Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52017DC0242

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU o preispitivanju praktične primjene Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD)

COM/2017/0242 final

Bruxelles, 17.5.2017.

COM(2017) 242 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o preispitivanju praktične primjene Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD)


1.Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (ESPD) i preispitivanje ESPD-a

ESPD najvećim je dijelom predviđen člankom 59. Direktive 2014/24/EU 1 , a osmišljen je kao osobna izjava u obliku standardnog obrasca koji Komisija donosi kao provedbeni akt. Taj se provedbeni akt donosi u postupku ispitivanja 2 . ESPD-om se u obliku osobne izjave pružaju preliminarni dokazi u pogledu kriterija za isključenje (npr. kaznene presude, težak poslovni prekršaj) i kriterija za odabir (financijska, gospodarska i tehnička sposobnost) tako da cjelokupnu popratnu dokumentaciju (npr. potvrde, certifikate) obično mora podnijeti samo odabrani gospodarski subjekt (osim ako je potrebno provjeriti (određenu) dokumentaciju drugih sudionika kako bi se osigurao pravilan tijek postupka).

Nadalje, kad naručitelji koji vrše nabavu u skladu s Direktivom 2014/25/EU 3 primjenjuju (neke) kriterije za isključenje i/ili odabir utvrđene Direktivom 2014/24/EU, jednako tako moraju upotrebljavati ESPD u skladu s člankom 80. stavkom 3. Direktive.

U skladu s Direktivom 2014/24/EU i Direktivom 2014/25/EU ESPD se dostavlja isključivo u elektroničkom obliku. Međutim, kako bi se omogućio prijelaz na obveznu upotrebu elektroničkih sredstava za komunikaciju u EU-u, do 18. travnja 2018. mogu biti dostupne i elektronička i tiskana verzija ESPD-a.

S obzirom na važnost i inovativan karakter ESPD-a zakonodavac EU-a predvidio je da Komisija „preispituje praktičnu primjenu ESPD-a uzimajući u obzir tehnički razvoj baza podataka u državama članicama i izvješćuje o njemu Europski parlament i Vijeće do 18. travnja 2017.” 4

2.Trenutačno stanje prenošenja direktiva o javnoj nabavi i ESPD-a

Rok za provedbu direktiva 2014/24/EU i 2014/25/EU istekao je 18. travnja 2016. Međutim, niz država članica kasnio je s provedbom, dovršivši je tek nekoliko tjedana ili mjeseci nakon isteka roka. Štoviše, na dan 16. veljače 2017. deset država članica još uvijek nije u cijelosti provelo direktive 2014/24/EU i 2014/25/EU niti obavijestilo Komisiju o nacionalnim mjerama provedbe 5 . Odgovarajući postupci povezani s nepotpunim prenošenjem trenutačno su u tijeku 6 .

Budući da je ESPD povezan s provedbom direktiva, shodno tome skraćuje se vremensko razdoblje te se sužava zemljopisno područje za ocjenjivanje njegove praktične primjene.

Uz papirnatu verziju priloženu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/7 te radi pružanja potpore državama članicama u početnoj fazi uvođenja službe Komisije priredile su elektroničku verziju ESPD-a („eESPD”) 7 . Tu verziju države članice mogu uvesti na četiri različita načina, čime im se omogućuju različite razine prilagodbe 8 .

Cilj je usluge eESPD poduprijeti države članice isključivo tijekom prijelazne faze jer bi ESPD svoj puni potencijal trebao doseći integracijom „nacionalnog” ESPD-a i sustava e-nabave te registara ili baza podataka s certifikatima/dokazima svake države članice. Na taj će se način moći postići tri različita cilja: lakša preinaka i prilagodba nacionalnim uvjetima, poticanje digitalizacije javne uprave i stvaranje osnove za pojednostavnjenje postupaka primjenom načela „samo jednom”. Nacionalna rješenja za ESPD već su dostupna u Danskoj, Finskoj, Nizozemskoj i Sloveniji. Iako je usluga eESPD razvijena samo kao prijelazni alat, zabilježena je vrlo visoka upotreba Komisijine usluge eESPD (vidjeti tablicu 2. u Prilogu Izvješću).

