—

uzimajući u obzir članke 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članak 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

—

uzimajući u obzir Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

—

uzimajući u obzir članke 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir Pekinšku platformu za djelovanje,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena usvojenu 1979.,

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 79/7/EEZ od 19. prosinca 1978. o postupnoj provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima socijalne sigurnosti (1),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (2),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (3),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (4),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (5),

—

uzimajući u obzir članak 7. Uredbe (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2008. o položaju žena u ruralnim područjima EU-a (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. travnja 2011. o ulozi žena u poljoprivredi i ruralnim područjima (7),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. o Inicijativi za zeleno zapošljavanje: iskorištavanje potencijala zelenoga gospodarstva za stvaranje radnih mjesta (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o obiteljskim poduzećima u Europi (9),

—

uzimajući u obzir preporuke Odbora UN-a za svjetsku sigurnost opskrbe hranom od 17. listopada 2016. o uzgoju životinja i svjetskoj sigurnosti opskrbe hranom, a posebno preporuke o rodnoj ravnopravnosti i jačanju položaja žena,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. listopada 2016. o tome kako se ZPP-om može potaknuti otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima (10),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir zajednička razmatranja Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za prava žena i jednakost spolova u skladu s člankom 55. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0058/2017),

A.

budući da su se društvene i gospodarske okolnosti i životni uvjeti znatno promijenili tijekom posljednjih desetljeća te da se uvelike razlikuju među državama članicama, ali i unutar samih država;

B.

budući da žene znatno doprinose ruralnom gospodarstvu i budući da su diversifikacijske mjere i koncept višefunkcionalnosti, koji čine neophodnu osnovu za strategije održivog razvoja, iako još nisu u potpunosti iskorišteni u svim područjima, otvorili nove mogućnosti za žene uz pomoć inovacija i stvaranja novih koncepata kojima se u poljoprivredu može unijeti nova dinamika;

C.

budući da žene vrlo često promiču razvoj dodatnih aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima ili izvan njih koje se ne odnose samo na poljoprivrednu proizvodnju i time stvaraju istinsku dodanu vrijednost aktivnosti u ruralnim područjima;

D.

budući da žene koje žive u ruralnim područjima nisu homogena skupina, s obzirom na to da se njihova situacija, zanimanja, doprinos društvu te, u konačnici, njihove potrebe i interesi znatno razlikuju među državama članicama i unutar njih;

E.

budući da su žene aktivno uključene u poljoprivredne aktivnosti, poduzetništvo i turizam te imaju važnu ulogu u očuvanju kulturnih tradicija u ruralnim područjima, što može doprinijeti izgradnji i/ili jačanju regionalnog identiteta;

F.

budući da je ravnopravnost žena i muškaraca temeljno načelo Europske unije i njezinih država članica, a poticanje te ravnopravnosti jedan od njezinih glavnih ciljeva; budući da je rodna jednakost temeljna vrijednost EU-a, prepoznata u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima te da je EU preuzeo poseban zadatak integriranja rodne jednakosti u sve svoje aktivnosti; budući da je rodno osviještena politika važan instrument za integraciju tog načela u politike, mjere i aktivnosti EU-a kako bi se promicala ravnopravnost žena i muškaraca i spriječila diskriminacija u cilju povećanja aktivnog sudjelovanja žena na tržištu rada te u gospodarskim i društvenim aktivnostima; budući da je taj instrument primjenjiv i na strukturne i investicijske fondove EU-a, uključujući EPFRR;

G.

budući da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva najčešći model poljoprivrednih gospodarstava u 28 država članica EU-a i da 76,5 % posla unutar tih gospodarstava obavljaju vlasnici ili njihovi članovi obitelji (11) te ih stoga treba podržati i zaštititi; budući da se obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima promiču međugeneracijska solidarnost te društvena i ekološka odgovornost čime se doprinosi održivom razvoj ruralnih područja;

H.

