Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52017IE0663

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Utjecaju digitalizacije i robotizacije prometa na kreiranje politika EU-a” (samoinicijativno mišljenje)

OJ C 345, 13.10.2017, p. 52–57 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

13.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 345/52


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Utjecaju digitalizacije i robotizacije prometa na kreiranje politika EU-a”

(samoinicijativno mišljenje)

(2017/C 345/08)

Izvjestiteljica:TBL

Tellervo KYLÄ-HARAKKA-RUONALA

Odluka Plenarne skupštine:

26.1.2017.

Pravni temelj:

pravilo 29. stavak 2. Poslovnika

 

(samoinicijativno mišljenje)

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

14.6.2017.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

5.7.2017.

Plenarno zasjedanje br.:

527

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

157/0/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Digitalizacija i robotizacija u području mobilnosti ljudi i prijevoza robe društvu donose nekoliko potencijalnih prednosti, kao što su bolja pristupačnost i praktičnost za putnike, učinkovitost i produktivnost logistike, poboljšana prometna sigurnost i smanjenje emisija. Istodobno izazivaju zabrinutost u pogledu sigurnosti, zaštite, privatnosti, rada i okoliša.

1.2.

Iako tehnologija nudi beskonačne mogućnosti, napredak se ne smije temeljiti isključivo na tehnologiji, već bi trebao biti usmjeren prema stvaranju dodane vrijednosti za društvo. Stoga je nužna politička rasprava, zajedno s primjerenim uključivanjem civilnog društva u postupke planiranja prometa, posebno u velikim urbanim područjima.

1.3.

Realizacija digitalnog prometa zahtijeva rješenja za postojeća uska grla, kao i integrirana ulaganja duž mreže TEN-T u prometne, energetske i telekomunikacijske sustave, uključujući uvođenje tehnologije 5G. Instrumenti financiranja EU-a kao što su Instrument za povezivanje Europe, Europski fond za strateška ulaganja i Obzor 2020. trebali bi podupirati te poduhvate.

1.4.

Digitalizacijom i robotizacijom prometa stvaraju se nove poslovne mogućnosti u proizvodnom i uslužnom sektoru, i za MSP-ove, pa bi to moglo biti područje s konkurentnim prednostima za EU. U tu svrhu EGSO poziva na stvaranje ohrabrujućeg i poticajnog poslovnog okruženja, uključujući otvorenost prema novim poslovnim modelima i poticanje razvoja europskih digitalnih platformi.

1.5.

Digitalizacija i robotizacija prometa donijet će duboke promjene u prirodi rada i potražnji za vještinama. EGSO naglašava važnost rješavanja tih strukturnih promjena jačanjem pravedne i neometane tranzicije i rješavanjem pitanja nedostatka vještina, uz odgovarajuće praćenje napretka. Socijalni dijalog, informiranje radnika i savjetovanje s njima igraju ključnu ulogu u postupku tranzicije. Države članice također moraju prilagoditi svoje obrazovne sustave kako bi se zadovoljila nova potražnja za vještinama.

1.6.

Za digitalizaciju i robotizaciju prometa nužno je osigurati odgovarajuću razinu dostupnosti, pristupačnosti i slobodnog protoka podataka. Istodobno je potrebno osigurati primjerenu zaštitu podataka. Kao odgovor na nova razvojna kretanja također je potrebno povećati kapacitete u području kibersigurnosti te pristupiti rješavanju pitanja odgovornosti.

1.7.

EGSO ističe intermodalnu narav digitalnog prometa kao glavnu značajku prometne strategije EU-a. To podrazumijeva i blisku povezanost s drugim područjima politike, kao što su ona koja se odnose na jedinstveno digitalno tržište, energiju, industrijski razvoj te inovacije i vještine. S obzirom na to da ciljevi i zahtjevi ublažavanja klimatskih promjena djeluju kao jedan od pokretača digitalnog prometa, također postoji bliska veza s ekološkom održivošću.

2.   Kontekst i trenutačni trendovi

2.1.

