sporazuma potpisuje se x. studenoga 2017.

Članak 2.

Glavno tajništvo Vijeća izdaje za osobu ili osobe koje odredi pregovarač Sporazuma instrument sa svim ovlastima potrebnima za potpisivanje Sporazuma, podložno njegovu sklapanju.

Članak 3.

U skladu s člankom 22. Sporazuma, od datuma potpisivanja Sporazuma do njegova stupanja na snagu privremeno se primjenjuju njegovi članci od 11. do 13.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1) Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ

(2) Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 16.8.2017.

COM(2017) 428 final

PRILOG

Prijedlogu Odluke Vijeća

o potpisivanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova

SPORAZUM između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova

EUROPSKA UNIJA

(dalje u tekstu „Unija”),

s jedne strane, i

ŠVICARSKA KONFEDERACIJA

(dalje u tekstu „Švicarska”),

s druge strane,

(dalje u tekstu „stranke”),

SVJESNE globalnih problema koje izazivaju klimatske promjene i međunarodnih napora koje je potrebno uložiti da bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i time suzbile klimatske promjene,

IMAJUĆI U VIDU međunarodne obveze, posebno Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime i njezin Kyotski protokol, u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova,

SMATRAJUĆI DA Švicarska i Unija imaju zajednički cilj da do 2020. i kasnije znatno smanje emisije stakleničkih plinova,

SVJESNE činjenice da revizije za buduća razdoblja trgovanja u okviru sustava trgovanja emisijama Unije i Švicarske mogu zahtijevati reviziju Sporazuma kako bi se barem sačuvala cjelovitost obveza stranaka u pogledu ublažavanja,

PREPOZNAJUĆI DA su sustavi trgovanja emisijama učinkovit alat za smanjenje emisija stakleničkih plinova na troškovno učinkovit način,

SMATRAJUĆI DA će povezivanje sustava trgovanja emisijama radi omogućavanja trgovanja emisijskim jedinicama među sustavima pridonijeti stvaranju snažnog međunarodnog tržišta ugljika te dodatnom jačanju napora što ih stranke koje su povezale svoje sustave poduzimaju radi smanjenja emisija,

SMATRAJUĆI DA bi se povezivanjem sustava trgovanja emisijama trebalo izbjeći istjecanje ugljika i narušavanje tržišnog natjecanja između povezanih sustava te osigurati ispravno funkcioniranje povezanih tržišta ugljika,

UZIMAJUĆI U OBZIR Unijin sustav trgovanja emisijama, koji je uspostavljen Direktivom 2003/87/EZ kako je izmijenjena, i švicarski sustav trgovanja emisijama, koji je uspostavljen Zakonom o CO2 i njegovim pravilnicima,

PODSJEĆAJUĆI da Norveška, Island i Lihtenštajn sudjeluju u sustavu Unije za trgovanje emisijama,

SMATRAJUĆI DA bi povezanost trebala biti operativna od 1. siječnja 2019. ili od 1. siječnja 2020., ovisno o vremenu ratifikacije, ne dovodeći u pitanje mogućnost da Švicarska ili Unija ranije primjenjuju ključne kriterije te mogućnost privremene primjene,

SVJESNE činjenice da povezivanje sustava za trgovanje emisijama zahtijeva pristup osjetljivim informacijama i njihovu razmjenu među strankama te stoga i odgovarajuće sigurnosne mjere,

NAPOMINJUĆI DA ovaj Sporazum ne utječe na odredbe kojima stranke utvrđuju svoje ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova koji nisu obuhvaćeni njihovim sustavima trgovanja emisijama,

PRIZNAJUĆI DA se ovim Sporazumom ne dovodi u pitanje ni jedan bilateralni sporazum između Švicarske i Francuske u pogledu dvonacionalnog statusa zračne luke EuroAirport Basel-Mulhouse-Freiburg uspostavljenog konvencijom „Convention franco-suisse du 4 juillet 1949 relative à la construction et à l’exploitation de l’aéroport de Bâle-Mulhouse”, sve dok se bilateralnim sporazumom poštuju ključni kriteriji i tehničke odredbe iz ovog Sporazuma,

PRIZNAJUĆI DA su odredbe ovog Sporazuma osmišljene imajući na umu bliske veze i poseban odnos koji postoje između Švicarske i Unije,

Pozdravljajući sporazum postignut u Parizu 12. prosinca 2015. na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime te priznajući da će se pitanja obračuna koja proizlaze iz toga pravodobno razmotriti, 

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Cilj

Ovim se Sporazumom sustav Unije za trgovanje emisijama (dalje u tekstu „ETS EU-a”) povezuje sa švicarskim sustavom trgovanja emisijama (dalje u tekstu „švicarski ETS”).

Članak 2.

Ključni kriteriji

Sustavi trgovanja emisijama (dalje u tekstu „ETS”) stranaka ispunjavaju barem ključne kriterije navedene u Prilogu I.

