EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 7.2.2017.

COM(2017) 33 final/2

CORRIGENDUM
This document corrects document COM(2017) 33 final of 26.1.2017.
Concerns the Croatian version of the act
Erroneous document type name.
The text shall read as follows:

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o provedbi akcijskog plana za kružno gospodarstvo

1.Uvod

Paketom mjera za kružno gospodarstvo koji je Komisija donijela 2. prosinca 2015. ostvaren je važan zamah za prijelaz EU-a na gospodarstvo koje je u većoj mjeri kružno. Paket je uključivao zakonodavne prijedloge o otpadu s dugoročnim ciljevima za smanjenje odlaganja otpada na odlagališta te povećanje recikliranja i ponovne uporabe. Kako bi se zatvorio krug životnog vijeka proizvoda, u paket je uključen i akcijski plan za potporu kružnom gospodarstvu u svakoj fazi vrijednosnog lanca, od proizvodnje do potrošnje, popravka i ponovne proizvodnje, gospodarenja otpadom te vraćanja sekundarnih sirovina u gospodarstvo. Komisija se obvezala da će u tom pogledu tijekom svojeg tekućeg mandata poduzeti niz mjera.

Prijelaz na gospodarstvo koje je u većoj mjeri kružno donosi izvrsne mogućnosti za Europu i njezine građane. To je važan dio naših napora za moderniziranje i pretvorbu europskoga gospodarstva kako bi ono postalo održivije. Taj se prelazak temelji na čvrstoj poslovnoj logici koja poduzećima omogućuje znatne gospodarske dobitke i povećanje konkurentnosti. U takvom se gospodarstvu ostvaruju važne uštede energije i koristi za okoliš. U njemu se na lokalnoj razini otvaraju radna mjesta te stvaraju prilike za socijalnu integraciju. Usko je povezano s ključnim prioritetima EU-a u pogledu zapošljavanja i rasta, ulaganja, socijalnih programa i industrijskih inovacija.

Šire prednosti kružnog gospodarstva uključuju smanjenje razine potrošnje energije i emisija ugljikova dioksida. Kružno gospodarstvo stoga je u snažnoj sinergiji s ciljevima EU-a u području klime i energije te s paketom „Čista energija za sve Europljane” koji je Komisija nedavno donijela 1 . Ono je isto tako ključno za podupiranje obveza koje je EU preuzeo u pogledu održivosti, kako su navedene u Komunikaciji „Budući koraci za održivu europsku budućnosti” 2 , posebno za postizanje 12. cilja održivog razvoja koji se odnosi na održive obrasce potrošnje i proizvodnje. Stoga je provedba akcijskog plana EU-a za kružno gospodarstvo jasan prioritet Komisije.

Cilj je ovog izvješća pružiti potpun pregled mjera poduzetih u provedbi akcijskog plana EU-a od njegova donošenja u prosincu 2015. te predstaviti ključne rezultate koji se očekuju u 2017. Ključne mjere poduzete su u područjima kao što su rasipanje hrane, ekološki dizajn, organska gnojiva, jamstva za robu široke potrošnje te inovacije i ulaganja. Načela kružnog gospodarstva postupno se ugrađuju u najbolje industrijske prakse, zelenu javnu nabavu i korištenje sredstvima kohezijske politike te s pomoću novih inicijativa u građevinskom sektoru i sektoru vodnog gospodarstva.

Akcijski plan EU-a nedvojbeno je pridonio uključivanju pojma „kružno gospodarstvo” kao prvog koraka u dugoročnom pothvatu. Komisija ostaje u cijelosti predana provedbi akcijskog plana i djelovanju u različitim područjima politika kako bi pružila potporu kružnom gospodarstvu. Ta se posvećenost odražava i u sve većem broju mogućnosti financiranja konkretnih projekata.

Međutim, za osiguravanje uspješnog prelaska na kružno gospodarstvo nužno je ulaganje napora u različitim područjima te on ne završava provedbom mjera koje je predvidjela Komisija. Brojni dionici iz javnog i privatnog sektora ostvaruju napredak u tom pogledu, čemu svjedoči primjerice i činjenica da se u sve većem broju država i regija EU-a razvijaju strategije za kružno gospodarstvo.

Mjere koje je Komisija poduzela nakon donošenja akcijskog plana za kružno gospodarstvo uključuju nekoliko zakonodavnih prijedloga, prvenstveno u pogledu određivanja jasnih ciljeva za recikliranje otpada i utvrđivanja ambicioznog dugoročnog plana za sprječavanje stvaranja otpada i recikliranje. Nadalje, postoje prijedlozi o internetskoj prodaji robe kojima se jačaju jamstva za potrošače, o gnojivima za oporabu hranjivih tvari i prijedlog o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (donesen zajedno s ovim izvješćem). Važno je da suzakonodavci bez odlaganja započlnu s radom na donošenju tih zakonodavnih prijedloga kako bi se omogućio brz prelazak na kružno gospodarstvo na terenu.

