EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.12.2017.

COM(2017) 777 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

FMT:Boldo provedbi članka 45. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama informiranja u pogledu zajedničke poljoprivredne politike/FMT

{SWD(2017) 459 final}

I.    UVOD

Ovo se izvješće odnosi na provedbu mjera informiranja o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) za 2015. i 2016., u skladu s člankom 45. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike 1 (dalje u tekstu „Uredba”).

U članku 45. stavku 1. prvom podstavku Uredbe navedeno je da mjere informiranja imaju „naročito za cilj pomoći u objašnjavanju, provedbi i razvijanju ZPP-a i podizanju javne osviještenosti o njezinom sadržaju i njezinim ciljevima te politike, ponovno uspostaviti povjerenje potrošača nakon kriza putem informativnih kampanja, obavješćivati poljoprivrednike i druge zainteresirane strane koji djeluju u ruralnim područjima te promicati europski model poljoprivrede i o njemu educirati građane”. U članku 45. stavku 2. posljednjem podstavku navodi se da te mjere „također doprinose korporativnoj komunikaciji političkih prioriteta Unije pod uvjetom da su povezane s općim ciljevima ove Uredbe”.

Financirane mjere informiranja pripadaju u dvije glavne kategorije:

-mjere koje su dostavile organizacije trećih strana za sufinanciranje iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi – EFJP (bespovratna sredstva),

-mjere na inicijativu Komisije koje se financiraju po stopi od 100 % iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi – EFJP (izravne mjere/javna nabava).

U skladu s člankom 45. stavkom 5. Uredbe izvješće o provedbi mjera informiranja na temelju Uredbe podnosi se Europskom parlamentu i Vijeću svake dvije godine. Ovo je sedmo takvo izvješće 2 .

U razdoblju 2015. – 2016. Komisija je nastavila širenje svojih aktivnosti korporativne komunikacije na temelju svojih deset političkih prioriteta, uz poseban naglasak na ulaganjima, gospodarskom rastu i zapošljavanju. Sredstva su prikupljena iz različitih programa potrošnje radi financiranja prioriteta u komunikaciji na temelju općih ciljeva Europske unije. Službe Komisije, uključujući GU za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI), pridonijele su 2015. (kao i 2014.) provedbi tog zajedničkog pristupa. Od kraja 2015. i cijelu 2016. povećali su se napori za obavješćivanje dionika i šire publike o konkretnim koristima koje EU pruža građanima. Naglasak je bio na podizanju osviještenosti javnosti o EU-u kao cjelini, njegovoj ulozi, vrijednostima, političkim prioritetima i radu na suočavanju s trenutačnim izazovima.

Taj korporativni pristup aktivnosti komunikacije najvažniji je dio strategije GU-a AGRI o vanjskoj komunikaciji u razdoblju 2016. – 2020. U okviru te strategije definiraju se posebne mjere informiranja za svaku godinu u godišnjim planovima aktivnosti. Pri određivanju mjera informiranja za razdoblje 2015. – 2016. GU AGRI uzeo je u obzir i preporuke iz vanjske evaluacije mjera informiranja o ZPP-u iz lipnja 2015. 3  

Prilozi navedeni u tekstu nalaze se u Radnom dokumentu službi Komisije koji je priložen ovom izvješću.

II.    PRORAČUN

Proračun na raspolaganju za mjere informiranja iz proračunske linije 05 08 06, koji je izvorno predviđen u odluci o financiranju iznosio je 8 milijuna EUR 2015. i 8 milijuna EUR 2016. (uključujući doprinos GU-a AGRI Komisijinoj kampanji za korporativnu komunikaciju u iznosu od 4 milijuna EUR). Privremena raspodjela između javne nabave (mjere koje se poduzimaju na inicijativu Komisije) i bespovratnih sredstava (mjere koje se sufinanciraju) bila je sljedeća:

2015.: javna nabava (5 milijuna EUR) (62,5 %) – bespovratna sredstva (3 milijuna EUR) (37,5 %)
2016.: javna nabava (1,5 milijuna EUR) (18,75 %) – bespovratna sredstva (2,5 milijuna EUR) (31,25 %) – 4 milijuna EUR kodelegirano GU-u za komunikaciju (GU COMM) za kampanju za korporativnu komunikaciju (50 %).