3.Mjere kojima se podupire uvođenje ESPD-a u državama članicama

Uz prethodno navedene informatičke alate Europska komisija uvela je popratne mjere za potporu državama članicama pri uvođenju ESPD-a.

·Financiranje

Dostupna su financijska sredstva za poticanje integracije ESPD-a u nacionalne sustave e-nabave. Iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) 10 je konzorcija sa subjektima iz 17 zemalja primilo bespovratna sredstva u iznosu od 4,9 milijuna EUR. Dodatni pozivi za iznos od 4 milijuna EUR bit će raspisani tijekom 2017.

·Radionice o uvođenju

U svakoj su državi članici organizirane radionice kako bi se analizirala trenutačna situacija u zemlji, raspravilo o dostupnim mogućnostima uvođenja i pružila potrebna pomoć radi lakšeg uvođenja ESPD-a. Na sastancima je sudjelovalo mnogo relevantnih dionika (tijela javne vlasti, registri dokaza, pružatelji rješenja za e-nabavu, korisnici itd.) koji su pridonijeli konstruktivnim raspravama. Od kolovoza 2016. do 28. veljače 2017. održano je 18 radionica (sve će se države članice posjetiti prije ljeta 2017.).

Na radionicama su predstavnici država članica stekli bolje razumijevanje ESPD-a i Komisijine usluge eESPD, a Komisija je prikupila informacije o izazovima s kojima se države članice suočavaju pri uvođenju. Na radionicama je ponajprije objašnjena uloga sustava eCertis 9 te kako se procesi mogu automatizirati povezivanjem nacionalnih baza podataka s ESPD-om i iskorištavanjem nacionalne digitalne infrastrukture. Na sastancima se raspravljalo o tehničkim, pravnim i postupovnim pitanjima.

Na temelju radionica postalo je očito da je nužno objediniti pravne i tehničke aspekte kako bi se definirala optimalna tehnička strategija uvođenja informatičkih alata. Neki su sudionici ustvrdili da bi trebalo objaviti jasan plan budućih tehničkih objava podatkovnog modela ESPD-a kako bi se državama članicama omogućilo planiranje i učinkovita dodjela resursa. Izneseno je i pitanje o usklađenosti nacionalnih izvedbi ESPD-a s EU-ovom verzijom.

·Tehnička pomoć

Državama članicama dostupna je i tehnička pomoć pri uvođenju ESPD-a. Sastanci stručne skupine za e-nabavu s više dionika (EXEP) održani su triput godišnje; nadalje, uspostavljena je zajednica korisnika za poboljšanje usluge eESPD na temelju prijedloga država članica. Osim toga, redovito se održavaju internetski seminari o upotrebi ESPD-a kako bi se osposobilo osoblje javnih uprava koje radi u uredu za javnu nabavu na središnjoj razini.

Taj se rad nadopunjuje mjerama koje se poduzimaju na nacionalnoj razini radi poticanja usvajanja i razumijevanja ESPD-a. Primjerice, neke su države članice održale obuku kako bi olakšale uvođenje i upotrebu ESPD-a. Tijela javne vlasti u različitim državama članicama (Danskoj, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini) izdala su posebne smjernice kojima se ponuditeljima i javnim naručiteljima pomaže pri ispunjavanju obrasca ESPD-a.

4.Uvođenje u državama članicama

Anketa među državama članicama

U cilju pripreme ovog Izvješća Komisija je zatražila od država članica da je izvijeste o uvođenju ESPD-a za postupke javne nabave iznad praga 10 . U tu je svrhu priređena internetska anketa 11 s 10 pitanja o praktičnoj primjeni ESPD-a u državama članicama koja odražava trenutačno stanje na dan 31. prosinca 2016.



