Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52017PC0344

Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu i potporu Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011

COM/2017/0344 final - 2017/0144 (COD)

Bruxelles, 29.6.2017.

COM(2017) 344 final

2017/0144(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu i potporu Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011

{SWD(2017) 248 final}


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

·Razlozi i ciljevi prijedloga

Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS), koji je uspostavljen Okvirnom odlukom 2009/315/PUP i Odlukom Vijeća 2009/316/PUP 1 , predviđa se decentralizirana elektronička razmjena podataka iz kaznene evidencije među državama članicama. Sustavom ECRIS, koji je u funkciji od travnja 2012., omogućuje se tijelima država članica nadležnima za kaznene evidencije da dobiju potpune podatke o prethodnim osuđujućim presudama protiv građanina EU-a od države članice čije državljanstvo ima ta osoba.

Iako je danas putem ECRIS-a moguće razmijeniti podatke o osuđujućim presudama koje se odnose na državljane trećih zemalja i osobe bez državljanstva (dalje u tekstu: državljani trećih zemalja) 2 ne postoji postupak ili mehanizam kojim bi se to moglo izvršiti učinkovito. Kako je vidljivo iz Statističkog izvješća Komisije o upotrebi ECRIS-a 3 , donesenog istog dana kad i ovaj prijedlog, države članice oklijevaju s upotrebom postojećeg sustava za državljane trećih zemalja. Jedan od razloga za tako niske razine upotrebe u pogledu državljana trećih zemalja jest činjenica da države članice koje žele primati takve podatke moraju poslati „bjanko” zahtjeve svim državama članicama, uključujući (većinu) država članica koje ne posjeduju tražene podatke. Administrativno opterećenje uzrokovano odgovaranjem na „bjanko” zahtjeve utvrđeno je kao najskuplji element radnog postupka ECRIS-a (u procijenjenom iznosu do 78 milijuna EUR) kad bi države članice sustavno slale takve zahtjeve. Budući da je ECRIS neučinkovit u pogledu državljana trećih zemalja države članice u praksi često se oslanjaju samo na podatke pohranjene u vlastitim nacionalnim kaznenim evidencijama. Stoga potpuni podaci o kaznenim djelima osuđenih državljana trećih zemalja nisu uvijek dostupni sudovima, tijelima za izvršavanje zakonodavstva i drugim ovlaštenim tijelima.

Europsko vijeće i Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove u nekoliko su navrata istaknuli važnost unaprjeđenja postojećeg ECRIS-a. Unaprjeđenje postojećeg ECRIS-a u pogledu državljana trećih zemalja dio je niza koordiniranih mjera iz Europskog programa sigurnosti 4 .

U tom je cilju Komisija 19. siječnja 2016. predložila Direktivu (COM(2016) 07 final) o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi sa sustavom ECRIS i u vezi razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i osoba bez državljanstva te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP 5 . Međutim, s obzirom na kasnije događaje, pokazalo se da su potrebne daljnje mjere u vidu dopunskih zakonodavnih prijedloga za uspostavu centraliziranog sustava za obradu podataka o identitetu državljana trećih zemalja. Taj centralizirani sustav omogućit će tijelima državama članica da utvrde koje druge države članice posjeduju kaznenu evidenciju o predmetnim državljanima trećih zemalja tako da potom mogu upotrijebiti postojeći sustav ECRIS za slanje zahtjeva za podatke o osuđujućim presudama samo tim državama članicama. Ti događaji mogu se sažeti na sljedeći način.

Prvo, daljnji strašni teroristički napadi u europskim gradovima još više su naglasili važnost sigurnosnih pitanja. Promijenio se politički stav u vezi sa sustavnom upotrebom otisaka prstiju za sigurnu identifikaciju i općenito odnos prema razmjeni i sigurnosti podataka 6 , s naglaskom na učinkovitost i djelotvornost te potrebu iskorištavanja sinergija među različitim europskim sustavima razmjene podataka. Stvaranjem centraliziranog sustava ECRIS-TCN, koji bi sadržavao i otiske prstiju i druge podatke o identitetu, može se podržati taj pristup jer bi taj sustav omogućio stvaranje zajedničke usluge uspoređivanja biometrijskih podataka i zajedničkog repozitorija podataka o identitetu za interoperabilnost informacijskih sustava, ako tako u budućnosti odluče zakonodavci. Decentralizirano rješenje ne bi pružilo iste mogućnosti za buduće sinergije.

Drugo, Komunikacija „Jači i pametniji informacijski sustavi za granice i sigurnost” 7 sadrži konkretne i praktične prijedloge za daljnji razvoj postojećih alata, ali i konkretne prijedloge i ideje za nove oblike interoperabilnosti. Komisija poziva na veću učinkovitost i interoperabilnost postojećih europskih baza podataka i elektroničkih sustava za razmjenu podataka, uključujući sustav ECRIS-TCN. Daljnje aktivnosti na temelju Komunikacije predvodila je Stručna skupina na visokoj razini za interoperabilnost 8 , a sustav ECRIS-TCN koji se ovdje predlaže jedan je od sustava koji su dio te inicijative za interoperabilnost. Takva interoperabilnost ne bi bila moguća ako bi se nastavilo s provođenjem decentraliziranog rješenja koje je predloženo u siječnju 2016.

Treće, tijekom 2016. postalo je jasno da u pogledu decentraliziranog sustava predloženog u siječnju 2016. postoje tehnički problemi, osobito s obzirom na decentralizirane razmjene pseudonimiziranih otisaka prstiju. Takvi tehnički problemi ne postoje u centraliziranom sustavu, uzimajući u obzir da bi se otisci prstiju prikupljali samo u jednoj bazi podataka, pod upravom agencije eu-LISA i pod nadzorom Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

Donošenje nove Uredbe o sustavu ECRIS-TCN radi bolje zaštite sigurnosti naših građana jedan je od zakonodavnih prioriteta uključenih u Zajedničku izjavu Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta o zakonodavnim prioritetima za 2017., u kojoj se posebno navodi ECRIS.



·Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Prijedlog dopunjava Komisijin prijedlog Direktive o izmjeni Okvirne odluke o ECRIS-u i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća o ECRIS-u iz 2016. Dopunski prijedlog usmjeren je na uspostavu i uređivanje središnjeg sustava ECRIS-TCN, dok se prijedlogom iz 2016. uređuje decentralizirana razmjena podatka o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja koja bi se trebala odvijati nakon što se s pomoću sustava ECRIS-TCN utvrdi koja država članica ima podatke o osuđujućim presudama. Nakon što zakonodavci donesu oba prijedloga, postojat će dva odvojena pravna instrumenta kojima se uređuju ECRIS i sustav ECRIS-TCN: Okvirna odluka o ECRIS-u 2009/315/PUP i Odluka Vijeća 2009/316/PUP, kako su izmijenjene Direktivom, te Uredba o sustavu ECRIS-TCN o uspostavi centraliziranog sustava ECRIS-TCN.

Ovaj prijedlog u skladu je s prijedlogom Komisije o agenciji eu-LISA kojim se stavlja izvan snage postojeća Uredba o agenciji eu-LISA i koji je predložen istog dana kad i ovaj prijedlog jer će se upravljanje sustavom ECRIS-TCN povjeriti agenciji eu-LISA. Oba prijedloga sadrže odgovarajuće odredbe o zadaćama agencije eu-LISA u pogledu sustava ECRIS-TCN. Ovisno o brzini kojom će suzakonodavci donijeti oba prijedloga, potrebno je osigurati usklađenost ta dva teksta u pogledu zadaća agencije eu-LISA.

Cilj je ovog prijedloga dopuniti Komisijin prijedlog Direktive iz siječnja 2016. stvaranjem centraliziranog sustava za učinkovito utvrđivanje države članice koja posjeduje podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja. Predloženi sustav pretrage na osnovi „pronađen rezultat / nije pronađen rezultat”, na temelju alfanumeričkih podataka i otisaka prstiju državljana trećih zemalja osuđenih u državama članicama omogućit će državama članicama da brzo utvrde koja je druga država članica osudila određenog državljanina trećih zemalja. Država članica podnositeljica zahtjeva trebala bi zatim od tih utvrđenih država članica zatražiti da putem postojećeg sustava ECRIS, kako je unaprijeđen prijedlogom iz 2016., dostave konkretne podatke o osuđujućim presudama.

Nužne izmjene Okvirne odluke 2009/315 koje omogućuju te razmjene s obzirom na državljane trećih zemalja putem ECRIS-a već su uključene u prijedlog Komisije iz siječnja 2016. To znači da se oba prijedloga međusobno dopunjuju i nadograđuju: dok je ovaj prijedlog usmjeren na uspostavljanje novog centraliziranog sustava, prijedlog iz 2016. o izmjeni Okvirne odluke iz 2009. usmjeren je na to da se osigura da se razmjena potpunih podataka iz kaznene evidencije može provoditi jednako za državljane trećih zemalja i građane EU-a. Na tehničkoj razini, softver sučelja za upotrebu središnjeg sustava ECRIS-TCN bit će u cijelosti integriran s postojećim referentnim implementacijskim računalnim programom sustava ECRIS tako da će korisnici sustava morati upotrijebiti samo jedan računalni program za povezivanje sa središnjim sustavom ECRIS-TCN i tijelima nadležnima za kaznenu evidenciju u drugim državama članicama. Referentni implementacijski računalni program sustava ECRIS razvila je Komisija u okviru provedbe Odluke Vijeća 2009/316 9 . Trenutačno ih upotrebljavaju 24 države članice za razmjenu podataka iz kaznenih evidencija u skladu s Okvirnom odlukom 2009/315.

Drugim alatima ili bazama podataka EU-a za borbu protiv kriminala i njegovo sprečavanje ne bi se riješio ni ublažio problem neučinkovite razmjene podataka iz kaznene evidencije o osuđenim državljanima trećih zemalja. Ne postoji drugi način za unaprjeđenje razmjene podataka o osuđujućim kaznenim presudama protiv državljana trećih zemalja s pomoću ECRIS-a upotrebom nekog drugog instrumenta razmjene podataka spomenutog u Europskom programu sigurnosti (kao što su SIS II, Prüm i Eurodac) jer su oni oblikovani za drugačije svrhe.

·Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Unaprjeđenje ECRIS-a u pogledu državljana trećih zemalja dio je Europskog programa sigurnosti.

Inicijativa je i dio novog pristupa koji je osmislila Komisija 10 u pogledu upravljanja podacima za granice i sigurnost i na temelju kojeg bi svi centralizirani informacijski sustavi EU-a za sigurnost, granice i upravljanje migracijama bili interoperabilni uz potpuno poštovanje temeljnih prava na sljedeći način:

·tako da se sustavi mogu istovremeno pretraživati na europskom portalu za pretraživanje uz potpuno poštovanje ograničenja svrhe i prava pristupa kako bi se bolje iskoristili postojeći informacijski sustavi, možda u kombinaciji s racionaliziranim pravilima za pristup tijela za izvršavanje zakonodavstva,

·tako da sustavi upotrebljavaju jednu zajedničku uslugu uspoređivanja biometrijskih podataka kako bi se omogućilo pretraživanje u različitim informacijskim sustavima s biometrijskim podacima, možda uz oznaku je li rezultat pronađen ili nije, koja bi ukazivala na vezu s biometrijskim podacima pronađenima u drugom sustavu,

·tako da sustavi dijele zajednički repozitorij podataka o identitetu s alfanumeričkim podacima o identitetu radi utvrđivanja je li osoba registrirana s više identiteta u različitim bazama podataka.

Za provedbu tog pristupa pokrenute su daljnje rasprave i aktivnosti, uključujući i o tome koji će se od tih elemenata provoditi u pogledu sustava ECRIS-TCN.

Nadalje, razmjenom podataka iz kaznene evidencije podupire se primjena Okvirne odluke Vijeća 2008/675/PUP 11 , u kojoj se navodi da bi pravosudna tijela država članica tijekom kaznenog postupka trebala poštovati prethodne osuđujuće presude donesene protiv iste osobe zbog različitih djela u drugim državama članicama, bez obzira na državljanstvo predmetne osobe.

Kako je navedeno u Komunikaciji o učinkovitijoj politici vraćanja u Europskoj uniji (C(2017) 200 final), nadležna tijela država članica trebala bi također uzeti u obzir prethodne osuđujuće presude u pogledu odluka o prestanku zakonitog boravka, vraćanju i zabrani ulaska koji se odnose na građane trećih zemalja koji predstavljaju prijetnju javnoj politici ili javnoj sigurnosti ili nacionalnoj sigurnosti. Prema potrebi, upozorenja o takvim sudskim odlukama trebala bi se upisati u Schengenski informacijski sustav (SIS) u skladu s člankom 24. Uredbe 1987/2006 [prijedlog Komisije COM(2016) 882 final] [i članak 3. prijedloga Komisije COM(2016) 881 final].

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

·Pravna osnova

Predloženi pravni instrument je uredba koja se temelji na članku 82. stavku 1. točki (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Članak 82. stavak 1. točka (d) pravna je osnova za pravo Unije na djelovanje u području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima u cilju olakšavanja suradnje među pravosudnim ili istovjetnim tijelima država članica u odnosu na kaznene postupke i izvršenje odluka. Predložena mjera ulazi u to područje i dopunjava postojeće relevantno zakonodavstvo EU-a.

·Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Uspostava centraliziranog sustava za razmjenu podataka iz kaznene evidencije osuđenih državljana trećih zemalja ne može se izvršiti na razini država članica. Za uspostavu zajedničkog sustava čiji je cilj standardizirana, brza, koordinirana i učinkovita razmjena podataka među državama članicama potrebno je usklađeno djelovanje. To se ne može postići jednostrano na razini država članica, kao ni bilateralno među državama članicama. To je po samoj prirodi zadaća koja se mora izvršiti na razini EU-a.

·Proporcionalnost

Učinkovita razmjena podataka iz kaznene evidencije od ključne je važnosti u borbi protiv prekograničnog kriminala i znatno pridonosi primjeni načela uzajamnog priznavanja presuda i sudskih odluka u zajedničkom području pravosuđa i sigurnosti u kojem se ljudi slobodno kreću. Djelovanje na razini EU-a stoga je razmjerno ciljevima inicijative. Predloženim promjenama ne prelazi se ono što je potrebno za ostvarenje cilja prekogranične pravosudne suradnje i one se nastavljaju na ono što se već primjenjuje u postojećem ECRIS-u za građane EU-a.

U predloženoj su mogućnosti, podaci o identitetu osuđenih državljana trećih zemalja centralizirani u sustavu na razini EU-a uspostavljenom za potrebe postupanja sa sustavom ECRIS TCN kojeg će razviti i kojim će upravljati agencija eu-LISA. Država članica koja želi utvrditi koja država članica posjeduje podatke iz kaznene evidencije o određenom državljaninu treće zemlje moći će to učiniti s pomoću pretrage na osnovi „pronađen rezultat / nije pronađen rezultat” u središnjem sustavu za državljane trećih zemalja.

U usporedbi s Komisijinim prijedlogom o decentraliziranom sustavu iz 2016, proporcionalnost predloženog rješenja razlikuje se samo u pogledu središnje obrade osobnih podataka. U pogledu nediskriminacije između građana EU-a i državljana trećih zemalja, predloženim rješenjem podaci o identitetu državljana trećih zemalja centralizirani su na razini EU-a, dok se podaci o građanima EU-a čuvaju i obrađuju na razini država članica. To je opravdano i proporcionalno jer razlika u postupanju ne stavlja državljane trećih zemalja u nepovoljniji položaj, a cilj inicijative ne može se jednako uspješno ostvariti na decentralizirani način.

Nakon utvrđivanja neočekivanih tehničkih problema s razmjenom pseudonimiziranih otisaka prstiju nakon donošenja prijedloga Komisije iz 2016., daljnjom analizom pokazalo se da je provedba decentraliziranih mogućnosti mnogo složenija i skuplja, što povećava opasnost od nastanka tehničkih problema tijekom faze provedbe. Premda postoje neke razlike između centraliziranih i decentraliziranih mogućnosti, te razlike nisu tako važne da bi se opravdali znatno veći troškovi izrade decentraliziranog rješenja.