Izvršenje mjera za 2015. dosegnulo je 91,18 % u pogledu obveza i 88,60 % u pogledu plaćanja.

Izvršenje mjera za 2016. dosegnulo je 98,29 % u pogledu obveza. Iznosi za plaćanja mjera za 2016. nisu u trenutku sastavljanja ovog izvješća bili konačni jer su se plaćanja još mogla obavljati do 31. prosinca 2017.

Ključni rezultati i napredak prema postizanju ciljeva Komisije u pogledu komunikacije, a posebno aktivnosti korporativne komunikacije, navedeni su u godišnjem izvješću GU-a COMM o aktivnostima za 2016. 4

III.    RASPODJELA FINANCIRANIH MJERA

Reforma zajedničke poljoprivredne politike dogovorena 2013. stupila je na snagu 1. siječnja 2015. Snažan je naglasak u razdoblju izvješćivanja stavljen na mjere informiranja kako bi se povećalo razumijevanje javnosti kad je riječ o reformiranom ZPP-u i njegovu doprinosu u suočavanju s izazovima utvrđenima u Komisijinoj strategiji Europa 2020. u smislu konkurentnije i održivije politike za poljoprivredu i ruralni razvoj. Uloženi su napori u širenje informacija o doprinosu politike zapošljavanju u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, ostvarivanju koristi za okoliš, poticanju znanja i inovacija te promicanju učinkovitosti resursa.

Poljoprivredni sektor EU-a suočio se s velikim izazovima u razdoblju u kojem se pregovaralo o reformi. Nestabilnost cijena poljoprivrednih proizvoda i nesigurnost tržišta, u kombinaciji s geopolitičkim zbivanjima, potaknuli su žustru javnu raspravu o gospodarskim izgledima s kojima se suočavaju poljoprivreda i ruralna područja. Potrebno je dodatno razmotriti izazove kao što je uloga sektora u rješavanju problema klimatskih promjena, zajedno s njegovom sposobnošću iskorištavanja novih prilika, na primjer u području zdravlja, trgovine ili biogospodarstva. Rješavanje budućih izazova s kojima se suočava sektor stoga je isto tako bilo ključno za razvoj mjera informiranja o ZPP-u u tom razdoblju.

Pojačan je rad na daljnjem razvoju sinergija s različitim partnerima, uključujući dionike, u području komunikacije o poljoprivredi i ruralnom razvoju. GU AGRI nastavio je pojačavati suradnju s drugim službama Komisije, predstavništvima Komisije u državama članicama EU-a, drugim institucijama EU-a te mrežama kao što su informacijski centri Europe Direct i Europska mreža za ruralni razvoj.

Kad je riječ o praćenju i evaluaciji mjera informiranja, GU AGRI uzeo je u obzir rezultate vanjske evaluacije u skladu s kojima bi trebalo poboljšati postupke i prakse povezane s određivanjem ciljeva te praćenjem rezultata i evaluacije učinaka provedenih komunikacijskih aktivnosti. U tom su pogledu preispitani postupci koji se odnose na planiranje i evaluaciju mjera informiranja te su smjernice za evaluaciju komunikacijskih aktivnosti ažurirane 2015.

1.    Bespovratna sredstva (sufinancirane mjere informiranja poduzete na inicijativu organizacija trećih strana)

Člankom 45. (mjere informiranja) Uredbe predviđene su dvije vrste mjera koje će se financirati bespovratnim sredstvima, godišnjim radnim programima ili drugim posebnim mjerama koje prezentiraju treće strane. Posebne mjere informiranja odnose se na vremenski i prostorno ograničena informacijska događanja koja se provode na temelju jedinstvenog proračuna. Godišnji program rada niz je od dviju do pet posebnih mjera informiranja. Za 2015. i 2016. odlučeno je (kao i za prethodne godine) da će se zadržati samo sufinanciranje posebnih mjera informiranja radi pojednostavnjenja programa dodjele bespovratnih sredstava i osiguravanja usklađenosti između različitih komunikacijskih aktivnosti.