Upotreba ESPD-a u državama članicama

Prema anketi, 22 države članice počele su upotrebljavati ESPD, dok ih je šest navelo da to nije slučaj, uglavnom zato što Direktiva još nije prenesena. Točnije, to vrijedi za Austriju, Belgiju, Cipar, Estoniju, Litvu i Švedsku.

U praksi je stvarno iskustvo s ESPD-om u većini država članica prilično ograničeno. Neke države članice navele su da je sklopljeno vrlo malo ugovora na temelju Direktive 2014/24/EU, primjerice zbog proračunskih ograničenja ili zato što je u trenutku provođenja ankete Direktiva bila tek nedavno prenesena.

Grafikon 1. Početna upotreba ESPD-a u državama članicama

U grafikonu 2. u nastavku prikazan je način uvođenja ESPD-a koji su države članice odabrale među različitim dostupnim mogućnostima. Čini se da se većina država članica odlučila za usporednu upotrebu nekoliko mogućnosti. Konkretno, dva načina uvođenja uvelike prevladavaju nad ostalima: države članice zasad daju prednost usluzi eESPD i papirnatom obliku, a svaki od njih upotrebljava 15 država članica.

Ti rezultati potvrđuju da je teško provesti kvalitativno ocjenjivanje s obzirom na to da su države članice tek nedavno počele primjenjivati ESPD. Iako države članice priznaju da bi svi dionici imali veću korist od integracije u nacionalne sustave za e-nabavu, za njezinu je provedbu potrebno određeno vrijeme.

Usporedna upotreba različitih načina primjene tipična je za države članice u kojima u području e-nabave postoji nekoliko platformi na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini u kojima uprava primjenjuje ESPD na različite načine. To je, primjerice, slučaj u Italiji, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

Grafikon 2. Različiti načini uvođenja ESPD-a u državama članicama

Legenda:

Drugo/lokalno rješenje: lokalno izrađen internetski obrazac

VCD (Virtual Company Dossier): virtualni dosje poduzeća

ESPD EC OS: otvoreni kod

ESPD EC Service: usluga eESPD

ESPD EC DM: podatkovni model

Papirnati oblik

Direktivom 2014/24/EU državama članicama dopušta se upotreba papirnate verzije ESPD-a do travnja 2018. U većini slučajeva u kojima se upotrebljava usluga eESPD (12 od 15 država članica) usporedno se upotrebljava i papirnati obrazac. Samo su Francuska, Mađarska i Irska navele da se ESPD upotrebljava u papirnatom obliku. Papirnatom se verzijom stoga još uvijek koristi više od 80 % država članica koje su već započele upotrebljavati ESPD. To znači da su tek marginalno iskoristile moguće pojednostavnjenje utemeljeno na upotrebi ESPD-a kojim se potiče digitalizacija postupka javne nabave. Međutim, treba uzeti u obzir i to da dostupni podaci nisu dovoljno detaljni da bi se iz njih saznalo, primjerice, koliko javnih naručitelja upotrebljava neki od različitih načina uvođenja.

U dvjema državama članicama tijela javne vlasti preporučuju upotrebu usluge eESPD koju je razvila Komisija (Njemačka, Španjolska). Iako u tim dvjema državama članicama javni naručitelji pružaju mogućnost predavanja ESPD-a u postupcima javne nabave, čini se da se većina gospodarskih subjekata njome ne koristi.

Kada je riječ o planovima za provedbu ESPD-a u državama članicama koje to još nisu učinile, neke su od njih navele da se u početnoj fazi namjeravaju koristiti uslugom koju je razvila Komisija ili njezinom verzijom otvorenog koda, a tri će razviti nacionalno rješenje koristeći se podatkovnim modelom koji će biti dostupan 2017. Ni jedna država članica iz te skupine nije navela da će upotrebljavati papirnatu verziju.