Brzo donošenje zakonodavnog paketa o otpadu ove godine posebno je važno za pokretanje ulaganja u veće i bolje recikliranje u cijelom EU-u. Komisija stoga poziva obje institucije da se usuglase do kraja 2017., u skladu sa zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017. 3 , u kojoj je dogovoreno da su ti prijedlozi prioritet.

2.Ključni rezultati ostvareni nakon donošenja akcijskog plana

Slijedom obveza preuzetih u akcijskom planu za kružno gospodarstvo Komisija je 2016. predložila niz ključnih inicijativa za podršku kružnom gospodarstvu. Tim je inicijativama obuhvaćen cijeli vrijednosni lanac, od proizvodnje do potrošnje, gospodarenja otpadom te uporabe sekundarnih sirovina. Prikazane su u nastavku kronološkim redoslijedom njihova dovršetka.

Zakonodavni prijedlog o prodaji robe na internetu (prosinac 2015.)

Prva mjera koju je Komisija poduzela nakon donošenja akcijskog plana odnosila se na zakonska jamstva za robu široke potrošnje. Komisija je 9. prosinca 2015. donijela zakonodavni prijedlog o prodaji robe na internetu 4 . Cilj je prijedloga jačanje jamstava za potrošače kako bi ih se bolje zaštitilo od neispravnih proizvoda te se njime pridonosi trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda. Time se izbjegava bacanje proizvoda te snažno pridonosi kružnom gospodarstvu.

Prema navedenom prijedlogu, u slučaju neispravnog proizvoda prodanog na internetu, tijekom prve dvije godine od trenutka isporuke, prodavatelj mora dokazati nepostojanje nedostatka u tom trenutku. Prema trenutačnim pravilima prodavatelj ima tu obvezu prvih šest mjeseci. Ovom će se promjenom potrošačima olakšati ostvarivanje prava i ona će biti jasan poticaj za proizvodnju kvalitetnijih i trajnijih proizvoda.

Nadalje, prijedlogom se predviđa dvogodišnje zakonsko jamstvo za rabljenu robu te se u potpunosti usklađuje hijerarhija pravnih lijekova u kojoj se snažnije potiče popravak robe.

Zakonodavni prijedlog o gnojivima (ožujak 2016.)

Komisija je 17. ožujka 2016. predložila Uredbu 5 kojom će se uspostaviti istinsko jedinstveno tržište za gnojiva proizvedena od sekundarnih sirovina (posebno oporabljenih hranjivih tvari), čime će se problemi gospodarenja otpadom pretvoriti u gospodarske mogućnosti.

Predloženim se pravilima može smanjiti ovisnost sektora gnojiva o uvozu ključnih primarnih sirovina, kao što je fosfat, koje se isto tako mogu oporabiti iz domaćeg organskog otpada. Nacrtom Uredbe predviđaju se pravila o slobodnom kretanju svih gnojidbenih proizvoda s oznakom CE u cijelom EU-u, uključujući organske gnojidbene proizvode 6 .

Nacrtom Uredbe usklađuju se pravila EU-a za proizvode dobivene iz organskog otpada i nusproizvoda te se predviđaju pravila za oporabu hranjivih tvari u sekundarne sirovine. Ako organski otpad udovoljava strogim pravilima o oporabi, može biti prihvatljiv sastavni dio gnojidbenih proizvoda s oznakom CE s neograničenim pristupom jedinstvenom tržištu. Kad je riječ o gnojivima koja ne nose oznaku CE, države članice EU-a moći će nastaviti trgovati tim proizvodima na svojem nacionalnom tržištu u skladu sa svojim nacionalnim pravilima.

Uvođenje sporazuma o inovacijama (svibanj 2016.)

Komisija je objavila poziv na iskaz interesa za „Sporazume o inovacijama za kružno gospodarstvo”, 8 koji je bio otvoren između 26. svibnja i 15. rujna 2016. Poziv predstavlja pilot-projekt pokrenut kako bi se pomoglo inovatorima koji se suočavaju s regulatornim preprekama.

Cilj je sporazuma o inovacijama okupiti inovatore, nacionalna/regionalna/lokalna tijela i službe Komisije kako bi se razjasnile percipirane regulatorne prepreke za inovacije u propisima EU-a ili provedbenim mjerama države članice. 9 Ako se potvrdi da u EU-u postoji zakonodavna prepreka, Komisija će razmotriti provođenje dodatne evaluacije, konzultacija i procjene učinka predmetne zakonodavne prepreke.

Dostavljena su 32 iskaza interesa iz 14 različitih država članica 10 . Teme navedene u iskazima interesa uključuju npr. uočene regulatorne prepreke inovacijama u sektorima vodnog gospodarstva, otpada i energetike. Dva će sporazuma o inovacijama biti potpisana u prvom tromjesečju 2017.: u jednom će se razmotriti uočene zakonodavne prepreke u pogledu e-mobilnosti i recikliranja baterija; u drugome će se ispitati regulatorne prepreke u pogledu održivog pročišćavanja otpadnih voda primjenom inovativne tehnologije anaerobne obrade u membranskom bioreaktoru.

Ekološki dizajn (studeni 2016.)