·Odabir instrumenta

Komisija podnosi prijedlog za donošenje Uredbe jer se tim predloženim pravnim instrumentom uspostavlja središnji sustav na razini EU-a, kojim upravlja europska agencija eu-LISA, te se izmjenjuje Uredba (EU) br. 1077/2011 12 . Uredba se izravno primjenjuje u svim državama članicama i cijelosti je obvezujuća te se stoga njome jamči ujednačena primjena pravila u cijeloj Uniji i njihovo istodobno stupanje na snagu. Ona osigurava pravnu sigurnost izbjegavajući različita tumačenja u državama članicama, čime se sprečava pravna rascjepkanost.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

·Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

U izvješću o provedbi Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP iz 2016. 13 primijećeno je da je ostvaren znatan napredak u razmjeni podataka iz kaznenih evidencija među državama članicama te da su najvažnije odredbe uspješno provedene, dok su neke druge odredbe nejednako prenesene u nacionalna zakonodavstva. U izvješće su naglašeni nedostaci članka 7. stavka 4. Okvirne odluke te potreba za uspostavom učinkovitog mehanizma za razmjene podataka o državljanima trećih zemalja.

·Savjetovanja s dionicima

Razvijena je opsežna strategija savjetovanja kako bi se osiguralo široko sudjelovanje tijekom cijelog političkog ciklusa prijedloga Komisije iz 2016. Savjetovanja su uključivala bilateralne kontakte, sastanke stručnjaka i dionika te pisane doprinose putem kojih su Komisiji dostavljena reprezentativna i stručna mišljenja. Komisija je tražila širok i uravnotežen raspon stajališta o ovom pitanju dajući priliku svim relevantnim strankama (državama članicama, nacionalnim nadležnim tijelima, odvjetnicima i članovima akademske zajednice, dionicima iz područja temeljnih prava, dionicima iz područja zaštite podataka) da izraze svoja mišljenja, a posebno Agenciji Europske unije za temeljna prava, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Radnoj skupini iz članka 29., koja je sastavljena od nadzornih tijela država članica za zaštitu podataka. Tijekom pripreme trenutačnog prijedloga obavljena su i daljnja savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i državama članicama. Osim toga, o tom se pitanju raspravljalo 23. ožujka 2017. u okviru Stručne skupine Komisije za kazneno pravo, koja se sastoji od akademskih stručnjaka i stručnjaka iz prakse u području kaznenog prava.

I dalje vrijede stajališta dionika iz područja temeljnih prava s kojima se savjetovalo prije donošenja prijedloga Komisije iz siječnja 2016. Oni su u načelu priznali pozitivne učinke budućeg sustava ECRIS-TCN sa stajališta općeg pravosuđa jer će se njime doprinijeti odgovarajućem kažnjavanju i zaštiti djece od zlostavljanja, a imat će i pozitivan učinak na pravnu sigurnost osoba koje nisu bile kažnjavane. Oni su se načelno zalagali za decentralizirani sustav koji bi, po njihovom mišljenju, podrazumijevao manje zadiranje u pravo zaštite osobnih podataka u usporedbi sa središnjim sustavom na razini EU-a.

Ti su dionici istaknuli i da je uvođenje posebnog sustava za državljane trećih zemalja kojim bi se drukčije postupalo prema državljanima trećih zemalja nego prema građanima EU-a moguće s obzirom na načelo jednakosti, uz uvjet da se njime poštuje bit tog načela te da je objektivno opravdan kao nužan i proporcionalan. Pritom se moraju uzeti u obzir posebni čimbenici u vezi s državljanima trećih zemalja jer stvaranje centraliziranog sustava podrazumijeva određeni rizik od nepovoljnog učinka na temeljna prava državljana trećih zemalja, koji bi trebalo ublažiti. Dionici su upozorili na potrebne zaštitne mjere u pogledu posebne situacije u kojoj se, u kontekstu migracija, nalaze državljani trećih zemalja, u pogledu upotrebe otisaka prstiju, u pogledu prava djeteta i prava osoba čiji se podaci obrađuju te u pogledu učinkovitih pravnih lijekova.

U svojem mišljenju 3/2016 o prijedlogu Komisije od 19. siječnja 2016., Europski nadzornik za zaštitu podataka izrazio je svoje zadovoljstvo pseudonimizacijom kao odgovarajućom zaštitnom mjerom za ograničavanje zadiranja u pravo na privatnost i pravo na zaštitu osobnih podataka dotičnih pojedinaca. Izrazio je zadovoljstvo i decentraliziranim pristupom za koji se Komisija odlučila u svojem prijedlogu od 19. siječnja 2016., a da centralizirana mogućnost nije bila isključena. Na sastanku stručnjaka održanom 10. i 11. siječnja 2017. države članice podržale su središnji sustav koji sadržava podatke o identitetu osuđenih državljana trećih zemalja, ali su odbacile daljnju centralizaciju podataka, kao što su podaci o identitetu građana EU-a, i uključivanje podataka o osuđujućim presudama u centraliziranu bazu podataka.

Tijekom tog stručnog sastanka Komisija se savjetovala i s državama članicama o mogućim posljedicama aktivnosti Stručne skupine na visokoj razini za informacijske sustave i interoperabilnost na zakonodavstvo čija je izrada u tijeku. Prema mišljenju država članica naglasak bi trebalo staviti na brzo stvaranje sustava ECRIS-TCN. Dok su drugi koncepti bili zanimljivi, a sustav bi trebao biti oblikovan tako da se uzmu u obzir moguće buduće međusobne povezanosti, države članice potvrdile su da bi jedini element koji bi odmah podržale bio upotreba zajedničke usluge uspoređivanja biometrijskih podataka. Osim toga, države članice su navele da bi mogućnost pohranjivanja prikaza lica trebala biti uključena od samog početka tako da se u kasnijoj fazi može primijeniti softver za prepoznavanje lica radi još učinkovitije identifikacije.

·Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Osim studija i podataka upotrijebljenih tijekom pripreme prijedloga iz 2016., u ožujku 2016. naručena je i studija izvedivosti i procjena troškova upotrebe otisaka prstiju 14 . Osim toga, dopunska studija o troškovnom učinku centralizirane mogućnosti koja uključuje otiske prstiju omogućila je temeljitu procjenu odabranog scenarija, kao i promišljanja o mogućoj upotrebi zajedničkog sustava uspoređivanja biometrijskih podataka i osiguravanju da centralizirani sustav udovoljava budućim zahtjevima u pogledu interoperabilnosti 15 .

·Procjena učinka

Komisija je provela procjenu učinka 16 koja se prilaže Komisijinom prijedlogu Direktive od 19. siječnja 2016. (COM(2016) 7 final). Trenutačnom dopunskom prijedlogu priložena je analitička obavijest koja se nastavlja na procjenu učinka.

U analitičkoj obavijesti Komisija dalje analizira poželjno rješenje za stvaranje sustava ECRIS-TCN kojim se ispunjavaju funkcionalni zahtjevi uz istodobno izbjegavanje tehničkih poteškoća u pogledu pseudonimiziranih otisaka prstiju. Analiziran je učinak tog rješenja na troškove uspostave, administrativne troškove, temeljna prava i zaštitu podataka, uzimajući u obzir rezultate ciljanog savjetovanja s dionicima koje je provedeno prije donošenja prijedloga Direktive u siječnju 2016. i rezultate prethodno spomenutih dviju studija provedenih 2016. i 2017. Uzeti su u obzir i rezultati Stručne skupine na visokoj razini za informacijske sustave i interoperabilnost, kao i rezultati stručnog sastanka ECRIS-a održanog 10. i 11. siječnja 2017. Provedena je daljnja dubinska procjena troškova, osobito u pogledu poželjnog rješenja te je prikazana u obavijesti.

Centralizirani sustav koji uključuje alfanumeričke podatke i otiske prstiju poželjno je rješenje. Ta mogućnost pokazala se troškovno najučinkovitijom, tehnički manje složenom i lakšom za održavanje u odnosu na ostale. U pogledu nediskriminacije između građana EU-a i državljana trećih zemalja, u toj su mogućnosti podaci o identitetu državljana trećih zemalja centralizirani na razini EU-a, dok se podaci o državljanima EU-a čuvaju i obrađuju na razini države članice, ali to je opravdano i proporcionalno jer različito postupanje ne stavlja državljane trećih zemalja u nepovoljniji položaj. Osim toga, stvaranje centraliziranog sustava nudi dodatne prednosti tako što čini sustav ECRIS-TCN prikladnim za sudjelovanje u budućoj usluzi uspoređivanja biometrijskih podataka i zajedničkom repozitoriju podataka o identitetu, omogućuje izravan pristup Eurojustu, Europolu, [i Uredu europskog javnog tužitelja] te stvara središnju kontaktnu točku za treće zemlje koje traže podatke o osuđenim državljanima trećih zemalja. Omogućava i stvaranje sustava koji s lakoćom može udovoljavati budućim zahtjevima interoperabilnosti s drugim sustavima na razini EU-a, ako tako odluče zakonodavci.

Utjecaj na proračun EU-a i na nacionalne proračune bio bi sljedeći: jednokratni troškovi za EU u iznosu od otprilike 13 002 000 EUR, za države članice u iznosu od otprilike 13 344 000 EUR (ukupno otprilike 26 346 000 EUR); tekući troškovi za EU u iznosu od otprilike 2 133 000 EUR; očekuje se da će se za države članice tekući troškovi postupno povećati tijekom godina, počevši od 6 087 000 EUR do najviše 15 387 000 EUR. To znači da se očekuje da će se ukupni tekući troškovi tijekom godina postupno povećati, počevši od 8 220 000 EUR do najviše 17 520 000 EUR.

Države članice zbog prethodno navedenih razloga trenutačno samo u 5 % slučajeva upotrebljavaju ECRIS za traženje državljana trećih zemalja. Očekuje se da će se zbog koristi predloženog rješenja znatno povećati upotreba ECRIS-a. Kad bi države članice sustavno slale bjanko zahtjeve, utvrđeno je da bi najskuplji element radnog postupka ECRIS-a bilo administrativno opterećenje uzrokovano odgovaranjem na te zahtjeve (procijenjeno u iznosu do 78 milijuna EUR). Predloženim rješenjem uštedjeli bi se ti troškovi.

·Temeljna prava

U članku 6. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji navedeno je da Unija priznaje prava, slobode i načela utvrđena u Povelji o temeljnim pravima.

Predložene mjere uključuju pravne odredbe kojima će se osigurati učinkovitija razmjena podataka povezanih s osuđenim državljanima trećih zemalja. Te odredbe u skladu su s odgovarajućim odredbama Povelje, uključujući zaštitu osobnih podataka, načelo jednakosti pred zakonom i opću zabranu diskriminacije.

Predloženim mjerama ne dovodi se u pitanje pravo na privatni i obiteljski život, pravo na učinkovit pravni lijek ni pravo na pošteno suđenje i pretpostavku nedužnosti. Predloženim mjerama ne dovode se u pitanje ni načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, zaštite u slučaju udaljavanja, protjerivanja ili izručenja ni ostali primjenjivi standardi i jamstva utvrđeni u pravu EU-a o azilu, vraćanju i granicama.

Odredbe ne utječu na temeljna prava, uključujući pravo na zaštitu osobnih podataka, više nego što je to strogo nužno za postizanje cilja pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, u skladu sa zahtjevima iz članka 52. stavka 1. Povelje.

Za stvaranje centraliziranog sustava koji sadržava osobne podatke na razini Unije potrebna je dopuna Komisijina prijedloga Direktive iz 2016. zakonodavnim aktom kojim će se urediti njegova uspostava, podjela nadležnosti među državama članicama te organizacija nadležna za njegov razvoj i operativno upravljanje, kao i sve posebne odredbe o zaštiti podataka koje su potrebne kao dopuna postojećim mehanizmima za zaštitu podataka te osiguravanje odgovarajuće opće razine zaštite i sigurnosti podataka. Potrebno je zaštiti i temeljna prava predmetnih osoba.

Odabranu mogućnost obilježava obrada osobnih podataka na nacionalnoj razini i razini EU-a. Stoga se postojeća pravila za zaštitu podataka za trenutačni decentralizirani sustav ECRIS na razini država članica moraju dopuniti posebnim pravilima za obradu osobnih podataka na razini EU-a. Zato je potrebno uspostaviti dodatni sustav zaštite podataka, sličan onom koji se koristi za druge već postojeće centralizirane sustave za razmjenu podataka na razini EU-a, koji mora biti u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 [ ili Uredbom koja je zamjenjuje]. Obrada osobnih podataka koju provodi agencija eu-LISA već je obuhvaćena Uredbom (EZ) br. 45/2001.

U pogledu zaštite i sigurnosti podataka, nema značajnih razlika među različitim mogućim rješenjima, čak i ako odabrana mogućnost zahtijeva jasna pravila i razgraničavanje zadaća između država članica i EU-a. Sustav zaštite podataka na razini EU-a može ponuditi jednaku zaštitu kao i nacionalni sustavi za nacionalne baze podataka. Postoji dokazana tehnologija za sigurnosne mjere i već se primjenjuje za niz opsežnih baza podataka EU-a kao što su SIS, VIS i Eurodac.

Države članice moraju osigurati provedbu odredbi uz potpuno poštovanje temeljnih prava i načela utvrđenih u Povelji, uključujući u pogledu njihovih odgovornosti za prikupljanje i upotrebu podataka. Države članice moraju osigurati i da osobe čiji se podaci obrađuju imaju pravo pristupiti tim podacima radi njihova ispravka te da postoje učinkoviti pravni lijekovi kako bi se omogućilo osobama čiji se podaci obrađuju da ospore netočnu kaznenu evidenciju u skladu sa standardima koji proizlaze iz prava na učinkovit pravni lijek, uključujući u vezi dostupnosti pravne pomoći te usluga tumačenja i prevođenja.

Kad izvješćuje o primjeni odredaba, Komisija će procijeniti učinak predloženih mjera i učinak njihove provedbe na temeljna prava. Tom će se procjenom obuhvatiti ocjena učinka na temeljna prava državljana trećih zemalja, u usporedbi s učinkom na temeljna prava građana EU-a. Komisija će tijekom svoje revizije posebnu pozornost posvetiti nužnosti i proporcionalnosti upotrebe otisaka prstiju, drugih biometrijskih i identifikacijskih podatka u kontekstu stečenog iskustva te alata i tehnika koji se upotrebljavaju za izbjegavanje opasnosti od pogrešnog podudaranja. U svim prijedlozima za buduću reviziju sustava mora se uzeti u obzir ishod te procjene.

Ovim se prijedlogom ne dovode u pitanje obveze država članica u skladu s njihovim nacionalnim zakonodavstvom, uključujući pravila o unošenju osuđujućih presuda protiv maloljetnika i djece u nacionalnu kaznenu evidenciju. Slično tome, njime se ne sprečava primjena ustavnog prava država članica ili međunarodnih sporazuma koji ih obvezuju, posebno onih koji proizlaze iz Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama čije su potpisnice sve države članice.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Financijska omotnica predviđena za provedbu Uredbe za EU iznosi 13 002 000 EUR za jednokratne troškove. Predložena omotnica u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom te će troškovi biti pokriveni u okviru programa Pravosuđe za razdoblje od 2018. do 2020. Nakon 2021. troškovi će se smanjiti i stabilizirati za pokrivanje aktivnosti održavanja. Više podataka navedeno je u zakonodavnom financijskom izvještaju kojim je popraćen ovaj prijedlog. Komisija je predvidjela povjeriti provedbu i održavanje sustava ECRIS-TCN agenciji eu-LISA. Agenciji eu-LISA bit će potrebni dodatni ljudski resursi za provedbu tih aktivnosti. U razvojnoj fazi nakon 2018. zaposlit će se pet ugovornih djelatnika.

5.OSTALI ELEMENTI

·Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Tri godine nakon početka rada sustava ECRIS-TCN i svake četiri godine nakon toga Komisija će provoditi evaluaciju njegova funkcioniranja, uključujući njegovu učinkovitost u pogledu povećanja razmjene podataka o osuđenim državljanima trećih zemalja i sva tehnička pitanja povezana s njegovom učinkovitošću. U toj fazi Komisija će ponovno evaluirati i je li potrebno proširenje sustava kako bi se uključili dodatni podaci. Komisija će na temelju te evaluacije odlučiti o odgovarajućim daljnjim postupcima.

Upravni odbor agencije eu-LISA i postojeća stručna skupina ECRIS-a stalno će nadzirati provedbu novog sustava. Ta će skupina djelovati i kao forum za utvrđivanje najboljih praksi u pogledu razmjene podataka iz kaznene evidencije na razini EU-a, osobito podataka o osuđenim državljanima trećih zemalja.

Komisija će utvrditi pokazatelje praćenja poput razine razmjena kaznenih evidencija o državljanima trećih zemalja u usporedbi s brojem osuđujućih presuda koje se odnose na državljane trećih zemalja kao i ostale relevantne pokazatelje. Države članice i agencija eu-LISA redovito će dostavljati statističke podatke koji će omogućiti stalno praćenje razvoja sustava.

·Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

U članku 1. utvrđuje se predmet Direktive.

Središnji sustav ECRIS-TCN trebao bi osigurati da nadležna tijela mogu brzo i učinkovito utvrditi u kojoj su državi članici pohranjeni podaci iz kaznenih evidencija o državljanima trećih zemalja.

U članku 2. utvrđuje se područje primjene Uredbe. Uredba se primjenjuje na obradu podataka o identitetu državljana trećih zemalja, a ne na podatke o osuđujućim presudama koji se uređuju Okvirnom odlukom 2009/315/PUP, kako je izmijenjena Direktivom koju je 2016. predložila Komisija. Sustav ECRIS-TCN trebao bi obrađivati samo podatke o identitetu državljana trećih zemalja protiv kojih su donesene pravomoćne odluke kaznenih sudova u Europskoj uniji radi dobivanja podataka o takvim prethodnim osuđujućim presudama s pomoću Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS), uspostavljenog Okvirnom odlukom 2009/315/PUP.

Članak 3. sadržava popis definicija pojmova koji se upotrebljavaju u Uredbi. Dok neke definicije već postoje u relevantnoj pravnoj stečevini, drugi se pojmovi definiraju po prvi put.

Dodana je definicija „državljanina treće zemlje” kako bi se pojasnilo da za potrebe ove UREDBE ta skupina osoba obuhvaća i osobe bez državljanstva i osobe čije državljanstvo nije poznato državi članici koja je izrekla osuđujuću presudu. Definicija bi trebala biti ista kao i ona koja se koristi u Okvirnoj odluci, kako je izmijenjena Direktivom koju je 2016. predložila Komisija.

U kontekstu primjene ove Uredbe „nadležna tijela” znači središnja tijela država članica, kao i Eurojust, Europol [i Ured europskog javnog tužitelja]. 17

U članku 4. opisuje se tehnička struktura sustava ECRIS-TCN. Komunikacijska infrastruktura koja se upotrebljava trebala bi biti sigurna transeuropska usluga za telematiku među upravama (sTESTA) ili mreža razvijena na temelju nje. Člankom se pojašnjava i da će softver sučelja novog sustava biti integriran u postojeći referentni implementacijski računalni program sustava ECRIS kako bi se omogućilo dosljedno i praktično korisničko iskustvo.

Člankom 5. utvrđuje se obveza države članice koja je izrekla osuđujuću presudu da izradi evidenciju podataka u središnjem sustavu ECRIS-TCN za svakog osuđenog državljanina trećih zemalja u najkraćem mogućem roku nakon upisivanja osuđujuće presude u nacionalni registar kaznene evidencije.

Sustav ECRIS-TCN trebao bi sadržavati samo podatke o identitetu državljana trećih zemalja protiv kojih su kazneni sudovi u Europskoj uniji donijeli osuđujuće presude. Takvi podaci o identitetu trebali bi obuhvaćati alfanumeričke podatke, podatke o otiscima prstiju u skladu s Okvirnom odlukom 2009/315/PUP, kako je izmijenjena Direktivom koju je 2016. predložila Komisija, i prikaze lica u onoj mjeri u kojoj su evidentirani u nacionalnim bazama podataka za kaznenu evidenciju država članica.

Radi osiguranja maksimalne učinkovitosti sustava, tim se člankom obvezuju države članice da u sustav ECRIS-TCN unose podatke o prethodnim osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja, odnosno o osuđujućim presudama donesenima prije stupanja na snagu ove Uredbe. U skladu s člankom 25., države članice dužne su završiti taj postupak u roku od 24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Međutim, države članice ne bi trebale biti obvezne u tu svrhu prikupljati podatke koji već nisu bili uneseni u kaznenu evidenciju prije stupanja na snagu ove Uredbe.

U članku 6.. riječ je o prikazima lica. Trenutačno se prikazi lica koji su obuhvaćeni sustavom ECRIS-TCN mogu koristi samo za potvrdu identifikacije. Nije isključeno da će se u budućnosti, nakon razvoja softvera za prepoznavanje lica, prikazi lica moći koristiti za automatsko uspoređivanje biometrijskih podataka, pod uvjetom da su za to ispunjeni tehnički zahtjevi.

Člankom 7. propisuju se pravila za upotrebu sustava ECRIS-TCN za utvrđivanje države članice koja posjeduje podatke iz kaznenih evidencija za dobivanje podataka o takvim prethodnim osuđujućim presudama s pomoću Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS), uspostavljenog Okvirnom odlukom 2009/315/PUP. Ograničenja svrhe obuhvaćena Okvirnom odlukom kako je izmijenjena Direktivom predloženom 2016. primjenjivat će se na svaku sljedeću razmjenu podataka iz kaznenih evidencija.

Njima se uspostavlja obveza država članica da upotrijebe sustav ECRIS-TCN svaki put kad zaprime zahtjev za podatke o prethodnim osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja u skladu s nacionalnim pravom te da nakon što sustav pokaže da je pronađen rezultat poduzmu daljnje mjere sa zemljama članicama koje je prepoznao sustav ECRIS. Obveza bi se trebala odnositi na zahtjeve u kojima se traže podaci za potrebe kaznenog postupka, kao i za druge relevantne svrhe.

Država članica koja želi utvrditi koja država članica posjeduje podatke iz kaznene evidencije o pojedinom državljaninu treće zemlje moći će to učiniti s pomoću pretrage na osnovi „pronađen rezultat / nije pronađen rezultat” u središnjem sustavu TCN-a koristeći se alfanumeričkim podacima ili otiscima prstiju tog državljanina trećih zemalja, ovisno o dostupnosti takvih podataka. U slučaju „pronađenog rezultata”, bit će dostavljeno ime države članice koja je unijela podatke, zajedno s referentnim podacima i svim povezanim podacima o identitetu. To će državama članicama omogućiti korištenje postojećeg sustava ECRIS za potvrđivanje identifikacije predmetnih osoba prije razmjene podataka iz kaznenih evidencija.

Rezultat pronađen u sustavu ECRIS-TCN ne mora automatski značiti da je predmetni državljanin treće zemlje osuđen u utvrđenoj državi članici niti da navedena država članica posjeduje podatke iz kaznene evidencije o tom državljaninu treće zemlje. Postojanje prethodnih osuđujućih presuda trebalo bi se potvrđivati samo na temelju podataka iz kaznenih evidencija predmetnih država članica.

Članak 8. odnosi se na razdoblje zadržavanja u pogledu pohrane podataka.

Nacionalne odredbe o zadržavanju podataka u kaznenim evidencijama i sustavima za otiske prstiju znatno se razlikuju među državama članicama; njihovo usklađivanje nije cilj ovog prijedloga. I ovdje se primjenjuje dobro utvrđeno načelo poštovanja razdoblja zadržavanja države članice koja je izrekla osuđujuću presudu u pogledu podataka koji se šalju u središnji sustav. Naposljetku, ako se podaci o osuđujućim presudama čuvaju u kaznenim evidencijama država članica, oni bi također trebali biti dostupni za razmatranje tijelima drugih država članica. To podrazumijeva i da bi se svi podaci koji se odnose na osuđene osobe trebali čuvati tijekom tog razdoblja, čak i ako se radi o otiscima prstiju koji potječu iz druge baze podataka, a ne kaznene evidencije i koji bi već trebali biti izbrisani iz nacionalne baze podataka o otiscima prstiju. S druge strane, čak i ako bi se otisci prstiju i dalje čuvali na nacionalnoj razini, oni se moraju izbrisati iz središnjeg sustava ako se brišu svi podaci o osuđujućim presudama iz nacionalnih kaznenih evidencija. Pristup je isti i za osuđujuće presude protiv državljana trećih zemalja kao i za osuđujuće presude protiv građana EU-a o kojima su obaviještene države članice državljanstva u skladu s Okvirnom odlukom.

Članak 9. sadržava obvezu država članica da potvrde točnost podataka poslanih u središnji sustav i da ih isprave, kao i da izmijene podatke koji se šalju u središnji sustav ako dođe do naknadnih izmjena u nacionalnim kaznenim evidencijama. I tu se slijedi logika Okvirne odluke za građane EU-a.

Člankom 10. na Komisiju se prenose provedbene ovlasti radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za funkcioniranje sustava ECRIS-TCN. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 18 . Odabrani postupak komitologije postupak je ispitivanja. Člankom 34. nadopunjava se članak 10. u pogledu uspostave tog postupka.

Člankom 11. agenciji eu-LISA povjerava se zadaća razvoja operativnog sustava ECRIS-TCN i operativnog upravljanja njime, uzimajući pritom u obzir njezino iskustvo u upravljanju drugim opsežnim centraliziranim sustavima u području pravosuđa i unutarnjih poslova. Agenciji eu-LISA povjerena je i zadaća daljnjeg razvoja i održavanja referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS radi osiguranja dosljednog funkcioniranja sustava ECRIS-TCN i sustava ECRIS kao takvog. Referentni implementacijski računalni program obuhvaća softver za međusobno povezivanje iz članka 3. stavka 1. točke (a) Odluke Vijeća o ECRIS-u.

U članku 12. navedene su nadležnosti država članica u svezi sa sustavom ECRIS-TCN. Države članice zadržavaju isključivu nadležnost za svoje nacionalne baze podataka za kaznenu evidenciju.

U članku 13. riječ je o odgovornosti za upotrebu podataka.

Člankom 14. imenuje se Eurojust kao kontaktna točka za državljane trećih zemalja i međunarodne organizacije koji žele zatražiti podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja. Svrha je izbjeći to da treće zemlje i međunarodne organizacije moraju slati zahtjeve većem broju država članica. Eurojust ne bi trebao dati nikakve podatke trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji koja podnosi zahtjev, uključujući sve podatke o državi članici koja posjeduje podatke o osuđujućim presudama, već bi trebao samo obavijestiti predmetnu državu članicu ako se u sustavu prikaže pronađen rezultat. Tada bi predmetne države članice trebale odlučiti hoće li kontaktirati treću zemlju ili međunarodnu organizaciju radi obavijesti o tome da se podaci o prethodnim osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja mogu dostaviti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

Člankom 15. jamči se izravan pristup Eurojusta, Europola, [i Ureda europskog javnog tužitelja] sustavu ECRIS-TCN za radi ispunjavanja njihovih propisanih zadaća. Međutim, ta nadležna tijela ne bi trebala imati pristup sustavu ECRIS kao takvom radi zahtijevanja samih podataka o osuđujućim presudama, već bi za dobivanje takvih podataka trebala iskoristiti svoje utvrđene kanale za komunikaciju s nacionalnim tijelima. Tim pristupom se poštuju pravila utvrđena u zakonskim instrumentima za takve organizacije u odnosu na njihove kontakte s tijelima država članica.

U članku 16. navedene su nadležnosti Eurojusta, Europola, [i Ureda europskog javnog tužitelja] u pogledu sustava ECRIS-TCN.

Člankom 17. uređuje se pitanje sigurnosti podataka.

Članak 18. odnosi se na odgovornost država članica prema pojedincima ili drugim državama članicama za sve nezakonitosti tijekom obrade ili sve radnje koje nisu u skladu s ovom Uredbom. Trebalo bi utvrditi nacionalna pravila koja se odnose na odgovornost država članica za štetu koja bi nastala zbog takve povrede odredaba ove Uredbe.

Člankom 19. obvezuju se države članice da nadziru usklađenost imenovanih središnjih tijela s ovom Uredbom na nacionalnoj razini. 

Člankom 20. propisuje se da je svaka upotreba podataka unesenih u sustav ECRIS-TCN koja je u suprotnosti s ovom Uredbom kažnjiva prema nacionalnom pravu.

U članku 21. utvrđuju se nadzornici i obrađivači podataka.

Člankom 22. ograničavaju se svrhe obrade osobnih podataka u središnjem sustavu na utvrđivanje države članice koja posjeduje podatke iz kaznene evidencije o određenom državljaninu treće zemlje.

Člankom 23. utvrđuje se pravo državljana trećih zemalja čiji su podaci uneseni u sustav ECRIS-TCN na pristup tim podacima, njihovo ispravljanje i brisanje kada je to zakonski opravdano.

Člankom 24. uređuje se suradnja između središnjih tijela i nadzornih tijela radi osiguranja prava na zaštitu podataka.

U članku 25. riječ je o pravnim lijekovima dostupnima predmetnim državljanima trećih zemalja.

Člancima 26. i 27. utvrđuju se pravila za nadzor koji vrše nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka. Člankom 28. uređuje se suradnja među njima.

Člankom 29. uređuje se pitanje evidencija koje će voditi agencija eu-LISA i nadležna tijela.

U članku 30. riječ je o upotrebi podataka za izvješćivanje i izradu statistika te se agenciju eu-LISA proglašava nadležnom za pripremu statističkih podataka u vezi sa sustavom ECRIS-TCN i referentnim implementacijskim računalnim programom sustava ECRIS. Njime se utvrđuje i obveza država članica da agenciji eu-LISA dostave statističke podatke potrebne za izradu statistike i statističke analize te da Komisiji dostave statističke podatke o broju osuđenih državljana trećih zemalja i broju osuđujućih presuda izrečenih državljanima trećih zemalja na njezinom državnom području.

Člankom 31. uređuju se troškovi. Neovisno o mogućnosti upotrebe financijskih programa Unije u skladu s primjenjivim pravilima, svaka država članica trebala bi snositi vlastite troškove koji proizlaze iz provedbe, upravljanja, upotrebe i održavanja vlastite baze podataka za kaznenu evidenciju te iz provedbe, upravljanja, upotrebe i održavanja tehničkih prilagodbi koje su potrebne za korištenje sustavom ECRIS-TCN.

Člankom 32. propisuje se obveza država članica da obavijeste agenciju eu-LISA o svojim središnjim tijelima te obveza agencije eu-LISA da ih objavi.

Člankom 33. propisuje se da Komisija određuje datum od kojeg će sustav ECRIS-TCN započeti s radom i navodi preduvjete koji se moraju ispuniti prije pokretanja sustava.

Članak 34. odnosi se na obveze Komisije i agencije eu-LISA u pogledu izvješćivanja i revizije. Tri godine nakon početka rada sustava ECRIS-TCN i svake četiri godine nakon toga Komisija će provoditi evaluaciju njegova funkcioniranja, uključujući njegovu učinkovitost u pogledu povećanja razmjene podataka o osuđenim državljanima trećih zemalja i sva tehnička pitanja povezana s njegovom učinkovitošću. U toj fazi Komisija će ponovno evaluirati i je li potrebno proširenje sustava kako bi se uključili dodatni podaci. Komisija će na temelju te evaluacije odlučiti o odgovarajućim daljnjim postupcima.

Članak 35. odnosi se na postupak komitologije koji će se koristiti, na temelju standardne odredbe.

Člankom 36. utvrđuje se da će agencija eu-LISA uspostaviti savjetodavnu skupinu koja će pomagati u razvoju i radu sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS.

Člankom 37. uređuju se izmjene Uredbe (EU) 1077/2011 u pogledu novih nadležnosti agencije eu-LISA.

Člankom 38. utvrđuje se rok od 24 mjeseca nakon stupanja na snagu Uredbe u kojem je države članice moraju provesti na nacionalnoj razini. Specifikacije za razvoj i tehničku provedbu sustava ECRIS-TCN utvrdit će se u provedbenim aktima.

U članku 39. utvrđuje se da ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.



2017/0144 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu i potporu Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 82. stavak 1. točku (d),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Unija si je postavila cilj da svojim građanima ponudi područje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica na kojem je osigurano slobodno kretanje osoba zajedno s odgovarajućim mjerama za sprečavanje i suzbijanje kriminala.

(2)Za postizanje tog cilja potrebno je da se podaci o osuđujućim presudama izrečenima u državama članicama uzmu u obzir tijekom novog kaznenog postupka izvan države članice koja je izrekla osuđujuću presudu, kako je propisano u Okvirnoj odluci Vijeća 2008/675/PUP 19 , i radi sprečavanja novih kaznenih djela.

(3)Taj cilj podrazumijeva razmjenu podataka iz kaznene evidencije među nadležnim tijelima država članica. Takva se razmjena podataka organizira i olakšava u skladu s pravilima utvrđenima u Okvirnoj odluci Vijeća 2009/315/PUP 20 i putem Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS), koji je uspostavljen Odlukom Vijeća 2009/316/PUP 21 .