Za 2015. poziv na podnošenje ponuda bio je usmjeren na pružanje informacija o reformiranom ZPP-u i njegovim trima ključnim elementima: sigurnosti hrane, održivom upravljanju prirodnim resursima i razvoju ruralnih područja 5 . Za 2016. poticale su se mjere informiranja o budućim izazovima za poljoprivredu, uključujući održivi razvoj i modernizaciju poljoprivrede u Europi te šireg ruralnog gospodarstva 6 . Političke smjernice Komisije bile su ključne u postupku definiranja pozivâ na podnošenje prijedloga za bespovratna sredstva:

https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/juncker-political-guidelines-speech_hr.pdf

Za obje te godine ciljna su skupina bili opća javnost (posebno mladi u gradovima) te poljoprivrednici i druge osobe aktivne na ruralnim područjima.

Najviša stopa financiranja za prethodno navedene mjere bila je utvrđena na 50 % prihvatljivih troškova. Petnaest je mjera sufinancirano 2015. pri stopi od 50 %. U okviru poziva iz 2016. financirano je 18 mjera, što znači da su u razdoblju 2015. – 2016. ukupno sufinancirane 33 mjere. Bespovratna sredstva dodijeljena su za mjere kao što su informativne kampanje sa znatnim transnacionalnim i multimedijskim aspektima te mjere usmjerene na održivost sa snažnim naglaskom na umrežavanje EU-a. Druge mjere podizanja osviještenosti koje su se provodile na nacionalnoj ili lokalnoj razini često su se snažno poistovjećivale s potrebama u pogledu poljoprivrednog razvoja na terenu. U okviru mjera usmjerenih na mlade i opću javnost upotrebljavani su najnapredniji internetski alati i društveni mediji kako bi se doprlo do ciljane publike.

Projekte su provodila nacionalna udruženja poljoprivrednika i ruralna udruženja, nevladine organizacije na nacionalnoj razini i razini EU-a aktivne u području zaštite okoliša i ruralnog razvoja te pitanja organskog uzgoja, medijske organizacije koje djeluju na regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini, lokalna i nacionalna tijela javne vlasti.

Detaljne informacije o bespovratnim sredstvima dodijeljenima tijekom izvještajnog razdoblja, uključujući količinu uspješnih zahtjeva po državi članici, nalaze se u radnom dokumentu službi Komisije priloženom ovom izvješću.

Pozivima na podnošenje prijedloga potaknulo se podnositelje zahtjeva za bespovratna sredstva da zatraže bolje definiranje ciljanih publika, bolju distribuciju informacija te analizu učinka mjera u smislu broja osoba do kojih su izravno i neizravno doprle. Od podnositelja zahtjeva zatražilo se da dostave detaljne planove za mjere koje predlažu, uključujući provedbu projekta, dostavu poruka i mjerenje učinkovitosti. Važno je naglasiti da je tijekom izvještajnog razdoblja znatan broj sufinanciranih mjera, osim do izravnih sudionika, dopro do šire publike, zahvaljujući multiplikacijskom učinku specijaliziranog tiska i medija, kao i većoj upotrebi interneta i društvenih medija kao alata za širenje.

Zahtjevi su ocijenjeni u skladu sa strogim kriterijima prihvatljivosti, isključenja, odabira i dodjele kako je utvrđeno u pozivima na podnošenje prijedloga. To je bilo u skladu s Financijskom uredbom i odražavalo je cilj Komisije da ostvari jednako postupanje i pošteno tržišno natjecanje među podnositeljima zahtjeva 7 .

2.    Izravne mjere/javna nabava (mjere informiranja poduzete na inicijativu Komisije)

U razdoblju 2015. – 2016., kao i prethodnih godina, na inicijativu Komisije proveden je velik broj mjera informiranja.