Upotreba ESPD za nabave ispod praga EU-a ili za koncesije

Grafikon 3. Upotreba ESPD za postupke ispod praga EU-a ili za ugovore o koncesiji

Direktivama o javnoj nabavi ostavlja se na volju državama članicama da odluče hoće li upotrebljavati ESPD za postupke ispod praga EU-a ili za postupke koji se odnose na koncesije. Kao što je prikazano na prethodnom grafikonu, 61 % država članica ne namjerava upotrebljavati ESPD za postupke ispod praga EU-a ili za ugovore o koncesiji. Međutim, velika skupina država članica primjenjuje suprotan pristup. Točnije, u Bugarskoj, Hrvatskoj, Danskoj, Latviji, Litvi, Nizozemskoj i Rumunjskoj upotreba ESPD-a obvezna je u svim ili u nekim slučajevima (npr. u postupcima ispod praga ako javni naručitelj traži informacije o osnovama za isključenje), dok je u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji, Slovačkoj i Španjolskoj dobrovoljna.

ESPD kao pokretač digitalizacije javne nabave: načelo „samo jednom”

Direktivom 2014/24/EU poziva se na podnošenje izvješća o praktičnoj primjeni ESPD-a uzimajući u obzir tehnički razvoj baza podataka u državama članicama. Značajno pojednostavnjenje u postupku javne nabave postiže se integracijom ESPD-a s bazama podataka i/ili informatičkim sustavom za pretkvalifikaciju dobavljača. U takvim je sustavima moguće provjeriti jesu li dobavljači u skladu s kriterijima za isključenje ili odabir u postupcima javne nabave (primjerice, provjeriti – u konačnici automatski – je li dobavljač insolventan i pružiti odgovarajuće informacije javnom naručitelju).

Iz grafikona 4. u nastavku vidljivo je da dvije trećine država članica (Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina) planira provesti takvu integraciju te da uviđa važnost ESPD-a kao temelja digitalizacije javne uprave.

Grafikon 4. Države članice koje planiraju integrirati ESPD s pretkvalifikacijskim sustavom za dobavljače

Anketom je obuhvaćena i mogućnost da kupci pisane dokaze potrebne u postupku javne nabave pribavljaju izravno pristupanjem nacionalnoj bazi podataka (nacionalni registar nabave, virtualni dosje poduzeća, elektronički sustav pohrane dokumenata ili pretkvalifikacijski sustav) 12 . To načelo, poznato i pod nazivom „samo jednom”, znači da se od dobavljača ne bi trebalo tražiti (ili bi se trebalo zatražiti najviše jedanput) da dostave podatke kako bi dokazali da ispunjavaju zahtjeve utvrđene u upravnom postupku jer su ti podaci već dostupni u bazama podataka koje su u vlasništvu tijela javne vlasti.

Grafikon 5. Mogu li javni naručitelji popratne dokumente potrebne u postupku javne nabave pribaviti izravno pristupanjem nacionalnoj bazi podataka?

Legenda:

Da/P – Da, u potpunosti – svi javni naručitelji (sve kategorije javnih naručitelja)

Da/D – Da, djelomično – mogućnost je ograničena na određene javne naručitelje / određene kategorije javnih naručitelja (npr. samo središnja policijska tijela, samo porezna tijela...)

Ne – Nema pristupa nacionalnim bazama podataka

Države članice upitane su namjeravaju li integrirati ESPD s nekim od prethodno navedenih informacijskih sustava. Odgovori država članica (vidjeti grafikon 5.) ukazuju na dvije međusobno suprotstavljene situacije: s jedne strane, u 11 država članica javni naručitelji još uvijek ne mogu popratne dokumente potrebne u postupku javne nabave pribaviti izravno pristupanjem nacionalnoj bazi podataka. To upućuje na činjenicu da u tim upravama pristup bazama podataka nije omogućen njezinim drugim dijelovima za izravno pretraživanje ili međusobno povezivanje; jednako tako, to navodi i na zaključak da primjena načela „samo jednom” još nije započela. S druge strane, u 11 država članica svi javni naručitelji mogu pristupiti nacionalnim bazama podataka kako bi izravno pribavili dokaze i certifikate pružatelja usluga. Međutim, ta se mogućnost primjenjuje samo na određene vrste dokumenata, primjerice na one koji se odnose na osnove za isključenje (kako su izvijestile Finska, Njemačka, Latvija, Litva i Španjolska), dok ostale dokumente trebaju dostaviti dobavljači. To navodi na zaključak da su te države članice započele s primjenom načela „samo jednom” kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za sve uključene strane. Točnije, u Latviji i Litvi već je uspostavljen sustav koji svim kupcima omogućuje da automatski preuzmu dokumente i provjere ispunjavaju li dobavljači određene vrste zahtjeva. Te države članice planiraju povezati ESPD sa svim registrima kako bi se obuhvatili svi aspekti i kako bi se omogućila pojednostavnjena provjera podataka.