(4)Međutim, pravnim okvirom za ECRIS nisu dovoljno obuhvaćene posebnosti zahtjeva koji se odnose na državljane trećih zemalja. Iako je sada moguće putem ECRIS-a razmjenjivati podatke o državljanima trećih zemalja, ne postoji postupak ili mehanizam kojim se to može učiniti učinkovito.

(5)Podaci o državljanima trećih zemalja ne prikupljaju se u Uniji u državi članici državljanstva, kao u slučaju državljana država članica, nego se pohranjuju samo u državama članicama u kojima su donesene osuđujuće presude. Potpuni pregled kaznene evidencije državljana trećih zemalja može se stoga osigurati samo ako se takvi podaci zatraže od svih država članica.

(6)Takvim se bjanko zahtjevima stvara administrativno opterećenje svim državama članicama, uključujući i one koje nemaju podatke o određenom državljaninu treće zemlje. U praksi se takvim opterećenjem smanjuje vjerojatnost da će države članice zatražiti podatke o državljanima trećih zemalja te one tako podatke iz kaznene evidencije ograničavaju na one koje imaju u svojem nacionalnom registru.

(7)Da bi se ta situacija poboljšala, trebalo bi uspostaviti sustav putem kojeg središnje tijelo države članice može brzo i učinkovito saznati u kojoj su drugoj državi članici (ili više njih) pohranjeni podaci iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje kako bi se potom postojeći okvir ECRIS-a mogao upotrijebiti za podnošenje zahtjeva za podatke iz kaznene evidencije te države članice ili tih država članica u skladu s Okvirnom odlukom 2009/315/PUP.

(8)Ovom bi Uredbom stoga trebalo utvrditi pravila o stvaranju centraliziranog sustava koji sadržava osobne podatke na razini Unije, podjeli odgovornosti među državama članicama te organizaciji odgovornoj za njegov razvoj i održavanje, kao i sve posebne odredbe o zaštiti podataka potrebne kao dopunu postojećim mehanizmima za zaštitu podataka te osigurati odgovarajuću razinu zaštite podataka i sigurnosti podataka. Temeljna prava predmetnih osoba također bi trebala biti zaštićena.

(9)S obzirom na njezino iskustvo u upravljanju drugim velikim sustavima u području pravosuđa i unutarnjih poslova, zadatak razvoja novog centraliziranog sustava ECRIS-TCN i upravljanja njime trebao bi se povjeriti Europskoj agenciji za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA), koja je osnovana Uredbom (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 22 radi utvrđivanja država članica koje imaju podatke o prethodnim osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja („sustav ECRIS-TCN”). Njezin bi mandat trebalo izmijeniti tako da se uključe te nove zadaće.

(10)S obzirom na potrebu stvaranja uske tehničke veze između sustava ECRIS-TCN i trenutačnog sustava ECRIS, agenciji eu-LISA trebalo bi povjeriti zadatak daljnjeg razvoja i održavanja referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS te bi njezin mandat trebalo izmijeniti u skladu s tim.

(11)Sustav ECRIS-TCN trebao bi sadržavati samo podatke o identitetu državljana trećih zemalja osuđenih na nekom od kaznenih sudova u Uniji. Ti podaci o identitetu trebali bi uključivati alfanumeričke podatke, podatke o otiscima prstiju u skladu s Okvirnom odlukom 2009/315/PUP te prikaze lica ako su zabilježeni u nacionalnim kaznenim evidencijama država članica.

(12)Ako se dogodi da podaci u središnjem sustavu odgovaraju onima koje je tražila država članica („pronađen rezultat”), povezani podaci o identitetu šalju se zajedno s pronađenim rezultatom. Ti podaci trebali bi se upotrebljavati samo za pomoć pri potvrđivanju identiteta predmetnog državljanina treće zemlje. To može uključivati upisivanje takvih podataka u nacionalnu bazu kaznene evidencije u državi članici koja je poslala upit kao drugog imena tog državljanina treće zemlje.

(13)U prvoj bi se fazi prikazi lica iz sustava ECRIS-TCN trebali upotrebljavati samo radi provjere identiteta državljanina treće zemlje. Moguće je da će se u budućnosti, nakon razvoja softvera za prepoznavanje lica, prikazi lica moći upotrebljavati za automatsko biometrijsko povezivanje, pod uvjetom da tehnički uvjeti za to budu zadovoljeni.

(14)Upotreba biometrijskih podataka neophodna je jer je to najpouzdanija metoda za identifikaciju državljana trećih zemalja na državnom području država članica koji često nemaju isprave ni druga sredstva identifikacije, te za pouzdanije povezivanje podataka o državljanima trećih zemalja.

(15)Države članice trebale bi podatke o osuđenim državljanima trećih zemalja unositi u sustav ECRIS-TCN u što kraćem roku nakon što se osuđujuća presuda unese u njihovu nacionalnu kaznenu evidenciju.

(16)Da bi se osigurala najveća moguća učinkovitost sustava ECRIS-TCN, države članice trebale bi u njega unositi podatke i o državljanima trećih zemalja osuđenima prije stupanja Uredbe na snagu. Međutim, države članice u tu svrhu ne bi trebale imati obvezu prikupljati podatke koji nisu već bili uneseni u njihovu kaznenu evidenciju prije stupanja ove Uredbe na snagu.

(17)Poboljšanje razmjene podataka o osuđujućim presudama trebalo bi državama članicama pomoći u provedbi Okvirne odluke 2008/675/PUP, u skladu s kojom države članice tijekom novog kaznenog postupka moraju uzeti u obzir prethodne osuđujuće presude.

(18)Države članice trebale bi imati obvezu služiti se sustavom ECRIS-TCN u svim predmetima za koje zaprime zahtjev za podatke o prethodnim osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja u skladu s nacionalnim pravom te pratiti sve pronađene rezultate s državama članicama putem sustava ECRIS. Ta obveza ne bi trebala biti ograničena samo na zahtjeve povezane s kaznenim istragama.

(19)Ako se u sustavu ECRIS-TCN prikaže pronađen rezultat, to ne bi automatski trebalo značiti da je određenom državljaninu treće zemlje izrečena osuđujuća presuda u navedenim državama članicama niti da navedene države članice u kaznenoj evidenciji imaju podatke o tom državljaninu treće zemlje. Postojanje prethodnih osuđujućih presuda trebalo bi se potvrđivati samo na temelju podataka dobivenih iz kaznenih evidencija predmetnih država članica.

(20)Neovisno o mogućnosti upotrebe financijskih programa Unije u skladu s primjenjivim pravilima, svaka država članica trebala bi snositi vlastite troškove koji proizlaze iz provedbe, upravljanja, upotrebe i održavanja vlastite baze podataka kaznene evidencije i nacionalne baze podataka o otiscima prstiju te iz provedbe, upravljanja, upotrebe i održavanja tehničkih prilagodbi potrebnih za upotrebu sustava ECRIS-TCN, uključujući veze sa središnjom nacionalnom pristupnom točkom.

(21)Kao potporu svojim propisanim zadaćama, Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), osnovana Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća 23 , zatim Eurojust, osnovan Odlukom Vijeća 2002/187/PUP 24 [te Ured europskog javnog tužitelja, osnovan Uredbom (EU).../... 25 ] trebali bi imati pristup sustavu ECRIS-TCN za utvrđivanje država članica koje u kaznenoj evidenciji imaju podatke o određenom državljaninu treće zemlje.

(22)Ovom se Uredbom uspostavljaju stroga pravila o pristupu sustavu ECRIS-TCN i potrebne zaštitne mjere, uključujući odgovornost država članica u pogledu prikupljanja i upotrebe podataka. Njome se utvrđuju i prava pojedinaca na kompenzaciju, pristup, ispravak, brisanje i zaštitu, a posebno pravo na učinkovit pravni lijek i nadzor nad postupcima obrade koje provode neovisna javna tijela. Stoga se ovom Uredbom poštuju temeljna prava i slobode te se poštuju načela priznata posebno Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, uključujući pravo na zaštitu osobnih podataka, načelo jednakosti pred zakonom i opću zabranu diskriminacije.

(23)Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća 26 trebala bi se primjenjivati na obradu osobnih podataka koju provode nadležna nacionalna tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje. Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 27 trebala bi se primjenjivati na obradu osobnih podataka koju provode nacionalna tijela pod uvjetom da se ne primjenjuju nacionalne odredbe kojima se prenosi Direktiva (EU) 2016/680. Koordinirani nadzor trebalo bi osigurati u skladu s člankom 62. [nove uredbe o zaštiti podataka za institucije i tijela Unije].

(24)Trebalo bi utvrditi pravila koja se odnose na odgovornost država članica za štetu nastalu zbog bilo kakve povrede ove Uredbe.

(25)Budući da države članice ne mogu na zadovoljavajući način ostvariti cilj ove Uredbe – osigurati brzu i učinkovitu razmjenu podataka iz kaznene evidencije – nego se on zbog nužne sinergije i interoperabilnosti može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(26)Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kako bi se osigurali jednaki uvjeti za uspostavljanje sustava ECRIS-TCN i operativno upravljanje njime. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 28 .

(27)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(28)U skladu s člancima 1. i 2. te člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u vezi s područjem slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, te države članice ne sudjeluju u donošenju ove Uredbe te ona za njih nije obvezujuća niti se na njih primjenjuje.

[ili]

U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u vezi s područjem slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, te države članice priopćile su svoju želju da sudjeluju u donošenju i primjeni ove Uredbe.

(29)Budući da je Ujedinjena Kraljevina 29. ožujka 2017. obavijestila da namjerava napustiti Uniju, u skladu s člankom 50. Ugovora o Europskoj uniji, Ugovori će se prestati primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu od dana stupanja na snagu sporazuma o povlačenju ili, ako do toga ne dođe, dvije godine od obavijesti osim ako Europsko vijeće, u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom, odluči produljiti to razdoblje. Kao posljedica toga, i ne dovodeći u pitanje bilo koje odredbe sporazuma o povlačenju, prethodno navedeni opis sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine u prijedlogu primjenjuje se samo dok Ujedinjena Kraljevina ne prestane biti država članica.

(30)U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 29 obavljeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, koji je iznio mišljenje… 30 ,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE 1.
Opće odredbe

Članak 1.
Predmet

Ovom Uredbom:

(a)uspostavlja se sustav za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o prethodnim osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja („sustav ECRIS-TCN”);

(b)utvrđuju se uvjeti pod kojima će se nadležna tijela koristiti sustavom ECRIS-TCN kako bi dobila podatke o takvim prethodnim osuđujućim presudama putem Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS), uspostavljenog Odlukom 2009/316/PUP. 

Članak 2.
Područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na obradu podataka o identitetu državljana trećih zemalja kojima je na kaznenim sudovima država članica izrečena pravomoćna odluka, s ciljem utvrđivanja država članica u kojima su takve odluke izrečene.

Članak 3.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„osuđujuća presuda” znači bilo koja pravomoćna odluka kaznenog suda protiv fizičke osobe s obzirom na kazneno djelo, u onoj mjeri u kojoj je ta odluka upisana u kaznenu evidenciju države članice koja je izrekla osuđujuću presudu;

(b)„kazneni postupak” znači faza koja prethodi suđenju, sâma faza suđenja te izvršenje osuđujuće presude;

(c)„kaznena evidencija” znači nacionalna evidencija ili nacionalne evidencije u kojima su evidentirane osuđujuće presude u skladu s nacionalnim pravom;

(d)„država članica koja je izrekla osuđujuću presudu” znači država članica u kojoj je izrečena osuđujuća presuda;

(e)„središnje tijelo” znači tijelo osnovano ili tijela osnovana u skladu s člankom 3. stavkom 1. Okvirne odluke 2009/315/PUP;

(f)„nadležna tijela” znači središnja tijela i tijela Unije koja imaju ovlasti za pristup sustavu ECRIS-TCN u skladu s ovom Uredbom;

(g)„državljanin treće zemlje” znači državljanin zemlje koja nije država članica, bez obzira na to ima li ta osoba i državljanstvo neke od država članica, ili osoba bez državljanstva ili osoba čije državljanstvo nije poznato državi članici koja je izrekla osuđujuću presudu;

(h)„središnji sustav” znači baza/baze podataka u kojima se nalaze podaci o identitetu državljana trećih zemalja protiv kojih su na kaznenim sudovima država članica izrečene pravomoćne odluke; razvija ga i održava agencija eu-LISA;

(i)„softver sučelja” znači softver nadležnih tijela koji im omogućava pristup središnjem sustavu putem komunikacijske infrastrukture iz članka 4.;

(j)„identifikacija” znači postupak utvrđivanja identiteta osobe uspoređivanjem s višestrukim skupovima podataka u bazi podataka;

(k)„alfanumerički podaci” znači podaci izraženi slovima, brojkama, posebnim znakovima, razmacima između znakova i interpunkcijskim znakovima;

(l)„podaci o otiscima prstiju” znači podaci koji se odnose na ravne otiske i otiske uzete zakretanjem svih deset prstiju;

(m)„prikaz lica” znači digitalna slika lica;

(n)„pronađen rezultat” znači podudarnost utvrđena usporedbom podataka u središnjem sustavu i onih koje je država članica upotrijebila za pretraživanje;

(o)„središnja nacionalna pristupna točka” znači nacionalna točka povezivanja s komunikacijskom infrastrukturom iz članka 4.;

(p)„referentni implementacijski računalni program sustava ECRIS” znači softver koji je Komisija razvila i stavila na raspolaganje državama članicama za razmjenu podataka iz kaznenih evidencija putem ECRIS-a.

Članak 4.
Tehnička struktura sustava ECRIS-TCN

1.Sustav ECRIS-TCN sastoji se od:

(a)središnjeg sustava, u kojem se pohranjuju podaci o identitetu osuđenih državljana trećih zemalja;

(b)središnje nacionalne pristupne točke u svakoj državi članici;

(c)softvera sučelja koji omogućava povezivanje središnjih tijela sa središnjim sustavom putem središnje nacionalne pristupne točke i komunikacijske infrastrukture;

(d)komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava i središnjih nacionalnih pristupnih točaka.

2.Središnji sustav bit će smješten u dva tehnička pogona agencije eu-LISA.

3.Softver sučelja integrira se s referentnim implementacijskim računalnim programom sustava ECRIS. Države članice služe se referentnim implementacijskim računalnim programom sustava ECRIS za slanje upita sustavu ECRIS-TCN te za slanje naknadnih zahtjeva za podatke iz kaznenih evidencija.

POGLAVLJE II.
Unošenje i upotreba podataka od strane središnjih tijela

Članak 5.
Unos podataka u sustav ECRIS-TCN

1.Za svakog osuđenog državljanina treće zemlje središnje tijelo države članice koja je izrekla osuđujuću presudu stvara unos u središnjem sustavu. Taj unos uključuje sljedeće podatke:

(a)    prezime; ime (imena); datum rođenja; mjesto rođenja (grad i država); državljanstvo ili državljanstva; spol; imena roditelja; ako je primjenjivo, prethodna imena, pseudonime i/ili aliase; oznaku države članice koja je izrekla osuđujuću presudu;

(b)podatke o otiscima prstiju u skladu s Okvirnom odlukom 2009/315/PUP 31  te sa specifikacijama za razlučivost i upotrebu otisaka prstiju iz članka 10. stavka 1. točke (b); referentni broj podataka o otiscima prstiju osuđene osobe, uključujući oznaku države članice koja je izrekla osuđujuću presudu.

2.Unos može sadržavati i prikaze lica osuđenog državljanina treće zemlje.

3.Država članica koja je izrekla osuđujuću presudu stvara unos što je prije moguće nakon što se osuđujuća presuda unese u nacionalnu kaznenu evidenciju.

4.Država članica koja je izrekla osuđujuću presudu stvara unose za sve osuđujuće presude izrečene prije [datum stupanja na snagu ove Uredbe] u mjeri u kojoj su ti podaci pohranjeni u njezinoj nacionalnoj kaznenoj evidenciji ili nacionalnoj bazi podataka o otiscima prstiju.

Članak 6.
Posebna pravila za prikaze lica

1.Prikazi lica iz članka 5. stavka 2. koriste se samo za potvrđivanje identiteta državljanina treće zemlje koji je identificiran na temelju alfanumeričkog pretraživanja ili pretraživanja na temelju otisaka prstiju.

2.Čim to postane tehnički izvedivo, prikazi lica moći će se koristiti i za identifikaciju državljana trećih zemalja na temelju biometrijskih oznaka. Prije nego se ta funkcija ugradi u sustav ECRIS-TCN, Komisija dostavlja izvješće o raspoloživosti i spremnosti potrebne tehnologije, o čemu se savjetuje s Europskim parlamentom.