POGLAVLJE II.

TEHNIČKE ODREDBE

Članak 3.

Registri

1.Registri stranaka ispunjavaju kriterije utvrđene u dijelu C Priloga I.

2.Kako bi povezanost između ETS-a EU-a i švicarskog ETS-a postala operativna, uspostavlja se izravna veza između Dnevnika transakcija Europske unije (EUTL) u registru Unije i Švicarskog dopunskog dnevnika transakcija (SSTL) u švicarskom registru, koja će omogućiti prijenos emisijskih jedinica izdanih u okviru bilo kojeg sustava iz jednog registra u drugi.

3.Veza između registara ispunjava, među ostalim, sljedeće uvjete:

a.za Švicarsku njome upravlja administrator švicarskog registra, a za Uniju središnji administrator Unije;

b.funkcionira u skladu s primjenjivim zakonima u svakoj jurisdikciji;

c.podupiru je automatizirani procesi integrirani u švicarski registar i u registar Unije kako bi omogućili transakcije;

d.provodi se tako da se u najvećoj mogućoj mjeri osigura ujednačena funkcionalnost za korisnike švicarskog registra i registra Unije.

4.Administrator švicarskog registra, središnji administrator Unije ili oba administratora zajedno mogu privremeno zatvoriti vezu između registara radi održavanja sustava ili zbog povrede sigurnosti ili sigurnosnog rizika, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Švicarske i Europske unije. Stranke, što je prije moguće, obavješćuju o privremenom zatvaranju veze između registara radi održavanja sustava ili zbog povrede sigurnosti ili sigurnosnog rizika te vode računa o tome da to zatvaranje bude što je kraće moguće.

5.Stranke djeluju brzo i blisko surađuju koristeći se mjerama koje su im dostupne u njihovim jurisdikcijama kako bi spriječile prijevare i sačuvale cjelovitost tržišta povezanih ETS-ova. U kontekstu povezanih ETS-ova, administrator švicarskog registra, središnji administrator Unije i nacionalni administratori iz država članica Europske unije zajedno rade na smanjivanju rizika od prijevare, zlouporabe ili kriminalnih aktivnosti povezanih s registrima, na odgovaranju na takve incidente te na zaštiti cjelovitosti veze između registara. Mjere koje dogovore administratori radi uklanjanja rizika od prijevare, zlouporabe ili kriminalne aktivnosti donose se odlukom Zajedničkog odbora.

6.Administrator švicarskog registra i središnji administrator Unije određuju zajedničke operativne postupke povezane s tehničkim i drugim pitanjima potrebnima za funkcioniranje veze, uzimajući pri tom u obzir prioritete domaćeg zakonodavstva. Zajednički operativni postupci koje izrade administratori stupaju na snagu kad se donesu odlukom Zajedničkog odbora.

7.Administrator švicarskog registra i središnji administrator Unije izrađuju tehničke standarde za povezivanje na temelju načela iz Priloga II. u kojima se opisuju detaljni zahtjevi za uspostavu pouzdane i sigurne veze između SSTL-a i EUTL-a. Tehnički standardi za povezivanje koje izrade administratori stupaju na snagu kad se donesu odlukom Zajedničkog odbora.

8.Pitanja koja je potrebno riješiti, a proizlaze iz provedbe i funkcioniranja veze između registara rješavaju se pravodobnim savjetovanjima administratora švicarskog registra i središnjeg administratora Unije te u skladu s utvrđenim zajedničkim operativnim postupcima.

Članak 4.

Emisijske jedinice i obračun

1.Emisijske jedinice koje se mogu upotrijebiti za ispunjenje obveze u okviru ETS-a jedne stranke priznaju se za ispunjenje obveze u okviru ETS-a druge stranke.

Emisijska jedinica znači pravo na emisiju jedne tone ekvivalenta ugljikova dioksida tijekom određenog razdoblja, koje je izdano u okviru ETS-a EU-a ili švicarskog ETS-a i vrijedi za potrebe ispunjavanja zahtjeva u okviru švicarskog ETS-a ili ETS-a EU-a.

2.Postojeća ograničenja upotrebe posebnih emisijskih jedinica u jednom sustavu mogu se primijeniti u drugom sustavu.

3.Administrator registra i vlasnici računa mogu prepoznati ETS u kojemu je izdana emisijska jedinica barem na temelju oznake države sadržane u serijskom broju emisijske jedinice.

4.Svaka stranka obavješćuje onu drugu najmanje jednom godišnje o ukupnoj količini emisijskih jedinica koje imaju u svojem sustavu a izdane su u drugom sustavu te o broju emisijskih jedinica koje su izdane u drugom sustavu a predane su radi ispunjavanja obveze usklađivanja ili su dobrovoljno poništene.

5.Stranke obračunavaju neto tokove emisijskih jedinica u skladu s načelima i pravilima za obračun odobrenima u okviru UNFCCC-a nakon njihova stupanja na snagu. Taj se mehanizam utvrđuje u Prilogu ovom Sporazumu koji se donosi odlukom Zajedničkog odbora.

