EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52017DC0612

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Akcijski plan za potporu zaštiti javnih prostora

COM/2017/0612 final

Bruxelles, 18.10.2017.

COM(2017) 612 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Akcijski plan za potporu zaštiti javnih prostora


I.    UVOD    

Teroristički napadi kojima smo svjedočili u zadnje vrijeme redom su bili usmjereni na javne prostore. Napadači su pritom iskoristili slabosti tih „lakih meta” koje proizlaze upravo iz toga što su ti prostori otvoreni i javni. To se odnosi na pješačke zone, turističke lokacije, prometna čvorišta, trgovačke centre, vjerske objekte, tržnice na otvorenom, koncertne dvorane i gradske trgove, koji su bili poprišta napada u Barceloni, Berlinu, Bruxellesu, Londonu, Manchesteru, Nici i Stockholmu. Osim složenijih napada većih razmjera s kombinacijom eksploziva i vatrenog oružja Europa doživljava i sve više „niskotehnoloških” napada u javnim prostorima, u kojima se napadači služe svakodnevnim objektima, npr. vozilom za gaženje meta ili noževima za ubadanje. Mete se najčešće odabiru tako da broj žrtava bude što veći. Procjene prijetnje koje su proveli Europol i Obavještajni i situacijski centar EU-a (INTCEN) potvrđuju takvu orijentaciju u odabiru meta, koju teroristi otvoreno potiču i u svojim objavama na internetu 1 .

Zaštita javnih prostora poseban je izazov za države članice. Naime, metom su bili ili bi mogli postati razni javni prostori, od potpuno otvorenih prostora do prostora koji su na različite načine donekle zaštićeni. U zaštitu takvih prostora mogu biti uključeni različiti dionici, a mete se razlikuju i prema razini rizika od velikog broja žrtava. Kako bi građani mogli nastaviti sa svakodnevnim životom, posebno je važno postići ravnotežu između poboljšanja sigurnosti i očuvanja otvorenosti javnih prostora.

Za zaštitu javnih prostora prvenstveno su odgovorne države članice, ali EU može i treba bolje poduprijeti njihova nastojanja. Kako je najavljeno u pismu namjere 2 Europskom parlamentu i predsjedništvu Vijeća te u popratnom Planu za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju, u ovom akcijskom planu iznose se mjere za pružanje smjernica i potpore državama članicama na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini radi zaštite javnih prostora. Ovaj je akcijski plan dio opsežnijeg paketa mjera za borbu protiv terorizma koji će se provoditi sljedećih šesnaest mjeseci 3 . Iako se rizik nikad neće potpuno ukloniti, tim će se operativnim mjerama države članice poduprijeti u otkrivanju prijetnji, smanjenju osjetljivosti javnih prostora, nošenju s posljedicama terorističkih napada i poboljšanju suradnje.

EU može poduprijeti zaštitu javnih prostora na dva načina. Kao prvo, može poticati prekograničnu razmjenu najbolje prakse ciljanim financiranjem (poglavlje II.) te smjernicama i mrežama stručnjaka (poglavlje III.). Kao drugo, može u rad u tom području uključiti mnogo različitih dionika s lokalne razine i iz privatnog sektora (poglavlje IV.). Ovim se akcijskim planom na temelju zajedničkog, mrežnog pristupa uspostavlja niz foruma za sustavniju i bolje strukturiranu razmjenu informacija i najbolje prakse s ciljem zaštite javnih prostora. Rad na zaštiti javnih prostora temeljit će se na relevantnim mjerama i iskustvu stečenom u područjima kao što su zaštita kritične infrastrukture ili pripravnost na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne sigurnosne rizike 4 , čime će se stvoriti sinergije među tim povezanim područjima.

II.    FINANCIJSKA SREDSTVA EU-A ZA ZAŠTITU JAVNIH PROSTORA

Financijska sredstva EU-a još su jedan način potpore državama članicama u zaštiti javnih prostora, iskorištavanju iskustva i najbolje prakse drugih država članica te jačanju prekogranične suradnje. To se, naprimjer, može odnositi na mjere za promicanje i podupiranje razvoja inovativne infrastrukture radi osiguranja javnih prostora uz očuvanje njihove otvorenosti. S tim ciljem Komisija kratkoročno i dugoročno stavlja na raspolaganje više sredstava EU-a.