U ostalim odgovorima država članica navodi se i treća situacija u kojoj je pristup ograničen na određene kategorije javnih naručitelja (npr. samo središnja policijska tijela, samo porezna tijela i sl.); to odgovara situaciji u maloj skupini od svega šest država članica.

Očekivane i procijenjene prednosti uvođenja ESPD-a

Anketom među državama članicama nastojalo se prikupiti određene podatke o učinku koji je upotreba ESPD-a imala tijekom prvih mjeseci njegove primjene. Međutim, u nekoliko je država članica ESPD u upotrebi tek kratko vrijeme i stoga je prerano za takvo ocjenjivanje. Među tim su državama članicama Estonija, Francuska, Njemačka, Irska, Luksemburg, Malta i Slovenija.

U konačnici su svega dvije države članice dostavile kvantitativne ocjene učinka na poduzeća: prema Danskoj, ukupna korist iznosi 12 milijuna EUR godišnje, dok je Hrvatska navela da su se troškovi podnošenja dokaza u okviru pripremanja ponuda smanjili za 83 %. Ni jedna država članica još nije pokušala kvantificirati prednosti smanjenja administrativnih opterećenja za kupce.  

Radionice s državama članicama ukazuju na to da države članice počinju uočavati moguće prednosti i načine na koje mogu poboljšati nacionalna rješenja.

Međutim, većina je država članica dostavila kvalitativnu ocjenu učinka ESPD-a, koja je sažeto prikazana u tablici u nastavku. Stavovi država članica znatno se razlikuju i ovise o stanju uvođenja ESPD-a. Općenito, većina je država članica pozitivno ocijenila njegovu upotrebu te je navela da bi se prednosti ostvarile povezivanjem ESPD-a s registrima i bazama podataka s dokazima. Druga je skupina država članica, među kojima su Danska, Njemačka i Španjolska, navela da su ESPD podrobno kritizirali i poduzeća i kupci. Drugi su, poput Irske, naveli da je početak primjene dosad bio prepun izazova, iako uviđaju potencijal za pojednostavnjenje koji donosi razvoj elektroničkog rješenja. U tablici 3. u Prilogu Izvješću nabrojene su prednosti i nedostaci upotrebe ESPD-a koje su prijavile države članice. 

5.Anketa među ključnim dionicima

U studenome 2016. Komisija je među glavnim dionicima pokrenula ciljanu anketu o praktičnoj primjeni ESPD-a, koja je bila otvorena do 31. siječnja 2017. Sudjelovalo je 10 važnih europskih udruženja koja predstavljaju kupce ili prodavatelje koji posluju u različitim sektorima i predstavljaju različite interese u javnoj nabavi. Ona su zamoljena da se savjetuju sa svojim nacionalnim članovima. Ovo je popis dionika koji su sudjelovali u savjetovanju:

·Vijeće arhitekata Europe (ACE)

·Business Europe

·Zajednica europskih željeznica (CER)

·Vijeće europskih općina i regija (CEMR)

·Mreža središnjih tijela za nabavu (CPB-i)

·Europsko udruženje pružatelja usluga eTendering (EUPlat)

·Eurocities

·Konfederacija europskih građevinskih poduzeća (EBC)

·Europske federacije građevinske industrije (FIEC)

·Europsko udruženje obrtnika, malih i srednjih poduzetnika (UEAPME).