6.Nakon stupanja na snagu drugog obvezujućeg razdoblja Kyotskog protokola stranke prenose ili stječu dovoljan broj jedinica dodijeljene kvote koje vrijede za drugo obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola u dogovorenom vremenskom razmaku te u slučaju raskida, u skladu s člankom 16., kako bi obračunale neto tokove emisijskih jedinica između stranaka u mjeri u kojoj su takve emisijske jedinice predali operatori koji sudjeluju u ETS-u radi ispunjavanja obveze te u mjeri u kojoj takve emisijske jedinice predstavljaju emisije uključene u Prilog A Kyotskom protokolu. Mehanizam za takve transakcije utvrđuje se u Prilogu ovom Sporazumu koji se donosi odlukom Zajedničkog odbora nakon stupanja na snagu izmjene Kyotskog protokola. Prilog sadržava i sporazum o upravljanju udjelom u prihodu koji se primjenjuje na prvi međunarodni prijenos jedinica dodijeljene kvote. 

Članak 5.

Trgovanje na dražbama

1.Stranke prodaju emisijske jedinice samo na dražbama.

2.Operatori koji sudjeluju u bilo kojem od dvaju ETS-ova mogu podnijeti zahtjev za sudjelovanje u nadmetanju za emisijske jedinice na dražbama. Operatorima koji sudjeluju u bilo kojem od dvaju ETS-ova omogućuje se pristup dražbama za emisijske jedinice na nediskriminirajući način. Kako bi se osigurao integritet dražbi, pravo na podnošenje zahtjeva za sudjelovanje na dražbama može se proširiti samo na one kategorije sudionika koje su regulirane propisima stranke ili kojima je posebno dopušteno sudjelovati na dražbama.

3.Dražbe se provode na otvoren, transparentan i nediskriminirajući način te u skladu s kriterijima navedenima u dijelu D Priloga I.

POGLAVLJE III.

ZRAKOPLOVSTVO

Članak 6.

Uključivanje zrakoplovnih aktivnosti

Stranke u svoj ETS uključuju zrakoplovne aktivnosti u skladu s ključnim kriterijima utvrđenima u dijelu B Priloga I. Uključivanje zrakoplovnih aktivnosti u švicarski ETS temelji se na istim načelima kao i u ETS-u EU-a, posebno u pogledu obuhvata, gornjih granica emisija i pravila o dodjeli emisijskih jedinica.

Članak 7.

Preispitivanje Sporazuma u slučaju promjena koje se odnose na zrakoplovne aktivnosti

1.U slučaju promjena koje se odnose na zrakoplovne aktivnosti u ETS-u EU-a, Zajednički odbor preispituje odgovarajući dio B Priloga I. u skladu s člankom 13. stavkom 2.

2.Zajednički odbor sastaje se u svakom slučaju do kraja 2018. kako bi preispitao relevantne odredbe Sporazuma koje se odnose na opseg obuhvaćanja zrakoplovnih aktivnosti u skladu s člankom 13. stavkom 2.

POGLAVLJE IV.

OSJETLJIVE INFORMACIJE I SIGURNOST

Članak 8.

Osjetljive informacije

1.„Osjetljive informacije” znači informacije i materijali u usmenom, vizualnom, elektroničkom ili magnetskom obliku ili u obliku dokumenta, uključujući opremu i tehnologiju, koje su stranke pružile ili međusobno razmijenile u vezi s ovim Sporazumom te i. čije bi neovlašteno otkrivanje moglo u različitoj mjeri nanijeti štetu ili povrijediti interese Švicarske, Unije ili jedne ili više država članica Unije, ii. koje je potrebno zaštititi od neovlaštenog otkrivanja radi sigurnosnih interesa jedne od stranaka i iii. koje nose oznaku stupnja osjetljivosti koji im je dodijelila jedna od stranaka.

2.Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće zakone i druge propise stranaka, svaka stranka štiti osjetljive informacije, posebno od neovlaštenog otkrivanja i gubitka cjelovitosti, u skladu sa sigurnosnim zahtjevima i stupnjevima osjetljivosti te uputama o postupanju koji su utvrđeni u prilozima II., III. odnosno IV. „Postupanje” obuhvaća stvaranje, obradu, pohranjivanje, prenošenje ili uništavanje osjetljivih informacija ili bilo kojih informacija sadržanih u njima.

Članak 9.

Stupnjevi osjetljivosti

1.Svaka je stranka sama nadležna za to da pri objavi osjetljive informacije označi kao takve te za snižavanje ili uklanjanje stupnja osjetljivosti informacija koje je objavila. Ako stranke zajedno objavljuju osjetljive informacije, dogovaraju se o označivanju i stupnju osjetljivosti te o snižavanju ili uklanjanju stupnja osjetljivosti.