budući da je u kontekstu sve veće urbanizacije za društvo ključno održavanje aktivnog, dinamičnog stanovništva koje napreduje u ruralnim područjima, osobito u područjima s prirodnim ograničenjima, s obzirom na to da očuvanje okoliša i krajolika ovisi o tome;

I.

budući da su starenje stanovništva i pad poljoprivrednih aktivnosti te gospodarski pad u ruralnim područjima EU-a neki od glavnih uzroka depopulacije i odlaska žena iz ruralnih područja, što ima negativne posljedice ne samo na tržište rada, već i na socijalnu infrastrukturu; budući da se ta situacija može zaustaviti samo ako europske institucije i vlade poduzmu sve što mogu kako bi osigurale veće priznanje rada i prava žena te kako bi pružile potrebne usluge koje bi u ruralnim područjima omogućile usklađivanje poslovnog i obiteljskog života;

J.

budući da je ruralni turizam, koji uključuje ponudu robe i pružanje usluga na selu u okviru obiteljskih i zadružnih poduzeća, sektor niskog rizika zahvaljujući kojemu se otvaraju radna mjesta te koji omogućuje usklađivanje privatnih i obiteljskih obaveza s poslovnima i potiče ruralno stanovništvo, a posebno žene, da ostanu na selu;

K.

budući da je gospodarska kriza utjecala na Europsku uniju i imala ozbiljan utjecaj na mnoga ruralna područja i regije; budući da su posljedice krize još uvijek vidljive i mladi se ljudi u ruralnim područjima suočavaju s ozbiljnim stopama nezaposlenosti, siromaštva i depopulacije, što posebno utječe na žene; budući da su žene izravno pogođene posljedicama krize u vođenju poljoprivrednih gospodarstava i kućanstava;

L.

budući da takva situacija predstavlja ozbiljan izazov za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) u sklopu koje bi trebalo osigurati razvoj ruralnih područja i istovremeno osnažiti njihov potencijal;

M.

budući da je potrebno zajamčiti da održiv i dinamičan poljoprivredni sektor ostane glavni gospodarski, ekološki i socijalni temelj ruralnih područja koji doprinosi ruralnom razvoju, održivoj proizvodnji hrane, biološkoj raznolikosti i otvaranju radnih mjesta;

N.

budući da položaj malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kao primarnih proizvođača hrane treba poboljšati, a njihove poljoprivredne i stočarske aktivnosti održati poticanjem inovacija, izdvajanjem odgovarajućih financijskih sredstava i donošenjem mjera na razini EU-a; budući da je u razdoblju između 2005. i 2010. nestalo 2,4 milijuna poljoprivrednih gospodarstava, od kojih su većina bila mala ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva, što je povećalo nezaposlenost u ruralnim područjima;

O.

budući da se poticanjem diversifikacijskih mjera te razvojem kratkih opskrbnih lanaca, kao i promicanjem organizacija proizvođača (OP), može doprinijeti otpornosti tog sektora koji se suočava s izazovima nepoštenih trgovinskih praksi i sve nestabilnijim tržištem;

P.

budući da je važno podržavati i promicati sudjelovanje žena u poljoprivredno-prehrambenom vrijednosnom lancu jer one svoju ulogu vrše uglavnom u proizvodnji i preradi;

Q.

budući da su pristup cjeloživotnom učenju, mogućnost potvrđivanja vještina stečenih u okviru neformalnog obrazovanja te mogućnost prekvalifikacije i stjecanja vještina koje se mogu koristiti na tržištu rada koje se dinamično razvija presudne pretpostavke za povećanje broja zaposlenih žena u ruralnim područjima;

R.

budući da zadruge, uzajamna društva, socijalna poduzeća i drugi alternativni poslovni modeli imaju golem potencijal za poticanje održivog i uključivog gospodarskog rasta i doprinose jačanju gospodarskog položaja žena u ruralnim područjima i u poljoprivrednom sektoru;

S.