Digitalizacija se širi u sva područja gospodarstva i društva, a promet se često spominje kao primjer tog širenja. Svrha ovog samoinicijativnog mišljenja jest razmatranje razvoja i utjecaja digitalizacije i robotizacije prometa iz perspektive društva kao cjeline, uključujući poduzeća, radnike, potrošače i općenito građane, kao i iznošenje stajališta EGSO-a o načinu razmatranja tog razvoja pri kreiranju politika EU-a s ciljem iskorištavanja mogućnosti i odgovarajućeg upravljanja rizicima.

2.2.

U tom smislu već postoje znatna kretanja na tržištima, kao i u različitim područjima politika na nacionalnoj razini i razini EU-a. EGSO se tom temom također bavio u svojim mišljenjima, primjerice o budućnosti automobilske industrije (1) i Europskoj strategiji za kooperativne inteligentne prometne sustave, C-ITS (2), kao i o umjetnoj inteligenciji (3).

2.3.

Postoji nekoliko oblika digitalizacije prometa. Digitalni podaci danas se već na brojne načine upotrebljavaju u vozilima, zrakoplovima i brodovima, uključujući u tehnologiji i uslugama za potporu vožnji automobila, u kontroli željezničkog prometa, zrakoplovstvu i pri upravljanju brodskim prometom. Digitalizacija podataka o putnicima i robi još je jedno područje svakodnevne primjene. Naposljetku, roboti se redovito upotrebljavaju na terminalima u području logistike teretnog prometa.

2.4.

Daljnjom automatizacijom i robotizacijom otvaraju se nove mogućnosti za prijevoz robe i osoba, kao i za različite oblike praćenja i nadzora. Virtualni roboti, odnosno softverski roboti u tom smislu imaju središnju ulogu jer omogućuju povećanu upotrebu i povezivanje različitih informacijskih sustava koji tada mogu funkcionirati kao jedna interoperabilna jedinica.

2.5.

Automatizacija prometa podrazumijeva razvoj prijevoznih sredstava u odnosu na interakciju s ljudima, infrastrukturom i drugim vanjskim sustavima. Vozila bez vozača i besposadna vozila, brodovi i sustavi za zračni prostor koji su potpuno autonomni, odnosno koji funkcioniraju samostalno, završni su korak u tom razvoju.

2.6.

Trenutačno nekoliko proizvođača automobila razvija automobile bez vozača i testira ih u praksi. U mnogim gradovima već su uvedeni podzemni vlakovi bez vozača, a autobusi bez vozača i konvoji autonomnih kamiona u fazi su testiranja. Upotreba sustava bespilotnih zrakoplova ili bespilotnih letjelica ubrzano se širi, a razvijaju se čak i brodovi na daljinsko upravljanje i autonomni brodovi. Osim vozila, zrakoplova i brodova istražuju se i nove vrste infrastrukturnih rješenja i sustava kontrole prometa.

2.7.

Iako su poduzeti koraci u razvoju autonomnog i besposadnog prometnog sustava, osnovne strukture još uvijek ovise o ljudima kao glavnim čimbenicima. Nevjerojatni utjecaj vidjet će se nakon što potpuno autonomni i besposadni prometni sustav postane stvarnost. Znatna su odstupanja u predviđanjima o tome kada će se to dogoditi. Međutim, važno je pripremiti se za budućnost i pravodobno donijeti potrebne odluke.

2.8.

Isto tako, digitalizacija putnicima i drugim korisnicima prijevoznih sredstava omogućuje da putem digitalnih platformi iskoriste prednosti nove vrste koncepta „Mobilnost kao usluga” (Maas).

2.9.

Kontinuiranim razvojem platforme Maas nastoji se bolje zadovoljiti tržišna potražnja kombiniranjem sustava rezervacije, kupovine i plaćanja prijevoznih lanaca i pružanjem informacija u stvarnom vremenu o voznom redu, vremenskoj prognozi i stanju u prometu, kao i dostupnim prijevoznim kapacitetima i rješenjima. Mobilnost kao usluga stoga se smatra digitaliziranim korisničkim prijevoznim sučeljem. Istodobno je usmjerena na optimizaciju korištenja prijevoznog kapaciteta.