2.Osjetljive informacije označuju se kao ETS CRITICAL, ETS SENSITIVE ili ETS LIMITED ovisno o stupnju njihove osjetljivosti iz Priloga III.

3.Autor osjetljivih informacija stranke koja ih dostavlja trebao bi takvim informacijama odrediti niži stupanj osjetljivosti čim prestane potreba za višim stupnjem njihove zaštite ili ukloniti status osjetljivosti čim te informacije više nije potrebno štititi od neovlaštenog otkrivanja ili gubitka cjelovitosti.

4.Stranka koja dostavlja informacije obavješćuje stranku primateljicu o svim novim osjetljivim informacijama i stupnju osjetljivosti koji joj je dodijeljen, kao i o svakom snižavanju stupnja osjetljivosti ili uklanjanju statusa osjetljivosti.

5.Stranke utvrđuju i održavaju zajednički popis osjetljivih informacija.

POGLAVLJE V.

RAZVOJ PRAVA

Članak 10.

Razvoj prava

1.Ovim se Sporazumom ne dovodi u pitanje pravo svake stranke da izmijeni ili donese zakonodavstvo koje je relevantno za ovaj Sporazum, uključujući pravo na donošenje strožih zaštitnih mjera.

2.Pri izradi zakonodavstva u području koje je relevantno za ovaj Sporazum stranke jedna drugu pravodobno obavješćuju o tome pisanim putem. Zajednički odbor u tu svrhu uspostavlja postupak redovnog obavješćivanja i savjetovanja.

3.Nakon obavijesti u skladu sa stavkom 2. bilo koja stranka može zatražiti da se provede razmjena mišljenja o tome unutar Zajedničkog odbora u skladu s člankom 13. stavkom 4., posebno kako bi se ocijenilo bi li se tim zakonodavstvom izravno utjecalo na kriterije utvrđene u Prilogu I.

4.Nakon što jedna stranka donese prijedlog zakonodavnog akta relevantnog za ovaj Sporazum, primjerak tog prijedloga dostavlja se predstavniku (predstavnicima) druge stranke u Zajedničkom odboru.

5.Nakon što jedna stranka donese zakonodavni akt relevantan za ovaj Sporazum, primjerak tog akta dostavlja se predstavniku (predstavnicima) druge stranke u Zajedničkom odboru.

6.Ako zaključi da se zakonodavstvom izravno utječe na kriterije utvrđene u Prilogu I., Zajednički odbor donosi odluku o odgovarajućoj izmjeni relevantnog dijela Priloga I. Ta se odluka donosi prije nego što istekne šest mjeseci od datuma upućivanja Zajedničkom odboru.

7.Ako se odluka o izmjeni Priloga I. ne može donijeti u roku iz stavka 6., Zajednički odbor u roku od osam mjeseci od upućivanja ispituje sve dodatne mogućnosti kako bi se održalo dobro funkcioniranje Sporazuma te donosi sve odluke potrebne u tu svrhu.

Članak 11.

Koordinacija

1.Stranke koordiniraju svoje aktivnosti u područjima relevantnima za ovaj Sporazum, a posebno u pogledu kriterija utvrđenih u prilozima, kako bi osigurale pravilnu provedbu Sporazuma te stalnu cjelovitost svojih ETS-ova te spriječile istjecanje ugljika i neopravdano narušavanje tržišnog natjecanja između povezanih ETS-ova.

2.Koordinacija će se posebno odvijati putem formalne i neformalne razmjene ili pružanja informacija te na zahtjev stranke putem savjetovanja unutar Zajedničkog odbora.

POGLAVLJE VI.

ZAJEDNIČKI ODBOR

Članak 12.

Sastav i rad Zajedničkog odbora

1.Osniva se Zajednički odbor sastavljen od predstavnika stranaka.

2.Bilo koja stranka može zatražiti sazivanje sastanka; Zajednički odbor sastaje se u roku od 30 dana od takvog zahtjeva.

3.Odluke koje donese Zajednički odbor u slučajevima predviđenima Sporazumom nakon njihova stupanja na snagu postaju obvezujuće za stranke, koje poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu i primjenu.

4.Zajednički odbor donosi svoj poslovnik. O odlukama koje donosi Zajednički odbor zajednički se dogovaraju obje stranke.

5. Zajednički odbor može odlučiti osnovati bilo koji pododbor ili radnu skupinu koja bi mu mogla pomagati u radu.

Članak 13.

Zadaće Zajedničkog odbora

1.Zajednički odbor nadležan je za upravljanje ovim Sporazumom i osiguravanje njegove pravilne provedbe.

2.Zajednički odbor može odlučiti donijeti novi prilog ili izmijeniti postojeći Prilog ovom Sporazumu.

3.Zajednički odbor raspravlja o izmjenama članaka ovog Sporazuma koje predloži jedna od stranaka. Ako je Zajednički odbor suglasan s prijedlogom, podnosi ga strankama kako bi ga one donijele u skladu sa svojim unutarnjim postupcima.