Mogućnost da se proizvod popravi ili reciklira te da se njegovi sastavni dijelovi i materijali ponovno upotrijebe u velikoj mjeri ovisi o prvotnom dizajnu proizvoda. Nakon političkih rasprava o ekološkom dizajnu u travnju i listopadu 2016. Komisija je potvrdila važnost pametnog dizajna proizvoda i odlučila usmjeriti napore na skupine proizvoda s najvećim potencijalom u smislu uštede energije i resursa te dodatno pojačati dokaze radi poduzimanja regulatornih mjera. To je 30. studenoga 2016. dovelo do donošenja plana rada za ekološki dizajn u razdoblju 2016. – 2019. u okviru paketa „Čista energija za sve Europljane” 11 . Novim planom rada lakše ćemo moći postići ciljeve EU-a u pogledu energetike i klime u okviru Pariškog sporazuma te do 2030. ostvariti uštedu energije usporedivu s godišnjom primarnom energetskom potrošnjom Švedske, a time otvoriti nova radna mjesta i potaknuti inovacije.

Ekološkim dizajnom također se znatno može pridonijeti gospodarstvu koje je u većoj mjeri kružno. Iako je kod dosadašnjih mjera za ekološki dizajn naglasak uglavnom bio na energetskoj učinkovitosti, u ovom se planu rada Komisija isto tako obvezala sustavnije istražiti mogućnost određivanja zahtjeva za proizvode koji su bitni za kružno gospodarstvo, kao što su trajnost, mogućnost popravka, mogućnost nadogradnje, dizajn za rastavljanje, informacije te lakoća ponovne uporabe i recikliranja. To će se poduzeti kako za nove skupine proizvoda tako i za revizije postojećih mjera za određene proizvode te će donijeti koristi u cijelom vrijednosnom lancu.

Planom rada utvrđuju se prioriteti za iduće godine u smislu novih skupina proizvoda koje treba istražiti te revizija postojećih uredaba o ekološkom dizajnu i označivanju energetske učinkovitosti. Komisija će isto tako pokrenuti posebnu studiju o proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije, uključujući pametne telefone, u cilju njihova mogućeg uključivanja u plan rada za ekološki dizajn.

Istovremeno je Komisija izradila obvezujuće zahtjeve za dizajn i označivanje proizvoda kako bi se rastavljanje, ponovna uporaba i recikliranje elektroničkih zaslona (npr. zaslona računala, televizora ili elektroničkih zaslona ugrađenih u druge proizvode) učinilo jednostavnijim i sigurnijim. Nacrt Uredbe 12 sadržava zahtjeve kojima se olakšava recikliranje, kao što su izbjegavanje zavarivanja ili lijepljenja određenih sastavnih dijelova (npr. tiskanih pločica, kondenzatora, baterija i unutarnjih izvora napajanja), označivanje plastičnih dijelova te prisutnosti kadmija i žive.

Osim toga, nacrtom Uredbe zahtijeva se od proizvođača da pruže informacije namijenjene poduzećima za recikliranje, primjerice o tome gdje se nalaze plastični dijelovi koji sadržavaju bromirane usporivače gorenja. Tim bi se zahtjevima poboljšalo recikliranje zaslona, a time i pridonijelo postizanju ciljeva u pogledu recikliranja u skladu s Drektivom o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi 13 .

Neposredno nakon donošenja akcijskog plana za kružno gospodarstvo Komisija je zatražila od europskih organizacija za normizaciju da razviju norme srodnih područja za trajnost, mogućnost ponovne uporabe te mogućnost recikliranja određenih proizvoda. Mnogim bi se proizvodima široke potrošnje i industrijskim proizvodima mogla povećati trajnost, mogućnost ponovne uporabe i mogućnost recikliranja da postoje odgovarajući parametri i norme.

Sve tri europske organizacije za normizaciju prihvatile su zahtjev Komisije te dostavile zajednički plan rada. Uspostavile su i zajedničku radnu skupinu koja će razviti oko 20 normi srodnih područja. Time će se olakšati donošenje odluke o tome koje bi obvezne zahtjeve trebalo razviti kako bi se povećalo učinkovito iskorištavanje resursa u proizvodima te smanjio otpad.

Rasipanje hrane (tijekom 2016.)

Rasipanje hrane ključno je područje u kružnom gospodarstvu te bi ga trebalo rješavati na brojnim razinama duž vrijednosnog lanca. Komisija je izvršila niz aktivnosti radi potpore borbi protiv rasipanja hrane te ostvarenju povezanog cilja održivog razvoja u tom području. Pokrenula je platformu dionika o sprječavanju rasipanja hrane, ostvarila napredak u razvoju metodologije EU-a za mjerenje opsega rasipanja hrane te pripremila smjernice EU-a kako bi se olakšalo doniranje hrane te iskorištavanje nekadašnjih prehrambenih proizvoda kao hrane za životinje.