2.10

Brzi razvoj tehnologija kao što su velika količina podataka, računalstvo u oblaku, mobilne mreže 5G, senzori, robotika i umjetna inteligencija – posebno s obzirom na njezine kapacitete učenja kao što su strojno i duboko učenje – ključni je čimbenik za ostvarivanje napretka u području digitalnog i automatiziranog prometa.

2.11.

Međutim, očito je da ne možemo uspješno napredovati ako se napredak temelji isključivo na tehnologiji. Razvoj bi se u idealnom slučaju trebao temeljiti na zahtjevima društva. S druge strane, građanima je često teško uvidjeti mogućnosti koje donose nova razvojna kretanja.

3.   Utjecaj na prometni sustav

3.1.

Digitalnim razvojem stvaraju se uvjeti za intermodalnost što doprinosi sustavnom pristupu u prometu. To također znači da uz tradicionalnu infrastrukturu prometni sustav dobiva nekoliko novih elemenata.

3.2.

Međutim, temelj tog sustava i dalje su ceste, željeznice, luke i zračne luke. Osim tih osnovnih elemenata potrebna je napredna digitalna infrastruktura, koja obuhvaća sustave kartiranja i određivanja položaja, različite vrste senzora za generiranje podataka, hardvere i softvere za obradu podataka, kao i mobilne i širokopojasne veze za distribuciju podataka. Automatizirani sustavi za upravljanje prometom i kontrolu prometa također su dio digitalne infrastrukture.

3.3.

Budući da je za digitalnu i digitaliziranu infrastrukturu nužna električna energija i uzimajući u obzir interakciju između pametnih elektroenergetskih mreža i električnih vozila, elektroenergetska infrastruktura također je ključan element prometnog sustava. Naposljetku, potrebne su nove usluge i infrastruktura kako bi se omogućio pristup informacijama o prometu te za potrebe rezerviranja i plaćanja usluga mobilnosti. Time je sustav, polazeći od fizičke infrastrukture pa do fizičkih prijevoznih usluga, povezan različitim vrstama digitalnih elemenata.

3.4.

Unatoč ubrzanom razvoju novina, još uvijek postoji nekoliko uskih grla koja ometaju napredak u tranziciji na digitalne prometne sustave pa ih je stoga potrebno prevladati. To su, na primjer, nedostaci u dostupnosti podataka i pristupu podacima, nedostatak brzih internetskih veza i tehnička ograničenja u vezi sa senzorima i utvrđivanjem položaja u stvarnom vremenu.

3.5.

EGSO poziva na ulaganje u tehnologiju i infrastrukturu na kojima je moguće izgraditi digitalni promet, a osobito u sustave upravljanja prometom i kontrole prometa: SESAR (Istraživanje i razvoj upravljanja zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu) i ERTMS (Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom) projekti su koji su već u razvijenom stadiju, ali im nedostaju znatni financijski resursi. Sustave VTMIS (informacijski sustav za upravljanje plovidbom) i C-ITS potrebno je dodatno razviti. Nadalje, treba omogućiti spajanje na mreže 5G duž osnovne mreže TEN-T. Instrumenti financiranja EU-a kao što su Instrument za povezivanje Europe, Europski fond za strateška ulaganja i Obzor 2020. trebali bi dati prednost tim poduhvatima.

3.6.

Također je nužna interoperabilnost digitalnih sustava kako bi se omogućila prekogranična povezivost, na nacionalnoj i međunarodnoj razini. EU bi u tom području trebao nastojati postati predvodnikom koji postavlja standarde.

3.7.

EGSO ističe da se digitalizacijom ne uklanja potreba za ulaganjima u temeljnu prometnu infrastrukturu, iako se njome optimizira korištenje postojećeg kapaciteta. Nadalje, u prijelaznom razdoblju u prometu će biti prisutna i djelomično automatizirana i potpuno autonomna vozila i plovila, što se treba uzeti u obzir u cestovnoj i pomorskoj infrastrukturi. Novi izazovi pojavili su se i u zrakoplovstvu zbog uvođenja bespilotnih letjelica.

3.8.