4.Na zahtjev podnesen u skladu s člankom 10. stavkom 3. Zajednički odbor provodi razmjenu mišljenja o predloženom zakonodavstvu, posebno o tome bi li to zakonodavstvo moglo dovesti do toga da ETS predmetne stranke više ne ispunjava kriterije utvrđene u prilozima.

5.Nakon obustave ovog Sporazuma ili prije obavijesti o njegovu raskidu u skladu s člancima 15. i 16. Zajednički odbor provodi razmjenu mišljenja te nastoji postići dogovor kako bi se prekinula obustava ili spriječio raskid.

6.Zajednički odbor nastoji riješiti sporove koje joj upute stranke u skladu s člankom 14.

7.Zajednički odbor provodi redovita preispitivanja Sporazuma s obzirom na sve velike promjene bilo kojeg ETS-a, uključujući u vezi s nadzorom tržišta ili početkom novog razdoblja trgovanja, kako bi posebno osigurao da se povezanošću sustava ne ugrožavaju domaći ciljevi bilo koje stranke u pogledu smanjenja emisija ili cjelovitost i pravilno funkcioniranje njihovih tržišta ugljika.

8.Zadaće Zajedničkog odbora ograničavaju se na one koje su predviđene ovim Sporazumom.

POGLAVLJE VII.

RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 14.

Rješavanje sporova

1.Međusobne sporove koji se odnose na tumačenje ili primjenu ovog Sporazuma stranke upućuju na rješavanje Zajedničkom odboru.

2.Ako Zajednički odbor ne uspije riješiti spor u roku od šest mjeseci nakon što mu je upućen, spor se na zahtjev bilo koje stranke upućuje na rješavanje Stalnom arbitražnom sudu u skladu s pravilima Stalnog arbitražnog suda iz 2012.

3.Mehanizam rješavanja sporova nastavlja se primjenjivati nakon obustave ili raskida Sporazuma za sporove iz stavka 1. koji su nastali tijekom primjene Sporazuma.

POGLAVLJE VIII.

OBUSTAVA I RASKID

Članak 15.

Obustava primjene članka 4. stavka 1.

1.Ne dovodeći u pitanje članak 16., stranka može obustaviti primjenu članka 4. stavka 1. ovog Sporazuma u sljedećim okolnostima:

a.ako jedna stranka smatra da druga stranka ne ispunjava, u cijelosti ili djelomično, obveze utvrđene u članku 2., članku 3. stavku 1., članku 4. stavku 1., članku 5. stavku 3., članku 6., članku 8. stavku 2., članku 10. stavku 2., članku 10. stavcima 4. i 5. te članku 18. stavku 2. ovog Sporazuma;

b.ako je druga stranka pisanim putem obavijesti o svojoj namjeri povezivanja svojeg ETS-a s ETS-om određene treće stranke;

c.ako je druga stranka pisanim putem obavijesti o svojoj namjeri raskida Sporazuma.

2.Stranka pisanim putem obavješćuje drugu stranku o svojoj odluci o obustavi primjene članka 4. stavka 1. Sporazuma te navodi obrazloženje za obustavu. Odluka se objavljuje neposredno nakon obavješćivanja druge stranke.

3.Obustava primjene članka 4. stavka 1. Sporazuma je privremena. Ako je primjena članka 4. stavka 1. obustavljena u skladu sa stavkom 1. točkom (a) ovog članka, obustava prestaje kada se riješi spor u skladu s člankom 14. Ako je primjena članka 4. stavka 1. obustavljena u skladu sa stavkom 1. točkom (b) ili stavkom 1. točkom (c) ovog članka, obustava traje privremeno tri mjeseca. Stranka može odlučiti skratiti ili produljiti trajanje razdoblja obustave.

4.Tijekom obustave emisijske se jedinice ne mogu predavati u svrhu ispunjenja obveze u ETS-u iz kojeg ne potječu. Sve su ostale transakcije i dalje moguće.

5.Ako se od trenutka slanja zakonodavnog prijedloga u skladu s člankom 10. stavkom 3. do roka navedenog u članku 10. stavku 6. ne zatraži razmjena mišljenja u Zajedničkom odboru ili ako je razmjena mišljenja provedena i Zajednički je odbor zaključio da novo zakonodavstvo ne utječe izravno na kriterije, stranka ne može obustaviti primjenu članka 4. stavka 1. na temelju toga da druga stranka više ne ispunjava svoju obvezu pridržavanja kriterija iz Priloga I.

Članak 16.

Raskid Sporazuma

1.Stranka može u svakom trenutku raskinuti ovaj Sporazum obavješćujući pisanim putem drugu stranku o svojoj odluci te nakon savjetovanja unutar Zajedničkog odbora. Raskid stupa na snagu šest mjeseci nakon obavješćivanja druge stranke. Odluka se objavljuje nakon obavješćivanja druge stranke.