Članak 7.
Uporaba sustava ECRIS-TCN za utvrđivanje država članica koje imaju podatke iz kaznene evidencije

1.Kad određena država članica traži podatke iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje u svrhu kaznenog postupka protiv tog državljanina treće zemlje ili u druge svrhe osim u svrhu kaznenog postupka u skladu sa svojim nacionalnim pravom, središnje tijelo te države članice služi se sustavom ECRIS-TCN za utvrđivanje država članica koje u kaznenoj evidenciji imaju podatke o tom državljaninu treće zemlje kako bi putem ECRIS-a prikupilo informacije o prethodnim osuđujućim presudama.

2.Europol, Eurojust [i Ured europskog javnog tužitelja] imaju pristup sustavu ECRIS-TCN za utvrđivanje država članica koje u kaznenoj evidenciji imaju podatke o državljaninu treće zemlje u skladu s člancima 14. ,15. i 16.

3.Nadležna tijela mogu slati upite u sustav ECRIS-TCN služeći se podacima iz članka 5. stavka 1.

4.Nadležna tijela mogu u sustav ECRIS-TCN slati upite i služeći se prikazima lica iz članka 5. stavka 2. pod uvjetom da je takva funkcija ugrađena u skladu s člankom 6. stavkom 2.

5.U slučaju pronađenog rezultata, središnji sustav nadležnom tijelu automatski dostavlja podatke o državama članicama koje u kaznenoj evidenciji imaju podatke o predmetnom državljaninu treće zemlje, zajedno s referentnim brojem/brojevima i svim pripadajućim podacima o identitetu. Ti podaci o identitetu koriste se samo za potvrdu identiteta predmetnog državljanina treće zemlje.

6.Ako rezultat nije pronađen, središnji sustav automatski o tome obavješćuje nadležno tijelo.

POGLAVLJE III.
Čuvanje i izmjena podataka

Članak 8.
Razdoblje čuvanja podataka

1.Svi se unosi čuvaju u središnjem sustavu sve dok su podaci povezani s osuđujućim presudama protiv predmetne osobe pohranjeni u nacionalnoj kaznenoj evidenciji.

2.Nakon isteka razdoblja čuvanja iz stavka 1., središnje tijelo države članice koja je izrekla osuđujuću presudu briše pojedinačne unose iz središnjeg sustava bez odgode, a u svakom slučaju najkasnije mjesec dana od isteka tog razdoblja čuvanja.

Članak 9.
Izmjena i brisanje podataka

1.Države članice imaju pravo mijenjati ili brisati podatke koje su unijele u sustav ECRIS-TCN.

2.Kad država članica koja je izrekla osuđujuću presudu u nacionalnoj kaznenoj evidenciji naknadno izmijeni podatke na temelju kojih je stvoren unos u skladu s člankom 5., mora na isti način izmijeniti podatke pohranjene u tom unosu u središnjem sustavu.

3.Ako određena država članica ima razloge zbog kojih smatra da su podaci pohranjeni u središnjem sustavu netočni ili da su obrađivani u suprotnosti s ovom Uredbom, ona provjerava predmetne podatke te ih, prema potrebi, bez odgode izmjenjuje ili briše iz središnjeg sustava.

4.Ako određena država članica osim države članice koja je unijela podatke ima razloge zbog kojih smatra da su podaci pohranjeni u središnjem sustavu netočni ili da su obrađivani u suprotnosti s ovom Uredbom, ona bez odgode kontaktira središnje tijelo države članice koja je izrekla osuđujuću presudu. Država članica koja je izrekla osuđujuću presudu u roku od mjesec dana provjerava točnost podataka i zakonitost njihove obrade.

POGLAVLJE IV.
Razvoj, upravljanje i odgovornosti

Članak 10.
Donošenje provedbenih akata Komisije

1.Komisija donosi akte potrebne za razvoj i tehničku provedbu sustava ECRIS-TCN, a posebno pravila o:

(a)tehničkim specifikacijama za obradu alfanumeričkih podataka;

(b)tehničkim specifikacijama za razlučivost i obradu otisaka prstiju u sustavu ECRIS-TCN;

(c)tehničkim specifikacijama za softver sučelja iz članka 4. stavka 1. točke (c);

(d)tehničkim specifikacijama za obradu prikaza lica;

(e)kvaliteti podataka, uključujući mehanizam i postupke za provjeru kvalitete podataka;

(f)unosu podataka u skladu s člankom 5.;

(g)pristupu podacima u skladu s člankom 7.;

(h)izmjeni i brisanju podataka u skladu s člancima 8. i 9.;

(i)vođenju evidencije i pristupu evidenciji u skladu s člankom 29.;

(j)pružanju statističkih podataka u skladu s člankom 30.;

(k)zahtjevima u pogledu funkcioniranja i dostupnosti sustava ECRIS-TCN.

2.Provedbeni akti iz stavka 1. donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 35. stavka 2.

Članak 11.
Razvoj i operativno upravljanje

1.Agencija eu-LISA odgovorna je za razvoj i operativno upravljanje sustavom ECRIS-TCN. Razvoj se sastoji od razrade i provedbe tehničkih specifikacija, testiranja i sveobuhvatne koordinacije projekta.

2.Agencija eu-LISA odgovorna je i za daljnji razvoj i održavanje referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS.

3.Agencija eu-LISA određuje oblikovanje fizičke strukture sustava ECRIS-TCN, uključujući njegove tehničke specifikacije i njihov razvoj u pogledu središnjeg sustava iz članka 4. stavka 1. točke (a), središnje nacionalne pristupne točke iz članka 4. stavka 1. točke (b) te softvera sučelja iz članka 4. stavka 1. točke (c). To oblikovanje odobrava Upravni odbor agencije, podložno pozitivnom mišljenju Komisije.

4.Agencija eu-LISA razvija i provodi sustav ECRIS-TCN prije [dvije godine od stupanja ove Uredbe na snagu] te nakon što Komisija donese mjere utvrđene u članku 10.

5.Prije faze oblikovanja i razvoja Upravni odbor agencije eu-LISA osniva Odbor za upravljanje programom koji ima najviše deset članova, a sastoji se od osam predstavnika koje imenuje Upravni odbor, predsjednika savjetodavne skupine za sustav ECRIS-TCN iz članka 36. te jednog člana kojeg imenuje Komisija. Članovi koje imenuje Upravni odbor biraju se isključivo iz onih država članica koje su, u skladu s pravom Unije, u potpunosti dužne poštovati zakonodavne instrumente kojima se uređuje ECRIS te koje će sudjelovati u sustavu ECRIS-TCN. Upravni odbor osigurava da predstavnici koje imenuje imaju potrebno iskustvo i stručno znanje u području razvoja i upravljanja informatičkim sustavima koji podupiru rad pravosudnih tijela i tijela nadležnih za kaznenu evidenciju. Odbor za upravljanje programom sastaje se najmanje jednom svaka tri mjeseca te češće ako je to potrebno. On osigurava primjereno upravljanje fazom oblikovanja i razvoja sustava ECRIS-TCN. Odbor za upravljanje programom svakog mjeseca Upravnom odboru agencije eu-LISA podnosi pisana izvješća o napretku projekta. On nema ovlasti za donošenje odluka ni mandat za zastupanje članova Upravnog odbora.

6.Odbor za upravljanje programom utvrđuje svoj poslovnik, koji konkretno uključuje pravila o:

(a)načinu predsjedanja;

(b)mjestima sastanaka;

(c)pripremi sastanaka;

(d)pozivanju stručnjaka na sastanke;

(e)planovima za komuniciranje kojima se osigurava pružanje cjelovitih podataka članovima Upravnog odbora koji ne sudjeluju u projektu.

7.Odborom predsjeda država članica koja predsjeda Vijećem Europske unije, pod uvjetom da je, u skladu s pravom Unije, u potpunosti dužna poštovati zakonodavne instrumente kojima se uređuje ECRIS te da će sudjelovati u sustavu ECRIS-TCN. Ako taj uvjet nije ispunjen, predsjeda država članica koja će sljedeća predsjedati Vijećem Europske unije i koja ispunjava navedeni zahtjev.

8.Agencija članovima Odbora za upravljanje programom isplaćuje naknadu za sve putne troškove i dnevnice, a članak 10. Poslovnika agencije eu-LISA primjenjuje se mutatis mutandis. Agencija eu-LISA osigurava tajništvo Odbora za upravljanje programom.

9.Tijekom faze oblikovanja i razvoja savjetodavna skupina za sustav ECRIS-TCN iz članka 36. sastoji se od nacionalnih voditelja projekta za sustav ECRIS-TCN. Ona se tijekom faze oblikovanja i razvoja sastaje najmanje jednom mjesečno sve do početka rada sustava ECRIS-TCN. Nakon svakog sastanka podnosi izvješće Upravnom odboru agencije eu-LISA. Osigurava tehničko stručno znanje za pomoć u obavljanju zadaća Upravnog odbora te prati razinu pripremljenosti država članica.

10.U suradnji s državama članicama agencija eu-LISA u svakom trenutku osigurava najbolju dostupnu tehnologiju, podložno analizi troškova i koristi.

11.Agencija eu-LISA odgovorna je za sljedeće zadaće povezane s komunikacijskom infrastrukturom iz članka 4. stavka 1. točke (d):

(a)nadzor;

(b)sigurnost;

(c)usklađivanje odnosa između država članica i pružatelja.

12.Komisija je odgovorna za sve druge zadaće povezane s komunikacijskom infrastrukturom, a osobito za:

(a)zadaće povezane s izvršenjem proračuna;

(b)nabavu i modernizaciju;

(c)ugovorna pitanja.

13.Agencija eu-LISA razvija i održava mehanizam i postupke za provjeravanje kvalitete podataka u sustavu ECRIS-TCN te podnosi redovita izvješća državama članicama, a Komisiji redovito podnosi izvješće koje obuhvaća probleme do kojih je došlo te države članice na koje se oni odnose.

14.Operativno upravljanje sustavom ECRIS-TCN sastoji se od svih zadaća potrebnih za rad sustava ECRIS-TCN u skladu s ovom Uredbom, a posebno rada na održavanju i tehničkog razvoja koji su neophodni za osiguravanje rada sustava na zadovoljavajućoj razini operativne kvalitete u skladu s tehničkim specifikacijama.

15.Agencija eu-LISA obavlja zadaće povezane s pružanjem izobrazbe o tehničkoj upotrebi sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS.

16.Ne dovodeći u pitanje članak 17. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije, agencija eu-LISA primjenjuje odgovarajuća pravila čuvanja profesionalne tajne ili druge jednakovrijedne obveze u pogledu povjerljivosti na cjelokupno svoje osoblje koje mora raditi s podacima unesenima u središnji sustav. Ta se obveza nastavlja primjenjivati i nakon što to osoblje napusti radno mjesto ili zaposlenje te po prestanku njihovih aktivnosti.

Članak 12.
Odgovornosti država članica

1.Svaka je država članica odgovorna za:

(a)osiguravanje sigurne veze između svojih nacionalnih kaznenih evidencija i baza podataka o otiscima prstiju te središnje nacionalne pristupne točke;

(b)razvoj i održavanje veze iz točke (a) te upravljanje njome;

(c)osiguravanje veze između svojih nacionalnih sustava i referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS;

(d)upravljanje i mehanizme za pristup propisno ovlaštenog osoblja središnjih tijela sustavu ECRIS-TCN u skladu s ovom Uredbom te za uspostavu i redovito ažuriranje popisa i profila tog osoblja.

2.Prije nego osoblju svojih tijela koje ima pravo pristupa sustavu ECRIS-TCN odobri obradu podataka pohranjenih u središnjem sustavu, svaka država članica tom osoblju pruža odgovarajuću izobrazbu, posebno o pravilima sigurnosti i zaštite podataka te o relevantnim temeljnim pravima.

Članak 13.

Odgovornost za upotrebu podataka

1.U skladu s Direktivom (EU) 2016/680, svaka država članica osigurava da se podaci uneseni u sustav ECRIS-TCN obrađuju u skladu sa zakonom, a posebno:

(a)da podacima pristup ima samo propisno ovlašteno osoblje u svrhu izvršavanja svojih zadaća;

(b)da se podaci prikupljaju u skladu sa zakonom i uz potpuno poštovanje ljudskog dostojanstva državljana trećih zemalja;

(c)da se podaci u sustav ECRIS-TCN unose u skladu sa zakonom;

(d)da su podaci točni i ažurirani u trenutku unošenja u sustav ECRIS-TCN.

2.Agencija eu-LISA osigurava da se sustavom ECRIS-TCN upravlja u skladu s ovom Uredbom i provedbenim aktima iz članka 10. te u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 [ili uredbom koja je zamjenjuje]. Konkretno, agencija eu-LISA poduzima potrebne mjere kako bi zajamčila sigurnost središnjeg sustava i komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava i središnje nacionalne pristupne točke, ne dovodeći u pitanje odgovornosti svake države članice.

3.Agencija eu-LISA obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju te Europskog nadzornika za zaštitu podataka o mjerama koje u skladu sa stavkom 2. poduzima u svrhu početka rada sustava ECRIS-TCN.

4.Komisija podatke iz stavka 3. stavlja na raspolaganje državama članicama i javnosti na internetskim stranicama koje se redovito ažuriraju.

Članak 14.
Kontaktna točka za treće zemlje i međunarodne organizacije

1.Treće zemlje i međunarodne organizacije mogu svoje zahtjeve za podatke o prethodnim osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja uputiti Eurojustu.

2.Kad Eurojust zaprimi zahtjev kako je opisano u stavku 1., služi se sustavom ECRIS-TCN kako bi utvrdio koje države članice imaju podatke o predmetnom državljaninu treće zemlje te zatim, ako se utvrde te države članice, zahtjev odmah prenosi središnjim tijelima tih država članica. Predmetne države članice odgovorne su za daljnje postupanje s takvim zahtjevima u skladu sa svojim nacionalnim pravom.

3.Eurojust, Europol, [Ured europskog javnog tužitelja] ni središnje tijelo bilo koje države članice ne smiju trećoj zemlji, međunarodnoj organizaciji ni privatnoj stranci prenijeti ni staviti na raspolaganje podatke dobivene iz sustava ECRIS-TCN o prethodnim osuđujućim presudama protiv državljanina treće zemlje ni podatke o tome koje države članice imaju takve podatke.

Članak 15.
Pristup Eurojusta, Europola [i Ureda europskog javnog tužitelja]

1.Eurojust ima izravan pristup sustavu ECRIS-TCN za potrebe provedbe članka 14. te za izvršavanje svojih propisanih zadaća.

2.Europol [i Ured europskog javnog tužitelja] imaju izravan pristup sustavu ECRIS-TCN za potrebe izvršavanja svojih propisanih zadaća.

3.Nakon pronađenog rezultata u okviru kojeg se navode države članice koje u kaznenoj evidenciji imaju podatke o određenom državljaninu treće zemlje, Eurojust, Europol [i Ured europskog javnog tužitelja] mogu se poslužiti svojim kontaktima s nacionalnim tijelima tih država članica uspostavljenima u skladu s odgovarajućim konstitutivnim pravnim instrumentima kako bi zatražili podatke o osuđujućim presudama.

4.Svako od tijela iz ovog članka odgovorno je za upravljanje sustavom ECRIS-TCN, za mehanizme pristupa propisno ovlaštenog osoblja tom sustavu u skladu s ovom Uredbom te za uspostavljanje i redovito ažuriranje popisa i profila tog osoblja.

Članak 16.
Odgovornosti Eurojusta, Europola [i Ureda europskog javnog tužitelja]

1.Eurojust, Europol [i Ured europskog javnog tužitelja] uspostavljaju tehnička sredstva za povezivanje u sustav ECRIS-TCN te su odgovorni za održavanje te veze.

2.Tijela iz stavka 1. moraju svojem osoblju koje ima pravo pristupa sustavu ECRIS-TCN pružiti odgovarajuću izobrazbu, posebno o pravilima sigurnosti i zaštite podataka te o relevantnim temeljnim pravima, prije nego to osoblje dobije odobrenje za obradu podataka pohranjenih u središnjem sustavu.

3.Tijela iz stavka 1. osiguravaju da osobni podaci koje obrađuju na temelju ove Uredbe budu zaštićeni u skladu s primjenjivim odredbama o zaštiti podataka.