(a) Medijsko umrežavanje

Dostavljanje informacija medijima te njihovo izvješćivanje o razvoju ZPP-a i ruralnom razvoju i dalje su vrlo važan dio komunikacijskih aktivnosti i imaju znatan multiplikacijski učinak. Društveni mediji i komunikacija na internetu u tom su razdoblju nastavili dobivati na važnosti. Trajni napori uloženi su u širenje relevantnih informacija o politici prilagođenih korisnicima medijima. Stalni razvoj i održavanje platforme namijenjene novinarima (AG-Press.eu), organizacija studijskih putovanja za članove platforme AG-Press i događanja za medijsko umrežavanje nastavili su poticati održavanje bliskih kontakata i razmjena s novinarima specijaliziranima za poljoprivredna pitanja, ali i s predstavnicima medija koji nisu specijalizirani za tu temu. Tijekom predmetnog razdoblja unaprijeđeni su i društveni mediji GU-a AGRI (Facebook, Twitter) te je broj osoba koji ih prate ubrzano porastao. Društveni mediji i dalje su važan alat kojim se specijaliste privlači na web-mjesto te do sveobuhvatnih informacija i najnovijih vijesti koje se ondje objavljuju, ali njima se dopire i do opće javnosti. Ukratko, aktivnosti medijskog umrežavanja pridonijele su povećanju osviještenosti i razumijevanja novinara kad je riječ o pitanjima povezanima s poljoprivredom i ruralnim razvojem u cijelom EU-u.

U mreži AG-Press sad sudjeluje više od 800 aktivnih novinara te je ona koristan alat za Komisiju i korisna mreža za članove koji se njome služe.

Tijekom devet studijskih putovanja skupine novinara imale su priliku iskusiti uvjete uzgoja koji se često uvelike razlikuju u različitim regijama i državama članicama. Te vježbe „učenja na terenu” obično uključuju izvješća o, među ostalim, inovacijama na poljoprivrednim gospodarstvima, generacijskoj obnovi, alternativnim poduzećima, mjerama ublažavanja klimatskih promjena. Razmjene iskustava s proizvođačima i poduzetnicima na ruralnim područjima pomogle su podići razinu osviještenosti o izazovima i prilikama s kojima se suočavaju poljoprivrednici u cijeloj Europskoj uniji. Godišnje događanje mreže AG-Press, koje se održalo u siječnju 2016. sa stručnim programom na visokoj razini i u kojem je sudjelovao povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj, isto je tako omogućilo zajedničko razumijevanje ZPP-a.

(b) Umrežavanje dionika – konferencije

Dionici kao što su poljoprivrednici, zadruge, prehrambeni sektor, ekolozi, subjekti aktivni na ruralnim područjima vrlo su važni prenositelji informacija o pitanjima koja se odnose na poljoprivredu i ruralni razvoj.

Konferencije su i tijekom izvještajnog razdoblja bile važan forum za održavanje dijaloga o provedbi politike i njezinu budućem razvoju. Kad je riječ o najvažnijim prioritetima politike Komisije, u skladu s tim prioritetima i naglaskom na širem savjetovanju s civilnim društvom, uloženi su trajni napori u suradnju s drugim institucijama EU-a, tijelima u državama članicama, društveno-profesionalnim sektorom na razini EU-a i na nacionalnoj razini te s akademskom i istraživačkom zajednicom.

GU AGRI nastavio je praksu koju je započeo 2014. i koja uključuje upoznavanje šire javnosti s radnjama poduzetima u suradnji sa Zajedničkim istraživačkim centrom u pogledu srednjoročnih izgleda poljoprivrednih tržišta EU-a. Područje primjene njegove „Konferencije o poljoprivrednoj perspektivi u EU-u” iz 2015. prošireno je kako bi se uključili izazovi s kojima se susreće poljoprivreda u EU-u i cijelom svijetu. To je događanje uključivalo važnu političku dimenziju i panele na visokoj razini koji su se bavili pitanjima kao što su održivost i prehrambeni lanac. Izdanje konferencije o perspektivi iz 2016. zadržalo je taj prošireni oblik na visokoj razini te je uključivalo predstavnike institucija EU-a te vlada, međunarodnih organizacija i dionika koji su razmjenjivali stajališta i mišljenja o pitanjima povezanima s klimatskim promjenama i dostupnošću resursa. Sudjelovanje predstavnika s viših političkih razina iz EU-a i trećih zemalja na konferencijama o perspektivi održanima u tom razdoblju pomoglo je privući znatnu pozornost medija na ta pitanja.