2.U slučaju neproduljenja ili ukidanja ETS-a jedne stranke ovaj se Sporazum automatski raskida zadnjeg operativnog dana predmetnog ETS-a.

3.U slučaju raskida stranke se dogovaraju o daljnjoj upotrebi i pohranjivanju informacija koje su već međusobno razmijenile, osim podataka koji se čuvaju u odgovarajućem registru. Ako se ne postigne dogovor, svaka stranka ima pravo zatražiti brisanje dostavljenih informacija.

POGLAVLJE IX.

   ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.

Provedba

1.Stranke poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale ispunjavanje obveza koje proizlaze iz ovog Sporazuma, uključujući odluke Zajedničkog odbora.

2.Stranke se suzdržavaju od svih mjera koje bi mogle ugroziti postizanje ciljeva ovog Sporazuma.

Članak 18.

Povezivanje s trećim stranama

1.Stranke ovog Sporazuma mogu pregovarati s trećom stranom radi povezivanja svojih sustava za trgovanja emisijama.

2.Ako stranka ovog Sporazuma pregovara o povezivanju s trećom stranom, o tome obavješćuje drugu stranku ovog Sporazuma te je redovito izvješćuje o stanju pregovora.

3.Prije povezivanja jedne stranke ovog Sporazuma s trećom stranom, druga stranka ovog Sporazuma odlučuje prihvaća li drugi sporazum o povezivanju ili raskida ovaj Sporazum. Ako prihvati drugi sporazum o povezivanju, prestaje obustava primjene članka 4. stavka 1.

4.Nakon povezivanja s trećom stranom odredbe ovog Sporazuma mogu se revidirati.

Članak 19.

Prilozi

Prilozi ovom Sporazumu čine njegov sastavni dio.

Članak 20.

Jezici

Ovaj je Sporazum sastavljen u dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, irskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

Članak 21.

Ratifikacija i stupanje na snagu

1.Ovaj se Sporazum sklapa na neodređeno vrijeme, osim ako se raskine u skladu s člankom 16.

2.Stranke ratificiraju ili odobravaju ovaj Sporazum u skladu sa svojim unutarnjim postupcima.

3.Stranke ratificiraju ovaj Sporazum ili razmjenjuju svoje instrumente o ratifikaciji tek kada smatraju da su ispunjeni svi uvjeti za povezivanje kako su utvrđeni u ovom Sporazumu.

4.Ovaj Sporazum stupa na snagu 1. siječnja nakon što stranke razmjene instrumente o ratifikaciji. 

5.Stupanje na snagu članka 4. stavka 6. ovisi o ratifikaciji i stupanju na snagu izmjene Kyotskog protokola donesene u Dohi, za obje stranke, koje su izmjenu donijele na osmom sastanku (Odluka 1/CMP.8; drugo obvezujuće razdoblje).

Članak 22.

Privremena primjena

Prije stupanja na snagu ovog Sporazuma članci od 11. do 13. privremeno se primjenjuju od datuma njegova potpisivanja.

Sastavljeno u … dana ...

Za Švicarsku Konfederaciju:            Za Europsku uniju:

Prilog I.

Ključni kriteriji

A.Ključni kriteriji za stacionarna postrojenja

B.Ključni kriteriji za zrakoplovstvo

C.Ključni kriteriji za registre

ETS svake stranke uključuje registar i dnevnik transakcija, koji ispunjavaju sljedeće ključne kriterije u pogledu sigurnosnih mehanizama i postupaka te za otvaranje računa.

Ključni kriteriji za sigurnosne mehanizme i postupke

Registri i dnevnici transakcija štite povjerljivost, cjelovitost, dostupnost i autentičnost podataka pohranjenih u sustavu. U tu svrhu stranke provode sljedeće sigurnosne mehanizme:

Ključni kriteriji za otvaranje računa i upravljanje računima

Sljedeći se ključni kriteriji poštuju pri otvaranju računa:

D.Ključni kriteriji za dražbovne platforme i postupke

Tijela koja provode dražbe emisijskih jedinica u ETS-u stranaka ispunjavaju sljedeće ključne kriterije i u skladu s tim provode dražbe.

Prilog II.

Tehnički standardi za povezivanje

Tehničkim standardima za povezivanje utvrđuju se:

·struktura komunikacijske veze,

·sigurnost prijenosa podataka,

·popis funkcija (transakcije, usklađenja…),

·definicija internetskih usluga,

·zahtjevi u pogledu bilježenja podataka,

·operativna rješenja (korisnička podrška, tehnička podrška),

·plan aktiviranja komunikacije i postupak testiranja,

·postupak testiranja sigurnosti.

Tehničkim standardima za povezivanje utvrđuje se da administratori poduzimaju razumne mjere kako bi osigurali da su SSTL i EUTL i veza operativni 24 sata dnevno sedam dana u tjednu te da prekidi u radu SSTL-a i EUTL-a i veze traju što je kraće moguće.