Članak 17.
Sigurnost podataka

1.Agencija eu-LISA poduzima potrebne mjere kako bi zajamčila sigurnost sustava ECRIS-TCN, ne dovodeći u pitanje odgovornosti svake države članice i uzimajući u obzir zaštitne mjere navedene u stavku 3.

2.U pogledu rada sustava ECRIS-TCN, eu-LISA poduzima potrebne mjere kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u stavku 3., uključujući donošenje sigurnosnog plana te plana kontinuiteta poslovanja i oporavka u slučaju katastrofe.

3.Države članice jamče sigurnost podataka prije i tijekom njihova prijenosa do središnje nacionalne pristupne točke i primanja s te točke. Svaka država članica konkretno će:

(a)fizički zaštititi podatke, među ostalim izradom planova za zaštitu ključne infrastrukture u nepredviđenim situacijama;

(b)neovlaštenim osobama zabraniti pristup nacionalnim objektima u kojima država članica provodi djelatnosti povezane sa sustavom ECRIS-TCN;

(c)spriječiti neovlašteno čitanje, umnožavanje, mijenjanje ili uklanjanje podatkovnih medija;

(d)spriječiti neovlašten unos podataka i neovlašteno pregledavanje, mijenjanje ili brisanje pohranjenih osobnih podataka;

(e)spriječiti neovlaštenu obradu podataka u sustavu ECRIS-TCN i svaku neovlaštenu izmjenu ili brisanje podataka obrađenih u sustavu ECRIS-TCN;

(f)osigurati da osobe koje su ovlaštene pristupiti sustavu ECRIS-TCN imaju pristup samo podacima obuhvaćenima svojim odobrenjem pristupa, i to isključivo na temelju identiteta pojedinačnih korisnika i povjerljivih modula za pristup;

(g)osigurati da sva nadležna tijela koja imaju pravo pristupa sustavu ECRIS-TCN izrade profile u kojima se opisuju funkcije i odgovornosti osoba koje su ovlaštene za unos, izmjenu, brisanje, pregledavanje i pretraživanje podataka te da te profile bez odlaganja stave na raspolaganje nacionalnim nadzornim tijelima iz članka 25. na njihov zahtjev;

(h)osigurati da bude moguće provjeriti i utvrditi kojim se tijelima mogu slati podaci uz upotrebu opreme za priopćavanje podataka;

(i)osigurati da bude moguće provjeriti i utvrditi koji su se podaci obrađivali u sustavu ECRIS-TCN, kada su se obrađivali, tko ih je obrađivao i u koju svrhu;

(j)spriječiti neovlašteno čitanje, umnožavanje, mijenjanje ili brisanje osobnih podataka tijekom prijenosa osobnih podataka u sustav ECRIS-TCN ili iz njega ili tijekom prijenosa podatkovnih medija, posebice odgovarajućim tehnikama enkripcije;

(k)nadzirati učinkovitost sigurnosnih mjera iz ovog stavka i poduzeti potrebne organizacijske mjere koje se odnose na unutarnji nadzor kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom.

Članak 18.
Odgovornost

1.Svaka osoba ili država članica koja je pretrpjela štetu zbog nezakonitih postupaka obrade ili bilo koje druge radnje koja nije u skladu s ovom Uredbom ima pravo na naknadu štete od države članice odgovorne za pretrpljenu štetu. Ta se država članica u cijelosti ili djelomično oslobađa od svoje odgovornosti ako dokaže da nije odgovorna za događaj koji je prouzročio nastanak štete.

2.Ako neka država članica ne ispuni svoje obveze u skladu s ovom Uredbom i time nanese štetu sustavu ECRIS-TCN, tu se državu članicu smatra odgovornom za takvu štetu, osim ako i u mjeri u kojoj je eu-LISA ili neka druga država članica koja sudjeluje u sustavu ECRIS-TCN propustila poduzeti razumne mjere za sprečavanje nastanka štete ili smanjivanje njezina učinka.

3.Zahtjevi za naknadu štete prema državi članici za štetu iz stavaka 1. i 2. uređeni su nacionalnim pravom tužene države članice.

Članak 19.
Unutarnji nadzor

Države članice osiguravaju da svako središnje tijelo poduzme mjere potrebne za usklađivanje s ovom Uredbom te da prema potrebi surađuje s nadzornim tijelom i nacionalnim nadzornim tijelom.

Članak 20.
Sankcije

Države članice poduzimaju potrebne mjere kojima osiguravaju da se za svaku upotrebu podataka unesenih u sustav ECRIS-TCN koja je u suprotnosti s ovom Uredbom izriču učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije u skladu s nacionalnim pravom.

POGLAVLJE V.
Prava i nadzor nad zaštitom podataka

Članak 21.
Nadzornik podataka i obrađivač podataka

1.Svako središnje tijelo države članice smatra se nadzornikom podataka u skladu s Direktivom (EU) 2016/680 za obradu osobnih podataka u toj državi članici u skladu s ovom Uredbom.

2.Agencija eu-LISA smatra se obrađivačem podataka u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 u pogledu osobnih podataka koje u središnji sustav unesu države članice.

Članak 22.
Svrha obrade osobnih podataka

1.Podaci koji se nalaze u središnjem sustavu obrađuju se samo radi utvrđivanja država članica koje u kaznenoj evidenciji imaju podatke o državljanima trećih zemalja.

2.Pristup sustavu ECRIS-TCN radi unošenja, izmjene, brisanja i pregledavanja podataka iz članka 5. ograničava se isključivo na propisno ovlašteno osoblje središnjih tijela te na propisno ovlašteno osoblje tijela iz članka 15. radi pregledavanja podataka. Taj pristup ograničen je na ono što je potrebno za obavljanje zadaća u skladu sa svrhom iz stavka 1. te je proporcionalan ciljevima koji se žele postići.

Članak 23.
Pravo na pristup, ispravljanje i brisanje

1.Zahtjevi državljana trećih zemalja u vezi s pravima utvrđenima u člancima 14. i 16. Direktive (EU) 2016/680 mogu se uputiti središnjem tijelu bilo koje države članice.

2.Ako je zahtjev podnesen nekoj drugoj državi članici, a ne državi članici koja je izrekla osuđujuću presudu, nadležna tijela države članice kojoj je zahtjev podnesen provjeravaju točnost podataka i zakonitost njihove obrade u sustavu ECRIS-TCN u roku od mjesec dana ako je to moguće učiniti bez savjetovanja s državom članicom koja je izrekla osuđujuću presudu. U protivnom, država članica koja nije država članica koja je izrekla osuđujuću presudu stupa u kontakt s nadležnim tijelima države članice koja je izrekla osuđujuću presudu u roku od 14 dana te država članica koja je izrekla osuđujuću presudu provjerava točnost podataka i zakonitost njihove obrade u roku od mjesec dana od stupanja u kontakt.

3.U slučaju da su podaci zabilježeni u sustavu ECRIS-TCN činjenično netočni ili nezakonito uneseni, država članica koja je izrekla osuđujuću presudu ispravlja ili briše te podatke u skladu s člankom 9. Država članica koja je izrekla osuđujuću presudu ili, prema potrebi, država članica kojoj je zahtjev podnesen bez odlaganja u pisanom obliku potvrđuje predmetnoj osobi da su poduzete mjere za ispravljanje ili brisanje podataka koji se odnose na tu osobu.

4.Ako se država članica kojoj je podnesen zahtjev ne slaže s tim da su podaci uneseni u sustav ECRIS-TCN činjenično netočni ili da su bili nezakonito zabilježeni, ona bez odlaganja donosi upravnu odluku kojom u pisanom obliku objašnjava predmetnoj osobi zbog čega nije spremna ispraviti ili izbrisati podatke koji se odnose na tu osobu.

5.Država članica koja donese upravnu odluku u skladu sa stavkom 4. predmetnoj osobi dostavlja i informacije kojima objašnjava koje korake ta osoba može poduzeti ako ne prihvaća objašnjenje. To uključuje informacije o tome kako ta osoba može pokrenuti postupak ili podnijeti žalbu nadležnim tijelima ili sudovima te države članice te o svakoj pomoći, uključujući pomoć od nadzornih tijela, koja je dostupna u skladu s pravom te države članice.

6.Zahtjev podnesen u skladu sa stavcima 1. i 2. mora sadržavati nužne podatke za identifikaciju predmetne osobe. Ti se podaci upotrebljavaju isključivo kako bi se omogućilo ostvarivanje prava iz stavaka 1. i 2. te se odmah nakon toga brišu.

7.Kad god osoba u skladu sa stavkom 2. zatraži podatke koji se odnose na nju, središnje tijelo u pisanom obliku vodi evidenciju o takvom zahtjevu, načinu na koji je podnesen i o tome koje je tijelo podnijelo zahtjev te navedenu evidenciju bez odlaganja stavlja na raspolaganje nadzornim tijelima.

Članak 24.
Suradnja radi jamčenja prava na zaštitu podataka

1.Središnja tijela država članica surađuju u provedbi prava utvrđenih u članku 23.

2.Nadzorno tijelo u svakoj državi članici na zahtjev pruža pomoć predmetnoj osobi i savjetuje ju o ostvarivanju njezinih prava na ispravljanje ili brisanje podataka koji se odnose na tu osobu.

3.U svrhu ostvarivanja tih ciljeva, nadzorno tijelo države članice koja je proslijedila podatke surađuje s nadzornim tijelima država članica kojima je zahtjev podnesen.

Članak 25.
Pravni lijekovi

1.U svakoj državi članici svaka osoba ima pravo pokrenuti postupak ili podnijeti žalbu u državi članici koja je odbila pravo na pristup ili pravo na ispravljanje ili brisanje podataka koji se odnose na tu osobu, kako je predviđeno u članku 23.

2.Pomoć nadzornih tijela dostupna je tijekom cijelog postupka.

Članak 26.
Nadzor koji provodi nadzorno tijelo

1.Svaka država članica osigurava da nadzorno tijelo ili tijela imenovana u skladu s člankom 41. Direktive (EU) 2016/680 nadziru zakonitost obrade osobnih podataka iz članka 6. koju obavlja predmetna država članica, uključujući prijenos tih podataka u sustav ECRIS-TCN i iz tog sustava.

2.Nadzorno tijelo osigurava da se revizija postupaka obrade podataka u nacionalnoj kaznenoj evidenciji i bazi podataka o otiscima prstiju provodi u skladu s odgovarajućim međunarodnim revizijskim standardima najmanje svake četiri godine od početka rada sustava ECRIS-TCN.

3.Države članice osiguravaju da njihovo nadzorno tijelo ima dovoljno sredstava za izvršenje zadaća koje su im povjerene u skladu s ovom Uredbom.

4.Svaka država članica dostavlja sve podatke koje zatraže nadzorna tijela, a posebno informacije o aktivnostima izvršenima u skladu s člancima 12., 13. i 17. Svaka država članica nadzornim tijelima odobrava pristup svojoj evidenciji na temelju članka 29. te im omogućuje da u svakom trenutku imaju pristup njezinim objektima povezanima sa sustavom ECRIS-TCN.

Članak 27.
Nadzor koji provodi Europski nadzornik za zaštitu podataka

1.Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da se sve aktivnosti obrade osobnih podataka koje u pogledu sustava ECRIS-TCN provodi agencija eu-LISA izvršavaju u skladu s ovom Uredbom.

2.Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da se revizija aktivnosti obrade osobnih podataka koje izvršava Agencija provodi u skladu s odgovarajućim međunarodnim revizijskim standardima najmanje svake četiri godine. Izvješće o toj reviziji šalje se Europskom parlamentu, Vijeću, agenciji eu-LISA, Komisiji, nadzornim tijelima i nacionalnim nadzornim tijelima. Agencija eu-LISA ima mogućnost davanja primjedbi prije donošenja izvješća.

3.Agencija eu-LISA dostavlja podatke koje zatraži Europski nadzornik za zaštitu podataka, odobrava njemu ili njoj pristup svim dokumentima i svojoj evidenciji iz članka 29. te pristup svim svojim poslovnim prostorijama u svakom trenutku.

Članak 28.
Suradnja nadzornih tijela i Europskog nadzornika za zaštitu podataka

Trebalo bi osigurati koordinirani nadzor u skladu s člankom 62. [nove Uredbe o zaštiti podataka za institucije i tijela Unije].

Članak 29.
Vođenje evidencije

1.Agencija eu-LISA i nadležna tijela osiguravaju, svatko u okviru svoje nadležnosti, da se svi postupci obrade podataka u sustavu ECRIS-TCN evidentiraju za potrebe provjere prihvatljivosti zahtjeva, nadziranja zakonitosti obrade podataka te cjelovitosti i sigurnosti podataka te unutarnjeg nadzora.

2.Evidencija ili dokumentacija sadržavaju:

(a)    svrhu zahtjeva za pristup podacima u sustavu ECRIS-TCN;

(b)podatke prenesene kako je navedeno u članku 5.;

(c)    referentnu oznaku nacionalnog spisa;

(d)    datum i točno vrijeme radnje;

(e)    podatke upotrijebljene u upitu;

(f)    identifikacijsku oznaku službenika koji je izvršio pretraživanje i službenika koji je naredio pretraživanje.

3.Evidencija o pregledavanju i otkrivanju omogućit će utvrđivanje obrazloženja za takve radnje.

4.Evidencija i dokumentacija upotrebljavat će se samo za praćenje zakonitosti obrade podataka te za osiguravanje cjelovitosti i sigurnosti podataka. Samo evidencija koja ne sadržava osobne podatke može se upotrijebiti za praćenje i evaluaciju iz članka 34. Ta evidencija štiti se odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa te se briše nakon godinu dana ako više nije potrebna za postupke praćenja koji su već započeti.

5.Agencija eu-LISA bez nepotrebnog odlaganja na zahtjev stavlja evidenciju svojih postupaka obrade na raspolaganje središnjim tijelima.

6.Nadležna nacionalna nadzorna tijela odgovorna za provjeru prihvatljivosti zahtjeva i praćenje zakonitosti obrade podataka te cjelovitosti i sigurnosti podataka imaju pristup toj evidenciji na vlastiti zahtjev za potrebe ispunjavanja svojih dužnosti. Središnja tijela bez nepotrebnog odlaganja na zahtjev stavljaju evidenciju svojih postupaka obrade na raspolaganje nadležnim nadzornim tijelima.

POGLAVLJE VI.
Završne odredbe

Članak 30.
Upotreba podataka za izvješćivanje i u statističke svrhe

1.Propisno ovlašteno osoblje agencije eu-LISA, nadležnih tijela i Komisije ima pristup podacima obrađenima u sustavu ECRIS-TCN isključivo u svrhu izvješćivanja i u statističke svrhe, a da se pritom ne omogućuje identifikacija pojedinaca.

2.U svrhu stavka 1. eu-LISA uspostavlja i uvodi središnji repozitorij koji udomljuje u svojim tehničkim pogonima i koji sadržava podatke iz stavka 1. na temelju kojih nije moguća identifikacija pojedinaca, ali na temelju kojih se mogu dobiti izvješća i statistički podaci koji se mogu prilagoditi. Pristup središnjem repozitoriju odobrava se sigurnim pristupom uz kontrolu pristupa i posebne korisničke profile, i to isključivo u svrhu izvješćivanja i u statističke svrhe.

3.U skladu s postupkom ispitivanja iz članka 35. stavka 2. donose se detaljna pravila o radu središnjeg repozitorija i zaštiti podataka te sigurnosna pravila koja se primjenjuju na repozitorij.

4.Postupci koje je eu-LISA uspostavila u cilju praćenja funkcioniranja sustava ECRIS-TCN iz članka 34. te referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS uključuju mogućnost redovitog dobivanja statističkih podataka kako bi se osiguralo to praćenje.

Agencija eu-LISA Komisiji svaki mjesec dostavlja statističke podatke koji nisu osobne prirode, a odnose se na bilježenje, pohranu i razmjenu podataka iz kaznene evidencije putem sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS. Na zahtjev Komisije agencija eu-LISA dostavlja statističke podatke o određenim aspektima koji se odnose na provedbu ove Uredbe.

5.Države članice agenciji eu-LISA dostavljaju statističke podatke potrebne za izvršavanje njezinih obveza iz ovog članka. Komisiji dostavljaju statističke podatke o broju osuđenih državljana trećih zemalja te o broju osuđujućih presuda izrečenih državljanima trećih zemalja na svojem državnom području.

Članak 31.
Troškovi

1.Troškovi nastali u vezi s uspostavom i radom središnjeg sustava, komunikacijske infrastrukture, softvera sučelja i referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS idu na teret općeg proračuna Unije.