EGSO potiče razvoj sustava upravljanja prometom i uvođenje zajedničkih pravila za bespilotne letjelice na razini EU-a i na međunarodnoj razini pri Međunarodnoj organizaciji civilnog zrakoplovstva. Nadalje, Međunarodna pomorska organizacija trebala bi utvrditi pravila kako bi se omogućio razvoj i uvođenje brodova na daljinsko upravljanje i autonomnih brodova, uključujući u lukama.

4.   Utjecaj na poslovanje i inovacije

4.1.

Digitalizacija i robotizacija donose povećanu učinkovitost, produktivnost i sigurnost u prijevozu i logistici teretnog prometa. Nove poslovne mogućnosti također se pojavljuju u sektoru proizvodnje i uslužnom sektoru u odnosu na automatizaciju i robotiku, usluge mobilnosti građana, rješenja za učinkovitiju logistiku ili digitalizaciju cjelokupnog prometnog sustava. To se odnosi na velika trgovačka društva, ali i na mala i srednja poduzeća, kao i novoosnovana inovativna poduzeća.

4.2.

S obzirom na to da su poduzeća iz EU-a predvodnici u brojnim područjima povezanima s digitalnim prometom, to bi moglo biti područje pogodno za razvoj konkurentne prednosti. S obzirom na brojna događanja izvan EU-a u pogledu razvoja digitalnog i autonomnog prometa, EU također mora ojačati svoje napore u području inovacija, infrastrukture i dovršenja jedinstvenog tržišta, uključujući prilagodbu pravnog okvira novim uvjetima poslovanja.

4.3.

Također postoji potreba za otvorenosti prema razvoju i uvođenju novih poslovnih modela koji se temelje na digitalnim platformama. Kako bi se pospješilo uspostavljanje europskih platformi potrebno je osigurati poticajne i podržavajuće uvjete te regulatorni okvir kojim se poduzećima jamče ravnopravni uvjeti.

4.4.

Digitalizacija i robotizacija prometa u prvom se redu temelje na upravljanju podacima, što je slučaj i u svim drugim sektorima. S poslovnog gledišta, podaci se mogu smatrati proizvodnim čimbenikom ili sirovinom koju treba obraditi i preraditi kako bi se stvorila dodana vrijednost. U tu svrhu ključan je slobodan protok podataka. EGSO stoga poziva na iznalaženje djelotvornih rješenja kojima se uklanjaju problemi povezani s pristupom podacima, interoperabilnošću i prijenosom podataka, uz istodobno osiguravanje primjerene zaštite podataka i privatnosti.

4.5.

EGSO smatra da je važno svim korisnicima omogućiti i olakšati pristup masovnim podacima u vezi s prometom i infrastrukturom koji se generiraju u javnom sektoru. Dodatno, potrebna su objašnjenja i pravila za upravljanje podacima koji nisu osobne prirode, a posebno podacima koje generiraju senzori i pametni uređaji. U procjeni pitanja dostupnosti i ponovne upotrebe podataka, korisno je napomenuti da općenito nisu podaci ti koji donose konkurentne prednosti, već te prednosti donose alati, sredstva za inovacije i tržišni položaj za njihovu obradu.

4.6.

Kako bi se razvilo i steklo iskustvo na polju digitalnog i autonomnog prometa, mora se olakšati ispitivanje i isprobavanje novih tehnologija i koncepata. Za to su potrebni funkcionalni sustavi inovacija i poslovanja, prikladne platforme za testiranje i poticajan regulatorni okvir. EGSO poziva nadležna tijela da umjesto detaljnih pravila i zahtjeva koji otežavaju razvoj primijene pristup kojim se potiču inovacije.

5.   Utjecaj na zapošljavanje, rad i vještine

5.1.

Utjecaj digitalizacije i robotizacije prometa na uvjete rada očigledno je jednak tom utjecaju i u drugim područjima. Novi koncepti i procesi mogli bi prouzročiti gubitak radnih mjesta, dok bi novi proizvodi i usluge mogli omogućiti otvaranje novih radnih mjesta.

5.2.

Najznačajnije promjene možda će se odviti u samom sektoru prometa i logistike, no utjecaj na zapošljavanje također može biti vidljiv u povezanim proizvodnim sektorima, kao i u lancima opskrbe i regionalnim klasterima.