Grafikon 6. Odgovori u okviru ciljanog savjetovanja s dionicima (po udruženjima)

U anketi je sudjelovalo 48 dionika iz 16 država članica. Prethodni grafikon prikazuje odgovore primljene od udruženja/skupina. Samo je polovina ispitanika izjavila da upotrebljava ESPD, kojim se najčešće koriste u papirnatom obliku, nakon čega slijedi usluga eESPD. Općenito, nekoliko je dionika koji zastupaju i kupce i prodavatelje izrazilo zabrinutost u vezi s upotrebom ESPD-a te je ukazalo na složenost obrasca. Međutim, razlog tome može biti i upotreba papirnate verzije ili u nekim slučajevima nerazumijevanje sustava.

U nekim su slučajevima dionici izvijestili da kupci ne smatraju da je upotreba ESPD-a obvezna u svim postupcima nabave ili da se upotrebljavaju druge vrste osobne izjave. Nekoliko je dionika izrazilo zabrinutost u vezi s načinom na koji je obrazac sročen te s potrebom podnošenja ESPD-a za podizvođače; drugi su, suprotno tome, pozdravili uslugu eESPD te su smatrali da je ESPD koristan alat za mala i srednja poduzeća jer standardizira osobne izjave koje treba upotrebljavati. Općenito govoreći, mišljenja dionika razlikovala su se ovisno o tome jesu li se osobne izjave već upotrebljavale u njihovoj državi članici te o stupnju složenosti tog dokumenta.

6.Zaključci i sljedeći koraci

Kao što je vidljivo iz anketa provedenih među državama članicama i dionicima, uvođenje ESPD-a tek je započelo zbog kasnog prenošenja direktiva i vremena potrebnog za njegovo uvođenje. U većini je država članica upotreba ESPD-a stoga uglavnom ograničena na papirnatu verziju i Komisijinu uslugu eESPD. Izrazito je malo država članica izradilo nacionalno rješenje za ESPD, iako nekoliko njih planira to učiniti u srednjoročnom razdoblju. Države članice stoga još ne iskorištavaju mogućnosti ESPD-a u cijelosti 13 . Osim toga, nema dovoljno praktičnog iskustva kako bi se procijenila potreba za izmjenama ESPD-a. U tom je pogledu važno da je tek izrazito malo država članica (njih tri) iznijelo nekoliko prijedloga izmjena ESPD-a i/ili usluge eESPD.

Kada je riječ o tome, podrobnije bi se ocjenjivanje ESPD-a trebalo izvršiti 2019. zajedno s procjenom gospodarskog učinka direktiva na unutarnje tržište i prekograničnu nabavu 14 . Takvo će se ocjenjivanje temeljiti na nekoliko godina primjene te će omogućiti sveobuhvatniji uvid u stanje.

Komisija će nastaviti poticati uvođenje ESPD-a u državama članicama, a posebice podupirati njegovu integraciju s nacionalnim sustavima e-nabave i registrima/bazama podataka s certifikatima/dokazima. Time će se pridonijeti primjeni načela „samo jednom” u državama članicama.

U skladu s prijelaznom prirodom usluge Komisija neće raditi na sveobuhvatnom razvoju usluge eESPD nakon 18. travnja 2019. Nakon tog datuma planira se ukidanje usluge eESPD-a.

Pri daljnjem će se razvoju ESPD-a (i sustava e-Certis 15 ) morati uzeti u obzir promjene sustava za međusobno povezivanje registara država članica (kao što su Sustav povezivanja poslovnih registara (BRIS), međusobna povezanost stečajnih registara, Europski informacijski sustav kaznene evidencije (ECRIS) itd.) koji sadržavaju dokumente i potvrde relevantne za postupke javne nabave.

Jednako tako, ESPD je uzet u obzir pri radu na poboljšanju standardnih obrazaca nabave. Rezultati ovog javnog savjetovanja 16 uzet će se u obzir pri mogućem budućem ocjenjivanju ESPD-a 2019.