Komisija je 1. kolovoza 2016. uspostavila platformu EU-a o gubitku i rasipanju hrane 14 . Platforma će biti ključni forum na razini EU-a čija je namjena svim sudionicima pomoći pri utvrđivanju i provedbi mjera potrebnih da se u okviru ciljeva održivog razvoja ispuni obveza da se do 2030. upola smanji rasipanje hrane po glavi stanovnika 15 . Ima 70 članova koji predstavljaju javna tijela (države članice, države EFTA-e, tijela EU-a i međunarodne organizacije) te sve sudionike u vrijednosnom lancu prehrambenih proizvoda, uključujući banke hrane i nevladine organizacije. Prvi sastanak platforme održan je 29. studenoga 2016. i na njemu se raspravljalo o ključnim očekivanim rezultatima akcijskog plana za kružno gospodarstvo u pogledu rasipanja hrane, uključujući glavne elemente koje treba razmotriti pri razvoju metodologije za dosljedno mjerenje opsega rasipanja hrane u cijelom EU-u. Tu će metodologiju države članice primjenjivati kako bi ispunile svoje obveze izvješćivanja o rasipanju hrane utvrđene zakonodavnim prijedlogom Komisije o reviziji Okvirne direktive o otpadu.

Komisija je 2016. u bliskoj suradnji s državama članicama i dionicima radila na pripremanju smjernica EU-a za olakšavanje doniranja hrane. Tim će se smjernicama osigurati da regulatorna tijela država članica dosljednije tumače pravila EU-a koja se primjenjuju na preraspodjelu hrane. Cilj im je ukloniti pravne i operativne prepreke s kojima se suočavaju donatori i primatelji hrane pri preraspodjeli viška zdravstveno ispravne hrane u EU-u. O glavnim elementima smjernica raspravljalo se na sastanku platforme 29. studenoga 2016. Smjernice će biti objavljene 2017.

Komisija isto tako razrađuje smjernice za iskorištavanje nekadašnjih prehrambenih proizvoda kao hrane za životinje, u cilju povećanja vrijednosti hranjivih tvari u nekadašnjim prehrambenim proizvodima njihovom sigurnom uporabom u prehrani životinja. Time se smanjuje rasipanje hrane, izbjegava spaljivanje nekadašnjih prehrambenih proizvoda ili njihovo odlaganje na odlagališta te se umjesto toga njima zamjenjuju žitarice i uljano sjeme u prehrani životinja te se istovremeno oslobađa zemlja za proizvodnju hrane i smanjuje ovisnost EU-a o uvozu hrane za životinje. O nacrtu smjernica isto se tako raspravljalo na sastanku platforme. Smjernice će biti završene i objavljene 2017.

Proizvodnja energije iz otpada (siječanj 2017.)

Uz ovo izvješće, Komisija donosi i komunikaciju o procesima proizvodnje energije iz otpada te njihovoj ulozi u kružnom gospodarstvu 16 . Primarni je cilj komunikacije osigurati da se energetskom oporabom otpada u EU-u podupiru ciljevi akcijskog plana za kružno gospodarstvo te da je ona u skladu s EU-ovom hijerarhijom otpada. Komunikacijom se ispituje kako se uloga procesa proizvodnje energije iz otpada može poboljšati tako da pridonosi ispunjavanju ciljeva utvrđenih u strategiji energetske unije i u Pariškom sporazumu.

Prijedlog o izmjeni Direktive o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (siječanj 2017.)

Uz ovo izvješće, Komisija donosi i prijedlog 17 o ciljanoj izmjeni Direktive o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi („Direktiva RoHS”). Nacrtom Direktive se, poticanjem zamjene određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi, povećava mogućnost i ekonomska isplativost recikliranja otpada od te opreme. Nacrtom Direktive isto se tako provodi najviši prioritet hijerarhije otpada, a to je sprječavanje stvaranja otpada.

Omogućivanjem subjektima da produlje uporabu električne i elektroničke opreme odgađa se kraj vijeka uporabe i odlaganje takve opreme, čime se izbjegava dodatno stvaranje otpada, među ostalim i onog opasnog. Procjenjuje se da će se ovom mjerom u EU-u spriječiti stvaranje više od 3000 tona opasnog otpada godišnje 18 . Produljeni životni vijek električne i elektroničke opreme doveo bi i do dodatnih ušteda energije i sirovina.

Prijedlogom o izmjeni Direktive RoHS:

omogućit će se operacije na sekundarnom tržištu (npr. preprodaja, tržište rabljenih proizvoda) za određenu električnu i elektroničku opremu; i

omogućit će se popravci s pomoću rezervnih dijelova određene električne i elektroničke opreme stavljene na tržište prije 22. srpnja 2019.

Kako bi olakšala pripremu za ponovnu uporabu i ekološki prihvatljivu obradu otpadne električne i elektroničke opreme, Komisija je pokrenula dijalog među proizvođačima i poduzećima za recikliranje elektroničkih proizvoda u cilju poboljšanja razmjene informacija o pripremi za ponovnu uporabu i obradu nove opreme stavljene na tržište.

Platforma za podupiranje financiranja kružnog gospodarstva (siječanj 2017.)

Uz ovo izvješće, pokreće se platforma koja okuplja Komisiju, Europsku investicijsku banku (EIB), sudionike na financijskom tržištu i poduzeća radi podizanja svijesti o poslovnoj logici kružnog gospodarstva te povećanja prihvaćanja ulagača projekata kružnog gospodarstva. Iako je poslovna opravdanost kružnog gospodarstva jasna, toga još uvijek nije svjestan velik broj poduzeća u EU-u te dobar dio financijskog i bankarskog sektora.