Za hitne, kratkoročne potrebe Komisija uz ovaj akcijski plan danas objavljuje i poziv na podnošenje projektnih prijedloga u okviru Fonda za unutarnju sigurnost (ISF) – Policija, i to u ukupnom iznosu od 18,5 milijuna EUR. Tim će se sredstvima poduprijeti transnacionalni projekti za bolju zaštitu javnih prostora.

Osim toga, ona se mogu upotrijebiti za potporu operativnoj suradnji na terenu. Kako bi se poboljšala suradnja službi koje prve reagiraju nakon terorističkog napada, EU će u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga osigurati sredstva za projekte suradnje radi jačanja koordinacije između službi za kazneni progon, službi civilne zaštite i zdravstvenih službi u kritičnoj fazi neposredno nakon napada.

To će se kratkoročno financiranje 2018. dopuniti sredstvima iz inicijative Inovativne mjere za gradove u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj. Među mjerama koje se mogu financirati su osiguravanje otpornosti konstrukcija zgrada na napade, fizička zaštita lokacija na kojima se okuplja velik broj ljudi i promicanje integrirane sigurnosti (en. „security by design”). To bi moglo uključivati mjere za povećanje zaštite, promicanje javne sigurnosti u fazi projektiranja javnih prostora i rasvjete te informativne kampanje u okviru mjera urbane obnove. Komisija je 15. rujna 2017. objavila poziv na iskaz interesa u okviru Inovativnih mjera za gradove kako bi se upoznala s interesom i potencijalnim idejama za testiranje inovativnih rješenja za sigurnost javnih prostora. Ta će saznanja uključiti u oblikovanje budućih poziva na podnošenje prijedloga u tom području. Na temelju toga Komisija će u listopadu 2018. objaviti poziv s proračunskim sredstvima u iznosu i do 100 milijuna eura u okviru Inovativnih mjera za gradove, a jedna od glavnih tema bit će sigurnost.

Važno je među upravljačkim i lokalnim tijelima te korisnicima odgovornima za upravljanje tim sredstvima povećati svijest o osjetljivosti javnih prostora, informirati ih i razmjenjivati dobru praksu za promicanje integrirane sigurnosti. Komisija poziva države članice, gradove i regije da bolje integriraju zaštitu javnih prostora u ulaganja u infrastrukturu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda.

Urbanističko planiranje i projektiranje mogu doprinijeti zaštiti javnih prostora. Amsterdamskim paktom, koji su 2016. sklopili ministri EU-a nadležni za urbana pitanja, utvrđen je Plan EU-a za gradove. Riječ je o integriranom i koordiniranom pristupu urbanoj dimenziji EU-a te nacionalnim politikama i zakonodavstvu 5 . Taj Plan trenutačno uključuje 12 prioriteta. Komisija će u listopadu 2017. predložiti temu sigurnosti javnih prostora kao novo partnerstvo s državama članicama, usmjereno na poboljšanje znanja, regulative i financiranja. Države članice i lokalne vlasti pozivaju se da podrže tu inicijativu.

Prijetnje javnim prostorima razvijaju se i mijenjaju, zbog čega trebamo bolji uvid u tendencije, rizike i moguće mjere za njihovo ublažavanje. Zato trebamo bolje iskorištavati prilike za istraživanja u tom području. Na temelju Sedmog okvirnog programa i programa Obzor 2020. EU je dosad financirao 48 istraživačkih projekata povezanih sa sigurnosti i zaštitom javnih prostora, i to u ukupnom iznosu od 195 milijuna EUR 6 U mnogima od tih projekata ostvareni su rezultati koje je sada potrebno proširiti i prema potrebi ulaganjima poduprijeti njihovo prenošenje u praksu. Kako bi se rezultati istraživanja povezani sa zaštitom javnih prostora mogli bolje iskoristiti u praksi, Komisija će uspostaviti razmjenu između foruma stručnjaka i Europske mreže službi kaznenog progona nadležnih za tehnološka pitanja (ENLETS) te u razmjenu uključiti mrežu stručnjaka iz programa Obzor 2020.