budući da je nužno uključiti žene i djevojčice u obrazovanje i cjeloživotno učenje, prije svega u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike te poduzetništva, kako bi se ostvarila rodna ravnopravnost u sektoru poljoprivrede, proizvodnje hrane i turizma te u drugim sektorima zastupljenim u ruralnim područjima;

T.

budući da žene čine malo manje od 50 % ukupnog radno sposobnog stanovništva u ruralnim područjima EU-a, ali samo oko 45 % ukupnog gospodarski aktivnog stanovništva; budući da mnoge žene nikad nisu registrirane kao nezaposlene ili uvrštene u statistike o nezaposlenim osobama te ne postoje jasni podaci o uključenosti žena u poljoprivredu u svojstvu vlasnica ili zaposlenica;

U.

budući da je 2009. u pretežno ruralnim područjima EU-a bilo zaposleno samo 61 % žena u dobi između 20. i 64. godine (12); budući da u mnogim državama članicama žene u ruralnim područjima imaju ograničen pristup zapošljavanju i relativno male šanse za rad u poljoprivredi, iako i dalje imaju važnu ulogu u ruralnom razvoju i u socijalnoj strukturi tih područja time što osiguravaju prihod kućanstvima ili poboljšavaju životne uvjete;

V.

budući da su 2014. žene ostvarile oko 35 % ukupnog radnog vremena u poljoprivredi, od čega je 53,8 % bio rad na nepuno radno vrijeme, a 30,8 % na puno radno vrijeme, što je znatan doprinos poljoprivrednoj proizvodnji; budući da je posao koji supruge i drugi ženski članovi obitelji obavljaju na poljoprivrednim gospodarstvima često nezamjenjiv i čini istinski „nevidljivi rad” zbog nepostojanja profesionalnog statusa koji bi im omogućio priznanje i upis u sustav socijalnog osiguranja, što bi spriječilo gubitak prava kao što je pravo na bolovanje ili rodiljni dopust i osiguralo njihovu financijsku neovisnost;

W.

budući da u nekim državama članicama, primjerice u Francuskoj, postoje različiti pravni statusi za supruge koje obavljaju redovitu profesionalnu aktivnost u poljoprivrednom gospodarstvu (suradnica u poljoprivrednom gospodarstvu odnosno njegova zaposlenica ili voditeljica), što omogućuje primjerenu socijalnu zaštitu od rizika u osobnom i profesionalnom životu;

X.

budući da žene u prosjeku upravljaju samo s 30 % poljoprivrednih gospodarstava u EU-u; budući da postoji znatan broj radnica u poljoprivredi, a mnoge su žene klasificirane kao supruge vlasnika gospodarstva, točnije 80,1 % od svih registriranih supružnika u 2007. godini (13);

Y.

budući da je vlasnik poljoprivrednog gospodarstva osoba na koju glase bankovni dokumenti, subvencije i akumulirana prava te jedini predstavnik gospodarstva pri udruženjima i kolektivnim tijelima; budući da ako osoba nije vlasnik poljoprivrednog gospodarstva nema nikakva prava koja su povezana s tim statusom (prava na jedinstvena plaćanja, premije za krave dojilje, prava povezana s nasadima vinograda, prihodi itd.) i da su poljoprivrednice zbog toga u iznimno ranjivoj i nepovoljnoj situaciji;

Z.

budući da ih se treba priznati kao vlasnice ili suvlasnice kako bi mogle koristiti pozitivne mjere pomoći za žene zaposlene u sektoru poljoprivrede; budući da Europska unija treba promicati vlasništvo ili suvlasništvo žena nad poljoprivrednim gospodarstvima što bi imalo pozitivan učinak na njihovu situaciju na tržištu rada, socijalna prava i ekonomsku neovisnost i čime bi se osigurala njihova veća vidljivost (i priznanje njihova doprinosa gospodarstvu i prihodima) u ruralnim područjima i veći pristup zemljištu;

AA.

budući da je u europskim, nacionalnim i regionalnim statistikama potrebno postići veću vidljivost žena u ruralnim područjima kako bi se odrazila njihova situacija i uloga koju imaju;