5.3.

Uvođenjem besposadnog prometnog sustava smanjit će se potreba za osobljem u prometnom sektoru. Isto vrijedi i za utjecaj veće primjene robotike za potrebe fizičkih poslova na terminalima. Neka se radna mjesta mogu zamijeniti radnim zadaćama kontrole i praćenja, ali tijekom vremena može se smanjiti potreba i za tim zadaćama. Istodobno se mogu stvoriti nova radna mjesta u drugim sektorima, posebno u sektorima povezanima s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, digitalnim uslugama, elektronikom i robotikom. Nadalje, kako se smanjuje potreba za fizičkim radom i rutinskim zadaćama, raste važnost rješavanja problema i kreativnih zadaća.

5.4.

Promjena radnih zadaća također podrazumijeva znatnu promjenu u tržišnoj potražnji za vještinama. Rastuća je potražnja za visokokvalificiranim stručnjacima u području kibernetike, kao što su stručnjaci koji se bave razvojem softvera. S druge strane rastuća je potreba za praktičnim vještinama povezanima s primjenom robotike i radom u sustavima suradnje ljudi i robota. Osim toga, porast će značaj stručnjaka s vještinama široke primjene.

5.5.

EGSO naglašava važnost pravilnog odgovora na te strukturne promjene pripremom strategija o tome kako osigurati pravednu i neometanu tranziciju, umanjiti nepovoljne socijalne učinke i riješiti pitanje nedostatka vještina, uz odgovarajuće praćenje napretka. Socijalni dijalog, informiranje radnika i savjetovanje s njima na svim razinama igraju ključnu ulogu u postupku tranzicije.

5.6.

Postoje trenutačne i dugoročne potrebe za osposobljavanjem i obrazovanjem. Države članice imaju odlučujuću ulogu u zadovoljavanju potražnje za novim vještinama prilagodbom svojih obrazovnih sustava, a dobre prakse trebalo bi razmjenjivati na europskoj razini. Potrebna je snažna usmjerenost na znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, uz istodobno uzimanje u obzir činjenice da su za potrebu stvaranja novih rješenja također nužne vještine širokog opsega u kombinaciji s obrazovanjem u području umjetnosti i društvenih znanosti.

6.   Utjecaj na sigurnost, zaštitu i privatnost

6.1.

Čini se da građani u velikoj mjeri nisu svjesni kakve mogućnosti digitalizacija i robotizacija pružaju, primjerice u području pristupačnosti i praktičnosti mobilnosti, pri čemu se kao glavni izvor zabrinutosti pokazala percepcija sigurnosti, zaštite i privatnosti. Potrebno je više znanja i komunikacije o prednostima i nedostacima, zajedno s primjerenim uključivanjem civilnog društva u postupke planiranja prometa, posebno u velikim urbanim područjima.

6.2.

Naprednom automatizacijom očigledno se povećava sigurnost prometa zbog smanjenja ljudskih pogrešaka. S druge strane, mogu se pojaviti novi sigurnosni rizici zbog ograničenja sposobnosti senzorskog prepoznavanja oblika, mogućeg kvara uređaja, prekida internetske veze i novih vrsta ljudskih pogrešaka, kao što su softverske pogreške. Međutim, procjenjuje se da je neto učinak očito pozitivan.

6.3.

Budući da postoji sve veća zabrinutost o kibersigurnosti, to će biti jedan od temeljnih elemenata zaštite prometa. Kibersigurnost se odnosi na vozila, zrakoplove i brodove, ali i na infrastrukturu koja ih podržava, njima upravlja i nadzire ih.

6.4.

Uvođenjem i upotrebom besposadnog i autonomnog prometnog sustava također se pojavljuje pitanje prometnih pravila, osobito s obzirom na etičke aspekte. S obzirom na to da promet ima prekograničnu funkciju, trebalo bi uskladiti prometna pravila na unutarnjem tržištu s ciljem daljnjeg usklađivanja na međunarodnoj razini.

6.5.