Potrebno je nastaviti istraživanja radi poboljšanja kapaciteta za detekciju eksploziva, vatrenog oružja i drugih vrsta oružja ili kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih (KBRN) materijala koji se unose u javne prostore. Osim toga, u istraživanjima je potrebno ispitati djelotvornost različitih mjera ublažavanja, utvrditi strategije za smanjenje osjetljivosti i povećati otpornost različitih potencijalnih meta. U tom pogledu ključnu ulogu ima testiranje. Za ispunjavanje tih potreba bit će potrebna prilagodba istraživačkih projekata u okviru programa Obzor 2020.

Cilj

Mjera/rezultat

Rok

Potpora u obliku kratkoročnog financiranja mjera država članica za zaštitu javnih prostora.

18,5 milijuna EUR dostupno iz Fonda za unutarnju sigurnost (ISF).

To će uključivati sredstva za projekte suradnje usmjerene na jačanje koordinacije između službi za kazneni progon, službi civilne zaštite i zdravstvenih službi u kritičnoj fazi neposredno nakon napada.

Poziv na podnošenje prijedloga objavljen u listopadu 2017.

Više sredstava iz strukturnih fondova za zaštitu javnih prostora.

Osigurati financijska sredstva u okviru Inovativnih mjera za gradove kao dijela Europskog fonda za regionalni razvoj.

Poziv na podnošenje prijedloga objavit će se do listopada 2018.

III.    MREŽE STRUČNJAKA I SMJERNICE EU-A ZA ZAŠTITU JAVNIH PROSTORA

Države članice imaju različite pristupe i iskustva u zaštiti javnih prostora. EU ih može podržati u suočavanju sa sve većim izazovima u području zaštite javnih prostora tako da osigura forum za razmjenu s time povezanog stručnog znanja i najbolje prakse. Ta bi se razmjena trebala odvijati na svim bitnim razinama – na razini politike, na razini stručnjaka za kazneni progon i na operativnoj razini među jedinicama za kazneni progon specijaliziranima za zaštitu javnih prostora. Kako je najavljeno u Devetom izvješću o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije 7 i istaknuto u sveobuhvatnoj procjeni sigurnosne politike EU-a, ta se razmjena temelji na mrežnom pristupu kojim se nastoji osigurati strukturiranija razmjena prakse i iskustava iz prošlih napada, oblikovanje smjernica i razmjena inovativnih rješenja za bolju zaštitu javnih prostora.

Na razini politike Komisija je nedavno uspostavila skupinu EU-a za politiku zaštite lakih meta kako bi pojačala suradnju i koordinaciju među državama članicama. U okviru skupine okupljat će se kreatori nacionalnih politika te će se prikupljati, razmjenjivati i širiti primjeri najbolje prakse kako bi ih Komisija uključila u daljnje mjere za zaštitu javnih prostora. Rad skupine usmjerit će se u dva foruma: forum stručnjaka i forum gospodarskih subjekata (više o potonjem u poglavlju IV.).

Radi razmjene stručnog znanja u pogledu zaštite javnih prostora forum stručnjaka okuplja stručnjake država članica iz područja kaznenog progona te mreže za kazneni progon kao što su AIRPOL 8 , ATLAS 9 , ENLETS 10 i RAILPOL 11 . Radu tog foruma doprinijet će nova mreža za zaštitu visokorizičnih javnih prostora, koja će okupiti predstavnike specijaliziranih jedinica za kazneni progon nadležnih u tom području. U okviru te mreže osigurat će se platforma za zajedničko osposobljavanje i vježbe kako bi se državama članicama pružila potpora u povećanju njihove spremnosti i njihovih kapaciteta za odgovor na napade.

Budući da je zaštita javnih prostora globalni izazov, važno je razmjenjivati s njom povezane primjere najbolje prakse na međunarodnim forumima te s partnerskim zemljama izvan EU-a. Globalni forum za borbu protiv terorizma (GCTF) bavi se zaštitom javnih prostora te je izradio priručnike dobre prakse radi informiranja o dosadašnjim saznanjima. Za nastavak rada u tom području potrebno je pojačati međunarodnu suradnju, posebno s ključnim partnerima kao što su Sjedinjene Američke Države. Pritom bi trebalo intenzivnije surađivati i u dosad utvrđenim područjima suradnje EU-a i SAD-a, kao što je otkrivanje eksploziva.