Platforma će funkcionirati na strukturi od tri stupa:

Stup „koordinacija i podizanje svijesti” služit će za razmjenu najboljih praksi među promotorima projekata i dionicima. Njime će se analizirati značajke projekata u okviru kružnog gospodarstva te pojeedinačne potrebe za njihovim financiranjem, pružit će se savjeti o poboljšanju njihove profitabilnosti i koordinirat će se aktivnosti u pogledu financiranja kružnog gospodarstva. U tom će kontekstu biti osnovana posebna stručna skupina.

Savjetodavni stup služit će za razvoj projekata u okviru kružnog gospodarstva te za poboljšanje njihove profitabilnosti, a time i mogućnosti njihova financiranja.

U okviru financijskog stupa istraživat će se je li za projekte u okviru kružnoga gospodarstva potreban namjenski financijski instrument.

3.Ostale inicijative provedene u 2016.

Osim prethodno navedenih ključnih inicijativa, niz drugih važnih mjera koje je poduzela Komisija, a navedene su u nastavku, pomogao je da se kružno gospodarstvo uključi u cijeli životni ciklus proizvoda, s pomoću alata kao što su najbolje prakse, nabava, informiranje potrošača, smjernice, financiranje i programi potpore. Ti su alati od ključne važnosti za osiguravanje da svi relevantni gospodarski subjekti prihvate kružno gospodarstvo te da ono postupno postane standardna praksa.

Uvrštavanje smjernica za kružno gospodarstvo u BREF-ove za nekoliko industrijskih sektora

Komisija je uključila aspekte kružnog gospodarstva u referentne dokumente o najboljim raspoloživim tehnikama 19 (engl. Best Available Techniques Reference Documents, BREF-ovi) koje države članice moraju razmotriti pri izdavanju dozvola za industrijska postrojenja. Time će se pridonijeti smanjenju stvaranja otpada, potaknuti recikliranje i smanjiti iskorištavanje resursa te dodatno poboljšati održivost i konkurentnost u industrijama obuhvaćenima Direktivom o industrijskim emisijama. Osim toga, BREF-ovima su identificirane nove tehnike koje uključuju aspekte relevantne za kružno gospodarstvo, čime se promiču inovacije u industrijskim procesima.

Na primjer, u najbolje raspoložive tehnike za industrije obojenih metala uključene su sljedeće:

tehnike za poboljšanje uporabe sekundarnih sirovina, povećanje energetske učinkovitosti te smanjenje stvaranja otpadnih voda, čime se pridonosi štednji prirodnih resursa

tehnike za smanjenje stvaranja otpada s pomoću, primjerice, alternativnih načina uporabe ostataka iz postupaka.

Zelena javna nabava

Komisija je 2016. objavila nove kriterije za zelenu javnu nabavu za uredske zgrade, ceste te računala i monitore 20 . Tijela javne vlasti mogu ih primjenjivati na dobrovoljnoj osnovi, a ti kriteriji mogu uključivati zahtjeve koji su relevantni za kružno gospodarstvo. Na primjer, računala i monitori moraju biti dizajnirani tako da se mogu popraviti široko dostupnim alatima te da se baterija može lako zamijeniti, a mogućnost nadogradnje se nagrađuje. Potiče se uporaba recikliranih materijala za izgradnju cesta i zgrada. S obzirom na to da javna nabava čini velik dio europske potrošnje, uključivanje zahtjeva povezanih s cirkularnošću u nabavu koju provode tijela javne vlasti imat će ključnu ulogu u prelasku na kružno gospodarstvo.

Ažurirane smjernice o Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi – djelovanje u pogledu tvrdnji o prihvatljivosti proizvoda za okoliš

Komisija je 25. svibnja 2016. donijela revidiranu verziju smjernica o Direktivi o nepoštenim poslovnim praksama 21 , u koju su uključeni posebni elementi kako bi se tvrdnje o prihvatljivosti proizvoda za okoliš učinilo pouzdanijima i transparentnijima. U smjernicama se razmatraju lažne, nejasne, nečitljive ili dvosmislene informacije, uključujući tvrdnje povezane s kružnim gospodarstvom. Njima će se pomoći zaštititi potrošača od obmanjujućih i neutemeljenih informacija o proizvodima 22 . Obmanjujuće tvrdnje mogu dovesti do toga da potrošači izgube povjerenje u oznake na proizvodima, a trgovačka društva budu obeshrabrena u navođenju istinitih i relevantnih tvrdnji, a sve to zajedno ugrožava kružno gospodarstvo. U revidirane smjernice uključena su mišljenja skupine više dionika za tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, koja se sastoji od predstavnika nacionalnih tijela, europskih poslovnih organizacija, udruženja potrošača i nevladinih organizacija koje se bave pitanjima okoliša 23 .