Tehničkim standardima za povezivanje utvrđuje se da se komunikacija između Švicarskog dopunskog dnevnika transakcija (SSTL) i Dnevnika transakcija Europske unije (EUTL) sastoje od sigurne razmjene poruka protokola za pristup jednostavnom objektu (SOAP) koji se temelji na sljedećim tehnologijama 1 :

· internetskim uslugama koje se temelje na SOAP-u,

·virtualnoj privatnoj mreži (VPN) zasnovanoj na hardveru,

·XML-u (Extensible Markup Language –proširiv programski jezik);

·digitalnom potpisu i

·protokolima za sinkronizaciju vremena.

Tehničkim standardima za povezivanje utvrđuju se dodatni sigurnosni zahtjevi za švicarski registar, SSTL, registar Unije i EUTL koji se dokumentiraju u „planu upravljanja sigurnošću”. Tehničkim standardima za povezivanje posebno se utvrđuje sljedeće:

·ako se posumnja da je sigurnost švicarskog registra, SSTL-a, registra Unije ili EUTL-a ugrožena, obje stranke bez odlaganja o tome obavješćuju jedna drugu te obustavljaju vezu između SSTL-a i EUTL-a,

·u slučaju narušavanja sigurnosti stranke se obvezuju da će međusobno dijeliti informacije bez odlaganja. U mjeri u kojoj su raspoložive tehničke pojedinosti, administrator švicarskog registra i središnji administrator Unije u roku od 24 sata od narušavanja sigurnosti razmjenjuju izvješće u kojemu je opisan incident (datum, uzrok, učinak, mjere za njegovo rješavanje).

Postupak testiranja sigurnosti utvrđen tehničkim standardima za povezivanje provodi se prije uspostavljanja komunikacijske veze između SSTL-a i EUTL-a ili ako je potrebna nova verzija ili izdanje SSTL-a ili EUTL-a.

Tehnički standardi za povezivanje predviđaju uz proizvodno okruženje još dva ispitna okruženja: razvojno ispitno okruženje i prihvatno okruženje.

Putem administratora švicarskog registra i središnjeg administratora Unije stranke pružaju dokaze da je neovisna sigurnosna procjena njihovih sustava provedena u zadnjih 12 mjeseci u skladu sa sigurnosnim zahtjevima utvrđenima u tehničkim standardima za povezivanje. Testiranja sigurnosti, posebno penetracijsko testiranje, provode se na svim novim većim izdanjima softvera u skladu sa sigurnosnim zahtjevima utvrđenima u tehničkim standardima za povezivanje. Penetracijsko testiranje ne provodi razvojni inženjer softvera ili njegov podizvođač.

Prilog III.

Stupnjevi osjetljivosti i upute o postupanju

Stranke su suglasne da će upotrebljavati sljedeće stupnjeve osjetljivosti kako bi označile osjetljive informacije s kojima se postupa i koje se razmjenjuje u okviru Sporazuma:

·ETS Limited (ograničeno)

·ETS Sensitive (osjetljivo)

·ETS Critical (kritično)

Informacije označene kao „ETS Critical” osjetljivije su od informacija označenih kao „ETS Sensitive”, koje se pak osjetljivije od informacija označenih kao „ETS Limited”.

Stranke su suglasne da će izraditi upute o postupanju na temelju EU-ove postojeće politike klasifikacije informacija u sustavu ETS te za Švicarsku na temelju Pravilnika o zaštiti informacija (IPO) i Saveznog zakona o zaštiti podataka (FADP). Te se upute o postupanju dostavljaju Zajedničkom odboru na odobrenje. Nakon odobrenja sa svim se informacijama mora postupati ovisno o njihovu stupnju osjetljivosti u skladu s navedenim uputama o postupanju.

Ako stranke odrede različiti stupanj osjetljivosti, primjenjuje se viši stupanj.

Zakonodavstvo svake stranke uključuje istovrijedne ključne sigurnosne zahtjeve za sljedeće korake u postupanju, uzimajući u obzir stupnjeve osjetljivosti u okviru ETS-a:

·stvaranje dokumenta

oresursi

ostupanj osjetljivosti

·pohrana

oelektronički dokument na mreži

oelektronički dokument u lokalnom okruženju

ofizički dokument

·elektronički prijenos

otelefon i mobitel

otelefaks

oadresa e-pošte

oprijenos podataka

·fizički prijenos

ousmenim putem

oosobna predaja

opoštanski sustav

·upotreba

oobrada s pomoću IT aplikacija

oispis

okopiranje

ouklanjanje s trajne lokacije

·upravljanje informacijama

oredovita evaluacija klasifikacije i primatelja

oarhiviranje

obrisanje i uništavanje.

Prilog IV.