Dodana vrijednost suradnje na razini EU-a u zaštiti javnih prostora može se ostvariti i razvojem zajedničkih smjernica, testiranjem opreme, poticanjem usklađenosti normi te razmjenom primjera dobre prakse. Smjernicama EU-a temeljenima na najboljoj praksi država članica mogu se obuhvatiti mnoga pitanja povezana sa zaštitom javnih prostora, od fizičke zaštite zgrada i prostora, ciljanih smjernica za posebna (sportska i kulturna) događanja i lokacije (npr. nadzirana područja u zračnim lukama) do potpora pri procjenama osjetljivosti i jačanju kapaciteta za otkrivanje i odgovor. Osim toga, smjernice EU-a mogu pomoći državama članicama u da upoznaju javnost s tim problemom, što će doprinijeti brzom prijavljivanju sumnjivog ponašanja. Neke države članice u tu su svrhu priredile upečatljive informativne materijale kao što su videozapisi, letci i posteri. Ta bi se dobra praksa trebala podijeliti s ostalim državama članicama.

Osim toga, postoje i tehnička rješenja kojima se javni prostori mogu se učiniti sigurnijima, a da pritom ostanu otvoreni i javni. „Integrirana sigurnost” trebala bi postati temeljno načelo u najranijoj fazi njihova razvoja. Naprimjer, ulazi u zgrade mogu se projektirati tako da teroristima onemoguće pristup (npr. zone za kontrolirani pristup radi smanjenja rizika), a okolina zgrada zaštititi od zalijetanja vozilima. Praktična istraživanja, testiranja i smjernice trebaju se nastaviti razvijati kako bi se osigurala odgovarajuća ravnoteža između očuvanja otvorenosti javnih prostora i osiguravanja djelotvorne zaštite. Zaštitne mjere, kao što su barijere ili oprema za otkrivanje, trebale bi biti što diskretnije kako bi se smanjio njihov utjecaj na društvo i spriječio nastanak sekundarnih slabih točaka.

Sektor prometa već je dugo na meti terorista, ali im služi i kao sredstvo za izvršavanje napada (npr. otmice aviona ili zalijetanja kamionima). Komisija radi na sigurnosnom paketu smjernica iz najbolje prakse za sektor komercijalnog cestovnog prometa. U tim smjernicama naglasak će biti na poboljšanju sigurnosti kamiona, i to smanjenjem rizika od neovlaštenog pristupa kamionima, uključujući krađu, za izvršavanje terorističkih napada. Taj će paket biti dostupan do kraja 2017. i sadržavati smjernice za nacionalni cestovni promet. Potrebno je istražiti nova tehnološka rješenja, kao što su sustavi za izbjegavanje sudara, automatsko hitno kočenje ili mogućnost da tijela kaznenog progona daljinski zaustavljaju vozila.

EU može pružiti vrlo praktičnu potporu jačanju kapaciteta država članica za bolju zaštitu javnih prostora. Uz potporu Komisije razvija se i testira alat EU-a za procjenu lakih meta, koji omogućuje procjenu osjetljivosti svih vrsta javnih prostora. Komisija je spremna poduprijeti države članice pri dobrovoljnim procjenama na licu mjesta. Za lakšu provedbu tih procjena razvit će se elektronička aplikacija.

Budući da terorističke organizacije neprestano pokušavaju iznaći nove tehnike i načine rada, odgovor EU-a treba biti jednako inovativan te iskoristiti tehnologiju i objediniti stručno znanje na razini Unije radi otkrivanja i ublažavanja novih prijetnji. To se, primjerice, odnosi na moguće prijetnje od bespilotnih letjelica koje bi mogli upotrijebiti teroristi. Kako bi se odgovorilo na takve prijetnje radi se na pravilima EU-a za sigurnost i zaštitu civilnih aktivnosti sustava bespilotnih letjelica, uključujući mjere za lakše otkrivanje neprijateljskih bespilotnih letjelica.

Cilj

Mjera/rezultat

Rok

Bolja suradnja i koordinacija među državama članicama na razini politike.

Uspostaviti skupinu EU-a za politiku zaštite lakih meta i forum stručnjaka sa stručnjacima za kazneni progon iz država članica i mrežama za kazneni progon (osnivački sastanci u rujnu 2017.).

Sljedeći sastanci: prvo tromjesečje 2018.

Jačanje suradnje specijaliziranih policijskih jedinica.

Uspostaviti mrežu za zaštitu visokorizičnih javnih prostora, odnosno mrežu stručnjaka za kazneni progon u tom području radi izvođenja zajedničkog osposobljavanja i vježbi te razmjene najbolje prakse.