Ubrzavanje provedbe revidirane Uredbe o pošiljkama otpada

Komisija je 28. srpnja 2016. donijela provedbeni akt o utvrđivanju preliminarne korelacijske tablice između carinskih oznaka i oznaka otpada 24 . Taj će novi alat pomoći carinskim službenicima da identificiraju otpad koji nezakonito prelazi granice EU-a, na primjer označen kao rabljena roba. Njime će se ojačati provedba Uredbe o pošiljkama otpada i pridonijeti sprječavanju odvoženja vrijednih sirovina iz EU-a.

Dobre prakse u sustavima za prikupljanje otpada

Komisija je tijekom 2016. utvrđivala i promicala dobre prakse za odvojeno prikupljanje otpada u svim državama članicama EU-a. Komisija je preispitala provedbu odvojenog prikupljanja otpada u državama članicama EU-a te je procijenila pravni okvir i praktičnu provedbu sustava za odvojeno prikupljanje. Na temelju te procjene, preispitivanjem se došlo do niza preporuka koje se odnose na različite razine odlučivanja 25 . O preporukama se razgovaralo s dionicima i državama članicama EU-a na konferenciji održanoj 29. siječnja 2016 26 . Osim toga, u okviru programa Obzor 2020 podupiru se aktivnosti u ovom području financiranjem niza konkretnih projekata 27 .

Ponovna uporaba vode

U lipnju 2016. izdane su smjernice u okviru zajedničke provedbene strategije za Okvirnu direktivu o vodama 28 u cilju boljeg uključivanja ponovne uporabe vode u planiranje upravljanja vodama 29 . S obzirom na to da se u nekim dijelovima EU-a povećala nestašica vode, ponovna uporaba pročišćenih otpadnih voda u sigurnim i isplativim uvjetima vrijedan je, ali rijetko korišten način povećanja opskrbe vodom i ublažavanja pritiska na resurse 30 . Omogućivanjem ponovne uporabe vode u poljoprivredi pridonosi se i recikliranju hranjivih tvari, zamjenom krutih gnojiva.

Komisija je 7. travnja 2016. objavila početnu procjenu učinka za predstojeću inicijativu o minimalnim zahtjevima kvalitete za ponovnu uporabu vode u navodnjavanju i punjenju vodonosnika. Komisija je 28. listopada 2016. pokrenula otvoreno savjetovanje o opcijama politike 31 .

Ponovna uporaba vode 2016. je proglašena prioritetom u Europskom partnerstvu za inovacije (EPI)) u području vodnog gospodarstva te je predstavljena na EPI-evoj konferenciji u Leeuwardenu 10. veljače 2016.

Gradnja i rušenje

Komisija je 9. studenoga 2016. predložila dobrovoljni zapisnik o upravljanju građevinskim otpadom i otpadom od rušenja, koji vrijedi za cijelu industriju. Cilj je zapisnika poboljšati utvrđivanje, odvajanje na mjestu nastanka te sakupljanje otpada, kao i logistiku, preradu i upravljanje kvalitetom. Zapisnikom će se povećati povjerenje u kvalitetu recikliranih materijala te potaknuti njihova uporaba u građevinskom sektoru.

Mjereno obujmom, građevinski otpad i otpad od rušenja čine najveći tok otpada u Europi. Okvirnom direktivom o otpadu 2008/98/EZ utvrđuje se cilj oporabe 70 % građevinskog otpada i otpada od rušenja do 2020 . Međutim, nije u potpunosti iskorišten potencijal za ponovnu uporabu i recikliranje tog toka otpada. Jedna je od prepreka i nedostatak povjerenja u kvalitetu recikliranih građevinskih materijala.

Programom Obzor 2020. podupire se i nekoliko inovacija u ovom području.

Biomasa i proizvodi na biološkoj osnovi

Komisija je 30. studenoga 2016., u preinaci Direktive o obnovljivoj energiji 32 kao dijelu paketa „Čista energija za sve Europljane”, 33 donijela kriterije održivosti za sve oblike uporabe bioenergije. Kako bi se ograničio pritisak na ograničene resurse biomase, Komisija je predložila da bi javnu potporu trebalo dobiti jedino učinkovito pretvaranje biomase u električnu energiju 34 . Time će se omogućiti sinergije s kružnim gospodarstvom u uporabi biomase, posebno drva, koje se može upotrijebiti za niz proizvoda, kao i za energiju.

Podupiranje kružnog gospodarstva sredstvima kohezijske politike i strategijama pametne specijalizacije

Komisija je tijekom 2016. poduzela ciljane aktivnosti uspostavljanja suradnje 35  kako bi se države članice i regije EU-a potaklo da više iskorištavaju sredstva kohezijske politike za kružno gospodarstvo. Kružno gospodarstvo bilo je jedna od tema poziva na podnošenje prijedloga za „Urbane inovativne mjere”  36 raspisanog u prosincu 2016. To je bila i glavna tema Europskog tjedna regija i gradova te jedna od kategorija za nagradu RegioStars u 2016., kojom se nagrađuju izvanredni projekti regionalnog razvoja koje financira EU 37 .