Još jedno važno događanje koje se održalo u tom razdoblju bila je „Druga konferencija o ruralnom razvoju u Corku”. Oko tri stotine dionika iz EU-a i viši predstavnici međunarodnih organizacija raspravljali su o stanju ruralnih područja i s njime povezanom političkom utjecaju za sljedećih 20 godina te su ponovno ocijenili ta pitanja. Na konferenciji je donesena deklaracija „Bolji život u ruralnim područjima” u kojoj je predstavljena zajednička vizija budućnosti ruralnih područja, uključujući jačanje ruralnih lanaca vrijednosti te ulaganje u dinamiku i održivost ruralnih područja povećavanjem pristupa transformacijskim inovacijama i tehnologijama. Ta strateška vizija budućnosti ruralnih područja bila je važan doprinos trenutačnim razmatranjima Komisije o pojednostavnjenju i modernizaciji ZPP-a.

Osim toga, stručnjaci iz javnih i privatnih sektora sudjelovali su u nizu radionica namijenjenih raspravama u cilju utvrđivanja glavnih elemenata na kojima bi se u budućnosti trebao temeljiti zdrav razvoj sektora ovčarstva u Uniji.

(c) Aktivnosti za javnost

Sudjelovanje na sajmovima

Naglasak Komisije na povećanju osviještenosti javnosti u pogledu ZPP-a i EU-a i dalje se uglavnom odnosio na sudjelovanje na sajmovima. Djelovanja su i dalje bila usmjerena na građane i dionike te su omogućivala forum za dijalog s poljoprivrednicima, civilnim društvom i općom javnošću o pitanjima politike. U okviru mjera informiranja često su se isticali uspješni projekti ruralnog razvoja, kao i organizacija informativnih i obrazovnih aktivnosti osmišljenih kako bi privukle obitelji i djecu školske dobi. Pojačala se suradnja s drugim GU-ovima i predstavništvima Komisije u državama članicama. Na primjer, GU AGRI organizirao je u suradnji s Glavnom upravom za zdravlje i sigurnost hrane (GU SANTE) te GU-om za pomorstvo i ribarstvo (GU MARE) zajedničke štandove pod geslom „Od polja do stola” na većim sajmovima kao što su „Grüne Woche” u Berlinu i „Salon International de l'Agriculture” u Parizu.

Obrazovni paket za djecu školske dobi

Tijekom izvještajnog razdoblja osmišljen je obrazovni paket za djecu u dobi od 11 do 15 godina („paket za zabavno učenje”) koji je distribuiran početkom 2017. putem informacijskih centara Europe Direct i predstavništava Komisije u državama članicama te uz podršku digitalne kampanje i kampanje na društvenim medijima. Cilj je tog paketa u privlačnom pedagoškom formatu objasniti ulogu poljoprivrednika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, njihov doprinos društvu i izazove s kojima se suočavaju.

(d) Horizontalne aktivnosti

Svjetska izložba u Milanu 2015. (Expo)

Svjetska izložba Expo 2015. održana je od 1. svibnja do 31. listopada 2015. u Milanu pod nazivom „Nahranimo planet: Energija za život” (eng. Feeding the Planet: Energy for Life). Izložba je bila važan dio aktivnosti komunikacije GU-a AGRI 2015. To je izdanje izložbe Expo bilo važna platforma za globalne političke rasprave i inicijative politike u pogledu hrane i održivosti. Europskoj uniji kao jednom od ključnih dionika u toj globalnoj raspravi izložba je bila prilika za rad na postizanju bogate suradnje u pogledu tih pitanja s drugim dionicima iz javnog i privatnog sektora. Sudjelovalo je 147 zemalja i međunarodnih organizacija, više od 21 milijuna posjetitelja te još stotine milijuna osoba koje su izložbi prisustvovale na internetu. Sve to učinilo je tu izložbu iznimno vrijednim forumom za komunikaciju o predmetnim pitanjima s građanima EU-a i državljanima trećih zemalja. EU je svojim sudjelovanjem želio ostvariti tri velika cilja: izvijestiti o ključnim postignućima EU-a u području hrane i održivosti, pružiti platformu za budući razvoj politike te imati obrazovnu ulogu u podizanju osviještenosti o pitanjima kao što su borba protiv rasipanja hrane i poticanje donošenja odluka o zdravijem načinu prehrane.