Osnivački sastanak u studenome 2017.

Početak aktivnosti suradnje u prvom tromjesečju 2018.

Bolja fizička zaštita zgrada.

Osigurati smjernice za poboljšanje fizičke otpornosti zgrada.

Četvrto tromjesečje 2018.

Bolja zaštita lokacija na kojima se okuplja velik broj ljudi te sportskih i kulturnih događanja.

Osigurati smjernice za zaštitu lokacija na kojima se okuplja velik broj ljudi, uključujući sportska i kulturna događanja, na temelju testiranja u odabranim državama članicama.

Razviti elektroničku aplikaciju za lakšu procjenu osjetljivosti svih vrsta javnih prostora.

Drugo/treće tromjesečje 2018.

Veća sigurnost nadziranih područja u zračnim lukama.

Osigurati smjernice za zaštitu nadziranih područja u zračnim lukama s naglaskom na protoku putnika.

Treće tromjesečje 2018.

Češće korištenje pasa za otkrivanje eksploziva.

Prirediti smjernice za upotrebu pasa za otkrivanje eksploziva u zaštiti javnih prostora.

Prvo tromjesečje 2018.

IV.    UKLJUČIVANJE LOKALNIH DIONIKA I PRIVATNOG SEKTORA

Zaštiti javnih prostora može doprinijeti mnogo različitih dionika. EU može poticati suradnju s nizom dionika, što se smatra izrazito važnim za poboljšanje zaštite javnih prostora.

Vlasnici ili upravitelji javnih prostora kao što su trgovački centri ili koncertne dvorane često su privatni subjekti. Zato je i njih potrebno uključiti u poboljšavanje zaštite javnih prostora. Komisija će uspostaviti forum gospodarskih subjekata kako bi se povezala s tim privatnim gospodarskim subjektima i drugim relevantnim dionicima iz privatnog sektora, npr. s poduzećima za najam vozila. Tako će pridonijeti zajedničkoj svijesti o postojećim izazovima u pogledu sigurnosti te poticati javno-privatna partnerstva u području sigurnosti i zaštite.

U zaštiti javnih prostora važni su dionici i lokalna i regionalna tijela. Komisija će poduprijeti njihovo sudjelovanje i pokrenuti dijalog s tim tijelima, npr. uredima gradonačelnika većih gradova, radi razmjene informacija i najbolje prakse za zaštitu javnih prostora. Kao nastavak rada na temelju Deklaracije iz Nice 12 od 29. rujna 2017. Komisija će početkom sljedeće godine u suradnji s Odborom regija organizirati sastanak na visokoj razini na kojem će okupiti gradonačelnike koji su potpisali Deklaraciju i druge zainteresirane predstavnike s lokalne i regionalne razine kako bi nastavila razmjenu najbolje prakse za zaštitu javnih prostora.

Cilj

Mjera/rezultat

Rok

Poboljšanje javno-privatne suradnje u zaštiti javnih prostora.

Uspostaviti forum gospodarskih subjekata s privatnim dionicima koje predstavljaju njihova europska udruženja radi prikupljanja postojećih smjernica, sastavljanja preporuka i razmjene najbolje prakse. Ta će se skupina podijeliti na tematska područja djelovanja i služiti kao kanal za komunikaciju javnih tijela i subjekata aktivnih u različitim javnim prostorima.

Osnivački sastanak u četvrtom tromjesečju 2017.

Poticanje suradnje s regionalnim i lokalnim tijelima u zaštiti javnih prostora.

Uspostaviti dijalog s regionalnim i lokalnim tijelima, uključujući urede gradonačelnika europskih gradova, radi razmatranja načina na koje zajednice mogu poboljšati zaštitu javnih prostora, razmjene najbolje prakse, primjene znanstvenih saznanja i stručnog znanja istraživačkih organizacija i privatnog sektora te olakšavanja pristupa financiranju.

Prvi tematski sastanak s gradonačelnicima i drugim regionalnim i lokalnim tijelima u prvom tromjesečju 2018.