Mnoge su regije u svojim strategijama pametne specijalizacije utvrdile prioritete povezane s kružnim gospodarstvom u skladu s kojima provode ulaganja u istraživanje i inovacije u okviru kohezijske politike. Nove tematske platforme za pametnu specijalizaciju pokrenute su 2016. te se njima pomaže tim regijama da surađuju s drugima duž vrijednosnog lanca u vezi s temama kao što su industrijska modernizacija, poljoprivredno-prehrambeno područje i energija 38 .

Istraživanje i inovacije: Industrija 2020. u kružnom gospodarstvu

Programom rada za razdoblje 2016. – 2017. u okviru Obzora 2020. ulaže se 650 milijuna EUR u tematsko područje „Industrija 2020. u kružnom gospodarstvu”, u okviru kojeg se dodjeljuju sredstva za dokazivanje gospodarske i ekološke isplativosti pristupa kružnog gospodarstva te se istodobno daje snažan poticaj ponovnoj industrijalizaciji EU-a. Više poziva na podnošenje prijedloga u okviru tog tematskog područja pokrenuto je 2016., uključujući jedan posvećen velikim projektima za sustavne, ekološki inovativne pristupe za kružno gospodarstvo te vodi u kružnom gospodarstvu. Nedavno je provedeno ocjenjivanje prijedloga podnesenih za navedene teme te je u tijeku priprema sporazuma o dodjeli sredstava za odabrane projekte. Dodatni pozivi na podnošenje prijedloga u okviru javno-privatnih partnerstava „Tvornice budućnosti”, „Održive prerađivačke industrije” i „Bioindustirje” isto su tako pokrenuti 2016. kako bi se pomoglo u razvoju i primjeni potrebnih ključnih naprednih tehnologija za potporu proizvodnji EU-a u cijelom nizu sektora.

Tehnološke usluge za ubrzavanje prihvaćanja naprednih tehnologija za čistu proizvodnju proizvođačkih MSP-ova

Komisija je 8. studenoga 2016. u okviru programa Obzor 2020 objavila poziv na podnošenje prijedloga za uspostavljanje pristupne točke „sve na jednom mjestu” kojom se MSP-ovima omogućuje pristup tehnološkim uslugama i/ili objektima u području naprednih proizvodnih tehnologija za čistu proizvodnju 41 . Unatoč tome što Europa postiže dobre rezultate u patentiranju i trgovini, prihvaćanje naprednih proizvodnih rješenja i dalje je izazov za europska poduzeća. Brojnim MSP-ovima nedostaje resursa ili kompetencija za prihvaćanje inovativnih naprednih proizvodnih tehnologija povezanih s čistom proizvodnjom.

Cilj je poziva kritičnoj masi proizvođačkih MSP-ova osigurati pristup toj točki „sve na jednom mjestu” kako bi im se omogućilo da u svoje proizvodne procese uključe inovativne napredne proizvodne tehnologije te donesu informiranu odluku u pogledu daljnjih ulaganja. Poziv će biti otvoren do 28. ožujka 2017.

4.Ključne inicijative za 2017.

Planom rada Komisije za 2017. potvrđuje se njezina puna predanost osiguravanju pravodobne provedbe akcijskog plana za kružno gospodarstvo. Komisija će u 2017. predložiti strategiju o plastici kako bi se poboljšala ekonomičnost, kvaliteta i uvođenje recikliranja plastike i njezine ponovne uporabe, smanjilo odlaganje plastike u okoliš te smanjila povezanost proizvodnje plastike i korištenja fosilnim gorivima.

Komisija će isto tako iznijeti detaljnu analizu pravnih, tehničkih i praktičnih problema koji nastaju pri preklapanju zakonodavstva o kemijskim proizvodima, proizvodima i otpadu, a koji mogu ometati prijelaz recikliranih materijal u proizvodnu industriju. Komisija će posebno razmotriti opcije za poboljšanje informiranja o tvarima koje izazivaju zabrinuto, a sadržane su u proizvodima i otpadu, kao i opcije za olakšavanje upravljanja tvarima koje izazivaju zabrinutost, a nalaze se u recikliranim materijalima. Cilj nije samo promicati cikluse netoksičnih materijala, nego i povećati primjenu sekundarnih sirovina.

Komisija će donijeti i zakonodavni prijedlog o minimalnim zahtjevima kvalitete kako bi se potaknula sigurna ponovna uporaba pročišćenih otpadnih voda, a istodobno osiguralo da prakse ponovne uporabe vode budu sigurne za zdravlje i okoliš te da se trgovina prehrambenim proizvodima u EU-u slobodno odvija.

Okvir za praćenje kojim će se procjenjivati napredak kružnog gospodarstva u EU-u i njegovim državama članicama isto će tako biti predstavljen 2017.

U provedbi plana rada za ekološki dizajn u 2017. veći će se naglasak staviti na kružno gospodarstvo i učinkovito iskorištavanje resursa uz energetsku učinkovitost.

Komisija će objaviti i dokument o provjeri prikladnosti znaka za okoliš EU-a i EMAS-a u prvom tromjesečju 2017.

Godina 2017. bit će ključna za razvoj političkog dijaloga s dionicima. U tu će svrhu Komisija i Europski gospodarski i socijalni odbor pokrenuti platformu dionika o kružnom gospodarstvu tijekom konferencije međuinstitucijskih dionika o kružnom gospodarstvu koja će se održati 9. – 10. ožujka 2017. u Bruxellesu.