AB.

budući da bi se poboljšanjem pristupa mladih i žena zemljištu pojačala generacijska obnova u poljoprivrednim djelatnostima te poboljšao gospodarski rast i socijalna dobrobit;

AC.

budući da je pružanje kvalitetnih i povoljnih javnih i privatnih usluga, uključujući skrb o djeci, starijima i ostalim uzdržavanim osobama, uključujući osobe s invaliditetom, važno za sve stanovnike ruralnih područja; budući da su takve usluge osobito važne za lakše usklađivanje poslovnog i privatnog života, posebice za žene, koje se uglavnom više bave vođenjem brige za mlađe, uzdržavane i starije članove obitelji;

AD.

budući da žene imaju višefunkcionalnu ulogu u ruralnim područjima i da bi im stoga takve usluge omogućile rad i daljnji razvoj njihovih karijera te istovremeno omogućile poštenu raspodjelu obiteljskih odgovornosti i odgovornosti koje su povezane sa skrbi;

AE.

budući da je temelj za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima dostupnost infrastruktura, kao što su prometne veze, pristup širokopojasnom internetu velike brzine, uključujući mobilne podatkovne usluge i opskrbu energijom, kao i kvalitetne socijalne, zdravstvene i obrazovne usluge;

AF.

budući da dostupnost širokopojasnog interneta i dalje zaostaje za nacionalnom dostupnošću širokopojasnog interneta u 28 država članica EU-a; budući da je 2015. u 98,4 % kućanstava u ruralnim područjima bila dostupna barem jedna od širokopojasnih tehnologija, ali da je samo 27,8 % kućanstava imalo pristup uslugama nove generacije; budući da digitalna infrastruktura, koja nije u potpunosti razvijena u svim ruralnim područjima EU-a, uvelike može pomoći u pristupu informacijama i obrazovnim mogućnostima te u dijeljenju informacija i razmjeni dobrih praksi među ženama u ruralnim područjima i može predstavljati važan element potpore koja je potrebna kako bi se zadržalo žensko stanovništvo u ruralnim područjima;

AG.

budući da je obrazovanje temeljni instrument promicanja vrijednosti ravnopravnosti koju treba promicati na transverzalni način, ne samo u sferi školstva, nego i u okviru strukovnog osposobljavanja, posebno onog u primarnom sektoru;

AH.

budući da će poboljšanje općih uvjeta u ruralnim područjima dovesti do boljeg položaja žena u tim područjima;

AI.

budući da se znatan doprinos žena lokalnom i ruralnom razvoju ne odražava dovoljno u njihovu sudjelovanju u odgovarajućim postupcima odlučivanja, s obzirom na to da su žene u ruralnim područjima često nedovoljno zastupljene u tijelima koja donose odluke, kao što su poljoprivredne zadruge, sindikati i općinska poglavarstva; budući da je iznimno važno povećanje zastupljenosti žena u tim tijelima;

AJ.

budući da su žene u ruralnim područjima izložene i rodno uvjetovanoj razlici u plaćama i mirovinama koja postaje sve veća u nekim državama članicama Unije; budući da je potrebno posvetiti veću pažnju vođenju ažuriranih statistika o zaposlenosti žena u ruralnim područjima i njihovim radnim i životnim uvjetima;

AK.

budući da do sada nisu uspostavljeni tematski potprogrami o ženama u ruralnim područjima i da je zastupljenost žena u upotrebi instrumenata dostupnih u sklopu programa ruralnog razvoja do 2014. nažalost bila niska; budući da su žene predstavljale samo 28 % od 6,1 milijuna sudionika u mjerama osposobljavanja; budući da su žene predstavljale samo 19 % korisnika ulaganja u fizičku imovinu radi modernizacije poljoprivrednih gospodarstava i 33 % korisnika diversifikacijskih mjera; budući da su žene predstavljale samo 38 % korisnika mjera osi 3. (diversifikacija gospodarstva u ruralnim područjima) kojima su otvorena nova radna mjesta;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.