S razvojem potpuno autonomnog prometa pojavljuju se i nova pitanja o odgovornosti. To je vidljivo i u razvoju sustava osiguranja. Glavni izazov može predstavljati činjenično utvrđivanje odgovornosti u slučaju nesreće, s obzirom na ulogu digitalnih sustava i uključenost nekoliko čimbenika, kao što su proizvođači i vlasnici vozila te osobe koje upravljaju infrastrukturom. Stoga bi moglo biti potrebno povećati pohranu podataka kako bi se utvrdile okolnosti nesreće. EGSO stoga poziva Komisiju da ispita moguće okvire i uvjete za prikupljanje podataka u svrhu utvrđivanja odgovornosti, imajući pritom u vidu potrebu za privatnosti.

6.6.

Što se tiče privatnosti i povećane potrebe za podacima, ljude muči sumnja da ih se neprestano prati. Upotreba funkcije prepoznavanja oblika također izaziva zabrinutosti u pogledu privatnosti. Kad je riječ o zaštiti osobnih podataka, od 2018. godine počet će se primjenjivati Opća uredba o zaštiti podataka s ciljem primjene jedinstvenog skupa pravila na cjelokupnom području EU-a. EGSO je i u svojim prethodnim mišljenjima isticao važnost zaštite privatnosti i podataka te naglašava da bi se podaci trebali upotrebljavati samo u svrhe povezane s radom sustava i da se ne bi trebali pohranjivati u druge svrhe.

7.   Utjecaj na klimu i okoliš

7.1.

Klimatski i okolišni učinci prometa ovise o mnogim čimbenicima. Poboljšanje energetske učinkovitosti vozila, zrakoplova i brodova jedna je od ključnih mjera za smanjenje emisija. Automatizaciju operativnih i kontrolnih sustava obično prati energetska učinkovitost.

7.2.

Zamjena fosilnih goriva niskougljičnim gorivom, električnom energijom ili vodikom još je jedno od ključnih sredstava za smanjenje emisija. Iako je riječ o zasebnom procesu, uvođenje električnih vozila i pametnih elektroenergetskih mreža usko su povezani s automatizacijom prometa.

7.3.

Mjere kojima se poboljšava protok prometa također imaju značajnu ulogu u smanjenju emisija. Digitalizacijom i automatizacijom omogućuju se protočan promet i učinkoviti multimodalni prijevozni lanci. Time se postiže veća učinkovitost prometa, veća energetska učinkovitost, manja potrošnja goriva i smanjenje emisija. U tu svrhu također su od presudne važnosti visokokvalitetna infrastruktura i nesmetani prelasci granica. Nadalje, korištenje zemljišta i prostorno planiranje utječu na potrebu za prometom i njegovu protočnost.

7.4.

Okolišni učinci nisu povezani samo s prometom, već i sa životnim vijekom vozila, zrakoplova i brodova, od njihove proizvodnje do prestanka upotrebe. Vraćanje proizvodnje u matičnu zemlju i primjena pristupa kružnog gospodarstva doprinose smanjenju učinaka životnog vijeka proizvoda.

7.5.

Autonomni promet može prouzročiti povećano korištenje privatnih vozila zbog veće praktičnosti za putnike. S druge strane, zajedničko korištenje automobila i korištenje javnog prijevoza trebali bi smanjiti broj privatnih automobila. Sklonosti potrošača stoga igraju odlučujuću ulogu u budućnosti mobilnosti, a na njih se može utjecati stavljanjem na raspolaganje lako dostupnih instrumenata za planiranje putovanja kojima se ljude potiče na odabir opcija koje su prihvatljivije za okoliš. Odgovarajući cjenovni poticaji također mogu imati ulogu u utjecanju na ponašanje potrošača.

Bruxelles, 5. srpnja 2017.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Georges DASSIS


(1)  Informativno izvješće EGSO-ovog Savjetodavnog povjerenstva za industrijske promjene (CCMI) o automobilskoj industriji, CCMI/148 koje je CCMI usvojio 30.1.2017.

(2)  Mišljenje EGSO-a o kooperativnim inteligentnim prometnim sustavima, TEN/621 (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  Mišljenje EGSO-a o umjetnoj inteligenciji, INT/806 (još nije objavljeno u Službenom listu).


Top