5.Zaključci

U sljedećim će godinama biti ključno održavati zamah stvoren donošenjem paketa mjera za kružno gospodarstvo i djelovanjem na svim razinama kako bi kružno gospodarstvo postalo stvarnost koja donosi koristi svim europskim građanima. Dosljednim izvršavanjem akcijskog plana te brzim donošenjem zakonodavnih prijedloga o otpadu i gnojivima odredit će se jasan smjer ulagačima te poduprijeti prijelaz.

(1) https://ec.europa.eu/energy/en/news/commission-proposes-new-rules-consumer-centred-clean-energy-transition  

(2)  COM(2016)739 final

(3) http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32016C1224%2801%29&rid=2 

(4)   http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=COM%3A2015%3A635%3AFIN

(5)   https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2016/EN/1-2016-157-EN-F1- 1.PDF

(6)   https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2016/EN/1-2016-157-EN-F1- 1.PDF

(7)   http://ec.europa.eu/DocsRoom/documents/15949?locale=hr

(8)   https://ec.europa.eu/research/innovation-deals/index.cfm?pg=home

(9)   https://ec.europa.eu/research/innovation-deals/index.cfm

(10)   https://ec.europa.eu/research/innovation-deals/index.cfm?pg=home

(11) COM(2016) 773 final.

(12)  Nacrt Uredbe Komisije o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn za elektroničke zaslone

(13)  Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO)

(14)   http://ec.europa.eu/food/safety/food_waste/eu_actions/eu-platform/index_en.htm

(15)   http://ec.europa.eu/food/safety/food_waste/index_en.htm .

(16)  COM(2017)34

(17)  COM(2017)38

(18)  SWD(2017)22 i SWD(2017)23

(19)   http://eippcb.jrc.ec.europa.eu/reference/ .

(20)   http://ec.europa.eu/environment/gpp/eu_gpp_criteria_en.htm .

(21)   http://ec.europa.eu/justice/consumer-marketing/files/ucp_guidance_hr.pdf .

(22)   http://ec.europa.eu/consumers/consumer_rights/unfair-trade/environmental-claims/index_en.htm .

(23) http://ec.europa.eu/consumers/consumer_rights/unfair-trade/unfair-practices/files/mdec_compliance_criteria_en.pdf

(24)   Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1245 od 28. srpnja 2016. o utvrđivanju preliminarne korelacijske tablice između oznaka kombinirane nomenklature predviđenih u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 i unosa otpada navedenih u prilozima III., IV. i V. Uredbi (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada

(25)   http://ec.europa.eu/environment/waste/studies/pdf/Separate%20collection_Final%20Report.pdf .

(26)   http://ec.europa.eu/environment/waste/eventspast/separate_waste.htm .

(27)  U okviru poziva za „Partnerstva za sirovine” raspisanog 2015. kao dio Društvenog izazova 5. programa Obzor 2020 Komisija financira projekt „IMPACTPapeRec: Poticanje provedbe participacijskih strategija o odvojenom prikupljanju papira radi učinkovitog recikliranja”, o najboljim praksama o odvojenom prikupljanju papira za učinkovito recikliranje. Drugi projekt (s proračunom do 1,5 milijuna EUR) financirat će se 2017. pod temom „Dobra praksa u sustavima prikupljanja otpada”.

(28)   http://ec.europa.eu/environment/water/water-framework/objectives/implementation_en.htm .

(29)   http://ec.europa.eu/environment/water/pdf/Guidelines_on_water_reuse.pdf .

(30)   http://ec.europa.eu/environment/water/reuse.htm .

(31)   http://ec.europa.eu/environment/consultations/reused_water_en.htm .

(32) http://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/1_en_act_part1_v7_1.pdf

(33)   https://ec.europa.eu/energy/en/news/commission-proposes-new-rules-consumer-centred-clean-energy-transition .

(34)  Osim zbog opravdanih razloga sigurnosti opskrbe električnom energijom.

(35) http://ec.europa.eu/regional_policy/en/information/publications/factsheets/2016/cohesion-policy-support-for-the-circular-economy Uključujući niz događaja te publikaciju u kojoj se navode mogućnosti financiranja i dobri primjeri:

(36)   http://www.uia-initiative.eu/ .

(37)   http://ec.europa.eu/regional_policy/en/regio-stars-awards/ .

(38)   http://s3platform.jrc.ec.europa.eu/  

(39)   http://www.circularocean.eu/  

(40) http://www.resyntex.eu/

(41)   http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/opportunities/h2020/topics/innosup-03-2017.html .

(42) http://ec.europa.eu/growth/smes/business-friendly-environment/green-action-plan_hr . 

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 7.2.2017.

COM(2017) 33 final/2

CORRIGENDUM
This document corrects document COM(2017) 33 final of 26.1.2017.
Concerns the Croatian version of the annex
Erroneous document type name.
The text shall read as follows:

PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o provedbi akcijskog plana za kružno gospodarstvo

Mjere poduzete nakon donošenja akcijskog plana za kružno gospodarstvo