Neophodno je i da države članice ispravno provedu odredbe Direktive 2014/24/EU kojima se od država članica zahtijeva da ažuriraju sustav e-Certis. I same su države članice prepoznale taj cilj u anketi. U tom će kontekstu Komisija pomno pratiti uvođenje sustava e-Certis kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje tog alata važnog za jedinstveno tržište.

(1)

Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ, SL L 94, 28.3.2014., str. 65. Ostale odredbe Direktive odnose se na upotrebu ESPD-a u posebnim kontekstima, no glavna se odredba nalazi u članku 59.

(2)

Vidjeti Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2016/7 оd 5. siječnja 2016. o utvrđivanju standardnog obrasca za europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi, SL L 3, 6.1.2016., str. 16.

(3)

Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ, SL L 94, 28.3.2014., str. 243.

(4)

Članak 59. stavak 3. To je pune dvije godine prije „uobičajenog” datuma, 18. travnja 2019., za kada je predviđeno opće preispitivanje te Direktive u skladu s njezinim člankom 92.

(5)

Vidjeti tablicu 1. u Prilogu Izvješću u kojoj se navode datumi stupanja na snagu nacionalnih propisa kojima se prenose direktive 2014/24/EU i 2014/25/EU za svaku državu članicu.

(6)

http://ec.europa.eu/growth/tools-databases/newsroom/cf/itemdetail.cfm?item_id=9057

(7)

  https://ec.europa.eu/tools/espd

(8)

Te se aktivnosti financiraju u okviru programa ISA² (Interoperabilna rješenja za javne uprave, poduzeća i građane).

(9)

eCertis je internetski sustav koji je razvila Komisija, a kojim se identificiraju certifikati/potvrde koje države članice zahtijevaju u postupcima javne nabave: https://ec.europa.eu/growth/tools-databases/ecertis//web/

(10)

Direktivama o javnoj nabavi ostavlja se na volju državama članicama da odluče hoće li upotrebljavati ESPD za postupke ispod praga EU-a ili za postupke koji se odnose na koncesije.

(11)

Anketa je bila dostupna na adresi https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/ESPD_survey putem internetskog alata pod nazivom „EU Survey”, koji je razvila Europska komisija.

(12)

 Točnije, to je predviđeno člankom 59. stavkom 3. Direktive 2014/24/EU.

(13)

Jednako je tako važno i da je tek izrazito malo država članica (njih tri) iznijelo nekoliko prijedloga izmjena ESPD-a i/ili usluge eESPD. Te se prijedloge može prema potrebi uzeti u obzir u kontekstu tekućih prilagodbi usluge eESPD.

(14)

Članak 92. Direktive 2014/24/EU, SL L 94, 28.3.2014.

(15)

Vidjeti bilješku 9 o sustavu e-Certis.

(16)

  http://ec.europa.eu/growth/tools-databases/newsroom/cf/itemdetail.cfm?item_id=8997

Top

Bruxelles, 17.5.2017.

COM(2017) 242 final

PRILOG

Izvješću Komisije Europskom parlamentu i Vijeću

o preispitivanju praktične primjene Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD)


Tablica 1. Datum stupanja na snagu nacionalnih propisa kojima se prenose direktive 2014/24/EU i 2014/25/EU – trenutačno stanje na dan 5. travnja 2017.

Države članice

Klasična direktiva 2014/24/EU

Direktiva o komunalnim uslugama
2014/25/EU

Belgija

Bugarska

15.4.2016.

15.4.2016.

Češka

1.10.2016.

1.10.2016.

Danska

1.1.2016.

1.1.2016.

Njemačka

18.4.2016.

18.4.2016.

Estonija

Irska

5.5.2016.

5.5.2016.

Grčka

8.8.2016.

8.8.2016.

Španjolska

Francuska

1.4.2016.

1.4.2016.

Hrvatska

1.1.2017.

1.1.2017.

Italija

19.4.2016.

19.4.2016.

Cipar

28.4.2016.

23.12.2016.

Latvija

1.3.2017.

1.4.2017.

Litva

Luksemburg

Mađarska

1.11.2015.