Definiranje stupnjeva osjetljivosti u okviru ETS-a

A.1. – Ocjena povjerljivosti i cjelovitosti

Povjerljivost znači ograničena otvorenost informacija ili čitavog informacijskog sustava ili njegova dijela (kao što su algoritmi, programi i dokumentacija) kojima mogu pristupiti samo ovlaštene osobe, tijela i postupci.

Cjelovitost znači jamstvo da se informacijski sustav i obrađene informacije mogu promijeniti samo namjernim i legitimnim djelovanjem te da će sustav dati očekivani rezultat točno i u cijelosti.

Za svaku informaciju u okviru ETS-a koja se smatra osjetljivom potrebno je razmotriti aspekt povjerljivosti (odnosno cjelovitosti) s obzirom na učinak koji bi mogao nastati na poslovnoj razini u slučaju da se ta informacija otkrije (odnosno neželjeno promijeni, djelomično ili u cijelosti uništi).

Za svaki se aspekt sigurnosti procjenjuju povjerljivost i integritet na temelju definicije iz odjeljka A.2. te se potom procjenjuje ukupan stupanj osjetljivosti informacije u skladu s tablicom iz odjeljka A.3.

A.2. – Ocjena povjerljivosti i cjelovitosti

A.2.1. – Definicija stupnja „niska”

Svaka informacija koja se odnosi na sustav za trgovanje emisijama a čije bi otkrivanje neovlaštenim osobama i/ili gubitak cjelovitosti uzrokovalo umjerenu štetu strankama ili drugim institucijama koja bi mogla:

–umjereno utjecati na političke ili diplomatske odnose,

–uzrokovati na lokalnoj razini negativan publicitet za imidž i ugled stranaka ili drugih institucija,

–prouzročiti neugodnost za pojedince,

–utjecati na moral/produktivnost osoblja,

–prouzročiti ograničen financijski gubitak ili u umjerenoj mjeri olakšati nepropisno stjecanje dobitka ili prednosti pojedincima ili poduzećima,

–umjereno utjecati na učinkovit razvoj ili provođenje u djelo politika stranaka,

–umjereno utjecati na pravilno upravljanje strankama i njihovim djelovanjem.

A.2.2. – Definicija stupnja „srednja”

Svaka informacija koja se odnosi na sustav za trgovanje emisijama, a čije bi otkrivanje neovlaštenim osobama i/ili gubitak cjelovitosti uzrokovalo štetu strankama ili drugim institucijama, koja bi mogla:

–prouzročiti neugodnost za političke ili diplomatske odnose,

–uzrokovati štetu za imidž i ugled stranaka ili drugih institucija,

–prouzročiti duševnu bol za pojedince,

–dovesti do posljedičnog pada morala/produktivnosti osoblja,

–dovesti stranke ili druge institucije u neugodan položaj u komercijalnim ili političkim pregovorima s drugima,

–prouzročiti financijski gubitak ili olakšati nepropisno stjecanje dobitka ili prednosti pojedincima ili poduzećima,

–utjecati na istragu kaznenog djela,

–kršiti zakonske ili ugovorne obveze u pogledu povjerljivosti informacija,

–utjecati na razvoj ili provođenje u djelo politika stranaka,

–utjecati na pravilno upravljanje strankama i njihovim djelovanjem.

A.2.3. – Definicija stupnja „visoka”

Svaka informacija koja se odnosi na sustav za trgovanje emisijama, a čije bi otkrivanje neovlaštenim osobama i/ili gubitak cjelovitosti uzrokovalo katastrofalnu i/ili neprihvatljivu štetu strankama ili drugim institucijama, koja bi mogla:

—nepovoljno utjecati na diplomatske odnose,

—prouzročiti znatnu duševnu bol za pojedince,

—dodatno otežati održavanje operativne učinkovitosti ili sigurnosti stranaka ili drugih sudionika,

—prouzročiti financijski gubitak ili olakšati nepropisno stjecanje dobitka ili prednosti pojedincima ili poduzećima,

—kršiti obveze održavanja povjerljivosti podataka koje im pružaju treće strane,

—kršiti zakonska ograničenja u vezi s otkrivanjem podataka,

—dovesti u pitanje istragu ili olakšati izvođenje kaznenog djela,

—predstavljati nedostatak za stranke u komercijalnim ili političkim pregovorima s drugima,

—ometati učinkovit razvoj ili provođenje u djelo politika stranaka,

—oslabiti pravilno upravljanje strankama i njihovim djelovanjem.

A.3. – Određivanje stupnja osjetljivosti informacija u okviru ETS-a

Na temelju ocjene za povjerljivost i cjelovitost, donesene kako je opisano u prethodnom odjeljku, osjetljivost informacija utvrđuje se s pomoću sljedeće tablice:

* Moguću varijaciju potrebno je procijeniti od slučaja do slučaja.

(1)

Te se tehnologije trenutačno upotrebljavaju za uspostavljanje veze između registra Unije i Međunarodnog dnevnika transakcija te između švicarskog registra i Međunarodnog dnevnika transakcija.