V.    ZAKLJUČCI

S obzirom na rastuće i promjenjive prijetnje Europa se treba ujediniti i zajedničkim snagama iznaći inovativna, održiva i djelotvorna rješenja za bolju zaštitu javnih prostora. Iako se rizik nikad neće potpuno ukloniti, operativne i koordinacijske mjere te smjernice utvrđene u ovom akcijskom planu mogu državama članicama pomoći da uklone znatne nedostatke koji su izišli na vidjelo u nedavnim terorističkim napadima i mnogo bolje zaštite svoje javne prostore.

Mjerama utvrđenima u ovoj Komunikaciji nastoji se postaviti temelj za djelotvornu suradnju na razini EU-a u zaštiti javnih prostora. Komisija potiče države članice da iskoriste različite mogućnosti iznesene u ovom akcijskom planu, uključujući raspoloživa financijska sredstva EU-a. Osim toga, poziva Europski parlament i Vijeće da podrže ovaj akcijski plan te da se aktivno i u bliskoj suradnji sa svim bitnim dionicima uključe u njegovu provedbu. Komisija će preispitati napredak u provedbi ovog akcijskog plana prije kraja 2018.

(1) Europol, Promjene u načinu na koji Islamska država izvodi terorističke napade – revizija (2.12.2016.): https://www.europol.europa.eu/ newsroom/news/islamic-state-changing-terror-tactics-to-maintain-threat-in-europe i Izvješće o stanju i trendovima u području terorizma u EU-u za 2017. (15.6.2017.): https://www.europol.europa.eu/tesat/2017/index.html .
(2) https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/letter-of-intent-2017_hr.pdf .
(3) Vidjeti Jedanaesto izvješće o napretku u uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2017) 608 final, 18.10.2017.).
(4) Vidjeti Akcijski plan za poboljšanje spremnosti s obzirom na rizike za kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu sigurnost (COM(2017) 610 final, 18.10.2017.).
(5) Plan EU-a za gradove – Amsterdamski pakt: http://ec.europa.eu/regional_policy/en/policy/themes/urban-development/portal/ .
(6) Primjeri projekata: SECUR-ED (Secured Urban Transportation, „Siguran gradski prijevoz”) – demonstracijski projekt u vrijednosti od gotovo 40 milijuna EUR u kojem sudjeluju glavni prijevoznici, industrija i akademska zajednica kako bi se razvojem dosljednog i interoperabilnog paketa tehnologija i postupaka potvrđenih demonstracijama poboljšala sigurnost masovnog prijevoza; DESURBS (Designing Safer Urban Spaces, hr. „Projektiranje sigurnijih gradskih prostora”), dvogodišnji projekt vrijedan 3,2 milijuna EUR, u čijem su okviru razvijene nove metode, baze podataka i softverski alati, kao što je portal sustava za potporu odlučivanju, koji pomaže urbanističkim projektantima, dizajnerima i inženjerima u urbanističkom planiranju da prepoznaju i uklone nedostatke povezane sa sigurnosti; i SURVEIRON (napredni sustav nadzora za zaštitu gradskih lakih meta i kritične gradske infrastrukture) projekt je za MSP-ove vrijedan 2,5 milijuna EUR koji pruža inovativna rješenja za zaštitu tih prostora te nadležnima za javnu i privatnu sigurnost osigurava inteligentan sustav za nadzor i donošenje odluka u kriznim situacijama. Iscrpan popis istraživačkih projekata povezanih sa sigurnosti u okviru Sedmog okvirnog programa i programa Obzor 2020. dostupan je na: http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/industry-for-security/index_en.htm .
(7) COM(2017) 407 final (26.7.2017.).
(8) Mreža AIRPOL, koju financira EU, tijelo je za koordinaciju jedinica za kazneni progon u europskim zračnim lukama.
(9) Mrežu ATLAS, koju financira EU, čine specijalne interventne jedinice država članica.
(10) Europska mreža službi kaznenog progona nadležnih za tehnološka pitanja (vidjeti i poglavlje V.).
(11) Ta europska mreža željezničkih policijskih snaga, koju financira EU, bavi se sigurnošću željezničkog prometa u kontekstu njegove sve veće internacionalizacije u Europi.
(12) Deklaracija iz Nice donesena je na konferenciji gradonačelnika euromediteranske regije 29. rujna 2017. u Nici. Konferencija je organizirana na inicijativu gradonačelnika Nice te uz sudjelovanje Komisije, i to radi razmjene najbolje prakse s gradske, lokalne i regionalne razine u sprečavanju radikalizacije i zaštiti javnih prostora.
Top