1.11.2015.

Malta

28.10.2016.

28.10.2016.

Nizozemska

1.7.2016.

1.7.2016.

Austrija

Poljska

28.7.2016.

28.7.2016.

Portugal

Rumunjska

26.5.2016.

26.5.2016.

Slovenija

1.4.2016.

1.4.2016.

Slovačka

18.4.2016.

18.4.2016.

Finska

Švedska

Ujedinjena Kraljevina

18.4.2016.

18.4.2016.



Tablica 2. Broj pojedinačnih posjetitelja usluge eESPD iz država članica u siječnju 2017.

Države članice

Pojedinačni posjetitelji

Rumunjska

31 561

Danska

11 217

Poljska

9 049

Španjolska

9 444

Italija

6 425

Grčka

3 858

Norveška

4 147

Njemačka

3 427

Francuska

3 107

Finska

2 959

Švedska

2 327

Ujedinjena Kraljevina

1 945

Portugal

1 221

Nizozemska

1 231

Bugarska

781

Hrvatska

724

Slovačka

633

Mađarska

617

Belgija

596

Češka

543

Slovenija

443

Austrija

401

Švicarska

286

Latvija

194

Irska

177

Estonija

91

Litva

61

Cipar

34

Luksemburg

29

Malta

26



Tablica 3. Prednosti i nedostaci upotrebe ESPD-a koje su prijavile države članice

Prednosti

Države članice

Očekivano smanjenje administrativnog opterećenja za dobavljače (uključujući mala i srednja poduzeća)

Češka, Grčka, Hrvatska, Cipar, Irska, Italija, Latvija, Litva

Očekivano smanjenje administrativnog opterećenja za kupce

Grčka, Irska, Italija, Litva

Veća vrijednost za novac zbog otvorenijeg tržišta i poboljšanog tržišnog natjecanja

Italija

Povećana transparentnost za dobavljače u pogledu kriterija za isključenje i odabir

Belgija

Prvi korak prema interoperabilnosti elektroničke javne nabave diljem EU-a

Portugal

Olakšano prekogranično sudjelovanje u postupcima javne nabave

Belgija, Finska

Iscrpan popis standardiziranih kriterija za isključenje i odabir

Cipar, Finska, Portugal

Standardizacija osobnih izjava na nacionalnoj razini i diljem EU-a

Švedska

Brži postupak ocjenjivanja, kraći postupak

Belgija, Finska, Litva, Rumunjska

Neznatna dodatna ušteda u usporedbi s postojećim sustavom

Španjolska, Nizozemska

Prednosti se očekuju kad postane dostupna elektronička verzija

Bugarska, Finska, Mađarska, Irska

Prednosti se očekuju kad postane dostupna automatska veza s platformama ili registrima e-nabave

Finska, Slovačka

Nedostaci

Države članice

Obrazac je previše složen

Austrija, Njemačka, Španjolska, Finska, Poljska

Obrazac je predugačak

Austrija, Njemačka, Španjolska

Povećanje administrativnog opterećenja za proizvođačke organizacije

Austrija, Danska, Španjolska, Poljska

Povećanje administrativnog opterećenja za javne naručitelje

Austrija, Danska, Finska, Španjolska

Papirnati oblik predstavlja problem, ali moguće je poboljšanje uvođenjem elektroničke verzije

Mađarska

ESPD predstavlja korak unatrag u odnosu na osobne izjave koje su se upotrebljavale prije njega

Austrija, Njemačka, Španjolska, Finska

Proizvođačkim je organizacijama lakše sve popratne dokumente dostaviti na samom početku

Španjolska, Poljska

Obrazac nije dovoljno fleksibilan

Danska

Teškoće u početnoj fazi za kupce i dobavljače

Grčka

Ne upotrebljava ga većina subjekata, slabo je prihvaćen među dobavljačima

Njemačka, Španjolska

Ako se ESPD ne može ponovno upotrijebiti za različite postupke, teško je potaknuti dionike na to da se njime koriste

Malta

Top