2.Troškovi povezivanja Eurojusta, Europola i [Ureda europskog javnog tužitelja] sa sustavom ECRIS-TCN pokrivaju se iz proračuna tih tijela.

3.Ostale troškove snose države članice, posebno troškove nastale povezivanjem postojećih nacionalnih kaznenih evidencija, baza podataka o otiscima prstiju i središnjih tijela sa sustavom ECRIS-TCN, kao i troškove udomljavanja referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS.

Članak 32.
Obavješćivanje

Države članice obavješćuju agenciju eu-LISA o svojim središnjim tijelima kojima je odobren pristup za unos, izmjenu, brisanje, pregledavanje ili pretraživanje podataka. Agencija eu-LISA redovito objavljuje popis tih središnjih tijela.

Članak 33.
Početak rada

1.Komisija utvrđuje datum od kojeg će sustav ECRIS-TCN početi s radom, nakon što budu ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)    donesene su mjere iz članka 10.;

(b)    agencija eu-LISA proglasila je uspješan dovršetak opsežnog testiranja sustava ECRIS-TCN, koje u suradnji s državama članicama provodi eu-LISA;

(c)    države članice potvrdile su tehničke i zakonske mjere za prikupljanje i prijenos podatka iz članka 5. u sustav ECRIS-TCN te su o njima obavijestile Komisiju.

2.Agencija eu-LISA obavješćuje Komisiju o uspješnom dovršetku testiranja iz stavka 1. točke (b). Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o rezultatima testiranja provedenog u skladu sa stavkom 1. točkom (b).

3.Odluka Komisije iz stavka 1. objavljuje se u Službenom listu.

4.Države članice počinju upotrebljavati sustav ECRIS-TCN od dana koji odredi Komisija u skladu sa stavkom 1.

Članak 34.
Praćenje i evaluacija

1.Agencija eu-LISA osigurava da su uspostavljeni postupci za praćenje razvoja sustava ECRIS-TCN s obzirom na ciljeve povezane s planiranjem i troškovima te za praćenje funkcioniranja sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS s obzirom na ciljeve povezane s tehničkim rezultatima, troškovnom učinkovitošću, sigurnošću i kvalitetom usluge.

2.Za potrebe praćenja funkcioniranja sustava i njegova tehničkog održavanja eu-LISA ima pristup potrebnim podacima koji se odnose na postupke obrade podataka koji se provode u sustavu ECRIS-TCN i referentnom implementacijskom računalnom programu sustava ECRIS.

3.Najkasnije [šest mjeseci nakon stupanja ove Uredbe na snagu] te svakih šest mjeseci nakon toga tijekom faze razvoja eu-LISA Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o trenutačnom stanju u pogledu razvoja sustava ECRIS-TCN. Nakon završetka faze razvoja, Europskom parlamentu i Vijeću podnosi se izvješće u kojem se objašnjava na koji su način ispunjeni ciljevi, a posebno oni koji se odnose na planiranje i troškove, te se obrazlažu eventualna odstupanja.

4.Dvije godine nakon početka rada sustava ECRIS-TCN i svake godine nakon toga eu-LISA Komisiji podnosi izvješće o tehničkom funkcioniranju sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS, uključujući njihovu sigurnost, posebno na temelju statističkih podataka o funkcioniranju i uporabi sustava ECRIS-TCN te o razmjeni podataka iz kaznenih evidencija putem referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS.

5.Tri godine nakon što sustav ECRIS-TCN započne s radom i svake četiri godine nakon toga Komisija priprema cjelovitu evaluaciju sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS. Ta cjelovita evaluacija uključuje procjenu primjene Uredbe, pregled postignutih rezultata s obzirom na ciljeve i utjecaj na temeljna prava te procjenu trajnog važenja temeljnih načela, primjene Uredbe, sigurnosti sustava i svih utjecaja na budući rad, a daju se i sve potrebne preporuke. Komisija izvješće o evaluaciji prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Države članice, Eurojust, Europol [i Ured europskog javnog tužitelja] agenciji eu-LISA i Komisiji dostavljaju podatke potrebne za sastavljanje nacrta izvješća iz ovog članka u skladu s kvantitativnim pokazateljima koje su prethodno definirali Komisija i/ili eu-LISA. Ti podaci ne smiju ugroziti metode rada ni uključivati podatke koji otkrivaju izvore, članove osoblja ili istrage imenovanih tijela.

7.Agencija eu-LISA Komisiji dostavlja podatke potrebne za pripremu cjelovite evaluacije iz stavka 5.

Članak 35.
Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 32 .

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 36.
Savjetodavna skupina

Agencija eu-LISA osniva savjetodavnu skupinu koja joj pomaže stručnim savjetima povezanima sa sustavom ECRIS-TCN i referentnim implementacijskim računalnim programom sustava ECRIS, posebno u kontekstu pripreme njezina godišnjeg programa rada i godišnjeg izvješća o radu. Tijekom faze oblikovanja i razvoja primjenjuje se članak 11.

Članak 37.
Izmjena Uredbe (EU) br. 1077/2011

Uredba (EU) br. 1077/2011 mijenja se kako slijedi:

(1)U članku 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Agencija je odgovorna za operativno upravljanje informacijskim sustavom, viznim informacijskim sustavom, Eurodacom, [sustavom ulaska/izlaska], [ETIAS-om], [automatiziranim sustavom za upis, praćenje i mehanizam raspodjele za zahtjeve za međunarodnu zaštitu], sustavom ECRIS-TCN i referentnim implementacijskim računalnim programom sustava ECRIS.”

(2)Umeće se sljedeći članak:

„Članak 5.a

Zadaće koje se odnose na sustav ECRIS-TCN

Agencija u odnosu na sustav ECRIS-TCN i referentni implementacijski računalni program sustava ECRIS obavlja sljedeće zadaće:

(a)zadaće koje su joj dodijeljene Uredbom (EU) br. XXX/20XX Europskog parlamenta i Vijeća*;

(b)zadaće povezane s izobrazbom za tehničku upotrebu sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS.

__________

*    Uredba (EU) br. XXX/20XX Europskog parlamenta i Vijeća* od X. X. X. o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva za dopunu i potporu Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije (sustav ECRIS-TCN) te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011 (SL L ...).”

(3)U članku 7. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Zadaće povezane s operativnim upravljanjem komunikacijskom infrastrukturom mogu se povjeriti vanjskim privatnim subjektima ili tijelima u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 966/2012. U tom slučaju mrežni poslužitelj ima obvezu pridržavati se sigurnosnih mjera iz stavka 4. i ni na koji način nema pristup operativnim podacima iz SIS-a II, VIS-a, Eurodaca, [EES-a], [ETIAS-a], [automatiziranog sustava za upis, praćenje i mehanizam raspodjele za zahtjeve za međunarodnu zaštitu], sustava ECRIS-TCN kao ni razmjeni podataka SIRENE u vezi sa SIS-om II.”

(4)U članku 8. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Agencija prati razvoj istraživanja koja su relevantna za operativno upravljanje SIS-om II, VIS-om, Eurodacom, [EES-om], [ETIAS-om], [automatiziranim sustavom za upis, praćenje i mehanizam raspodjele za zahtjeve za međunarodnu zaštitu], sustavom ECRIS-TCN i drugim opsežnim informacijskim sustavima.”

(5)U članku 12. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)nova točka (sa) dodaje se nakon točke (s):

„(sa) donosi izvješća o razvoju sustava ECRIS-TCN u skladu s člankom 34. stavkom 3. Uredbe (EU) br. XXX/20XX Europskog parlamenta i Vijeća od X. X. X o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu i potporu Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011 (SL L ...);”;

(b)točka (t) zamjenjuje se sljedećim:

„(t) donosi izvješća o tehničkom funkcioniranju SIS-a II u skladu s člankom 50. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i člankom 66. stavkom 4. Odluke 2007/533/PUP [ili člankom 54. stavkom 7. Uredbe XX od XX Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području graničnih kontrola te o izmjeni Uredbe (EU) br. 515/2014 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1987/2006 te člankom 71. stavkom 7. Uredbe XX od XX Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje u kaznenim stvarima, o izmjeni Uredbe (EU) br. 515/2014 i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1986/2006, Odluke Vijeća 2007/533/PUP i Odluke Komisije 2010/261/EU], VIS-a u skladu s člankom 50. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 767/2008 i člankom 17. stavkom 3. Odluke 2008/633/PUP, [EES-a u skladu s člankom 64. stavkom 4. Uredbe (EU) XX/XX od XXX, ETIAS-a u skladu s člankom 81. stavkom 4. Uredbe (EU) XX/XX od XXX te sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS u skladu s člankom 34. stavkom 4. Uredbe (EU) XX/XXX;”;

(c)točka(v) zamjenjuje se sljedećim:

„(v)    daje službene primjedbe na izvješća o revizijama Europskog nadzornika za zaštitu podataka u skladu s člankom 45. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1987/2006, člankom 42. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 767/2008, člankom 31. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 603/2013, člankom 50. stavkom 2. Uredbe (EU) XX/XX od XXX [o uspostavi EES-a], člankom 57. Uredbe (EU) XX/XX od XXX [o uspostavi ETIAS-a] te člankom 27. stavkom 2. Uredbe (EU) XX/XXXX [o uspostavi sustava ECRIS-TCN] te osigurava odgovarajuće postupanje nakon tih revizija;”;

(d)sljedeća se točka umeće nakon točke (xa):

„(xb) objavljuje statističke podatke povezane sa sustavom ECRIS-TCN i referentnim implementacijskim računalnim programom sustava ECRIS u skladu s člankom 30. Uredbe XXXX/XX;”;

(e) točka (y) zamjenjuje se sljedećim:

„(y)    osigurava godišnju objavu popisa nadležnih tijela ovlaštenih za izravno pretraživanje podataka pohranjenih u SIS-u II u skladu s člankom 31. stavkom 8. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i člankom 46. stavkom 8. Odluke 2007/533/PUP, zajedno s popisom ureda nacionalnih sustava za SIS II (N.SIS II) i ureda SIRENE kako je navedeno u članku 7. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i članku 7. stavku 3. Odluke 2007/533/PUP; [ili u skladu s člankom 36. stavkom 8. Uredbe XX od XX Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području graničnih kontrola te o izmjeni Uredbe (EU) br. 515/2014 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i člankom 53. stavkom 8. Uredbe XX od XX Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje u kaznenim stvarima, izmjeni Uredbe (EU) br. 515/2014 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1986/2006, Odluke Vijeća 2007/533/PUP i Odluke Komisije 2010/261/EU, zajedno s popisom ureda nacionalnih sustava SIS II (N.SIS II) i ureda SIRENE kako je navedeno u članku 7. stavku 3. Uredbe XX od XX Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području graničnih kontrola i članku 7. stavku 3. Uredbe XX od XX Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje u kaznenim stvarima; [kao i popisa nadležnih tijela u skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EU) XX/XXXX o uspostavi EES-a]; [popisa nadležnih tijela u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) XX/XXXX o uspostavi ETIAS-a] i [popisa središnjih tijela u skladu s člankom 32. Uredbe XX/XXX o uspostavi sustava ECRIS-TCN;]”.

(6)U članku 15. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.    Europol i Eurojust mogu prisustvovati sastancima Upravnog odbora kao promatrači kad je na dnevnom redu pitanje koje se odnosi na SIS II u pogledu primjene Odluke 2007/533/PUP. [Europska granična i obalna straža može prisustvovati sastancima Upravnog odbora kao promatrač kad je na dnevnom redu pitanje koje se odnosi na SIS u pogledu primjene Uredbe (EU) 2016/1624 ili Uredbe XXX od XXX]. Europol može prisustvovati sastancima Upravnog odbora kao promatrač i kad je na dnevnom redu pitanje koje se odnosi na VIS u pogledu primjene Odluke 2008/633/PUP ili pitanje koje se odnosi na Eurodac u pogledu primjene Uredbe (EU) br. 603/2013. [Europol može prisustvovati sastancima Upravnog odbora kao promatrač i kad je na dnevnom redu pitanje koje se odnosi na EES u pogledu primjene Uredbe XX/XXXX (o uspostavi EES-a) ili pitanje koje se odnosi na ETIAS u pogledu Uredbe XX/XXXX (o uspostavi ETIAS-a). Europska granična i obalna straža može prisustvovati sastancima Upravnog odbora i kad je na dnevnom redu pitanje koje se odnosi na ETIAS u pogledu primjene Uredbe XX/XX od XXX.] [EASO može prisustvovati sastancima Upravnog odbora kao promatrač i kad je na dnevnom redu pitanje koje se odnosi na automatizirani sustav za upis, praćenje i mehanizam raspodjele za zahtjeve za međunarodnu zaštitu iz članka 44. Uredbe (EU) o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (preinaka) COM(2016) 270 final – 2016/0133(COD).] [Eurojust, Europol i Ured europskog javnog tužitelja mogu prisustvovati sastancima Upravnog odbora kao promatrači i kad je na dnevnom redu pitanje koje se odnosi na Uredbu XX/XXXX (o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu i potporu Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije (ECRIS) te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011.] Upravni odbor može pozvati bilo koju drugu osobu čije bi mišljenje moglo biti od interesa da prisustvuje njegovim sastancima kao promatrač;”;

(7)U članku 17. stavku 5. točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

„(g) ne dovodeći u pitanje članak 17. Pravilnika o osoblju, utvrđuje uvjete povjerljivosti radi usklađivanja s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 1987/2006, člankom 17. Odluke 2007/533/PUP, člankom 26. stavkom 9. Uredbe (EZ) br. 767/2008, člankom 4. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 603/2013, [člankom 34 stavkom 4. Uredbe (EU) XX/XX od XX (o uspostavi EES-a)] 33 , člankom 64. stavkom 2. Uredbe XX/XXXX (o uspostavi ETIAS-a) te člankom 11. stavkom 16. [Uredbe (EU) XX/XX od XXX o uspostavi sustava ECRIS-TCN;]”;

(8)U članku 19. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Upravnom odboru stručnim savjetima povezanima s opsežnim informacijskim sustavima, a posebno u kontekstu pripremanja godišnjeg programa rada i godišnjeg izvješća o radu, pomažu sljedeće savjetodavne skupine:

(a)savjetodavna skupina za SIS II;

(b)savjetodavna skupina za VIS;

(c)savjetodavna skupina za Eurodac;

(d)savjetodavna skupina za [EES-ETIAS];

(e)savjetodavna skupina za sustav ECRIS-TCN;

(f)bilo koja druga savjetodavna skupina povezana s nekim opsežnim informacijskim sustavom, ako je tako određeno u odgovarajućem zakonodavnom instrumentu kojim se uređuju razvoj, uspostava, djelovanje i uporaba tog opsežnog informacijskog sustava.”.

Članak 38.
Provedba i prijelazne odredbe

1.Države članice poduzimaju potrebne mjere za usklađivanje s odredbama ove Uredbe najkasnije 24 mjeseca od njezina stupanja na snagu.

2.Za osuđujuće presude izrečene prije [datum stupanja ove Uredbe na snagu] središnja će tijela u središnjem sustavu stvoriti posebne unose najkasnije 24 mjeseca od stupanja ovog instrumenta na snagu, u mjeri u kojoj su takvi podaci pohranjeni u njihovim nacionalnim kaznenim evidencijama ili nacionalnim bazama podataka o otiscima prstiju.

Članak 39.
Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednik    Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinosi trećih strana

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) kao dopunu i potporu Europskom informacijskom sustavu kaznene evidencije (ECRIS) te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/21

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 34  

Područje politike        33    Pravosuđe i potrošači

Aktivnost ABB-a    33 03    Pravosuđe

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 35  

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na produljenje postojećeg djelovanja 

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

   Poboljšati funkcioniranje zajedničkog područja sigurnosti i pravde poboljšanjem razmjene podataka u kaznenim stvarima u pogledu državljana trećih zemalja

   Suzbiti kriminal i poticati sprječavanje kriminala (i u pogledu terorizma).

   Osigurati nediskriminaciju između državljana trećih zemalja i građana EU-a radi učinkovite razmjene podataka iz kaznene evidencije.

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj

   Smanjiti broj nepotrebnih zahtjeva za podatke iz kaznene evidencije državljana trećih zemalja i time prouzročene troškove.

   Povećati razmjene podataka iz kaznene evidencije o državljanima trećih zemalja putem ECRIS-a.

Odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Vidjeti aktivnosti navedene na popisu aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB br. 33 03

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Očekuje se da se na temelju inicijative uspostavi središnji sustav za utvrđivanje države članice koja ima podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja radi povećanja broja razmjena podataka o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja putem postojećeg ECRIS-a.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Razine razmjena podataka iz kaznene evidencije o državljanima trećih zemalja u odnosu na broj osuđujućih presuda protiv državljana trećih zemalja i osuđenih državljana trećih zemalja.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjev/zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Provedba središnjeg sustava koji sadrži alfanumeričke podatke i podatke o identitetu državljana trećih zemalja na temelju otisaka prstiju koju vrši agencija eu-LISA radi utvrđivanja države članice koja ima podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Očekuje se da se na temelju inicijative uspostavi središnji sustav za utvrđivanje države članice koja ima podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja radi povećanja broja razmjena podataka o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja putem postojećeg ECRIS-a. Države članice ne mogu samostalno uspostaviti takav sustav, već on zahtijeva stvaranje sustava koji će izraditi i kojim će upravljati agencija eu-LISA.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

ECRIS je uspješno pravodobno uspostavljen u travnju 2012. Namjera je primijeniti istu najbolju praksu. Osim toga, tijekom pregovora o Komisijinom prijedlogu iz 2016. za Direktivu o ECRIS-TCN-u pokazalo se da postoji izrazita naklonost prema uspostavi centraliziranog sustava.

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Vidjeti prethodne odlomke „Usklađenost s postojećim i drugim odredbama politike Unije”. Unaprjeđenje ECRIS-a u pogledu državljana trećih zemalja dio je strategije opisane u Europskom programu sigurnosti.

Inicijativa je povezana i s radom Stručne skupine na visokoj razini o interoperabilnosti jer je novi sustav ECRIS-TCN jedan od sustava koji se uzima u obzir za daljnju interoperabilnost s drugim sustavima EU-a kao što su Schengenski informacijski sustav, vizni informacijski sustav i Eurodac.

Nadalje, razmjenom podataka iz kaznene evidencije podupire se primjena Okvirne odluke Vijeća 2008/675/PUP, u kojoj je predviđeno da bi pravosudna tijela država članica trebala tijekom kaznenog postupka poštovati prethodne osuđujuće presude donesene protiv te iste osobe zbog različitih djela u drugim državama članicama, bez obzira na državljanstvo predmetne osobe.

Kako je navedeno u Komunikaciji o učinkovitijoj politici vraćanja u Europskoj uniji (C(2017) 200 final), nadležna tijela država članica trebala bi uzeti u obzir i prethodne osuđujuće presude u pogledu sudskih odluka o prestanku zakonitog boravka, vraćanju i zabrani ulaska koje se odnose na državljane trećih zemalja koji predstavljaju prijetnju javnoj politici ili javnoj sigurnosti ili nacionalnoj sigurnosti.

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

 Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

   Prijedlog/inicijativa na snazi od [DD./MM.]GGGG. do [DD./MM.]GGGG.

   Financijski utjecaj od GGGG. do GGGG.

 Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

Provedba s razdobljem uspostave od 2018. do 2020., nakon čega će uslijediti redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 36  

 Izravno upravljanje Komisije

koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

   koje obavljaju izvršne agencije 37  

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća proračunske provedbe:

trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

EIB-u i Europskom investicijskom fondu

tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe

tijelima javnog prava

tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Planira se redovito praćenje provedbe inicijative koje će provoditi agencija eu-LISA u skladu s prijenosom proračunskih sredstava, načelom dobrog financijskog upravljanja i administrativnim postupcima Komisije.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

Postupak stalnog upravljanja rizikom uspostavit će se prijenosom proračunskih sredstava.

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

Postojećim metodama kontrole koje primjenjuje Komisija bit će obuhvaćen prijenos proračunskih sredstava agenciji eu-LISA.

2.2.3.Procjena troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

Prijenosom proračunskih sredstava i uobičajenim financijskim postupcima Komisije osigurat će se velik broj financijskih i administrativnih kontrolnih mehanizama.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

Pravila i postupci javne nabave primjenjuju se tijekom cijelog razvojnog postupka te uključuju sljedeće:

– uspostavu programa rada, s ključnim točkama za oslobađanje sredstava u cilju osiguranja mogućnosti kontrole postignuća i troškova,

– izradu odgovarajućih nacrta natječajnih specifikacija u cilju osiguravanja mogućnosti kontrole postizanja potrebnih rezultata i nastalih troškova,

– kvalitativnu i financijsku analizu ponuda,

– sudjelovanje drugih odjela Komisije u postupku,

– provjeru rezultata i pregled računa na nekoliko razina prije plaćanja, te

– unutarnju reviziju.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

• Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov VFO-a

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj

Dif./nedif 38 .

zemalja EFTA-e 39

zemalja kandidatkinja 40

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

3

18 02 07

Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA)

Dif.

NE

NE

NE

NE

3

33 03 02

Olakšavanje i podupiranje pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima

Dif.

NE

NE

NE

NE

5

33 01 01

Rashodi koji se odnose na dužnosnike i privremeno osoblje u području pravosuđa i potrošača

Nedif.

NE

NE

NE

NE

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

3

Sigurnost i građanstvo

Broj proračunske linije: 18 02 07 41

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

Glava 1.: Rashodi za osoblje

Preuzete obveze

(1)

0,263

0,350

0,350

0,963

Plaćanja

(1)

0,263

0,350

0,350

0,963

Glava 2.: Infrastruktura i operativni rashodi

Preuzete obveze

(1a)

 

 

 

 

Plaćanja

(2a)

 

 

 

 

Glava 3.: Operativni rashodi

Preuzete obveze

(3a)

3,766

3,766

3,766

11,298

Plaćanja

(3b)

1,883

3,766

3,766

9,415

UKUPNA odobrena sredstva
za GU za pravosuđe i zaštitu potrošača / agenciju eu-LISA

Preuzete obveze

=1+1a+3a

4,029

4,116

4,116

12,261

Plaćanja

=2+2a

+3b

2,146

4,116

4,116

10,378



Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

5

Administrativni rashodi

2018.

2019.

2020.

UKUPNO

Broj proračunske linije: 33 01 01

• Ljudski resursi

0,207

0,207

0,207

0,621

• Ostali administrativni rashodi

0,040

0,040

0,040

0,120

UKUPNO GU za pravosuđe i zaštitu potrošača / eu-LISA

Odobrena sredstva

0,247

0,247

0,247

0,741

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira
 

(ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

0,247

0,247

0,247

0,741

2018.

2019.

2020.

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA od 1 do 5
višegodišnjeg financijskog okvira
 

Preuzete obveze

4,276

4,363

4,363

13,002

Plaćanja

2,393

4,363

4,363

11,119

3.2.2. Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.2.1.Procijenjeni utjecaj na proračun agencije eu-LISA, operativni troškovi

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate

Glava 3.: Operativni rashodi

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

REZULTATI

Vrsta 42

Ne

Trošak

Ne

Trošak

Ne

Trošak

Ne

Trošak

Ne

Trošak

Ne

Trošak

Ne

Trošak

Ne

Trošak

Ne

Trošak

Ukupan broj

Ukupni trošak

POSEBNI CILJ br. 1 43

Razvoj središnjeg sustava i referentnog implementacijskog računalnog programa sustava ECRIS

– Rezultat

Izvođač

 

1,406

 

1,406

 

1,406

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4,218

– Rezultat

Softver

 

1,618

 

1,618

 

1,618

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4,854

– Rezultat

Hardver

 

0,476

 

0,476

 

0,476

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1,428

– Rezultat

Administrativni poslovi

– Rezultat

Ostalo (ured)

Međuzbroj za posebni cilj br. 1

 

3,500

 

3,500

 

3,500

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

10,500

POSEBNI CILJ br. 2

Održavanje središnjeg sustava

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

– Rezultat

Izvođač

 

 

 

 

 

 

 

– Rezultat

Softver

 

 

 

 

 

 

 

– Rezultat

Hardver

 

 

 

 

 

 

 

– Rezultat

Administrativni poslovi

– Rezultat

Ostalo (ured)

Međuzbroj za posebni cilj br. 2

 

 

 

 

 

 

 

POSEBNI CILJ br. 3

Mreža

– Rezultat

Razvoj

– Rezultat

Operacije

Međuzbroj za posebni cilj br. 3

POSEBNI CILJ br. 4

Sastanci

0,266

 

0,266

 

0,266

0,798

UKUPNI TROŠAK eu-LISA

 

3,766

 

3,766

 

3,766

 

11,298

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na ljudske resurse

3.2.3.1.Procjene o trošku za osoblje agencije eu-LISA: Sažetak

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

Dužnosnici (razred AD)

Dužnosnici (razred AST)

Ugovorno osoblje

5

5

5

Privremeno osoblje

Upućeni nacionalni stručnjaci

UKUPNO

5

5

5

Tijekom faze provedbe planira se zapošljavanje pet ugovornih djelatnika za upravljanje projektom, praćenje razvoja, osiguravanje kvalitete i ispitivanje sustava. Nakon 2021. očekuje se smanjenje broja osoblja, koje će tada upravljati projektom te obavljati aktivnosti u vezi s održavanjem i podrškom.

Osoblje

Broj

Profil

Zadaće

Ugovorni djelatnik (GF N°IV)

1

Voditelj projekta

Priprema i izvedba projekta

Ugovorni djelatnik (GF N°IV)

1

Inženjer sustava

Sustavna stručna znanja za oblikovanje, provedbu i tehničku kvalifikaciju rješenja

Ugovorni djelatnik (GF N°IV)

2

Stručnjak za aplikacije

Oblikovanje, provedba i pokretanje aplikacije

Ugovorni djelatnik (GF N°IV)

1

Inženjer za kvalitetu softvera

Plan ispitivanja upravljanja, utvrđivanje pilot-predmeta, dokumentacija kvalitete, provjera ispitnih aktivnosti

3.2.4.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.1. Sažetak za GU za pravosuđe i zaštitu potrošača

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

NASLOV 5
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi GU za pravosuđe i zaštitu potrošača

0,207

0,207

0,207

0,621

Ostali administrativni rashodi

0,040

0,040

0,040

0,120

Međuzbroj za NASLOV 5
višegodišnjeg financijskog okvira

0,247

0,247

0,247

0,741

Izvan NASLOVA 5 44
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

Ostali
administrativni rashodi

Međuzbroj
izvan NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

0,247

0,247

0,247

0,741

3.2.4.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

   Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

UKUPNO

• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici)

XX (sjedište i uredi predstavništva Komisije) GU za pravosuđe i zaštitu potrošača

1,5

1,5

1,5

4,5

XX 01 01 02 (Delegacije)

XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)

10 01 05 01 (Izravno istraživanje)

XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)

XX 01 04 yy  45

– u sjedištu

(1)

– u delegacijama

XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)

10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)

Ostale proračunske linije (navesti)

UKUPNO

1,5

1,5

1,5

4,5

       XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna

Potrebni ljudski resursi pokrit će se osobljem iz glavne uprave koje je već raspoređeno na poslove upravljanja djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim osobljem koje se može odobriti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.    

Opis zadaća koje treba obaviti:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Poslovi administratora obuhvaćaju sudjelovanje GU-a za pravosuđe i zaštitu potrošača u razvoju sustava pri agenciji eu-LISA te pripremu potrebnih provedbenih akata u pogledu specifikacija sustava.

Vanjsko osoblje

3.2.5.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

   Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

   Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

   Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti što je potrebno te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

3.2.6.Doprinosi trećih strana

Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju.

Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

Ukupno

Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju 

UKUPNA sredstva sufinanciranja



3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

   Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

   Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

   na vlastita sredstva

   na razne prihode



U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda:

Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu

Utjecaj prijedloga/inicijative 46

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

Članak ………….

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti način izračuna utjecaja na prihode.

(1) SL L 93, 7.4.2009., str. 23. i str. 33.
(2) U skladu s prijedlogom Komisije iz 2016. (COM(2016) 07 final), trenutačni se prijedlog jednako primjenjuje na državljane trećih zemalja koji imaju i državljanstvo jedne od država članica kako bi se osiguralo da se podaci mogu pronaći bez obzira na to je li poznato drugo državljanstvo. Vidjeti stranicu 12. obrazloženja tog prijedloga.
(3) Izvješće Komisije o razmjeni podataka iz kaznene evidencije među državama članicama putem Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS).
(4) Europski program sigurnosti – Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 28. travnja 2015. (COM(2015) 185 final).
(5) Prijedlog je bio popraćen procjenom učinka (SWD(2016) 4). O njemu se još uvijek raspravlja u Vijeću. Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) Europskog parlamenta donio je 27. lipnja 2016. svoje izvješće o Komisijinom prijedlogu Direktive iz 2016.
(6) U procjeni učinka priloženoj prijedlogu Komisije iz 2016. ukratko je bilo riječi o mogućnosti stvaranja potpuno centralizirane baze podataka koja bi sadržavala podatke o identitetu osuđenih osoba, kao i potpune podatke o osuđujućim presudama, ali ta je mogućnost brzo odbačena. Naime, kroz savjetovanje s državama članicama, posebno na stručnom sastanku ECRIS-a u rujnu 2014., postalo je jasno kako to nije politički izvediva mogućnost jer ju je podržalo vrlo malo država članica.
(7) COM(2016) 205 final, 6.4.2016.
(8) Konačno izvješće Stručne skupine na visokoj razini objavljeno je 11. svibnja. Dostupno je na: http://ec.europa.eu/transparency/regexpert/index.cfm?do=groupDetail.groupDetailDoc&id=32600&no=1
(9) Vidjeti članak 3. Odluke Vijeća 2009/316.
(10) COM(2017) 261 final, 16.5.2017.
(11) Okvirna odluka Vijeća 2008/675/PUP od 24. srpnja 2008. o poštovanju presuda među državama članicama Europske unije u novom kaznenom postupku, SL L 220, 15.8.2008., str. 32.
(12) SL L 286, 1.11.2011., str. 1.
(13) COM(2016) 6 final, 19.1.2016.
(14) http://ec.europa.eu/newsroom/just/item-detail.cfm?item_id=82547
(15) http://ec.europa.eu/newsroom/just/item-detail.cfm?item_id=82551
(16) SWD(2016) 4 final
(17) Upućivanja na Uredbu o uspostavi Ureda europskog javnog tužitelja stavljaju se unutar uglatih zagrada sve do njezina donošenja.
(18) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(19) Okvirna odluka Vijeća 2008/675/PUP od 24. srpnja 2008. o poštovanju presuda među državama članicama Europske unije u novom kaznenom postupku (SL L 220, 15.8.2008., str. 32.)
(20) Okvirna odluka Vijeća 2009/315/PUP od 26. veljače 2009. o organizaciji i sadržaju razmjene podataka iz kaznene evidencije između država članica (SL L 93, 7.4.2009., str. 23.).
(21) Odluka Vijeća 2009/316/PUP od 6. travnja 2009. o uspostavi Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) na temelju članka 11. Okvirne odluke 2009/315/PUP (SL L 93, 7.4.2009., str. 33.).
(22) Uredba (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 286, 1.11.2011., str. 1.).
(23) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).
(24) Odluka Vijeća 2002/187/PUP od 28. veljače 2002. kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela (SL L 063, 6.3.2002., str. 1.).
(25) Uredba (EU) .../... (SL L ...).
(26) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka koju provode nadležna tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).
(27) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(28) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(29) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 008, 12.1.2001., str. 1.).
(30) SL C ...
(31) Kako je izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u pogledu razmjene podataka o državljanima trećih zemalja i u pogledu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP (...).
(32) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(33) Uredba o EES-u.
(34) ABM: upravljanje na temelju djelatnosti; ABB: priprema proračuna na temelju djelatnosti.
(35) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.
(36) Informacije o načinima upravljanja i upućivanje na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html
(37) Proračun se dodjeljuje agenciji eu-LISA preraspodjelom iz proračuna za program Pravosuđe do 2020. i uključujući tu godinu. Od 2021. troškovi će biti obuhvaćeni proračunom za agenciju eu-LISA nakon donošenja novog višegodišnjeg financijskog okvira.
(38) Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.
(39) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
(40) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.
(41) Ovaj proračun dodjeljuje se agenciji eu-LISA preraspodjelom iz proračuna za program Pravosuđe do 2020. Nakon 2021. sustav će biti u funkciji, a troškovi će se smanjiti na tekuće troškove za održavanje sustava koji će biti obuhvaćeni proračunom za agenciju eu-LISA kad se donese novi višegodišnji financijski okvir.
(42) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, broj kilometara izgrađenih prometnica itd.).
(43) Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.
(44) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programâ i/ili djelovanjâ EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.
(45) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
(46) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.
Top