U sudjelovanje EU-a na izložbi Expo bili su uključeni Komisija, Europski parlament i druge institucije te znatan broj dionika. U suradnji sa Zajedničkim istraživačkim centrom koji je koordinirao sudjelovanje EU-a te drugim službama Komisije GU AGRI imao je ključnu ulogu u isticanju pitanja politike povezanih s budućnošću poljoprivredne politike i ruralnog razvoja. GU AGRI organizirao je više od 20 događanja kao što su seminari, konferencije, radionice i aktivnosti za podizanje osviještenosti posjetitelja. Ta su događanja obuhvaćala, među ostalim, sigurnost opskrbe hranom i poljoprivrednu održivost, istraživanja i inovacije, sigurnost hrane i kvalitetu hrane, ruralni razvoj te globalne izazove povezane s hranom. U okviru događanja dionici su dali važan doprinos raspravama o budućim izazovima za donositelje politika. GU AGRI sudjelovao je i na drugim povezanim događanjima tijekom izložbe Expo, među ostalim u radu Znanstvenog odbora i njegovoj definiciji preporuka za budućnost istraživanja i inovacija u području globalne sigurnosti opskrbe hranom i ishrane.

Paviljon EU-a posjetilo je više od 650 000 gostiju. Velikom broju posjetitelja (90 % njih) svidjela se glavna atrakcija paviljona, animirana priča o kruhu, znanosti i poljoprivredi, a 74 % ih je izjavilo da bi željeli naučiti više o politikama EU-a povezanima s hranom i održivošću.

Komunikacijske aktivnosti bile su usmjerene na medije, a aktivnosti na društvenim mrežama pokrenute su prije izložbe Expo i za njezina trajanja. Zahvaljujući činjenici da su na izložbi sudjelovali važni politički predstavnici (šefovi država i ministri, članovi Europskog parlamenta i njegov predsjednik, povjerenici EU-a i predsjednik Juncker) mediji su se zainteresirali za Expo i pomogli proširiti informacije o njegovim glavnim aktivnostima.

Publikacije

Tijekom izvještajnog razdoblja i dalje se snažan naglasak stavljao na daljnju izradu publikacija u elektroničkom obliku. Kao i prethodnih godina, određene su publikacije izdane u suradnji s Uredom za publikacije EU-a, ali i u suradnji s Uredom za infrastrukturu i logistiku u Bruxellesu (OIB). Neke su od njih bile namijenjene djeci školske dobi i isticale su programe u školama te su bile vrlo popularan promotivni materijal na sajmovima i događanjima. Osim toga, publikacije su prije svega bile usmjerene na pitanja politike kao što su doprinos hrane i poljoprivrede rastu gospodarstva i broja radnih mjesta te na zaštitne mehanizme na poljoprivrednom tržištu.

Važno izvješće Radne skupine za tržišta poljoprivrednih proizvoda „Poboljšanje tržišnih ishoda: unaprjeđenje položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe” objavljeno je u studenome 2016.

Eurobarometar

Posebno kvantitativno istraživanje Eurobarometra o poljoprivredi i ZPP-u provedeno je u posljednjem tromjesečju 2015. Njegovi su rezultati objavljeni u siječnju 2016. te pokazuju da su poljoprivreda i ruralna područja važni za Europljane i da većina građana podupire opća načela i ciljeve ZPP-a. Istraživanje je istodobno pokazalo i da 30 % Europljana nije upoznato s politikom povezanom sa ZPP-om. GU AGRI uzima u obzir te rezultate pri osmišljanju konkretnih mjera informiranja.

Web-mjesto

Tijekom izvještajnog razdoblja nastavila se izrada web-mjesta „Poljoprivreda i ruralni razvoj”, prije svega kao važnog izvora specijalističkih informacija o poljoprivredi i ruralnom razvoju. To je web-mjesto imalo važnu ulogu i u postupku savjetovanja s dionicima i općom javnošću u pogledu budućeg usmjeravanja poljoprivredne politike. U izvještajnom razdoblju došlo je do važnih promjena prisutnosti Komisije na internetu te je ona sad prilagođenija korisnicima i relevantnija za opću javnost. Postupak digitalne transformacije koji je trenutačno u tijeku uključuje prilagodbu internetskog sadržaja i njegovo uključivanje u novu internetsku arhitekturu Komisije do kraja 2017. kako bi se mogle pružati informacije koje u većoj mjeri odgovaraju potrebama krajnjeg korisnika. Pojačana skupina GU-a AGRI zadužena za internetsku prisutnost aktivno je sudjelovala u tom postupku u razdoblju 2015. – 2016. te je tako zajamčen uspješan prelazak s platforme Documentum na platformu Drupal.

Posjetitelji

U izvještajnom razdoblju GU AGRI nastavio je sudjelovati na informativnim sastancima sa skupinama posjetitelja koje su se sastojale prije svega od poljoprivrednika, predstavnika poljoprivrednika, učenika, regionalnih i lokalnih predstavnika, novinara i članova akademske zajednice. Svrha tih posjeta bila je objasniti ZPP, uključujući ruralni razvoj, i produbiti razumijevanje o njemu te podići osviještenost o većim izazovima i prilikama s kojima će se poljoprivreda suočiti u budućnosti. Te aktivnosti komunikacije provedene su u bliskoj suradnji s centrom za posjetitelje GU-a COMM.

IV.    UDIO TROŠKOVA (OBVEZE I PLAĆANJA) SUFINANCIRANIH MJERA NA INICIJATIVU TREĆIH STRANA (BESPOVRATNA SREDSTVA) I MJERA INFORMIRANJA NA INICIJATIVU KOMISIJE (JAVNA NABAVA) 8  

(*) Nijedna od mjera još nije plaćena.

(**) Usp. nakon izmjene akcijskog plana GU-a AGRI za vanjsku komunikaciju iz 2016.

(***) Podaci o plaćanjima za mjere iz 2016. još nisu bili konačni.

Isplate su uglavnom manje od početno preuzetih iznosa obveza. U slučaju bespovratnih sredstava to se može objasniti činjenicom da su konačni troškovi mjera manji nego što je korisnik isprva predvidio te činjenicom da se svi troškovi koje su korisnici prijavili ne mogu smatrati prihvatljivima. Kad je riječ o mjerama poduzetima na inicijativu Komisije, do razlike između plaćanja i obveza dolazi zato što su, iako su obveze fiksne, stvarni rashodi manji od predviđenih zbog ušteda i upotrebe isplativijih mjera tijekom provedbe.

V.    ZAKLJUČAK

Komisija je u izvještajnom razdoblju nastavila razvijati svoje mjere korporativne komunikacije na temelju deset političkih prioriteta s naglaskom na konkretne koristi koje EU pruža svojim građanima. Mjerama informiranja provedenima u odnosu na zajedničku poljoprivrednu politiku i ruralni razvoj nastojalo se naglasiti postignuća ZPP-a u smislu pružanja stalne opskrbe zdravom hranom i njegova doprinosa gospodarskom rastu i dinamičnim ruralnim područjima. Usporedno s time, pitanja koja su ključna za budućnost, kao što su učinkovitost resursa, generacijska obnova te uloga poljoprivrede u rješavanju izazova klimatskih promjena, isto su tako bila u središtu mjera komunikacije. Povećali su se i napori u pogledu uključivanja civilnog društva i velikog broja dionika te promicanja snažnije suradnje u provedbi mjera informiranja u službama Komisije te u drugim institucijama EU-a i državama članicama.

(1)  Službeni list Europske unije, SL L 347, 20.12.2013, str. 549.

(2) COM (2003) 235 final od 8.5.2003.; COM (2007) 324 final od 13.6.2007.; COM (2009.) 237 final od 20.5.2009.; COM (2011) 294 final od 25.5.2011.; COM (2013) 645 final od 20.9.2013.; COM (2016) 83 final od 23.2.2016.

(3)   https://ec.europa.eu/agriculture/evaluation/market-and-income-reports/information-policy-2015_hr

(4)   https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/file_import/aar-comm-2016_en_0.pdf (str. 24. i dalje)

(5) Poziv na podnošenje prijedloga za 2015., Službeni list Europske unije, 2014/C 383/06 od 29.10.2014.

(6) Poziv na podnošenje prijedloga za 2016., Službeni list Europske unije, 2015/C 351/09 od 23.10.2015.

(7) Pojedinosti o bespovratnim sredstvima dostupne su i na web-mjestu Europa:  https://ec.europa.eu/agriculture/grants-for-information-measures_hr

(8)      4 000 000 EUR – kodelegirano GU-u COMM 2016. za aktivnosti korporativne komunikacije koje nisu uključene u ovu tablicu